Javlja se u mitologiji različitih naroda, ali i uz život kućanica na selu ili tekstilnih radnika u gradovima

 
 
U grčkoj mitologiji vješta je tkalja bila božica Atena. Arahna je bila žena smrtnica koja ju je odlučila izazvati na dvoboj u tkanju te ju je čak uspjela pobijediti. Budući da se Arahna zbog pobjede u tkanju uzoholila, Atena ju je u bijesu odlučila pretvoriti u pauka. Jedna od fobija danas se zove arahnofobija. To je strah od pauka.
Dok je na zapadu pauk najčešće simbol klopke, kod nekih plemena i naroda ima demijuršku (stvarateljsku) ulogu. Tako je kod zapadnoafričkoga plemena Anansa pauk pripremio tvari za prve ljude stvorivši sunce, kišu, mjesec i zvijezde. U indijskim Upanišadama pauk dostiže svoju slobodu penjući se po tankoj niti. Paukova nit je oslonac duhovnog ostvarenja.
https://puntomarinero.com/images/slavic-symbol-kolovorot-description-and_3.jpg
U grčkoj mitologiji postojale su tri suđenice ili božice sudbine. Zvale su se moire. Prva je Klota koja plete nit života. Druga je Laheza koja dodjeljuje sudbinu. Treća je Atropa koja prekida nit života.
U starom Rimu božice sudbine zvale su se parkama. Prva je bila Parka, druga Dekuma i treća Nona.
Priča o moirama ili suđenicama može se povezati s drugim dijelom Vojnovićeve Dubrovačke trilogije (Suton) gdje Made, Ore i Pavle, kćeri Mare Beneše, zapravo simboliziraju suđenice.
Tkanje je povezano s pojmom ludizam. Eponim ludizam nastaje prema engleskom radniku Nedu Luddu koji je početkom 19. stoljeća zbog potplaćenosti razbio tkalački stan i poveo radnike u pobunu. Ludizam je također pojam vezan uz pjesništvo Ivana Slamniga (1930.-2001.).
Tkanje je povezano s nekim antroponimima. Tako je Adolfo Veber Tkalčević bio na čelu zagrebačke filološke škole u 19. stoljeću te je bio uključen u Gajev i Draškovićev ilirski pokret.
 
Tu je i panslavist Imbro Ignjatijević Tkalac (1824.-1912.), koji je zbog panslavističkih uvjerenja bio protjeran iz Austro-Ugarske Monarhije. U to vrijeme u ilirskom su pokretu postojali panslavisti, ali i jugoslavisti poput biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Dragutina Kušlana, Đure Šurmina i dr.
Svima je poznata Tkalčićeva ulica u Zagrebu koja nosi ime po svećeniku i kaptolskom bilježniku Ivanu Tkalčiću (1840.-1905.). O nezadovoljnim šleskim tkalcima piše Heinrich Heine, njemački romantičarski književnik.
A kad pričamo o tkanju u književnosti, meni je nekako najdraža Tadijanovićeva pjesma o majci, seoskoj ženi i kućanici koja dugo u noć, u zimsku bijelu i gluhu noć… bijelo platno tka…
U hotelu Ned Ludd u engleskom Nottinghamu logo hotela je kolovrat. Kolovrat se nalazi i u slavenskoj mitologijo. Kolo označava sunce, a vratilo je simbol neprestane vrtnje - rađanja i umiranja.
 

Josip Jelčić