Get Adobe Flash player

Otpornost gljivice Aspergillus nije slučajna jer se ona pojavljuje tamo gdje se primjenjuju fungicidi azoli

 
 
Postoji više različitih teorija što se dogodilo s Candidom auris i kako je ovaj mikrob postao 'supergljivica' otporna na određene antimikotike odnosno protugljivične lijekove. Dr. Jacques Meis, znanstvenik, stručnjak medicinske mikrobiologije i infektivnih bolesti u bolnici „Canisius-Wilhelmina Ziekenhuis,“ Nijmegen, Nizozemska, izjavio je kako je uvjeren da je uzrok nastanka takve supergljivice otporne na određene antimikotike raširena i golema uporaba fungicida u poljoprivredi. Naime, dr. Jacques Meis je bio vrlo zainteresiran za slučaj jedne nizozemske 63-godišnje pacijentice koja je 2005. umrla od posljedica infekcije uzrokovane gljivicom iz roda Aspergillus. Dokazana je otpornost ove gljivice na ključni lijek u terapiji a to je itrakonazol.
https://images.theconversation.com/files/269480/original/file-20190416-147502-13rxxxz.jpg?ixlib=rb-1.1.0&q=45&auto=format&w=496&fit=clip
Ovaj lijek koji se koristi u humanoj medicini u svrhu terapije gljivičnih infekcija je virtualna kopija fungicida iz skupine azola koji imaju raširenu uporabu u poljoprivredi: jedna trećina sveukupne prodaje fungicida odnosi se na azole. Dokument objavljen 2013. u „Plos Pathogens“ otkrio je kako otpornost gljivice Aspergillus nije slučajna jer se ona pojavljuje tamo gdje se primjenjuju fungicidi azoli. Gljivica Aspergillus otporna na antimikotike otkrivena je u 12 posto ispitanih uzoraka tla u Nizozemskoj, a između ostalog i u cvjetnjacima, kompostu, lišću, sjemenu biljaka, u tlu iz okoline bolnica kao i u uzorcima bolničkog zraka itd. U ljeto 2018. dr. Meis posjetio je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, CDC, kako bi razmijenio istraživanje i teoriju da se nešto slično dogodilo i s gljivicom Candidom auris koja se također nalazi u tlu: fungicidi azoli stvorili su tako neprijateljsko okruženje da su gljivice evoluirale – postale otporne kao bi preživjele.
 
Poznato je već kako je golema i raširena primjena antibiotika na velikim farmama u svrhu zaštite zdravlja i ubrzanja rasta životinja prouzročila pojavu i širenje bakterija otpornih na antibiotike. To se sada vjerojatno dogodilo i s gljivicama – zbog prekomjerne uporabe fungicida azola u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito žitaricama.
„Azoli se primijenjuju svugdje – krumpir, grah, pšenica, baš svugdje na što možete pomisliti, rajčicama, luku,“ izjavila je dr. Johanna Rhodes, specijalistica za infektivne bolesti u „Imperial College London“ te dodala: „Mi smo ovo pokrenuli primjenom antifungicida na poljoprivrednim proizvodima.“
 
Tajnovitost pojave i širenja gljivice Candide auris otporne na određene antimikotike ostaje i dalje nepoznata i nerazjašnjena, a u ovom trenutku to se čini manje važnim od zaustavljanja njezinog širenja. Azoli su fungicidi širokog spektra djelovanja koji se podjednako koriste u zaštiti poljoprivrednih proizvoda kao i u medicini – i to sada postaje vrlo ozbiljno zbog pojave i globalnog širenja gljivice Candide auris koja je razvila otpornost na lijekove upravo iz grupe  azola – na primjer flukonazol, amfotericin B, kao i otpornost na antimikotike iz grupe ehinokandina. No, gljivica Candida auris nije jedina koja je razvila višestruku otpornost na antimikotike.
Gljivica Aspergillus fumigatus uzrokuje infekciju pluća kod čovjeka, a bolest se naziva pulmonarna odnosno plućna aspergiloza. U svrhu liječenja pulmonarne ili plućne aspergiloze koriste se lijekovi antimikotici iz grupe azola: itrakonazol, vorikonazol i posakonazol.
Međutim, godišnje od plućne aspergiloze umre oko 200.000 ljudi: gljivica A. fumigatus je u posljednjem desetljeću razvila otpornost na lijekove.
 
Dosadašnje studije pokazale su da se otpornost gljivice Aspegillus fumigatus na antimikotike iz grupe azola može povezati s primjenom fungicida iz grupe azola u poljoprivredi (ratarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, vinogradarstvo i dr.). Štoviše, istraživači su otkrili biogeografske dokaze koji upućuju na značajno preklapanje u pojavi sojeva gljivice A. fumigatus višestruko otpornih na triazole u bolnicama i okolišu. Iz provedene studije i dobivenih podataka otkriveno je da otporna gljivica A. fumigatus u poljima i u kliničkim pokusima ima poveznicu između Europe i Azije. A nedavno je provedeno istraživanje i na poljima u Kolumbiji također pokazalo postojanje gljivice A. fumigatus otporne na fungicide triazole: u više od 25 posto slučajeva A. fumigatus je bila otporna na fungicide. 
 
Problem sve više predstavlja i gljivica Aspergillus flavus koja proizvodi i kancerogeni toksin aflatoksin: ova gljivica negativno utječe na agrarnu proizvodnju jer smanjuje prinose žita a njezin aflatoksin je otrovan i kancerogen za ljude. Gljivica A. flavus inače dobro uspijeva i napreduje i u sušnim razdobljima.  
 
Raširena i prekomjerna primjena fungicida azola u svrhu sprječavanja i/ili kontrole gljivica na grožđu, kukuruzu, koštićavom voću i na brojnim drugim poljoprivrednim plodovima doprinijela je pojavi i širenju gljivica otpornih na fungicide te ubrzanom širenju istih gljivica otpornih na lijekove antimikotike. Ovom ozbiljnom, opasnom pojavom ugrožena je poljoprivredna proizvodnja i opskrba hranom kao i samo ljudsko zdravlje i to na globalnoj razini. Stručnjaci stoga smatraju da je takvo stanje u poljoprivrednoj proizvodnji neodrživo te da primjena fungicida iz grupe azola mora biti pod strogim nadzorom ukoliko ne i izbačena iz daljnje primjene. Naime, fungicidi iz grupe azola kao i lijekovi antimikotici iz grupe azola imaju vrlo sličan model djelovanja – pa kada se otpornost pojavi u jednoj 'areni' vrlo brzo se prenosi na onu drugu 'arenu' zbog čega fungicidi i antimikotici postaju neučinkoviti. „Umjesto da radi za dobrobit globalnog javnog zdravlja i ograniči ovu dugoročnu problematiku, državna politika posljednjih godina promiče unosnu globalnu ekspanziju primjene fungicida čime doprinose pojavi uvjeta za nastajanje gljivica otpornih na lijekove.“
Globalna prodaja fungicida nastavlja i dalje brzo rasti: prodaja je utrostručena u razdoblju od 2005. do 2017.: s 8 milijardi US dolara na 21 milijardu US dolara.
 
Velika Britanija je 2016. objavila izvješće i navela područja prekomjerne uporabe fungicida u poljoprivredi uz preporuku svjetskim organizacijama poput Svjetske zdravstvene organizacije, UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) te Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) da između ostalih svojih nadležnosti i obaveza sačine popis kritičnih antibiotika koji bi trebali biti izbačeni iz uporabe u poljoprivredi. Ne smijemo se više oslanjati na moćne medicinke i agroindustrijske kompanije koje promiču svoja nova „rješenja“ uzrokujući utrku između primjene novih toksičnih lijekova i fungicida uzrokujući otpornost gljivica. I svakako treba zaustaviti daljnju konsolidaciju i privatizaciju agro-farmaceutskog sektora. 
„Nije uopće važno koliko mi smatramo da smo pametni, jer „Majka Priroda“ na kraju će biti pobjednica.“ 
 
Izvori za oba teksta (1. i 2. dio):
 
Matt Richtel i Adrew Jacobs: „A Mysterious Infection, Spanning the Globe in a Climate of Secrecy,“ The New York Times, 6. 4. 2019.;
„The Strange and Curious Case of the Deadly Superbug Yeast,“ Wired, 13. 7. 2018.;
Alex Liebman i Rob Wallace, PhD: „A Lethal Industrial Farm Fungus is Spreading Among Us,“ Independent Science News, 23. 4. 2019.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Četvrtak, 20/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1293 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević