Uzroci kolapsa pčelinjih zajednica su višestruki

 
 
Medonosna pčela ili pčela medarica, lat. Apis mellifera, ugroženi je kukac na globalnoj razini, a sve više znanstvenika upozorava da je upitan i sam opstanak pčela. Medonosna pčela je vrlo značajan kukac zbog svoje goleme, nezamjenjive  uloge u oprašivanju – kako na agrarnim površinama tako i u netaknutim prirodnim ekosustavima. Zbog sve ozbiljnije ugroženosti medonosnih pčela Europska unija je prije nekoliko godina usvojila određene mjere zaštite i zabranila primjenu nekih insekticida, osobito onih iz grupe neonikotinoida. Je li to dovoljno? Najvjerojatnije nije – a to pokazuju golemi gubitci u pčelinjim zajednicama, nestajanje zajednica zbog „poremećaja“ poznatog kao kolaps pčelinjih zajednica čiji uzrok od početka 21. stoljeća do danas nije potpuno razjašnjen. Međutim, znanstvenici ipak polagano uspjevaju u slaganju slagalice „puzzle“ te dokazuju da su uzroci kolapsa pčelinjih zajednica višestruki.
https://www.sciencenewsforstudents.org/sites/default/files/2016/03/main/articles/bees-flowers-header.jpg
Znanstvenici su proveli istraživanje čiji rezultati su objavljeni u listopadu 2019. a dokazuju da i herbicidi koji se također masovno koriste u poljoprivredi ali i drugdje, vjerojatno imaju negativne učinke na cjelokupni dugoročni opstanak medonosnih pčela i njihovih zajednica. Navedeno istraživanje proveli su istraživači znanstvenih institucija u Argentini s glavnim ciljem dokaza štetnog učinka herbicida glifosata na pčele i njihove zajednice. “Značajan porast uporabe agrokemijskih sredstava, uključujući i one koji nemaju izravan utjecaj na kukce, može imati pogubne učinke na pčele ako se provodi neselektivno.“ Naime, naprijed navedeno istraživanje argentinskih znanstvenika - revizija (pregled) znanstvene literature otkrila je da izloženost (tj. kontakt) glifosatu koji je glavni aktivni sastojak brojnih herbicida od kojih je najpoznatiji „Roundup“ kompanije 'Monsanto' (sada Bayer) ozbiljno narušava hranjenje pčela radilica i ima štetne učinke na različitim razinama unutar pčelinjih zajednica. Prisutnost glifosata već je dokazana u uzorcima meda iz različitih okoliša.
 
„Dakle, za razumijevanje trenutnih i mogućih rizika ovog oprašivača, tj. pčele, postalo je ključno ne samo proučavanje učinaka na zajednice pčela smještenih u poljoprivrednim okruženjima, već i njegovih učinaka u laboratorijskim uvjetima. Suptilni štetni učinci mogu se otkriti pomoću eksperimentalnih pristupa. Glifosat negativno utječe na asocijativne procese učenja pronalaženja hrane/hranjenja, te kognitivne i senzorne sposobnosti mladih pčela i uzrokuje kašnjenje u razvoju pčelinjeg legla. Integrirani pristup koji u obzir uzima ponašanje, fiziologiju i razvoj omogućava ne samo utvrđivanje učinaka ove agrokemijske tvari na pčele iz eksperimentalne perspektive, već i zaključivanje o mogućim učincima u poremećenim sredinama u kojima je glifosat sveprisutan,“ navodi se u „Sažetku“ objavljene znanstvene studije.
 
Ključni podatci iz studije između ostalog uključuju slijedeće podatke:
 
-          2015. od 179,9 milijuna hektara agrarnih površina s uzgojem genetski modificiranih organizama (GMO) na globalnoj razini, čak 84 posto odnosilo se na genetski modificirane kulture tolerantne/otporne na herbicid glifosat – ove kulture imaju gene otporne na herbicid glifosat;
-          Herbicid glifosat također se mnogo koristi i u uzgoju poljoprivrednih kultura koje nisu genetski modificirane, a koristi se i izvan poljoprivrednih površina;
-          Sposobnost medonosnih pčela da uspostave vezu između mirisa i nagrade saharoze oslabljena je zbog akutne izloženosti herbicidu glifosatu;
-          Postoje dokazi da glifosat smanjuje kratkotrajno pamćenje pčela;
-          Pčelinje zajednice koje su trajno izložene glifosatu vjerojatno će pokazati nedostatak u širenju informacija i distribuciji nektara;
-          Glifosat uzrokuje promjene u crijevnom mikrobiomu medonosnih pčela zbog čega su one osjetljivije i primjenjivije na patogene mikroorganizme i pothranjenost;
-           Pčelinja legla hranjena hranom koja sadrži tragove glifosata imala su veću vjerojatnost za odgodu odn. kašnjenje u tzv. presvlačenju i manju težinu od kontrolne skupine;
-          Glifosat djeluje i kao stresor koji utječe na razvoj larvi i smanjenu konačnu težinu što može imati posljedice za ukupni dugoročni opstanak pčelinje zajednice.
 

Izvor:

 
Walter M. Farina et al.: „Effects of the herbicide glyphosate on honey bee sensory and cognitive abilities: Individual impairments with implications for the hive,“ Insects, Vol. 10(10), 354; 18. 10. 2019.; www.mdpi.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.