S postojećim paradigmama na svim razinama nema izlaza iz krize

Jedan dnevnik proglasio je nedavno stavove Vladimira Ferdeljija mesijanskim. Mnogi doživljavaju takvim i moje tekstove. Nismo Mesije, ali je potrebna promjena mnogih paradigmi kao posljedica dvadesetak godina pogrješne svekolike politike. U ovom posljednjem nastavku o radu Povjerenstva za izdavačku djelatnost na čelu s ponovnim predsjednikom, akademikom Vlatkom Silobrčićem bit će upotrijebljena SWOT analiza za područje znanosti od ideje do napredovanja u znanstvenim zvanjima. Čini se da Hrvatska nezaustavljivo kreće prema provaliji. Koja će sa sobom povući i znanost u Hrvatskoj i pretvoriti hrvatske znanstvenike u služinčad moćnijih.

Mesijanci stalno zastupaju istu paradigmu. Zbog precijenjene kune, uvoz je postao sve, a dezindustrijalizacija se nezaustavljivo širi. Prvi autorov tekst u javnim glasilima zalagao se za potrebu da se u proizvodnji tvorevina zaposle vrhunski kadrovi (Danas, 23. prosinca 1986.). Bio je to odgovor na pokušaj nekritičkog prenošenja američke paradigme tog vremena u Hrvatsku, a čiji je nositelj bio tadašnji Republički sekretar za znanost i tehnologiju. Koji je pridodao i informatiku u naslov Sekretarijata i tumačio kako će Hrvatska živjeti samo od računalstva. Zanimljiva je nedavna vijest iz SR Njemačke. Procjenjuje se da će do 2030. trajno nedostajati stručnjaka koji se bave proizvodnjom tvorevina. A ako nema proizvodnje u zemlji nema novaca, ni za znanost u cjelini, pa ni za časopise.

Što propovijedaju mesijanci?

Hrvatski fokus objavio je 15. lipnja. 2012. SWOT analizu današnje Hrvatske (D. Božić: Moramo ukloniti ulagačke barijere, ubrzati sudske procese). To me je podsjetilo da je Strategija razvoja Fakulteta strojarstva i brodogradnje od 2002. do 2010., zahvaljujući prof. K. Žihi, sadržavala tu analizu. Bila je to prva strategija jednog fakulteta na ovim prostorima.

Kako je D. Božić rastumačio pojam SWOT-a? (Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats)»Da bismo znali kamo idemo, moramo znati odakle smo pošli. Prvi dio rečenice»da bismo znali kamo idemo«je dugoročna strategija - plan. Drugi dio rečenice »moramo znati odakle smo pošli« to je SWOT analiza nas samih i okruženja (danas okruženje treba promatrati globalno). Ima li Hrvatska i jedno i drugo?« Hrvatska nema dugoročnu strategiju, jer ona nazvana 5K + Š + M [kuhari, konobari, kriminalci, k… (noćne dame) i klimatizacija + štednja na svim razinama + Mesije] nije moguće priznati dugoročnom.

»SWOT analiza je kvalitativna analitička metoda koja kroz četiri čimbenika nastoji prikazati prednosti i slabosti samog subjekta kao i mogućnosti te ograničenja (opasnosti) u okruženju (D. Božić).«

Što je SWOT analiza?

Preuzetno bi bilo da takvu analizu načini pojedinac. Osim toga u medijskom tekstu moguće je naglasiti samo neke pojedinosti. Bio bi to zanimljiv zadatak za proučavanje područja istraživanja i razvoja u Hrvatskoj. Ako to uopće nekoga zanima. Brojače radova, citara i ljubitelje faktora odjeka (IF-faktor), sigurno ne. Koji se ponašaju na specifičan način, a kojeg sam čuo tijekom dodjele Grammyja 1992. Glasovita glumica W. Goldberg, uz fantastičnu pratnju pjevača B. McFerrina, recitirala je tekst jednog protestantskog redovnika iz 1934. Tekst je prilagođen temi. »Prvo, došli su po Nearijevce. Ali ja sam Arijevac. I nisam rekao ništa. Zatim su došli po nevjernike. Ali ja sam vjernik i ponovno nisam rekao ništa. Onda su došli po sindikaliste. Ali ja ne pripadam sindikatu. Pa i opet nisam rekao ništa. I onda su došli po mene, znanstvenika. I više nije bilo nikoga da kaže nešto za mene.« Pedesetak časopisa je već nestalo. Pretežnom broju onih iznad 65 godina onemogućeno je korištenje nagomilanog znanja i iskustva. Itd., itd., itd.

