Get Adobe Flash player

"Njeke vijesti o sisavcima Jadranskoga mora kod Dubrovnika i okolice"

 
 
Obradio sam u Znanstvenoj knjižnici dubrovačkoj  bilješke Balde Kosića o pojavi sredozemne medvjedice ("Njeke vijesti o sisavcima Jadranskoga mora kod Dubrovnika i okolice", Dubrovnik, 1892.), te dubrovačko nazivlje ptica i riba. To su radovi s kraja XIX. i početka XX. stoljeća, većinom tiskani u Zagrebu od prirodoslovnoga društva. Radovi o zmijama (posebno o kravosasu) i delfinima (dupinima) su zanimljivi, ali nazivlje je uglavnom isto kao i danas i nema dubrovačkih lokalizama.
http://library.foi.hr/m3/s/1/n/0000015368.jpg
U rujnu 1889. se Marko Tomašević, upravitelj bolnice na Pilama išao kupati podno bolnice i naišao na razigranu sredozemnu medvjedicu. Po običaju onog vremena koje je na životinje gledalo kao na trofeje potrčao je po pušku,ali je njegov sluga srećom promašio morsku zvjerčicu. Prethodno, u kolovozu iste godine je njegov rođak Melko vidio "medvjedicu" između Lovrijenca i Kolorine. U listopadu je A. Miletić ribajući sa drugom bio prestrašen pod Bokarom od "morskog čovjeka". Krajem ožujka 1890. kapetan Mato Katičić je sa Brsalja vidio tri primjerka u moru (sve su to lokacije na Pilama). Nikola Gluhajević svjedoči autoru da je medvjedica česta na Lopudu (navodi i loklitete, op. T.T.). Ribari prepoznaju kada ona "razdrpa mrežu" kandžama (čamparima, dubr., op., T.T.), osobit "merak" joj je mreža za srdele tzv. sardunara. Mržnju neukih i siromašnih ribara prema dobroćudnim i inteligentnim beštijama razumijem, ali intelektualci su  po običaju podbacili i u tom pitanju.
 
Na stranici četvrtoj Kosić piše "kao već i prije javih megjedice i po obalama kopna Dubrovačkog kotara nije rijetka životinja". Iz "Građe za  Dubrovačku (!) nomenklaturu i faunu ptica", Zagreb, 1888. izdvajam ove: Pastor ruseus (kriješvar - kriješva je dubr. trešnja), Alcedo ispida smiješnog imena (prdidžornata - dolazi od tal. perdi giornata, još je zvahu u Rijeci Dubrovačkoj Marko ribar), Cireus cyaneus (sokolić od blata), Merops apiaster (čelozubac), Athena noctua (čuveta), Sturnus vulgaris (škvrlj), Corvus frigilegus (vrana kopač), Coracias garula (modrulja), Pandion haliaetus (sokol cipolar), Astur palumbarius (sokol patkar), Picus m. (mravozubac), Pica caudata (maruša), Parvus cristatis (sjenica krunata), Upupa epops (Božijak, na Pelješcu Božiji kokotić, navodi Kosić da je Frano Gundulić 1878. ubio albino primjerak (bijeli) kojemu su oči, kljun i noge bili crveni. Zool. Pupovac), Certia familiaris (mravinac), Sittia caesia (vrljez, brljez), Iyux torquilla (vijoglav, mravinac), Parus major (perušula, sjenica), P. caeruleus (preušulin), Cettia sericea (slavić od blata), Merula vulgaris (kosović crni, žutokljun ako je odrastao mužjak, čađavac ako je mlad ili ženka, u Konavlima takvoga zvahu plavurac), Merula torquata (kosović bijelijeh prsi), Tordus visciorus (drozdelj), neke torduse zove narod cikelj, jesenje vinjarul (tal. vigna?, op., T.T.), Matacilla (pliskača), Ruticilla tithys (Petar lončina, ili Petar lončar), Dandalus rubeceola (čučka, petoros), vrabac je bravac(?!), Fringicilla (bitkavac), Melanocorypha calandra (skvrlj, čevrljuga), Cannabina sanguiena (paganio i faganio), Loxia (krocijer i kročijer, zool. krstokljun), Regulus cristata (cice krunata), Starna cinerea (skvržulj), Otis tarda (kokot arbanaški, divlja indijota), Vanellus cristatis (dumnica/dubr. mala časna sestra, klepavica), Ciconia alba (hadžilele, turcizam?), Ardia cinerea (landrin), Coturnix d. tj. prepelice kada su mlade i mršave zvahu šumarice, krupnije su gjilipice, Columba Palumbus (golub grinjac, stari mužjak je glušac), Ardea garzetta (balunčin), A. ralloides (kusica), Gallinago scolopacina (bekačin, bekanot, prkačin), Himantopis rufipes (kovač visokih nogu, marešialo), Anas arecea (skrž), A. boschas (sljez (m) i riska (ž)), A. quercudula (pupčanica, pučanica), Botaurus stellaris (nebogled, bukavac, gak veliki), Crex pratensis (voljak prepeličar), Claugula glaucion (utva u Rijeci Dubrovačkoj, cunj u Konavlima), Margus marganser (njorba velika) Colymbus septentriones (u Rijeci Dubrovačkoj njorba popovača), Carbo graculus (morovran), te jedan preparirani primjerak u Prirodoslovnom muzeju orla štektavca sa nazivom oro lajavac.
 
Morskim bićima ne ću se baviti, samo ću napomenuti da je u Dubrovniku bila radža a ne rađa, te dati poveznicu adrese Kosićevih "ribljih" članaka: http://library.foi.hr/m3/pregled.aspx?B=1&C=S00101&X=S00101&vrsta=&grupa=&H=METELGRAD&R=&css=&dlib=&sql=SDDCDC(C898(DC-D5-DDD-SSDD77&U=kosi%E6*baldo%27)
 
Časopis priroda iz 1928.,br.10 donosi sliku sredozemne medvjedice umorene u Rijeci dubrovačkoj.
 
Kosić, Baldo, hrvatski zoolog i faunist (Dubrovnik, 1829. – Dubrovnik, 18. I. 1918.). Studije je završio u Genovi. Bio je gimnazijski profesor u Kotoru, a poslije u nautičkoj školi i u gimnaziji u Dubrovniku. Dugogodišnji upravitelj Domorodnoga muzeja u Dubrovniku. Ribe iz prirodoslovne zbirke u Biološkom institutu u Dubrovniku uglavnom su njegovi preparati. Djela: Građa za dubrovačku nomenklaturu i faunu ptica (1888.), Ptice Dubrovnika i okolice (1901.), Ribe dubrovačke (1903.). Vrstan preparator životinja i lovac.
 

Teo Trostmann

Anketa

Tko je "zaslužan" što je 2018. mason Dražen Jelenić došao na čelo DORH-a?

Četvrtak, 20/02/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1355 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević