Get Adobe Flash player

Jedna od osobina dubrovačkoga narječja jest nepostojano l na kraju riječi

 
 
Jedna od osobina dubrovačkoga narječja jest nepostojano l na kraju riječi. Iz toga konal postake konol, pa kono, ali u sklanjanju postaje na konalu. Konavle je također dobilo ime po kanalima od kojih je glavni išao od Vodovađe prema kasnoantičkom Cavtatu (Epidauru). Muškarac iz Konavala je Konavljanin, žena je pak Konavoka. Konavoski nazivi za mještane su: Molunat - Moluntar i Moluntarka (pojavljuje se i Molunćanin, ka), Vitaljina daje Vitajane i Vitajke, Čilipi Čilipjane i Čilipke, Gruda Gruđane i Grujke, Đurinići Đurijane(!!!) i Đurijanke, Mikulići Mikujane i Mikujke. Tu vidimo slabo l i lj karakteristično za Konavle; usp. bakajar, poje namjesto bakalar, polje. Rječica Ljuta daje Jućane i Jućke.
https://i.ytimg.com/vi/x-EeA9BZg-Y/maxresdefault.jpg
U Popovom polju zimi nastaje potok Zavoka, što je zapravo Zavalka. Kraj Kotora je mjesto Muo; stanovnici su Muljani, žena Muljanica (nepravilnost valjda da se izbjegne sličnost sa mulcima (izvanbračnom djecom) i mulama (potomcima magarca i kobile). Najsloženiji je slučaj sela Osojnika zapadno od Dubrovnika u kojem je muškarac Sočanin a žena Salačka. Držim da selo nije dobilo ime po osojnoj strani brda već po oslima, magarcima. Osal je oso, pa bi time bila objašnjena neobična sklonidba. Stariji ljudi su znali kazivati i Solačka, a put do Pobrežja (u starini Pobreže) se zvao solački put, po svjedočenju gospara Kazimira Tomšića koji se bliži stotoj godini života. Usput se pitam kako bi se gramatički ispravno sklanjali i ljudi iz norveške prijestolnice Osla, ili iz Živinica kod Tuzle?
 
Dubrovnik daje izvedenicu ženskog roda Dubrovkinje, kao da su trgovkinje! D i t koje prelaze u j se očituju u Brgat (iznad Dubrovnika) - žena Brgajka, Lopud - Lopujka, Cavtat - Cavtajka i Cavtajanin(!). Čepikuće su glasovite po bitki u kojoj je pod zapovjedništvom Nijaza Batlaka daidže i Marka Miša Mujana nanesen jak udarac okupatoru 1991. godine. Žena iz Čepikuća je Čepikujka ali i Čepikučka, kao što je iz mjesta Čelopeci Čelopejka. Iz sela Lisac je Lisačka, dok za mještane Ošlja, Zvekovice, Suđurđa, Hodilja, Kupara, Srebrenog, Oskorušnog, Broca, Bistrine, nisam siguran, te radije ostavljam pitanje otvorenim. Iz Slanoga nije Slanka već Slanjanka, ali je iz Stona Stonka. Ljude iz Točionika (Primorje) su zvali Točijani, a oni su Čepikućane pogrdno zvali Čepujani.
 
Gubitak lj u j je vidljiv u Žujanka, žena iz Žuljane na Pelješcu. Pelješac je do Janjine, od Trstenika je ikavski Pelisac, što je kao naziv skoro nestalo osim kod Korčulana. Žena je Pelješka. Na Pelješcu Potomje ima ženu Potomku, Žuljana Žujanu i Žujanca(?), grad Orebić Pelišku(!!!) i Župljanina(!!!), Janjina Janjinarina, Pijavičino Pijavku i Pijavljanina, Ponikve Ponikovku i Ponikovca, Kuna pelješka (slikar Medović) Konovku i Kunovljanina.
 
Iz Župe Dubrovačke je Župka, a iz Plata u Župi je Plaćanin i Plaćanka (i Plajka). Iz Mlina (Mlini)su Mlinari žena Mlinarica (Kupari, Srebreno?). Iz Rijeke Dubrovačke je Riječka iz Komolca Komo(l)čanin i Komočanka, iz Rožata Rožatčanin i Rožačka, iz Mokošice Mokoška i Mokošanin. Stanovnik Koločepa je Kalamotez jer je staro ime otoka Kalamota, a Kalamočanin ne može biti jer je u lokalnom dijalektu kalamuča (usp. kalamoča i grčki kalamos za trsku iz čega slijedi latinski kalametum) trstika koja je bila izvrsni ribički štap jer je vrlo žilava i osjetljivo prenosi trzaj zagrizle ribice. Usput rečeno imena Elafiti, Lopud, Kalamota, Mljet, Šipan, Ragusa nisu uvjerljivo razjašnjena! Ludo je vjerovati da bi netko otoke nazivao po jelenima ili da bi Ragusa potjecalo od Lausa.
 
Stanovnik Mjeta je Mlječanin pa i Mlečanin(!, e da nisu oni sjekli šumu okolo a svoju sačuvali, pa sve podmetnuli Venecijancima?), žena je Mlječka. Žena iz Lisca (Lisac u Primorju) je Lisačka, iz Mravinj(a)ca su Mravinka i Mravinac. Za Nakovanj (koji se do 1918. zvao Nakovana) je Nakovjanin i Nakovjanka (ovo naselje je nažalost napušteno pa informaciju dugujemo nekadašnjem stanovniku gosparu Pamiću), Lovište Lovištanin i Loviška. Iz sela Bosanke na istočno od brda Srđa dolaze nam Bosančari. Neretljanin, Neretvanin, Neretvanac su jednako zastupljeni. Korčulom se ne ću baviti, samo kažem da je iz Lumbarde Lumbarajka, iz Blata Blajka, iz Vela Luke (Vela)luška i Velalučanin.
 
U povelji Kulina bana Dubrovniku iz XII. stoljeća nalazimo izraz dobri Bošnjani. U dijelu BiH naseljenom Hrvatima česti su nastavci na ak tipa Kuprešak, Duvnjak, Livnjak. Vrlo slično je Bošnjak nasuprot Bošnjanin i Bosanac. Bilo bi veselo pisati i o nadimcima sela, sebe duhovito Žrnovci zovu kunejima, a neka sela sa znatnijim brojem komunista zvao je narod podrugljivo mala Moskva. Žabari, gusari, faraoni je novijeg datuma, a moguće je i malicija došla od pokreta srbokatolika koji su malvaziju konavosku pretočili u maliciju kivni na čvrsto hrvatstvo toga kraja.
 

Teo Trostmann

Anketa

Vjerujete li da će Vas maske spasiti od zaraze?

Subota, 19/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1537 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević