Skup "Znanost i obrazovanje – izazovi Europi u narednom desetljeću"

 
 
Posljednjih godina, i najšira javnost čula je ili pročitala naziv „Industrija 4.0“. U listopadu 2019. Klub hrvatskih humboldtovaca organizirao vrlo uspješno međunarodnu konferenciju „Science and Educational Challenges facing Europe in the next decade“ (Znanost i obrazovanje - izazovi Europi u narednom desetljeću). Skup je bio posvećen 250.-oj obljetnici rođenja Alexandera von Humbolta. Na Okruglom stolu „Science does matter: How to integrate technology, health, and environment“ (Znanost je važna - Kako povezati tehniku, zdravlje i okoliš), autor je predstavio kratku povijest razvoja koncepata „Industrija X.0“. Počevši od „Industrije 1.0“ do „Industrije 5.0“.
http://alex.ifs.hr/pavicic/www.humboldt-club.hr/zakon/Humb-Hr-web-logo2.jpg
Nekoliko riječi o Klubu hrvatskih humboldtovaca osnovanog u svibnju 1992. Članovi Kluba su korisnici jedne od najuglednijih svjetskih stipendija, one Zaklade Alexander von Humboldt. U ovom obliku Zaklada djeluje od 1953. U proteklih sedamdesetak godina znanstvena scena u svijetu u cijelosti se promijenila. U tom razdoblju broj znanstvenika porastao je za tri puta. Pao je i Berlinski zid. Sve to je utjecalo i na dobivanje stipendija. Čini se da su hrvatski znanstvenici najviše stipendija dobili sedamdesetih godina. Tada je vrijedilo načelo, moralo se makar znati u osnovama njemački. Danas to nije uvjet. Po završetku stipendije, stipendisti su dobivali i sredstva za kupovinu knjiga te opreme. Jedna od odlika je i činjenica da su svi stipendisti doživotno povezani sa Zakladom.
 
Skup „Znanost i obrazovanje – izazovi Europi u narednom desetljeću“
 
Ukratko o skupu. Uz KHH-a u organizaciji Humboldt Kollega, sudjelovali su i HAZU te Sveučilište u Zagrebu. Skup je održan u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Pod izvrsnim vodstvom predsjednika Kluba, dr. sc. Mile Ivande iz Instituta Ruđer Bošković, koji je bio ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora, sastavljen je bogati program znanstveno-stručnog skupa. Tom bogatom sadržaju skupa pridonijela je i odluka da se omogući mladim znanstvenicima koji su povezani sa stipendistima nastup u Posterskoj sekciji. Svojom brojnošću istakli su se suradnici Instituta Ruđer Boškovića kao i istraživači na području medicine. Vruća tema bila je budućnost hrvatskih časopisa. Zanimljivo je da je najveći broj sudionika koristio engleski, a drugi jezik bio je njemački. Skup je okupio stotinjak sudionika, među kojima i autore iz više zemalja. Osim programa bilo je omogućeno i druženje u neformalnoj atmosferi.
 
Općenito o Industriji 4.0
 
SR Njemačka je oko 2010. postala svjesna da zaostaje na području digitalizacije. Zato je uložila velike napore da smisli digitalni poticaj. Rezultat „Industrija 4.0“. U međuvremenu to je postao svjetski pokret na svim područjima. Pojavili su se nazivi „Medicina 4.0“, „Injekcijsko prešanje 4.0“ itd. Mnogi su to nazvali četvrtom industrijskom revolucijo, gdje je parni stroj bio primjer industrije 1.0. Premda se na ovim prostorima upozoravalo na taj naziv, znanstvena zajednica koja prihvaća bez razmišljanja tuđe stavove i nazive, prihvatila je priču da se radi o četvrtoj industrijskoj revoluciji. Neki su napisali i knjige o tome, ne shvaćajući da „Industrija 4.0“ nije proizvod već veliki i uspješni koncept. Koji se mora prenijeti u svako poduzeće s vlastitim kadrom ili uz pomoć onih koji imaju iskustva. Sve je bilo na raspolaganju. Zadatak je povezati materiju, energiju i informacije u poduzeću. Ostalo je nejasno zašto se započelo s oznakom 4.0. Naime to znači da su postojala tri koncepta ranije. Koji?
 
Moguća povijest koncepta Industrija X.0
 
Rekonstrukciji povijesnog razvoja pristupilo se prpošiteljski. Prisjećajući se moguća tri ranija koncepta i postaviti pitanje. Je li moguć naziv „Industrija 5.0“.
 
Sve proširenija proizvodnja svih vrsta računala i senzora omogućila je da se neki informacijski proizvodni procesi digitaliziraju. To je važan element poboljšanja materijalnih postupaka i procesa. „Industrijom 1.0“ može se nazvati to razdoblje gdje se pojedinačno rabilo računalo i senzori.
 
Industrija 2.0 i 3.0
 
Prvi cjeloviti koncept povezivanja informacija, energije i materije poznat je pod nazivom CIM (Computer Integrated Manufacturing – računalom integrirana izrada) počeo se razvijati osamdesetih godina. Govorilo se da će taj koncept uvesti „Smjene duhova“. O tome je primjerice prof. G. Menges govorio u Zagrebu na skupu „Kalup središnji element proizvodne linije za preradu polimera“, 1986. Tih godina mnogi su prihvatiti taj koncept. Fakultet strojarstva i brodogradnje je tih godina započeo s organiziranje skupa o integraciji svih funkcija. Skup se još uvijek održava, nadopunjen elementima „Industrije 3.0“ i „Industrije 4.0“. Pokrenuo ga je prof. Roko Cebalo i sada se zove: „Međunarodno savjetovanje o proizvodnom strojarstva CIM.
 
Kod koncepta „Industrije 2.0“ pokazalo se da engleska riječ manufacturing nije dovoljna da opiše pravljenje tvorevina na osnovi skupine postupaka s kojima se prave duromerni (skupina plastike, npr. stakloplastika) proizvodi. No ne zadovoljava ni za pravljenje gumenih i keramičkih proizvoda. Naime kod navedenih skupina materijala, ti materijali ne postoje kao samostalni, već samo proizvodi od tih materijala. Zato je autor uveo 1989. akronim CIPR (Computer Integrated Production). U čemu je razlika? Navedenim proizvodima mora je tijekom proizvodnje najprije načiniti početni oblik, praoblik, a zatim slijedi očvršćivanje jednom ili više kemijskih reakcija. Po tom načelu, kruh se proizvodi sa slijedećim fazama. Mora se pripremiti smjesa, kojoj se daje ručno ili u kalupu praoblik. Koji mora zatim očvrsnuti, u ovom slučaju, pečenjem.
 
Devedesetih godina razvijen je koncept fraktalne ili holonske proizvodnje. Autor je vodio projekt: „Optimiranje fraktalne proizvodnje polimernih dijelova“ (1998.- 2002.)
 
Industrija 4.0
 
Taj koncept postao je vrlo popularan diljem svijeta. Prvenstveno izvan serijskim marketingom. Nije namjera pisati o tom konceptu. Samo digitalizacija nije dovoljna. Sve treba povezati u cjelinu. Ima jedna posebnost. U konceptu 4.0 uzeti su u obzir samo roboti koje se mora ograditi, da ne ozljeda radnike.
Industrija 5.0
 
Pred nekoliko godina Danac Christian Johansen iz tvrtke „Universal Robots“ započeo je naglašavati uporabu suradničkih robota – kobota. Za suradnju ljudi i robota u industriji rabi naziv „Industrija 5.0“. Potpuno neovisno o tome, autor je uveo taj naziv u nizu članaka. Poput „Medicina 5.0“.
 
Za zainteresirane navodi se je članak: „Industrie 5.0: Die Verbindung von smarter Robotik mit menschlicher Kreativität“ (Veza pametnog robota i čovječe kreativnosti) (5. studeni 2019.). https://www.maschinenmarkt.ch/industrie-50-die-verbindung-von-smarter-robotik-mit-menschlicher-kreativitaet-a-879875/?cmp=nl-154&uuid=9FC21354-0606-6DD1-29A901CF77DEF286
 
Zaključak
 
Iskustvo uči, treba razumjeti značenje pojedinih riječi. Oznake „Industrija X.0“ ne znače revoluciju, već izvrsni koncept. S važnošću koncepta trebaju se upoznati svi zainteresirani, posebno rukovodstva.
 

Professor emeritus Igor Čatić