Mediteran je kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti

Hrvatsko filozofsko društvo i Odsjek za filozofiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu organizirali su međunarodni filozofski i interdisciplinarni simpozij VI. Mediteranski korijeni filozofije, od 29. do 31. ožujka 2012. u prekrasnom renesansnom zdanju Stare gradske vijećnice u Splitu, koja kao ogledni primjerak mediteranske kulturne baštine, savršeno korespondira s duhom i svrhom simpozija.

Mediteran je kolijevka zapadno-europske filozofije i znanosti koja, zajedno s također mediteranskim naslijeđem hebrejsko-kršćanske religijske tradicije udara temelje zapadno-europske kulture i civilizacije. Zapadna filozofija i znanost započinju svoj povijesni razvoj početkom VI. st. pr. Kr. na istočnoj obali Mediterana, u maloazijskim grčkim kolonijama Miletu i Efezu, te obližnjim otocima, potom se šire do Eleje i Sicilije, da bi svoj vrhunac postigle u Ateni, jednom od središta antičkog Mediterana. Daljnji razvoj antičke filozofije, od helenizma do srednjovjekovne epohe, preko novih središta filozofske misli Aleksandrije, Antiohije, Kartage i Rima također je sudbinski vezan za Mediteran.

Stvaranje, sukobljavanje i međusobno prožimanje mediteranskih kultura, kao i specifični mediteranski multikulturalizam, bitno su obilježje daljnjeg razvoja filozofije Zapada. Grčka i rimska antika, helenističko-rimsko naslijeđe, Bizant, orijentalne arapske tradicije, uz pečat nove islamske religije, stapaju se u islamsko-arapsku srednjovjekovnu filozofiju, kulturu i civilizaciju. Bizantinci su grčku filozofiju prenijeli Arapima, a oni, posredstvom križarskih ratova, preko svojih vodećih filozofa, Avicene, Averroesa, Ibn Halduna, vratili Europi u njoj već zaboravljeno naslijeđe Aristotelove filozofije. To su samo neke od početnih premisa simpozija Mediteranski korijeni filozofije.

Sljedeći aspekt koji ulazi u tematski okvir simpozija odnosi se na utemeljenje hrvatske filozofije, koja se, kako u svojim početcima, tako i u najsjajnijim vrhuncima, korijeni u mediteranskom dijelu svojega višeregionalnoga kulturnog identiteta. Počam od Hermana Dalmatina, preko Marka Marulića, pa do Matije Vlačića Ilirika, Frane Petrića i Ruđera Boškovića, da spomenemo samo najznamenitija imena. Treći sklop što ulazi u okvir teme simpozija odnosi se na filozofsko, ali i interdisciplinarno promišljanje specifičnosti mediteranskog multikulturnog prostora koji je iznjedrio aktualne međucivilizacijske napetosti koje prijete globalnim sukobom civilizacija, ali otvaraju i mogućnosti dijaloga i pomirenja. S tim u vezi, otvaraju se različite teme na koje ovaj simpozij nastoji ponuditi odgovore, kao što su: Utjecaj mediteranskih korijena filozofije na nastanak i razvoj suvremene filozofije Mediterana; Filozofsko promišljanje mediteranskog multikulturalizma; Poticaji mediteranske filozofije za utemeljenje globalnog ethosa kao pretpostavke međucivilizacijskog dijaloga; Filozofija Mediterana kao globalizacijska paradigma, itd.

Ovogodišnji simpozij, odnosno jedna njegova sesija, posvećena je uspomeni na našega nedavno preminulog istaknutog hrvatskog filozofa, sociologa i kulturologa Nikolu Skledara, koji je svojim životom i dijelom bio višestruko vezan uz prostor hrvatskoga Mediterana. Svoju akademsku karijeru započeo je kao gimnazijski profesor u Omišu, da bi potom predavao na Višoj pomorskoj školi u Rijeci. Bio je tajnik Korčulanske ljetne škole te kao ko-direktor međunarodnoga znanstvenog skupa „Future of Religion“ na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Akademska javnost u Splitu, Zadru i Dalmaciji pamtit će ga pak ponajviše kao omiljenog dugogodišnjeg nastavnika Filozofskoga fakulteta u Zadru, gdje je gradio svoju zavidnu sveučilišnu karijeru, od asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju. Bio je i suvoditelj poslijediplomskog znanstvenog studija „Kultura i društvo“ na Sveučilištu u Zadru.

Njegova impresivna bibliografija – više od sto znanstvenih radova, 20-ak knjiga, brojni simpoziji i konferencije diljem svijeta – bilježi, među ostalim, i njegov doprinos mediteranskim korijenima filozofije, koji je potaknuo šest sudionika ovogodišnjeg simpozija da svojim priopćenjima obilježe lik i djelo ovog iznimno duhovnog stvaratelja.

Prošlogodišnji V. Mediteranski korijeni filozofije posvećeni su 300. obljetnici rođenja znamenitog hrvatskog filozofa i svestranog prirodoznanstvenika i humanista Ruđera Josipa Boškovića. To je bio prvi znanstveni skup posvećen Boškoviću koji se održao u „godini Ruđera Boškovića“ u nas i u svijetu, a izbor tekstova o različitim dimenzijama Boškovićeva djela, nastalih na osnovi priopćenja sa simpozija objavljen je u časopisu Hrvatskog filozofskog društva Metodički ogledi br. 33. Istraživanje bogatog Boškovićevog opusa nastavljeno je i na ovogodišnjem skupu u nekoliko priopćenja, koja slijedi predstavljanje dvije knjige o Boškoviću na engleskom i talijanskom jeziku, našeg uglednog boškovićologa prof. Ivice Martinovića. Uz te, na ovogodišnjem skupu predstavljena je druga knjiga mediteranske filozofije prof. Željka Škuljevića, koju je napisao u koautorstvu s Natašom Škuljević.

Slijedeći broj prethodno spomenutih Metodičkih ogleda objavit će još jedan izbor tekstova s V. Mediteranskih korijena filozofije. Tematski blokovi s prethodnih simpozija objavljeni u Filozofskim istraživanjima br. 107. i 116., kao i monumentalni zbornik Filozofija Mediterana (Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2009.) uz najnovije edicije, neprijeporno potvrđuju da Mediteranski korijeni filozofije ostavljaju zamjetan materijalni i duhovni trag koji se sve više širi mediteranskim duhovnim prostorom.

Nives Matijević