Pesticidi pogoršavaju bakterijsku rezistenciju na antibiotike

 
 
Otpornost bakterija na antibiotike često se definira kao problem uzrokovan prekomjernom uporabom antibiotika – i da, to je u pravilu vodeći uzrok iako su rezultati nedavnog istraživanja otkrili nešto drugo. Naime, prekomjerna uporaba antibiotika zapravo je samo djelić slagalice „puzzle“ jer faktori u okolišu mogu također ubrzati porast bakterijske otpornosti na antibiotike: posebno se to odnosi na učestalu i raširenu primjenu herbicida poput glifosata („Roundup“ kompanije Monsanto/Bayer) i dikambe („Kamba“).
https://brockport.studioabroad.com/_customtags/ct_Image.cfm?Image_ID=12322
Znanstvenici Sveučilišta Canterbury (University of Canterbury, Christchurch, New Zealand) otkrili su kako kombinacija agrokemikalija i antibiotika povećava i ubrzava razvoj otpornosti bakterija na antibiotike. Zapravo, bakterija može i do 100.000 puta brže razviti otpornost na antibiotike kada je izložena kontaktu odnosno učinku određenih herbicida u okolišu. Dr. Jack Heinemann, autor studije provedene na Sveučilištu Canterbury izjavio je kako je provedena studija „otkrila slučajeve u kojima je izloženost učinku herbicida uzrokovala veću toksičnost antibiotika uz istovremenu pojavu rezistencije odnosno otpornosti na antibiotike.“ Nadalje, rezultati provedene studije dokazuju da herbicidi ubrzavaju i povećavaju sposobnost razvoja otpornosti na antibiotike mnogo brže nego što to pokazuju laboratorijski uvjeti.
 
Dr. Heinemann sa suradnicima također je otkrio da široka i učestala primjena herbicida potiče otpornost patogenih bakterija na antibiotike. Ovo se u prvom redu odnosi na herbicid „Roundup“ (stvarni i potpuni kemijski sastav komercijalnog herbicida a ne samo njegova aktivna tvar – glifosat) za koji je dokazano da povećava otpornost patogenih bakterija na antibiotike: E. coli i Salmonella sp., a isto se odnosi na herbicide dikamba i 2,4-D. Dr. Heinemann sa kolegama/suradnicima proveo je još jedno istraživanje čiji rezultati su objavljeni krajem 2017. u časopisu „Microbiology.“ Cilj provedene znanstvene studije bio je otkriti koji sastojci komercijalnog herbicida uzrokuju učinak rezistencije na antibiotike – a rezultati su otkrili da su glavni krivci upravo glavni, aktivni sastojci herbicida. Potrebno je istaknuti da se ovaj učinak javlja kod doza nižih od zakonski propisanih tj. preporučenih.
 
Već je duže vrijeme poznato da se 80 posto ukupne potrošnje antibiotika u SAD-u odnosi na korištenje antibiotika u industrijskoj poljoprivredi u svrhu sprječavanja pojave određenih bolesti kao i u svrhu ubrzanja rasta životinja na farmama u intenzivnom uzgoju. Također je poznato da su američki Koncentrirani pogoni za hranjenje životinja (amer. CAFO) istinski temelj pojave i širenja bolesti zbog bakterijske otpornosti na antibiotike. Ovo je prvi puta otkriveno sada već davnih 1970-ih godina na peradarskim farmama: perad hranjena hranom uz dodatak antibiotika imala je mikroorganizme otporne na određene antibiotike. Štoviše, pet mjeseci nakon početka davanja antibiotika u hrani peradi, uzeti uzorci fecesa farmskih radnika bili su pozitivni na bakterije otporne na antibiotike, iako nitko od radnika nije primao propisanu terapiju antibiotika. Nadalje, dr. Heinemann s kolegama je otkrio još nešto važno: većina antibiotika koje životinja hranom tj. gutanjem unese u organizam se ne metabolizira nego se – izlučuje iz organizma. A onda se taj izmet koristi kao gnojivo, a na sve to se još raspršuju herbicidi. Kućne muhe mogu također prenositi mikrobe otporne na antibiotike.
 
Znanstvenici su također uvjereni da i brojna druga kemijska sredstva također mogu imati učinak na pojavu otpornosti bakterija na antibiotike: to se u prvom redu odnosi na neke druge medikamente koji mogu potaknuti 'dobre' crijevne bakterije na stvaranje otpornosti na antibiotike kao i na prehrambene aditive, prvenstveno tzv. zgušnjivače. Naime, trenutno se proizvodi oko osam milijuna kemijskih tvari od kojih neke sigurno imaju određeni učinak na pojavu bakterijske otpornosti na antibiotike.
 
Znanstveno istraživanje koje su proveli istraživači na „Washington State University“ a rezultati su objavljeni u časopisu Biotechnology and Bioengineering u listopadu 2019. otkriva slijedeću zabrinjavajuću činjenicu: Geni odgovorni za antibiotsku rezistenciju/otpornost koji se koriste u tehnikama genetskog inženjeringa tj. 'umeću' se u genetski modificirane organizme, sposobni su podnijeti uobičajene postupke otpadnih voda u tzv. pročistačima. Drugim riječima, geni odgovorni za otpornost na antibiotike iz transgenih odn. genetski modificiranih organizama perzistiraju tj. opstaju u kanalizacijskom mulju. Do sada je ovaj način nastajanja bakterijske otpornosti na antibiotike bio nepoznat. „Ustanovili smo da se ekstracelularna DNK oslobođena digestijom tj. probavom pojavljuje u otpadnim vodama diljem SAD-a – to je znatno rasprostranjenije u okolišu nego što smo do sada mislili,“ izjavila je docentica Courtney Gardner, 'Washington State University.'
 
Genetski modificirani organizmi (GMO) uobičajeni su dio prehrambenog lanca: oko 130 linija genetski modificiranih poljoprivrednih kultura ima umetnute gene za antibiotsku otpornost. Ljudi koji konzumiraju genetski modificirane organizme ili prehrambene proizvode koji sadrže ili potječu od GMO-a putem fecesa (izmeta) izbacuju ove gene odgovorne za antibiotsku rezistenciju koji se onda nađu u okolišu, uključujući otpadne vode i kanalizacijski mulj jer prežive postupke u pročistačima otpadnih voda. U SAD-u se nakon provedenog postupka pročišćavanja otpadnih voda proizvodi tzv. „biosolid“ – koji se u poljoprivredi koristi kao gnojivo: time se zapravo šire geni za antibiotsku otpornost. Znanstvenici su, naime, otkrili da bakterije u kanalizacijskom mulju „preuzimaju“ ove gene odgovorne za otpornost na antibiotike. Praksa korištenja „biosolida“ sada već ima ozbiljne i dalekosežne posljedice jer uzrokuje  javnozdravstvene probleme. Naime, širenje „biosolida“ prepunih onečišćujućih tvari na poljoprivrednim površinama uzrokuje oboljenja kod ljudi, kontaminira pitku vodu a usjeve, stoku i ljude „puni“ svime i svačime – od lijekova, uključujući dakako i antibiotike do PFAS-a (PFAS su tzv. trajne kemijske tvari jer dugo opstaju u okolišu, a smatraju se visoko toksičnim tvarima – npr. perfluorooktanska kiselina, perfluorosulfonska kiselina itd.).
 
I za kraj još jedna značajna činjenica: Znanstvenici su novom genetskom tehnikom tzv. editiranjem gena „stvorili“ i uzgojili bezrožno govedo tvrdeći kako je ova tehnika genetskog inženjeringa posve sigurna te da nema nikakvih neočekivanih promjena i dr. Mliječna pasmina goveda bez rogova jest rezultat genetske manipulacije čija posljedica je genetska bezrožnost. Govedo je uzgojeno u 'Recombinetics, Inc.' (of St. Paul), u Minnesoti, SAD, 2016. godine a rezultate je objavio časopis „Nature Biotechnology“ (Daniel F. Carlson et al. 2016.). No, krajem srpnja 2019. znanstvenici američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) objavili su rezultate ponovno provedenog istraživanja DNK teladi bezrožnog goveda: otkrivena je prisutnost dva gena otpornih na antibiotike.
 

Izvor:

  
1. Brigitta Kurenbach, Jack A. Heinemann et al.: „Agrichemicals and antibiotics in combination increase antibiotic resistance evolution,“ PeerJ, 12. 10. 2018.;
2. Jack A. Heinemann et al.: „Sublethal Exposure to Commercial Formulations of the Herbicides Dicamba, 2,4-Dichlorphenoxyacetic Acid, and Glyphosate Cause Changes in Antibiotic Susceptibility in Escherichia coli and Salmonella enterica serovar Typhimurium,“ mBio 24. 3. 2015.:6(2); mBio je časopis Američkog mikrobiološkog društva;
3. Jack A. Heinemann et al.: „Herbicide ingredients change Salmonella enterica sv. Typhimurium and Escherichia coli antibiotic responses,“ Microbiology, Vol. 163(12), 1. 12. 2017.;
4. „Researches find persistence of antibiotic-resistant GMO genes in sewage sludge,“ https://news.wsu.edu/2019/10/18/  (Science & Technology, 18. 10. 2019.);
5. Tom Perkins: „Biosolids: mix human waste with toxic chemicals, then spread on crops,“ The Guardian, 5. 10. 2019.;
6. Jonathan Latham, PhD i Allison Wilson, PhD: „FDA Finds Unexpected Antibiotic Resistance Genes in 'Gene-Edited' Dehorned Cattle,“ Independent Science News, 12. 8. 2019.   
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.