Zbog lakšeg praćenja izlaganja ponavlja se slika iz članka Znanost, pa i hrvatska u raljama nezajažljivih eksploatatora (HF, 20. srpnja 2012.).

Od ideje do napredovanja

Istodobno će se analizirati sve četiri karakteristične veličine iz SWOT analize s težištem na kriterijima sufinanciranja časopisa.

Prednosti i slabosti subjekta

Hrvatska ima razmjerno broj stanovnika, nemali broj ljudi s idejama. Bilo bi zanimljivo jednom načiniti analizu, koliko se izvornih ideja pojavilo u istraživanjima koji rezultiraju otkrićima, u pravilu u trendovskim (e. mainstream) istraživanjima, a koliko podobnih za zaštitu intelektualnog vlasništva. Analizirati djelovanje je nemoguća misija. Zna se da se radi u pravilu s malim brojem ljudi, malim financijskim sredstvima. Kao odliku treba pozdraviti poticanje slobodne dostupnosti cjelovitog teksta članaka. Ali je nedopustivo sufinanciranje časopisa čiji glavni urednik izjavi da to ne dopušta njegov, jasno, strani izdavač. Postavlja se pitanje zašto uopće financirati takav časopis, čije članke izdavač masno naplaćuje.

Treba pozdraviti kriterije kojima se predviđa razlikovnost u kvalificiranim bazama podataka za pojedina područja. Međutim sporno je razlikovanje baza Web of Sciencei Scopus. Iza razlike u bodovima ne stoje rezultati analiza. Uopće je slabost kriterija što se sve temelji na osjećajima. Posebno je propuštena prilika da se u kriterije uvrste i temeljne baze podataka za pojedino područje.

U tekstovnom dijelu Pravilnika o kriterijima za novčanu potporu znanstveno-izdavačkoj djelatnosti - znanstvenim i znanstveno-stručnim časopisima i časopisima za promicanje znanosti treba ubrojiti u slabosti dvije odredbe. Kako se takvi Pravilnici ipak donose za predviđeno vrijeme rada jednog povjerenstva, nije smisleno ograničavati sumu koja se dodjeljuje jednom časopisu (300.000,00 kn). Možda će već iduće godine biti više, ali vjerojatnije je manje sredstava za časopise. Zbog jednog člana Povjerenstva piše da su potrebne dvije recenzije, ali za njegovu granu je dovoljna samo jedna. Podrazumijeva se da su recenzenti eksperti.

Posebna je slabost odredba da se određivanje vrsnoće časopisa temelji na prosudbi Povjerenstva. Pri tome pomažu objektivni kriteriji. Taj je članak izazvao brojna negodovanja. Sve je to pojačano iskazom Predsjednika povjerenstva na skupu s članovima Koordinacije urednika znanstvenih časopisa kada se počelo tumačiti da će se procjenjivati po kriterijima koji nisu dio onih zapisanih, ili su nedovoljno definirani.

Slabost je i činjenica da nigdje nije propisano da časopisi koji se objavljuju na stranim jezicima moraju obvezno imati hrvatski sažetak. Konačno osnovna je slabost cijelog Pravilnika što nije organski povezan s kriterijima izbora u viša zvanja. Nedopustiva je slabost ovog Pravilnika što se njime mijenjaju pravila igre tijekom utakmice. Neka bude zapisano da se lektorirani tekst Pravilnika pojavio tek sredinom srpnja. To je zapravo osnova za poništenje natječaja. Jasno ako ga potegnu oštećeni časopisi. Ili će se ipak nekako s njima nagoditi. Barem za 2012.

Mogućnosti te ograničenja (opasnosti) u okruženju

Nositelji ideja trebaju biti vrlo oprezni s okruženjem. Zato se mnoge patentabilne ideje više ne pretvaraju u patent već u proizvod. Birokracija često onemogućava brzi rad. Valja navesti jedan primjer. Tijekom izradbe doktorata u Aachenu sedamdesetih godina, trebao sam mjerilo protoka vode. Od kada sam predao crtež do montaže završenog uređaja na ispitnom mjesto proteklo je svega nekoliko sati. A to je uključivalo administraciju projekta, kupovinu dijelova i rad u radionici. Pokušajte izračunati koliko bi vam trebalo dana za takav zadatak u našim uvjetima. Globalisti će ovakva kretanja iskoristiti da u cijelosti podvrgnu hrvatske znanstvenike u ostvarivanje njihovih globalnih ciljeva, ne ostavljajući im vrijeme potrebno za promicanje hrvatskih nacionalnih ciljeva.

SWOT analiza istraživačkog procesa od ideje do napredovanja

Valja opisati još nekoliko slučajeva o kojima nikada nije zauzet jasan stav ni u moje vrijeme, kada sam bio članom Povjerenstva ili nisu postojali kao problem. O tome se nije raspravljalo ni sada, u vrijeme ponovnog predsjednika Povjerenstva. Jedan vrlo stari časopis s područja prirodoznanstva već niz godina objavljuje pretežno članke autora iz drugih zemalja. Iz Afrike, Azije. Tiska i priloge autora iz razvijenijih zemlja, ali sigurno ne one koji tim autorima donose po tim umjetno stvorenim kriterijima prosudbe, maksimalno vrijedne bodove. Po odobrenim sredstvima je na drugom mjestu

Drugi časopis s područja biotehnike objavio je jednom zgodom radove s jednog seminara u Grčkoj. Bez i jednog priloga hrvatskih autora. A sada ne objavljuje više ni sažetke na hrvatskom jeziku. Zato je najfinanciraniji časopis.

Treći časopis objavio je u jednom broju opsega 60 stranica 15 izvornih znanstvenih radova i to samo iz Češke. Sasvim solidno sufinancirani časopis.

Ulaskom u bazu Web of Science jedan časopis je počeo naplaćivati objavu tekstova, vrlo uspješno. Treba li podupirati časopise koji naplaćuju objavu? Usput i taj je časopis među najfinanciranijima. Dakle što je to hrvatski časopis, to nije nikome jasno. Onaj koji ima hrvatsku adresu bez riječi hrvatskog. Ili onaj koji pretežno objavljuje kvalitetne radove hrvatskih istraživača.

Konačno, nepovezanost između kriterija sufinanciranja časopisa i onih napredovanja rezultira još jednom nevoljom. Autori bježe u više rangirane časopise, bez obzira na njihov profil.

Na završetku treba kazati. Trenutačno Povjerenstvo, koje će ostati zabilježeno kao ono koje je ugasilo gotovo četvrtinu časopisa i uštedjelo manje od 10 % sume, pod vodstvom ovog predsjednika ne obećava napredak. Odnosno možda je izvrsno u pretvaranju hrvatskih znanstvenika u znanstvenu služinčad stranaca. Koji će nam birati članove akademske i ostale znanstvene zajednice. Neka se poslije se ne čude što ih nitko ne će štititi, jer nikoga više i ne će biti da ih štiti ili kaže neku riječ za njih.

Zna li netko što je to hrvatski časopis?

S postojećim paradigmama na svim razinama nema izlaza iz krize. Valjalo bi poslušati brojne mesije iz redova ekonomista, inženjera, teologa, novinara i pokušati osmisliti nove paradigme, od političkih i gospodarskih do znanstvenih i obrazovnih.

Igor Čatić