Get Adobe Flash player

Visoko prerađena hrana povezuje se s nizom zdravstvenih rizika

 
 
Krajem svibnja (2019.) jedan od najuglednijih časopisa, The British Medical Journal (BMJ), objavio je rezultate dviju velikih europskih studija koje otkrivaju pozitivnu povezanost konzumiranja ultra odnosno visoko prerađene hrane s rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti. Dakako, znanstvenici izjavljuju kako je potrebno provesti daljnja istraživanja u svrhu boljeg razumijevanja štetnih učinaka visoko prerađenih namirnica/hrane s nizom oboljenja. Ipak, znanstvenici već sada pozivaju sve odgovorne za promoviranje prehrane svježom i svježe pripremljenom hranom ili minimalno prerađenom hranom u odnosu na visoko prerađenu hranu.
https://www.bmj.com/sites/default/files/sites/defautl/files/attachments/bmj-article/2019/05/fresh_salad_vegetables.jpg
Ultra ili visoko prerađene namirnice/hrana uključuje brojne i različite pakirane pečene proizvode, obroke i grickalice, pjenušave napitke, zaslađene žitarice, gotovu hranu odnosno obroke koji sadrže različite prehrambene aditive, zatim gotove dehidrirane juhe od povrća, prerađene mesne i riblje proizvode i dr. – svi ovi ultra prerađeni prehrambeni proizvodi sadrže visoke razine dodanih šećera, masnoća i/ili soli ali s pomanjkanjem ili nedostatkom vitamina, bjelančevina i vlakana. Smatra se kako ultra prerađena hrana u mnogim državama zauzima između 25 i 60 posto unosa od ukupne dnevne energije što je zabrinjavajuće. Ranije provedene studije povezale su ultra prerađene namirnice s visokim rizicima za razvoj gojaznosti, visokog krvnog tlaka i kolesterola, nekim vrstama karcinoma, ali još uvijek nedostaju čvrsti dokazi o povezanosti konzumiranja ultra prerađene hrane s razvojem navedenih poremećaja odn. bolesi.
 
PRVU znanstvenu studiju čije rezultate je objavio BMJ, proveli su znanstveni istraživači u Francuskoj i Brazilu i procijenili potencijalne povezanosti između ultra prerađene hrane i rizika od razvoja kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti (tj. stanja koja štetno djeluju na dotok krvi i prokrvljenost srca i mozga). Rezultati studije temelje se na provedenom ispitivanju 105.159 odraslih Francuza (21 posto muškaraca i 79 posto žena) čija prosječna dob je 43 godine: ispitanici su ispunili prosječno šest 24-satnih upitnika kako bi izmjerili uobičajeni unos 3.300 različitih namirnica kao dio studije „NutriNet Santé.“ Prehrambeni proizvodi bili su grupirani ovisno o stupnju industrijske obrade/prerade a stope oboljenja mjerene su tijekom maksimalnog praćenja tijekom desetogodišnjeg razdoblja (2009.-2018.). Rezultati su pokazali da je apsolutno povećanje od 10 posto udjela ultra prerađene hrane u prehrani povezano sa značajno višim stopama  kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Nasuprot tome, istraživači su otkrili značajnu povezanost između konzumiranja svježe, neprerađene ili minimalno prerađene hrane s manjim rizicima od svih prijavljenih bolesti.
 
U DRUGOJ studiji istraživači sa sjedištem u Španjolskoj procijenili su moguće veze između unosa odn. konzumiranja ultra-prerađene hrane i rizika od smrtnosti iz bilo kojeg uzroka. Njihovi rezultati temelje se na 19.899 diplomanata španjolskog sveučilišta (7.786 muškaraca i 12.113 žena) prosječne dobi 38 godina koji su ispunili 136-dijelni upitnik o prehrani kao dio studije „Seguimiento Universidad de Navarra (SUN).“ I u ovom slučaju hrana je grupirana prema stupnju obrade/prerade, a smrtnost je mjerena u prosjeku deset godina.
 
Rezultati su pokazali da je veća potrošnja/konzumiranje ultra-prerađene hrane (više od 4 obroka dnevno) povezana s povećanim rizikom od 62 posto svih uzroka smrtnosti u usporedbi s manjom potrošnjom (manje od 2 obroka dnevno) ultra-prerađene hrane. Za svaki dodatni dnevni unos ultra prerađene hrane rizik od smrtnosti relativno se povećao za 18 posto.
 
Obje studije (francuska i španjolska) su opservacijske, tako da ne mogu uspostaviti uzročnost. No, obje studije uzele su u obzir dobro poznate faktore rizika za životni stil i 'biljege' prehrambene kvalitete, a rezultati ovih istraživanja podupiru druga istraživanja koja povezuju visoko tj. ultra prerađenu hranu sa slabim odn. lošim zdravljem. Stoga oba istraživačka tima kažu da su politike koje ograničavaju udio ultra-prerađene hrane u prehrani i promiču potrošnju neprerađene ili minimalno prerađene hrane potrebne za poboljšanje javnog zdravlja na globalnoj razini. Ovaj pogled podupiru i australski istraživači u povezanom uvodniku, a oni kažu da su prehrambeni savjeti relativno jednostavni: jedite manje ultra-prerađene hrane i više neprerađene ili minimalno prerađene hrane. Oni također kažu da bi buduća istraživanja trebala istražiti povezanosti između ultra-prerađene hrane i zdravstvenih šteta u različitim područjima diljem svijeta, te ispitati kako te štete nastaju (npr. promjenom mikrobioma u crijevu na načine koji mogu poremetiti energetsku ravnotežu).
 
U međuvremenu, kreatori politike „trebali bi svoje prioritete odmaknuti od 'preoblikovanja' hrane – čime se riskira pozicioniranje ultra-prerađene hrane kao rješenje problema s hranom – prema većem naglasku na promicanje dostupnosti neobrađenih ili minimalno obrađenih namirnica“, zaključuju stručnjaci. Nadalje, u sklopu francuske „NutriNet Santé“ studije provedena je još jedna tzv. kohortna studija u kojoj je sudjelovalo 104.980 dobrovoljaca u dobi od 18 godina na više (prosječna dob bila je 42,8 godina) u razdoblju od 2009. do 2017. Studija je povezala znanstvene istraživače s nekoliko francuskih znanstvenih institucija: 'Institut national de la santé et de la recherche médicale/INSERM' (francuski Nacionalni institut za zdravlje i medicinska istraživanja), 'Institut national de la recherche agronomique/INRA' (Nacionalni institut za istraživanja u poljoprivredi), te čuvenog 'Université Paris XIII.'  Ova francuska studija dokazuje povezanost konzumiranja ultra-prerađene hrane s povećanim rizikom za razvoj karcinoma, osobito karcinoma DOJKE, PROSTATE I DEBELOG CRIJEVA i/ili REKTUMA (kolorektalni karcinom).
 
Kancerogena oboljenja diljem svijeta u znatnom su porastu: prema podatcima, u 2012. diljem svijeta zabilježeno je 14,1 milijun novodijagnosticiranih slučajeva kancerogenih oboljenja. A prema tvrdnji „World Cancer Research Fund / American Institute for Cancer Research“ (2017.) oko jedna trećina najčešćih oblika neoplazmi mogla bi se izbjeći promjenom životnog stila i prehrambenih navika u razvijenim državama.         
 
Na kraju moram svakako istaknuti rezultate još jedne znanstvene studije koji su objavljeni u časopisu „Cell Metabolism“ u svibnju 2019. Istraživanje je proveo američki Nacionalni institut za dijabetes i probavne i bubrežne bolesti NIH-a (NIH / National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseses, Bethesda, Maryland), a njihova studija otkrila je da ultra-prerađena hrana uzrokuje prejedanje i dobivanje na tjelesnoj težini. Da, ljudi koji jedu ultra-prerađenu hranu unose više kalorija u organizam i dobivaju više na tjelesnoj težini nego kada jedu minimalno prerađenu hranu. Do ove razlike došlo je iako su obroci za 20 zdravih odraslih osoba (10 muškaraca i 10 žena), volontera, u obrađenim i minimalno obrađenim namirnicama imali isti broj kalorija i makronutrijenata kao u ultra-prerađenoj hrani.
 
Dakle, ultra-prerađeni i minimalno prerađeni obroci imali su istu količinu kalorija, šećera, masnoća, vlakana i ugljikohidrata a ispitanici/volonteri mogli su jesti koliko god su željeli – mnogo ili malo. Tako je otkriveno da prehrana ultra-prerađenom hranom uzrokuje veći unos kalorija - oko 500 kalorija više tokom dana dok to nije slučaj kod prehrane s minimalno prerađenom hranom: volonteri provedene studije koji su tijekom dva tjedna konzumirali ultra-prerađenu hranu dobili su 1 kg tjelesne težine, a tijekom dvotjedne prehrane neprerađenom hranom izgubili su jedan kilogram tjelesne težine. Studija je pokazala da kod konzumiranja ultra-prerađene hrane volonteri/sudionici studije jedu brže i više. A analiza krvi otkrila je da prehrana neprerađenom i minimalno prerađenom hranom uzrokuje višu razinu hormona PYY koji supresivno djeluje na apetit uz istovremenu nisku razinu hormona 'grelina' („hormon gladi“) koji stimulira apetit. Kod konzumiranja ultra-prerađene hrane odnos ovih hormona je suprotan - razina apetit-stimulirajućeg 'grelin' hormona je vrlo visoka dok je razina PYY hormona niska.  
 
Znanstvenik Kevin D. Hall, Ph.D., autor provedene studije, izjavio je kako je to tako „jer je teže i skuplje proizvesti minimalno prerađenu hranu koja je zdravija za prehranu čovjeka.“ Ova mala studija provedena na 20 odraslih dobrovoljaca prvo je randomizirano, kontrolirano ispitivanje koje je ispitalo/istražilo učinke ultra-prerađene hrane kako je to definirano prehrambenim sustavom NOVA klasifikacije (NOVA Food Classification System). „Prehrambeni sustav NOVA klasifikacije“ osmišljen je u Brazilu, a njegovi autori su znanstvenici Sveučilišta Sao Paulo (Center for Epidemiological Studies in Health and Nutrition, School of Public Health, University of Sao Paulo); predstavljen je u „UN-ovo desetljeće prehrane, NOVA klasifikacija hrane i problemi s ultra-preradom“ („The UN Decade of Nutrition, the NOVA food classification and the trouble with ultra-processing“)
za razdoblje 2016. – 2025. Sustav 'NOVA' potvrdili su UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i PAHO (Pan American Health Organization).
 
Prehrambeni sustav NOVA klasifikacije svrstava namirnice/hranu u četiri grupe ovisno o stupnju prerade hrane:
1.   neprerađena/prirodna ili minimalno prerađena hrana;
2.   obrađeni kulinarski sastojci – ulja, maslac, šećer i sol;
3.   prerađena hrana – povrće u staklenkama, riba u konzervi, voći sirupi, sirevi i svježi pekarski proizvodi i dr.;
4.   ultra-prerađena hrana – bezalkoholna pića, slatki ili pikantni pakirani obroci, mesne emulzije za proizvode od mesnih prerađevina, prethodno pripremljena smrznuta jela i dr.; ova hrana ujedno sadrži različite aditive, antioksidante, stabilizatore i sl., zatim arome, pojačivače okusa, boje, učvršćivače, sredstva za povećanje mase, sredstva protiv pjenjenja, protiv stvrdnjavanja, zatim ovlaživače, sekvestrante itd.    
 
Na temelju svih provedenih istraživanja i njihovih rezultata, Brazil je usvojio 'prehrambene smjernice' koje preporučuju ograničenje potrošnje prerađene hrane i izbjegavanje ultra-prerađene hrane. Francuska je usvojila javno-zdravstvenu prehrambenu politiku 2018.-2022. koja ima cilj smanjiti konzumiranje ultra-prerađene hrane za 20 posto. I dok pojedine države usvajaju „prehrambene smjernice“ s preporukama o promjeni načina života i zdravijoj prehrani, pojedini hrvatski medicinski i javnozdravstveni stručnjaci u javnosti se zalažu za uvođenje kažnjavanja svih osoba koje su pretile jer se pretilost/gojaznost povezuje s nizom ozbiljnih kroničnih zdravstvenih problema – od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa pa sve do kancerogenih oboljenja.
„Zdravi građani najveća su prednost koju svaka zemlja može imati“ – Winston S. Churchill
 
Izvor: Prof. Mark A.Lawrence, Philip I. Baker: „Ultra processed food and adverse health outcomes;“ BMJ 29.05.2019.; 365:I2289;
Bernard Srour et al.: „Ultra-processed food intake and risk of cardiovascular disease: prospective cohort study (NutriNet Santé); BMJ, 2019; I1451;
Anaïs Rico-Campà et al.: „Association between consumption of ultra-processed foods and all cause mortality: SUN prospective cohort study; BMJ, 2019; I1949;
„Consumption of ultra-processed foods and cancer risk: results from NutriNet Santé prospective cohort“ BMJ 2018; 360:k322 (objavljeno 14.02.2018.);
Kevin D. Hall et al.:“Ultra-Processed Diets Cause Excess Calorie Intake and Weight Gain: AnInpatient Randomized Controlled Trial of Ad Libitum Food Intake;“ Cell Metabolism, 2019; (16. svibnja 2019.).
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Nedjelja, 20/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1862 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević