Get Adobe Flash player

Kako gubitak Amazonske prašume može utjecati na vodu i klimu u udaljenim područjima?

 
 
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro ima velike planove za područje brazilske Amazonske prašume – u ove planove ubraja se i otvaranje novih rudnika i izgradnja novih cesta i putova. Također se zalaže za manje kazne ilegalne sječe šume kao i za sprječavanje pošumljavanja u područjima autohtonih prirodnih šumskih rezervata. Golemi planovi novog brazilskog predsjednika Bolsonara time znatno ugrožavaju Amazonsku prašumu, cjelokupan biljni i životinjski svijet, složeni ekosustav cijele kišne šume te zajednice autohtonog indijanskog stanovništva koje živi u području Amazone. Međutim, ozbiljne posljedice političkih odluka brazilskog predsjednika Bolsonara ne će osjetitii samo lokalne zajednice već će se one očitovati daleko od područja Amazone i Brazila. Naime, čak i umjereno povećanje krčenja šume odrazit će se vjerojatno i na opskrbu vodom u brazilskim gradovima kao i u susjednim zemljama. A još intenzivnije krčenje Amazonske kišne šume može utjecati na vodotokove i opskrbu vodom u udaljenim područjima Afrike ili Kalifornije.
https://static.pressfrom.info/upload/images/real/2018/11/24/how-amazon-forest-loss-may-affect-water-and-climate-far-away__603758_.jpg?content=1
Pojedini znanstvenici ukazuju da je Amazonska prašuma već sada previše devastirana te da će svako daljnje, pa i najmanje krčenje prašume prouzročiti promjenu sadašnjeg krajolika u savanu: to je dokazala prošlogodišnja analiza dvojice vodećih znanstvenika. Trajno uništenje i nestanak golemog područja autohtone Amazonske prašume  - najveće svjetske kišne šume imati će za posljedicu oslobađanje golemih količina stakleničkih plinova koji doprinose zagrijavanju planeta. „Već sada smo suočeni s ozbiljno kritičnom situacijom zbog klimatske promjene,“ izjavila je Adriane Esquivel-Muelbert, rođena Brazilka koja proučava tropske šume na Sveučilištu Leeds (University of Leeds) u Velikoj Britaniji. Ona je autorica objavljene studije prošlog studenog (2018.) kojom je dokazala promjenu u vrsti drveća koja se događa zbog povišenja temperature. „Prouzročimo li 'zbrku' s Amazonom, emisija ugljičnog dioksida, CO2, mogla bi se u tako velikoj mjeri povećati da bi svi zbog toga patili,“ izjavila je Esquivel-Muelbert.
 
Područje Amazone ujedno je i kišna šuma koja je najbogatija različitim vrstama na Zemlji: biološka raznolikost biljnog svijeta na površini od jednog hektara daleko je raznolikija od bilo kojeg područja u mnogim američkim državama. Amazonska kišna šuma dom je golemom broju vrsta – ovdje živi čak 10 posto svih vrsta na Zemlji, uključujući i 2,5 milijuna vrsta kukaca. Područje Amazonske kišne šume utječe na ukupan ciklus vode – kako na regionalnoj tako najvjerojatnije i na globalnoj razini. Vlaga dolazi s Atlantskog oceana i u obliku kiše pada na području cijele Amazonske prašume. Ovu vodu upija duboko korijenje drveća, a voda se potom kreće biljkom te putem površine lišća ponovno bude otpuštena u atmosferu. Vjetrovi koji pušu nad neravnim područjem prašumskih krošnji stvaraju turbulenciju koja pak omogućuje da atmosfera apsorbira (upije) još više vlage odn. vode.
 
Sva ova vlaga / voda kreće se poput goleme nebeske rijeke te ponovno pada u vidu kiše i isparava... i opet isparava sve dok ne dođe do područja Anda. U konačnici, šuma proizvodi barem pola vlastite kiše. „Jedna molekula vodene pare može se reciklirati pet do sedam puta prije nego što napusti sustav, bilo kroz atmosferu bilo putem rijeke Amazone,“ izjavio je Carlos Nobre, znanstvenik - klimatolog s Instituta za napredne studije Sveučilišta u São Paulu (Institute for Advanced Studies, University of São Paulo). No, stručnjaci sve više strahuju da bi moglo doći do kolapsa u ovom prirodnom ciklusu vode i vodene pare. Gubitak samo jednog djelića ove kišne šume koja stvara vlagu može dovesti do još većeg isušivanja što bi još više smanjilo kišne oborine. Već su klimatske promjene, desetljeća sječe i krčenja šume te namjerno podmetanje požara potaknuli rekordne suše u 2005., 2010. i 2015.-2016.  „To upućuje da sustav 'treperi',“ izjavljuje Thomas Lovejoy, profesor sa Sveučilišta George Mason i gostujući profesor Fondacije UN-a, a koji se ujedno smatra 'kumom' studija o biološkoj raznolikosti. Lovejoy i Nobre nedavno su pokušali procijeniti koliko se Amazonska prašuma približila rubu opstanka. Njihova projekcija koja je objavljena kao uvodnik u časopisu „Science Advances“ upućuje da bi u najosjetljivijim dijelovima prašume – južnoj, istočnoj i središnjoj Amazoni gubitak između 20 i 25 posto izvorne šume mogao uzrokovati nezaustavljiv prijelaz sustava kišne šume na sušniji ekosustav sličan savani.
 
Prema vlastitim procjenama brazilske Vlade već je izgubljeno 17 posto amazonskog sustava kišne šume – ne uključujući područja koja su još netaknuta ali degradirana. Čak i dok predsjednik Bolsonaro snažno potiče svoje nove politike, Amazona se već mijenja. Sušno razdoblje se produžuje, a kišne oborine u nekim regijama smanjene su za četvrtinu. A u međuvremenu, kada oborine dođu, dolazi do intenzivnijih pljuskova što dovodi do masovnih poplava u 2009., 2012. i 2014. godini. Klimatski sustav cijele regije oscilira sve snažnije.
 
Znanstvenica Adriane Esquivel-Muelbert vodila je studiju zajedno s više stotina znanstvenika kao koautora, a studija je objavljena u časopisu Global Change Biology. U ovoj studiji Esquivel-Muelbert otkrila je da su se u razdoblju posljednjih 30 godina u području Amazonske prašume pojavile biljne vrste koje su otpornije na sušu, dok se broj vrsta karakterističnih za vlažna područja - smanjuje.
Jedna druga studija pokazala je da se stopa uginuća stabala povećava („Long-term decline of the Amazon Carbon Sink,“ www.nature.com).
U ovom trenutku nije jasno je li ovo početak smjene vrsta koju predviđaju Lovejoy i Nobre, ili je nešto treće. „Ali to je još uvijek važno jer se vrste počinju mijenjati i to može promijeniti način na koji se šuma ponaša,“ kaže Esquivel-Muelbert. Kako će se ova promjena odraziti na interakcije među desetcima tisuća vrsta unutar džungle? To još nitko ne zna. Ukoliko je prof. Lovejoy u pravu, vrućine i krčenje šume uzrokuju manjak oborina i prijelaz na drugi tip krajolika, tada će se posljedice osjetiti daleko i široko.
 
U ovom trenutku nemoguće je odrediti pravu vrijednost izgubljene raznolikosti. U jednom nedavnom stručnom pregledu znanstveno-recenzirane literature, stručni tim WWF-a i brazilskog „Mamirauá Institute for Sustainable Development“ („Mamirauá Institut za održivi razvoj“) pronašao je dokaze da je u području Amazonske prašume otkrivena 381 nova vrsta biljaka i životinja i to tijekom jednogodišnjeg razdoblja od 2014. do 2015., što je ekvivalent jednoj novoj vrsti svaki drugi dan (otkriveno je 216 biljaka, 93 ribe, 32 vodozemca, 20 sisavaca, 19 gmazova i 1 ptica). Stoga je nemoguće procijeniti stvarni gubitak biološke raznolikosti. Vlaga iz Amazonske kišne šume također 'hrani' zimske kišne oborine u Urugvaju, sjevernoj Argentini i Paragvaju koje 'život znače' jer su važne za opskrbu vodom. U pojedinim područjima kišne oborine u Amazoni također imaju određenu ulogu u opskrbi vodom koja je jednako važna za uzgajivače soje  i stočare, pretežito uzgajivače goveda. No, poljoprivrednici masovno sjeku i pale šume radi širenja poljoprivrednih obradivih površina i pašnjaka. Prema svim poznatim činjenicama brazilski poljoprivrednici zapravo trebaju Amazonu jer ona je izvor vode. „Trebamo šumu jer ona je izvor kišnih oborina neophodnih za sjetvu i uzgoj poljoprivrednih kultura,“ upozorava Esquivel-Muelbert.
 
Masivna sječa, krčenje i paljenje kišne šume u području Amazone može se također odraziti na vremenske promjene i (ne)prilike izvan Južne Amerike. Naime, jednako kao što vodena para zagrijava zrak ona se isto tako kondenzira visoko na nebu stvarajući kišne kapi – stoga značajna redukcija u količini kišnih oborina zbog krčenja šume može zapravo uzrokovati hlađenje atmosfere iznad cijele regije. Ovaj pak poremećaj hlađenja može izazvati određene promjene u južnoj hemisferi uzrokujući tzv. atmosferske valove – izazivanjem nebrojenih učinaka koji će se poput krugova na vodi širiti diljem planeta.
 
Prema jednom tzv. modelnom istraživanju, u slučaju trajnog nestanka cijele Amazonske kišne šume, snježni vrhovi planina Sierra Nevade koji su ključni izvor tj. rezervoar vode za Kaliforniju ostali bi gotovo bez polovice nagomilanog snijega tijekom zime (Sierra Nevada na španjolskom znači 'sniježna planina'). Dr. Nobre također upozorava: „Amazona 'čuva' goleme količine pohranjenog ugljika. Umjesto apsorpcije CO2 iz atmosfere, ogoljelo i raskrčeno područje Amazone moglo bi početi s otpuštanjem golemih količina ugljika i drugih stakleničkih plinova.“ Michael Mann, znanstvenik, klimatolog i direktor Znanstvenog centra za sustav Zemlje na Državnom sveučilištu Pennsylvania (Earth System Science Center, Pennsylvania State University) ovo naziva „još jednom otežavajućom klimatskom povratnom vezom gdje 'sušenje' kišne šume prouzrokuje smanjenje apsorpcije CO2 što će za uzvrat doprinijeti pogoršanju klimatskih promjena i daljnjem sušenju šuma.“ Zapravo, deforestacija/krčenje šuma, požari i klimatske promjene već sinergijski djeluju u području cijele Amazone. Samo u posljednjih nekoliko godina klimatske promjene su izazvale suše koje su prirodne požare učinile još većima i dugotrajnijima.       
 
Političke odluke brazilskog predsjednika Bolsonara i izvršenje njegovog obećanja u predsjedničkoj kampanji da će dozvoliti krčenje Amazonske kišne šume u svrhu gospodarskog napretka i rasta nisu nikako dobre: „Amazona ne treba deforestaciju/krčenje, potrebna je masivna kampanja za sadnju drveća,“ upozoravaju znanstvenici Nobre i Lovejoy. Znanstvenica Esquivel-Muelbert također smatra da Brazil mora zaustaviti svako daljnje krčenje šuma. Upitana koju bi poruku poslala predsjedniku Bolsonaru, izjavila je: „Molim Vas, nemojte pogoršavati situaciju.“
U kolovozu su mediji izvještavali o požarima diljem cijele Amazonske prašume. Sada je mjesec rujan i požari još uvijek 'bijesne' diljem Amazonske kišne šume. Prema najnovijem podatku kojeg je 10. rujna 2019. objavio MAAP (Monitoring of the Andean Amazon Project) najmanje 52.500 hektara brazilske Amazonske prašume je posječeno, raskrčeno i u kolovozu 2019. zapaljeno.
 
Izvor:
  1. Craig Welch: „How Amazon forest loss may affect water – and climate – far away,“  National Geographic, 27.08.2019.;
  2. Adriane Esquivel-Muelbert et al.: „Compositional response of Amazon forests to climate change,“ Global Change Biology, 8.11.2018.
  3. Thomas E. Lovejoy & Carlos Nobre: „Amazon Tipping Point,“ Science Advances, Vol.4(2), 21.02.2018.
  4. Monitoring of the Andean Amazon Project, MAAP:  „Fires and deforestation in the Brazilian Amazon,“ 10.09.2019.

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Srijeda, 23/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1099 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević