Get Adobe Flash player

Konzumiranje svježeg, sirovog mlijeka smanjuje rizik od razvoja astme

 
 
Protivnici konzumiranja svježeg, sirovog, tj. ne kuhanog mlijeka, uključujući i pojedine liječnike, vrlo često upozoravaju javnost na štetne posljedice konzumiranja svježeg, ne pasteriziranog ili ne kuhanog mlijeka, pri čemu se posebno ističe da su dojenčad, djeca i trudnice osobito prijemljivi na bolesti koje mogu biti uzrokovane konzumiranjem svježeg, ne pasteriziranog mlijeka. Tako američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) tvrdi da je konzumiranje svježeg, ne pasteriziranog mlijeka opasno po život: „kao da sami sebi potpisujete smrtnu presudu.“
Nedavno su pojedini mediji u Hrvatskoj vrlo kratko izvjestili o jednoj studiji provedenoj u Švedskoj: „konzumiranje tri ili više čaša mlijeka na dan je štetno za zdravlje.“ Prosječni neupućeni čitatelj to može vrlo ozbiljno shvatiti, budući da sama znanstvena studija nije prikazana na odgovarajući način, tj. stručno i istinito. Naime, znanstvenici švedskog  Sveučilišta Uppsala i Karolinska Instituta proveli su istraživanje o učinku konzumiranja mlijeka – smrtnost kod ispitanika koji su dnevno pili tri ili više čaša mlijeka bila je iznad prosjeka, a kod žena uočeni su i češći lomovi kostiju. Ipak, sami švedski istraživači izjavljuju da ovo istraživanje dokazuje potrebu daljnjih istraživanja jer se ovom studijom ne može dokazati uzrok kao ni njegov učinak, iako se sumnja na određenu vrstu šećera u mlijeku – a to su galaktoza i laktoza, čiji sadržaj je mnogo veći u mlijeku nego u mliječnim proizvodima. Mnogi drugi stručnjaci također upozoravaju na nedostake i određene propuste u provedbi ove studije. Tako je i prof. Sue Lanham-New (University of Surrrey), upozorila na rezultate ovog istraživanja jer je mlijeko u Švedskoj obogaćeno vitaminom A, što može biti važan čimbenik. Naime, poznato je da se povećana razina vitamina A u organizmu povezuje s povećanim rizikom od lomova kostiju. Inače, rezultati ove kohortne studije provedene u Švedskoj objavljeni su u znanstveno-recenziranom časopisu za medicinu „British Medical Journal“ (BMJ 2014; 349).
 
Svježe, termički ne obrađeno mlijeko štiti od infekcija
 
Znanstvenici njemačkog Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu (Ludwig-Maximilians-Universität / LMU) proveli su znanstvenu studiju koja je otkrila da dojenčad hranjena domaćim, svježim, sirovim mlijekom, a ne UHT kravljim mlijekom iz mliječne industrije je MANJE SKLONA odn. podložna infekcijama. Navedenu pan-europsku studiju predvodila je ugledna liječnica i znanstvenica prof. ERIKA VON MUTIUS, profesorica pedijatrijske alergologije na LMU i ravnateljica Odjela za astmu i alergije dječje bolnice Dr. von Hauner (dr. von Haunerschen Kinderspital; dr. August von Hauner, njemački pedijatar, 1811.-1884.).
http://www.surrey.ac.uk/sites/default/files/Sue%20Lanham-New%20video.jpg
Sue Lanham-New
 
Ova znanstvena studija imala je potporu brojnih institucija, pa tako i Europske komisije, Europskog znanstvenog vijeća, „Friesland Campina“ itd. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu za Alergiju i kliničku imunologiju (Journal of Allergy and Clinical Immunology) u listopadu 2014. pod nazivom: „Consumption of unprocessed cow's milk protects infants from common respiratory infections“ / „Konzumiranje termički neobrađenog kravljeg mlijeka štiti dojenčad od uobičajenih infekcija dišnih puteva“). Skupina znanstvenih istraživača, liječnika i drugih medicinskih stručnjaka diljem Europe zajedno je sudjelovala u istraživanju učinka svježeg, sirovog, tj. termički ne obrađenog mlijeka nasuprot učinku domaćeg kuhanog mlijeka i termički obrađenog mlijeka iz mliječne industrije. Ovaj opsežni istraživački projekt proveden je pod nazivom „PASTURE.“
 
Rezultati provedene dugoročne studije otkrili su da djeca koja piju domaće svježe, sirovo mlijeko imaju dobru zaštitu od respiratornih infekcija (tj. infekcija dišnih puteva), febrilnih bolesti i upale srednjeg uha. Budući svježe sirovo mlijeko može sadržavati i patogene mikroorganizme koji mogu negativno djelovati na zdravlje, znanstvenici se zalažu za primjenu drugih metoda u mliječnoj industriji koje će zadržati pozitivna svojstva i zaštitne tvari prisutne u sirovom mlijeku.
 
U navedenoj pan-europskoj studiji u samom početku sudjelovalo je 1000 odabranih žena koje žive u ruralnim područjima njemačke Bavarske, Finske, Francuske, Austrije i Švicarske, a oko polovica odabranih žena živi na farmama. Sve navedene žene bile su početkom znanstvene studije u trećem tromjesečju trudnoće. Studija je također uključila njihove detaljne prehrambene navike i način života te naviku konzumiranja mlijeka, što je potom vrlo pomno proučeno i uspoređeno. U studiji je potom sudjelovalo 983 djece, a njihove majke su tjedno vrlo uredno bilježile sve o prehrani djeteta i njegovom zdravlju tijekom prve godine djetetovog života. Studija također uključuje zdravstveni i razvojni status djece tokom njihovih prvih 10 godina života, a namjera je razjasniti ulogu okolišnih faktora u etiologiji alergijskih bolesti. Studiju zajedno provode stručni timovi pri LMU i njemačkog Centra za istraživanje plućnih bolesti, zatim timovi Sveučilišta Ulm, Marburg, Basel, Helsinki, Kuopio (Finska) i Besançon (Francuska) te dječjih bolnica u Švicarskoj (St. Gallen) i Austriji (Schwarzach).     
August von Hauner
 
„Kod djece hranjene svježim, nekuhanim kravljim mlijekom incidencija prehlada i drugih respiratornih bolesti, febrilnih bolesti i upale srednjeg uha bila je značajno niža u usporedbi s grupom djece čiji mliječni obrok se sastojao od ultra-pasteriziranog proizvoda iz mliječne industrije“, izjavio je dr. Georg Loss iz dječje bolnice Dr. von Hauner. Nadalje, konzumiranje domaćeg mlijeka smanjuje rizik od razvoja gore navedenih infekcija za 30 %, a učinak mlijeka je bio smanjen kada je mlijeko prije konzumiranja bilo kuhano kod kuće. „To znači da postoji još jedan dokaz kako svježe, sirovo mlijeko štiti malu djecu od infektivnih bolesti,“ izjavio je dr. Ton Baars. Konvencionalna, odnosno uobičajena pasterizacija mlijeka zadržava navedenu sposobnost smanjenog rizika od razvoja febrilnih bolesti, dok primjena visokih temperatura pri tzv. UHT metodi u potpunosti eliminira navedene pozitivne učinke (UHT/ultra heat temperature, tj. ultra visoka temperatura). „Učinci različitih tretmana mlijeka vjerojatno se pripisuju različitim komponentama otpornim na toplinu a koje se nalaze u sirovom mlijeku. Čini se da komponente mlijeka koje su osjetljive na zagrijavanje imaju osobito važnu ulogu u zaštiti organizma od infekcija dišnih puteva i uha,“ objasnio je dr. Loss.
 
Krajem prve godine života djece koja su sudjelovala u studiji, stručnjaci su uzeli uzorke krvi za analizu kako bi istražili biokemijske pokazatelje imunološke funkcije. Dojenčad hranjena svježim, sirovim mlijekom imala je manju razinu tzv. C-reaktivnog proteina (CRP), koji je indikator za upalni proces. „Druge studije su pokazale da je povećana razina upale povezana s kasnijom pojavom kroničnih stanja kao što su astma i pretilost. Konzumiranje svježeg, sirovog mlijeka može stoga smanjiti rizik od razvoja astme“, objasnio je dr. Loss. Mliječna industrija 'obrađuje' mlijeko različitim metodama kratkotrajnog zagrijavanja sirovog mlijeka. Konvencionalna (uobičajena) pasterizacija mlijeka koristi temperaturu između 72° i 75°C kroz 15 sekundi, dok se kod ultra-pasterizacije mlijeka koristi temperatura između 135° i 140°C kroz nekoliko sekundi. Ultra-pasterizirano mlijeko također je i homogenizirano čime su raspršene mliječne masti, što onemogućava stvaranje pjene/vrhnja. Uspoređujući UHT mlijeko sa sirovim, otkriveno je da svježe sirovo mlijeko utječe na snižavanje razine C-reaktivnog proteina, koji je izravno povezan s upalnom reakcijom.  
 
Točno je da konzumiranje svježeg, sirovog mlijeka može predstavljati rizik za zdravlje, tj. može uzrokovati ozbiljna oboljenja. Kao primjer navodimo enterohemoragične sojeve bakterije Escherichia coli koja može izazvati tešku dijareju/proljev i zakazivanje bubrega, te mikroorganizme koji uzrokuju listeriozu i tuberkulozu. Znanstvenici se stoga zalažu i predlažu alternativne metode termičke obrade mlijeka u mliječnoj industriji. „Nove, blaže metode mogle bi omogućiti da mlijeko bude slobodno od patogenih mikroorganizama uz istovremeno zadržavanje pozitivnog učinka zaštitnih tvari u svježem, sirovom mlijeku,“ objašnjava dr. Loss.
http://i.ytimg.com/vi/jJTfqLVlYmY/hqdefault.jpg
Konačni podatci ukazuju da domaće svježe, sirovo mlijeko je nadasve superiorno te da ima pozitivan učinak na funkciju imunog sustava kod djece. Svježe, sirovo mlijeko djeluje protiv upala i štiti od infekcija. Poznato je naime, da sirovo kravlje mlijeko ima vrlo sličan učinak kao i majčino mlijeko. Već je dugo vremena poznato da majčino mlijeko štiti dojenče od infekcija, iako još uvijek nije poznat način djelovanja mlijeka na ranu funkciju imunog sustava. Pretpostavlja se da određene komponente u mlijeku djeluju na promjenu sastava crijevne mikroflore što se potom odražava na zdravu funkciju imunog sustava. Konzumiranje kravljeg mlijeka može kod neke djece uzrokovati pojavu alergijske reakcije – u studiji „PASTURE“ alergijska reakcija na mlijeko ili drugu hranu razvila se kod 2 % djece i to prije prvog rođendana.
 
„Život u ruralnim područjima ima pozitivne učinke na imuni sustav i to je već dokazano u nekoliko ranijih znanstvenih studija. Sve u svemu, sve ove studije dokazuju da su „djeca koja rastu i žive na tradicionalnim farmama mliječnih krava najmanje sklona razvoju alergija“, istaknula je na kraju prof. Erika von Mutius. Za razliku od SAD-a gdje je konzumiranje svježeg, sirovog mlijeka zahvaljujući Upravi za hranu i lijekove (FDA) proglašeno opasnim za život, te kod ljudi stvoren iracionalan strah i paranoja, u Europi su potrošači prihvatili konzumiranje svježeg sirovog mlijeka, a njegova konzumacija u stalnom je porastu. U mnogim europskim državama, a osobito u prometnim gradskim ulicama, postavljeni su automati za prodaju svježeg, sirovog mlijeka s domaćih, lokalnih farmi mliječnih krava.
 
Potrošači diljem Europe žele znati porijeklo hrane koju konzumiraju i to najviše zbog učestalih skandala u prehrambenoj industriji. U pokrajini Donja Saska na sjeveru Njemačke, Udruga mljekara Donje Saske pokrenula je jedan zanimljiv projekt krajem 2012. Naime, grupa od 20 farmera - proizvođača mlijeka počela je snimati sva zbivanja u svojim štalama i filmove objavljuje na portalu „MyKuhTube“ (po uzoru na video portalu youtube) tako da potrošači mogu vidjeti krave čije mlijeko piju.   
 

Odabrala i prevela: Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Stvaramo okvir gdje ćemo prezentirati studentima što u gospodarskom smislu mogu očekivati nakon završetka studija

 
 
Prva javna prezentacija radne verzije Projekta postakademskog samozapošljavanja održana je u srijedu, 4. veljače, na Sveučilištu u Splitu. Projekt je predstavio rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Šimun Anđelinović zajedno sa svojim suradnicima i prof.dr.sc. Miljenkom Šimpragom, prorektorom Sveučilišta u Zagrebu. Projekt postakademskog samozapošljavanja osmišljen u suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilita u Splitu, s ciljem da se studentima uz osnovna znanja i vještine koje stječu u procesu studiranja omogući dodatno osposobljavanje za vršenje funkcije upravljanja. Time bi se, kako je rečeno na prezentaciji, olakšao takvim studentima ulazak u svijet rada, ali i pokretanje vlastitih projekata koji bi bili šire društveno i financijski podržani, čime bi se, ukupno, kvalitetnije pokrenuo razvoj hrvatskog gospodarstva.
http://www.unizg.hr/uploads/pics/Split_040215_-_naslovna.jpg
„Jasna je potreba interdisciplinarne izobrazbe. Tako će inženjer elektrotehnike sve više trebati znanja iz ekonomije, prava i slično, koja nedovoljno stječe u tijeku studija. Kultura jačanja stručnoga rada i poduzetničke aktivnosti za sada je vrlo slabo zastupljena na našim sveučilištima, a to dovodi do kasnog uključivanja studenata u poduzetničke aktivnosti. Ovaj projekt predstavlja inovativan pristup u stvaranju, selektiranju i praćenju mladih poduzetnika koji počinje prilikom samog upisa na sveučilište. Od početka se student informira o svim mogućnostima programa, a upisom na program jačaju se upravljačke sposobnosti polaznika kao i interdisciplinarne vještine za samostalno vođenje tvrtke. Tržište rada je takvo da se sve teže zaposliti nakon završenog fakulteta. Zato već tijekom studiranja moraju osmisliti posao kojeg će s mentorima provesti u poduzetnički pothvat“, kazao je rektor Anđelinović, napominjući da se više ne može očekivati da će država davati novac, već se kroz inovativnost i poticanje akademskog poduzetništva mora napraviti iskorak da bi sveučilišta dobivala novac za znanost i daljnji razvoj tehnologije.
 
„Sveučilišta konačno moraju postati faktor razvoja Republike Hrvatske te uz znanost i obrazovanje razvijati i akademsko poduzetništvo“, zaključio je prorektor zagrebačkog sveučilišta Miljenko Šimpraga, naglasivši da djelovanje na sveučilištima treba sve više vezivati uz primijenjena istraživanja, izrazivši uvjerenje da će ovaj projekt povezati i sva ostala sveučilišta u Hrvatskoj.
 
Kako je rečeno prilikom prezentacije, osim uključivanja ostalih hrvatskih sveučilišta u ovaj projekt, očekuje se i pozitivna reakcija Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, gradova i županija, od kojih su Zagreb i Split te županija Splitsko-dalmatinska već dali podršku kao i Hrvatska gospodarska komora, a vjeruje se da će se, uz Institut Ivo Pilar, aktivno uključiti i mediji, osiguravajuće kuće, banke, HBOR, HZZ.
 
- Sa svojom dugogodišnjom tradicijom, više od sto članica i bazom podataka svakako ćemo biti kvalitetan partner i nadam se da će ovaj projekt pomoći razvoju gospodarstva. Mi stvaramo okvir gdje ćemo prezentirati studentima što u gospodarskom smislu mogu očekivati nakon završetka studija. Svjedoci smo da je prošle godine nekoliko desetaka tisuća mladih, obrazovanih ljudi otišlo vani, a mi moramo učiniti sve da to spriječimo. Pri tome je iznimno važno povezivati gospodarstvo sa znanošću i obrazovanjem jer jedino tako možemo pridonijeti razvoju gospodarstva - rekao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.  
 
I predstavnici braniteljskih udruga poduprli su projekt, ističući kako očekuju da se njegovom realizacijom pomogne i djeci branitelja lošijega socijalnog statusa. Druga prezentacija programa, najavljeno je, održat će se do kraja veljače i na Sveučilištu u Zagrebu, a cijeli tekst programa bit će završen u travnju. Na temelju tog teksta potpisat će se sporazum sveučilišta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te svih dionika u projektu. Nakon toga će s mogućnostima projekta biti upoznati i studenti te će za njih biti raspisan natječaj. Program u sklopu kojega bi se tijekom ljeta organizirala praksa i dodatna edukacija studenata trebao bi se provoditi od 15. srpnja.
 

Nives Matijević

Ne dirajte Sandu Ham, ona je, za razliku od IHJJ-a, čuvateljica hrvatskoga jezika

 
 
Postoji čvrsta veza između hrvatskih bankara i nekih ravnatelja hrvatskih državnih instituta. Svi bi oni, stručnjake od imena i integriteta koji imaju drugačije mišljenje, ušutkali na sve moguće načine. Neki to rade glasnije, neki profinjenije. Povod ovom pismu je drugi pokušaj da se smijeni glavna urednica Jezika, prof. Sanda Ham. O prvom pokušaju već je bilo izviješteno na stranicama ovog portala 11. srpnja 2014. Samo kratki dio iz tog teksta, naime prof. Sandi Ham stavlja se mnogo toga na teret, ovdje dio koji se odnosi na časopis Jezik.
http://www.glas-koncila.hr/photos/velika/1338375789_5_30_photo.jpg
Sanda Ham
 
»Časopis kojeg tako uspješno uređuje, objavio je vrlo argumentirane kritike Pravopisa, koje bih prvenstveno nazvao Jozićevim. Premda ga potpisuje IHJJ. To je poprimilo takve razmjere da je zatražena smjena glavne urednice časopisa Jezik. Naravno, da je to Predsjedništvo Hrvatskoga filološkog društva odbilo.«
 
U međuvremenu je izabrano novo Predsjedništvo HFD-a. Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ponovno je zatražio smjenu glavne urednice. Među pismima podrške da se odbije Ravnateljev prijedlog bilo je i pismo ovog autora. Predsjedništvo HFD-a bilo je dovoljno mudro da ne dopusti nikome uređivanje nekog časopisa i odbilo smjenu. Tim više što je IHJJ počeo objavljivati časopis Hrvatski jezik i nastoji, po mom uvjerenju istisnuti Jezik.
 
Tijekom protekle pola godine razvila se vrlo zanimljiva izmjena mišljenja između Ravnatelja i ovog autora. Postoji više podudarnih stavova. Obojica nastojimo unaprijediti hrvatski jezik. Prvi doprinos toj namjeri dao sam još 1964. kada sam objavio u časopisu Kemija u industriji ono što je preraslo u ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački, koji će zahvaljujući prvenstveno potpori Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa uskoro biti dostupan na internetu. Što je njegov doprinos, procijeniti će jednom struka.
 
Decimalna točka, a ne zarez
 
Dva rješenja iz Pravopisa IHJJ-a trebala bi postati obvezni dio svih budućih novih pravopisa. Za ispravnu komunikaciju nije dovoljno je li će se pisati neću ili ne ću. Već hoće li se pridržavati hrvatske norme koja propisuje da je u Hrvatskoj u uporabi decimalni zarez. Naime hrvatski matematičari uporno pišu decimalnu točku. I uče ako u novinama piše 100.000 (sto tisuća) znači zapravo 100,000 (sto s tri karakteristična mjesta iza decimalnog zareza). Napisao sam o tome pismo ministru V. Mornaru da takvo dvovlašće ne može biti u obrazovnom sustavu. A poruka matematičarima, osnujte Znanstveno društvo za uvođenje decimalne točke, pokrenite postupak kod Hrvatskoga zavoda za norme da se promijeni ta norma, koja je usput međunarodna.
 
% odvojeno, a ne zajedno
 
Javna rasprava o Pravopisu urodila je jednim dobrim rješenjem. Veći broj znanstvenika, od kojih treba istaknuti prof. M. Boršića s FER-a, tražila je da se u Pravopis unese kako ispravno pisati postotak ili promil. Odvojeno od broja, npr. ne 25% već 25 %. Međutim mnogi tiskani mediji i oni elektronički se oglušuju o to ispravno rješenje. Preporučujem da IHJJ zatraži intervenciju da se u takvim slučajevima mora pridržavati hrvatskih normi i odredbi pravopisa, jer je to prvenstveno komunikacijsko pitanje.
http://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/02/Casopis_Jezik_1.jpg
Ono što me brine, jeste nepoznavanje hrvatskih jezikoslovaca iz IHJJ-a rješenja koja su usvojeni u projektu Struna ili u hrvatskim normama. Dva primjera. Prvi se prenosi iz teksta od 11. srpnja 2014. »Nijedan hrvatski naziv u rječniku nije unesen bez suglasnosti stručnjaka IHJJ-a. Sve što su predložili istinski poznavatelji hrvatskoga jezika je prihvaćeno. Ali bili su to stručnjaci-jezikoslovci koji su imali razumijevanja za stručna objašnjenja. Nisu samostalno mijenjali injekcijsko prešanje u ubrizgavano istiskivanje.«
 
Poznat je slučaj da je jedna od vodeći suradnica u IHJJ-u u jednom rječniku napisala kao objašnjene za PET bocu (može i plastenka, poput staklenke) da je to pet boca (1, 2, 3, 4, 5 boca) umjesto poli(etilen-tereftalatna) boca. Usprkos činjenici da je usvojeno u Struni i hrvatskim normama, da se poznata plastika akronima PVC piše poli(vinil-klorid) u Pravopisu je napisano neispravno polivinil-klorid. Postavlja se opravdano pitanje zašto se troši novac poreznih obveznika kada se ona čelništvo IHJJ-a toga ne pridržava.
 
Preporučio bih da Ravnatelj više napora uloži u promidžbu dobrih rješenja u Pravopisu, a manje u smjene glavnih urednika kada objave argumentiranu kritiku. Zato sam napisao Je suis Jezik. I dok ću to moći, borit ću se za hrvatski jezik i dokazane borce za njega. Previše smo truda moja supruga i ja uložili u hrvatsko strukovno nazivlje, pa i pišući za Jezik, da bi to rušili neki koji su možda jezikoslovci, ali nisu kvalificirani za strukovno nazivlje. Dodajem, čvrsto sam uvjeren da će se rad na Struni nastaviti, jer je to nužnost. U suradnji stručnjaka i jezikoslovaca. I da će se usvojena rješenja rabiti i u IHJJ-u.
 

Prof. Igor Čatić

Anketa

Je li prijevara globalni prosvjed za zaštitu klime?

Nedjelja, 22/09/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 959 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević