Get Adobe Flash player

Njezin otrov je čak 1250 puta jači od poznatog otrova cijanida

 
 
U uvali Lapad kod Dubrovnika 5. svibnja ulovljena je neobična vrsta ribe, tzv. napuhača. Prema snimkama koje smo mogli vidjeti kao i prema potvrdi dr. Jakova Dulčića iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, riječ je o otrovnoj ribi koja je kod nas poznata kao srebrnopruga napuhača ili „dalmatinska fuga“, latinski Lagocephalus sceleratus. No, neki mediji izvjestili su da je ulovljena riba poznata pod nazivom kuglakož, ili lat. Sphoeroides pachygaster. Kako ne bi bilo zabune, ovdje se ipak radi o dvije različite vrste riba. No, jedno je sigurno: obje vrste su otrovne.
http://www.boldsystems.org/pics/_w300/DSNSF/FCFOP64-21%2B1041404400.JPG
Inače, ove ribe poznate su i pod nazivom FUGU. Potrebno je naglasiti da japanska riječ 'fugu' znači - riba koja se napuhuje, ali isto tako fugu je naziv za jelo pripremljeno od ove vrste riba. Naime, japanski naziv 'fugu' odnosi se na vrste riba iz roda Takifugu kojem pripada 25 poznatih vrsta riba, Lagocephalus (10 vrsta riba) i Sphoeroides (23 poznate vrste). Sve ove vrste riba prirodno žive u vodama Indijskog i Tihog oceana (Pacifika). No, srebrnopruga napuhača (lat. Lagocephalus sceleratus) je uljez u Sredozemnom moru, točnije u istočnom Sredozemlju jednako kao i kuglakož: obje vrste migrirale su iz indopacifičkih voda u istočno Sredozemno more i to putem Sueskog kanala. Srebrnopruga napuhača uhvaćena je do sada u vodama Izraela, Turske, Rodosa itd. kao i u vodama kod otoka Lampeduze u srednjem Sredozemlju. U Jadranu je 2012. prvi puta utvrđena ova vrsta ribe i to u blizini otoka Jakljana.  
 
No, kuglakož - otrovna napuhača iz roda Sphoeroides prvi puta je utvrđena u Jadranskome moru 1992. i to u vodama Albanije te kod hrvatskog otoka Sušca, a potom u vodama Crne Gore i Italije, dok je u studenome 2012. prvi puta ova vrsta ribe uhvaćena i u vodama kod Pirana (Slovenija) o čemu su slovenski stručnjaci pisali i skrenuli pozornost javnosti na ovu otrovnu vrstu ribe. Kuglakož je 2012. također uhvaćen i u vodama kod Cavtata.
 
 
Za ove vrste riba karakteristično je da imaju sposobnost napuhivanja – svoje tijelo mogu napuhati tako da budu nekoliko puta veće od svoje normalne veličine. Dakako, ova sposobnost napuhivanja vrlo je učinkovita u (samo)obrani ribe od predatora, tj. njezinih neprijatelja. No, riba ima još jednu učinkovitu obranu a to je – toksin (otrov). Ove vrste riba smatraju se najotrovnijim ribama na svijetu: prema tvrdnjama pojedinih znanstvenika njihov otrov je čak 1250 puta jači od poznatog otrova cijanida. Cijela riba je otrovna, uključujući njezinu kožu (ova riba nema ljuske), unutarnje organe, naročito jetra i spolni organi (ovariji i testesi) te crijeva. Toksin se naziva TETRODOTOKSIN a poznatiji je kao TTX te se ubraja u skupinu snažnih neurotoksina, a podjednako djeluje na središnji i periferni živčani sustav. Naziv tetrodotoksin potječe od naziva jednog reda riba – Tetraodontiformes. Naime, 'Tetraodontidae' je porodica riba iz reda četverozupki ili latinski Tetraodontiformes. Tetrodotoksin ili TTX prvi je izolirao japanski znanstvenik dr. Yoshizumi Tahara 1909.  
http://www.giornaledellavela.com/news/wp-content/uploads/2014/05/l.s..jpg
Iako je ova vrsta otrova poznata kod različitih vrsta riba napuhača, ovaj otrov može se naći i kod nekih drugih životinja. Naime, tokom godina neovisna znanstvena istraživanja otkrila su da i drugi morski organizmi imaju TTX: neke vrste rakova, gastropoda, zvjezdača, plavoprstenaste hobotnice, različite vrste crva, neke vrste dinoflagelata i dr. TTX je također otkriven i kod manjeg broja amfibija – nekih vrsta salamandera, žaba i daždevnjaka.
 
Za ribe napuhače otkriveno je da one same ne proizvode toksin – za njegovu „proizvodnju“ odgovorna je jedna bakterija 'Pseudomonas' koju riba unosi putem hrane u svoj organizam. Također je otkriveno da riba u zarobljeništvu ne proizvodi toksin TTX ukoliko se ne hrani hranom koja sadrži ovu vrstu bakterije. Otrov TTX pripada skupini alkaloidnih tvari, termostabilan je i topiv je u vodi. Daljnja istraživanja upućuju da bakterije koje žive u organizmu ovih vrsta riba i stvaraju TTX žive sa svojim domaćinom u nekoj vrsti simbioze ili komenzalizmu. Također je otkriveno da osim bakterije Pseudomonas sp. ovaj snažan otrov proizvode i neke druge vrste bakterija, npr. Aeromonas, Alteromonas, Vibrio sp., E. coli i dr.  
 
Kapetan James Cook prvi je 1774. zabilježio i opisao trovanje dijela svoje posade koji su konzumirali ovu vrstu ribe. Srećom, otrovani mornari su preživjeli otrovni obrok, dok su sve svinje uginule! Naime, svinjama su dali ostatke/otpadke, vjerojatno one najotrovnije. Ovaj opis trovanja koje u dnevniku opisuje kapetan Cook 7.09.1774. prvo je trovanje ove vrste koje je opisano u zapadnoj literaturi. A slučajevi trovanja ovom vrstom otrova poznati su u KINI više od 2000. godina. Svega 1-2 mg čistog otrova TTX je smrtonosno za čovjeka tjelesne težine 75 kg. U usporedbi sa cijanidom to znači da je TTX 1000 puta otrovniji za čovjeka od cijanida. Protuotrova (antidota) nema!
 
Iako su napuhače otrovne vrste riba i mogu prouzročiti smrt čovjeka, one se u Japanu ubrajaju u kulinarske delicije a restorani koji poslužuju jelo „fugu“ smatraju se vrhunskima. Fugu je sezonsko jelo i priprema se u zimskom razdoblju. Ipak, pripremanje jela od otrovnih napuhača nije nimalo jednostavno i potrebno je veliko znanje i iskustvo. Stoga se kuhari koji pripremaju različita jela od ovih vrsta riba školuju pune tri godine, polažu jedan od najtežih ispita i moraju imati certifikat koji izdaje japanska Vlada. Usprkos tome, u Japanu se godišnje otruje više desetaka ljudi od kojih nažalost, neki umru od posljedica trovanja. Najčešće žrtve su ribari i ribiči-amateri koji uhvaćenu ribu sami pripreme kod kuće. No, zabilježeno je i nekoliko smrtnih slučajeva nakon konzumiranja fugu jela u restoranu, a trovanje je često uzrokovano konzumiranjem vrlo sićušnog dijelića zaostale jetre. Na žalost, postoje gosti kojima se u restoranu na njihov izričit zahtjev servira jetra od otrovne napuhače, pa su i ovdje zabilježeni slučajevi trovanja sa smrtnim ishodom.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Osnivač najvećeg znanstvenoga instituta u Hrvatskoj

 
 
U povodu stote godišnjice rođenja akademika Ivana Supeka, u utorak 19. svibnja u palači HAZU-a održana je svečana akademija koju su zajednički organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković. O životu i djelu akademika Supeka govorio je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je akademik Supek bio karizmatska i svestrana osoba renesansnog tipa koja je ostavila trag na mnogim područjima i obilježila epohu u kojoj je djelovao. „Ove godine obilježavamo 200. godišnjicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera i stotu godišnjicu rođenja Ivana Supeka.
Obojica su imali prosvjetiteljsku ulogu u hrvatskom narodu, a Supek je bio i na čelu dvije institucije koje je Strossmayer osnovao, modernog Sveučilišta u Zagrebu i zatim Akademije koje je doveo do europske prepoznatljivosti i europske razine. Strossmayer je smatrao da mali narodi poput Hrvata mogu zauzeti poziciju koja im pripada samo obrazovanjem, znanošću i kulturom, a Supek je tome doprinio osnutkom Instituta Ruđer Bošković, najvećeg znanstvenog instituta u Hrvatskoj koji je postigao svjetski renome“, rekao je akademik Kusić. Podsjetio je na Supekove zasluge za razvoj moderne fizike i hrvatskog prirodoslovlja u cjelini, na njegovo zalaganje za mir i razoružanje, na njegov književni rad, kao i na njegovo djelovanje kao rektora Sveučilišta u Zagrebu od 1968. do 1972. te predsjednika HAZU od 1991. do 1997. „Bio je jedan od najuglednijih Hrvata uopće, a uz njega su ugled stjecali i Hrvatska i institucije koje je vodio“, dodao je akademik Kusić koji je istaknuo da je akademik Supek kao predsjednik HAZU bio zaslužan za njeno otvaranje javnosti, što je omogućio osnivanjem brojnih znanstvenih vijeća koja okupljaju znanstvenike i stručnjake i izvan Akademije. U njegovo vrijeme osnovan je i Razred za tehničke znanosti. Akademik Kusić spomenuo je i Supekovu aktivnost potkraj života kada je bio kritičan prema globalizaciji i kao vizionar predvidio današnje probleme. „U svim svojim aktivnostima ostavio je dubok trag kojeg možda nismo ni svjesni. Njegovo djelo je veličanstveno i usporedivo sa Strossmayerovim i Akademija je ponosna što je bio njen član i predsjednik“, zaključio je akademik Kusić.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras govorio je o akademiku Supeku kao rektoru i reformi Sveučilišta koju je pokrenuo u doba Hrvatskog proljeća s ciljem da se znanost što više koncentrira na Sveučilištu. Istaknuo je njegove težnje da se očuva jedinstvenost Sveučilišta i da se nastava poveže sa znanstvenim istraživanjima. „Budući da je devet fakulteta djelovalo izvan Zagreba, Sveučilište u Zagrebu trebalo je biti preimenovano u Sveučilište Hrvatske ili Hrvatsko sveučilište, što je postalo sporno partijskim strukturama“, kazao je Boras koji je istaknuo Supekove zasluge za osnutak Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku 1971. koji je okupljao preko 200 sveučilišta. Ivan Supek bio je rektor u vrijeme kada je Sveučilište 1969. slavilo 300. godišnjicu osnutka, a Boras je podsjetio na Supekove riječi da je Sveučilište tvrđava nacionalnog dostojanstva i unoverzalnog duha.  Spomenuo je i njegovu potporu studentskom pravu na štrajk 1971. i studentskim zahtjevima za promjenom deviznog sustava. „Reforma Sveučilišta u Zagrebu i uspostava Hrvatskog sveučilišta koju je rektor Supek počeo 1968. naglo je prekinuta slomom Hrvatskog proljeća 1972., ali unatoč tome tada zasijano sjeme dalo je neke plodove kasnije“, zaključio je Boras.
 
Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić održao je izlaganje na temu Od Supekove vizije do nacionalnog i europskog prioriteta i za akademika Supeka kazao da je bio vizionar i humanist čvrstih i jasnih stavova, iskrenog optimizma i  mladenačke vjere u budućnost. Antičić je istaknuo da akademik Supek sigurno ne bi bio zadovoljan današnjim stanjem znanosti u Hrvatskoj, ali da bi svojim vizionarskim načinom mogao, čak i bez dodatnih ulaganja u znanost, riješiti mnoga pitanja. Antičić je u tom smislu predložio osnivanje Hrvatskog instituta za tehnologiju znanosti koji bi, po njegovim riječima, za pet do deset godina mogao iznjedriti jednog nobelovca.  Govoreći o Institutu Ruđer Bošković, Antičić je kazao da ta ustanova postupno nadrasta hrvatske okvire i postaje europski prioritet, a to je obrazložio podatkom da Institut očekuje iz europskih fondova 60 milijuna eura za istraživanja koja će imati utjecaja i na gospodarstvo. 
 

Marijan Lipovac

Amerikanci napuštaju uzgoj i proizvodnju genetski modificiranih poljoprivrednih kultura

 
 
U subotu 23. svibnja diljem svijeta, na svim kontinentima održat će se još jedan globalni prosvjed, točnije marš protiv biotehnološke i kemijske kompanije 'Monsanto.' „Institute of Science in Society“ (ISIS) krajem travnja 2015. objavio je važan izvještaj o genetski modificiranim organizmima znanstvenice dr. Mae-Wan Ho. Za one koji ne znaju moram istaknuti da Britanska knjižnica arhivira web-stranicu ISIS-a kao nacionalnu dokumentarnu baštinu Velike Britanije.

Najvažnija promjena na komercijalnom tržištu dogodila se kada je Kina odbila pošiljku kukuruza iz SAD-a jer je laboratorijskom analizom utvrđeno da je kukuruz kontaminiran genetski modificiranim kukuruzom MIR162 (tržišni naziv „Agrisure Vipera;“ napominjem da latinski „vipera“ znači zmija otrovnica) biotehnološke kompanije 'Syngenta.' MIR162 je tzv. Bt-kukuruz, odnosno genetski modificirani kukuruz koji je otporan na kukce štetnike zahvaljujući „umetnutom“ genu iz bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) koja proizvodi toksin. „Vipera“ kukuruz je odobren u SAD-u (2011.) ali nije u Kini. U razdoblju od studenog 2013. do travnja 2014. ukupno je vraćeno ili uništeno 1,45 milijuna tona GM kukuruza MIR162. Cijene kukuruza na tržištu naglo su pale budući je Kina odbila američku pošiljku genetski modificiranog kukuruza. Uzgajivači kukuruza iz pet američkih država koje su vodeće u proizvodnji i prodaji kukuruza masovno su podnijeli tužbe protiv kompanije 'Syngenta' radi nastale goleme štete koja je procijenjena na više od 1 bilijun US dolara.
 
Naime, farmeri iz 5 vodećih država u proizvodnji kukuruza (Illinois, Iowa, Kansas, Missouri i Nebraska) kao i mnogi drugi nisu sijali GM kukuruz MIR162, ali je nakon žetve utvrđena kontaminacija. Oštećeni poljoprivrednici kao i poljoprivredni poslovni sektor u 20 američkih država podnijeli su 360 tužbi protiv Syngente, a očekuju se još stotine novih tužbi nakon objedinjenja cijelog slučaja na federalnoj razini. Iako je Kina ipak u prosincu 2014. odobrila GM kukuruz MIR162, nije došlo do poboljšanja za američke proizvođače kukuruza. Glavni razlog je taj što Kina pretežito uvozi genetski ne-modificirani kukuruz iz UKRAJINE što je dio jednog posebnog ugovora (zajam za žito). Tako je Ukrajina u Kinu 2014. izvezla oko 1 milijun tona, 470.047 tona u siječnju 2015. a očekuju se i nove pošiljke „GMO free“ kukuruza iz Ukrajine.
 
Postoji još jedna vrlo značajna vijest: diljem SAD-a značajan broj poljoprivrednih proizvođača napušta uzgoj i proizvodnju genetski modificiranih/GM poljoprivrednih kultura te se masovno vraćaju na uzgoj konvencionalnih kultura ili prelaze na organsku poljoprivrednu proizvodnju. Pored toga diljem SAD-a započeo je pokret na zahtjev i sve veći pritisak javnosti za obavezno označavanje GM hrane: ovaj pokret sve više napreduje iako se kreće puževim korakom. Danas su već mnoge zemlje (64) diljem svijeta usvojile zakonske propise prema kojima se sva hrana koja sadrži GMO ili potječe od GMO-a mora obavezno označavati, a to su u prvom redu Kina, Rusija, Japan, Australija i sve države članice EU-a.
 
Tri američke države Vermont, Maine i Rhode Island uspjele su se izboriti za obavezno označavanje GM hrane dok to nije uspjelo u Kaliforniji, Koloradu i Oregonu prvenstveno zbog snažne kontra-kampanje protiv takvog zakona koju su financijski snažno poduprle vodeće biotehnološke kompanije kao što su Monsanto, DuPont i dr. Samo u dvije posljednje godine u 30 američkih država podneseno je ukupno 70 zakonskih prijedloga za označavanje GM hrane. Sada se ova borba preselila na nacionalnu razinu. Naime, Mike Pompeo, član Kongresa iz Kansasa, podnio je tzv. „DARK“ Act – zakon kojim se želi onemogućiti da bilo koja američka država može zahtijevati označavanje GM hrane i/ili tražiti „GMO free“ hranu (DARK je kratica za „denying Americans the Right to Know“ Act). Ipak, zagovornici označavanja GM hrane kao i udruge potrošača odmah su uzvratili „udarac“ prijedlogom novog zakona o označavanju GM hrane na nacionalnoj razini koji su u veljači predstavili predstavnici Demokrata u američkom Kongresu (tzv. „Genetically Engineered Food Right to Know“ Act).
 
U međuvremenu novi projekt nazvan „NE GMO“ nastavlja se širiti i raste sve više i više. Početkom 2015. diljem SAD-a evidentirano je više od 20.000 proizvoda u više od 1500 kompanija, a proizvodnja genetski ne-modificiranih kultura kao i organska poljoprivreda kontinuirano bilježe rast jednako kao i prodaju, a svi su se vrlo dobro i čvrsto povezali (uzgoj/proizvodnja-prerada-skladištenje-transport-opskrba). Ovakvo masovno odbijanje komercijalnog uzgoja GMO-a uzrokovalo je drastično smanjenje profita kompanije Monsanto jer je ujedno došlo i do znatnog smanjenja u primjeni herbicida glifozata koji je naročito 'vezan' s uzgojem GM kultura tolerantnih/otpornih na glifozat.
http://www.permaculturenews.org/images/corporate_control_economy.jpg
Istovremeno, rekordan broj američkih farmera napustio je 2015. komercijalni uzgoj GM kultura i prebacili su se na uzgoj konvencionalnih kultura. Kompanije koje prodaju konvencionalno sjeme ili sjeme za organski uzgoj, sada bilježe veliki rast prodaje nakon dugogodišnje „pauze“: tako je Mac Ehrhardt, predsjednik sjemenarske tvrtke iz Minnesote izjavio da su samo u studenom 2014. prodali više sjemena za sjetvu nego cijelu 2013. Druge američke kompanije koje također prodaju konvencionalno sjeme, osobito sjeme soje, izjavljuju da bilježe rast u prodaji sjemena i do 50%, dok neke kompanije izvještavaju da su do sada prodale više „GMO free“ sjemena nego u proteklih pet godina. Najvažniji razlozi odustajanja američkih farmera od uzgoja GMO-a su visoka cijena ukupnog ulaganja i same proizvodnje, plaćanje „naknade“ za korištenje patentiranog sjemena i tehnologije uzgoja, pojava tzv. superkorova radi otpornosti na glifozat i pojava otpornosti štetnika na Bt što je još više poskupjelo proizvodnju jer su morali dodatno štititi usjeve.

 

Nadalje, početkom proljeća 2015. kompanija „Monsanto“ suočila se s najgorom mogućom noćnom morom. Naime, 20. ožujka 2015. ugledna i vodeća međunarodna Agencija za istraživanje karcinoma pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji/WHO objavila je važan dokument u kojem se navodi da je monsantov najprodavaniji herbicid glifozat (poznat kao 'Roundup') vjerojatno karcinogen za čovjeka. Izvještaj o glifozatu i njegovom učinku na zdravlje objavljen je u jednom od vodećih svjetskih časopisa za medicinu – The Lancet. Ukratko, u izvještaju se navode postojeći ali ograničeni dokazi da se herbicid glifozat može povezati s nastankom ne-Hodgkinovog limfoma i raka pluća te uvjerljivi dokazi da glifozat može kod laboratorijskih životinja uzrokovati razvoj karcinoma. Izvještaj je objavljen nakon sastanka radne skupine od 17 vodećih stručnjaka iz područja onkologije iz 11 država koji su zasjedali u Lyonu, Francuska, od 3.-10. ožujka 2015.     
 
'Monsanto' je inače poznat u svijetu kao tužitelj – često podiže sudske tužbe protiv farmera. No, sada se 'Monsanto' našao na drugoj strani – kao tuženik. Naime, tužbu su podnijeli američki poljoprivredni proizvođači pšenice kada je otkriveno da je njihova pšenica s polja u istočnom Oregonu onečišćena genetski modificiranom pšenicom (!), što je uslijedilo masovnim odbijanjem pošiljke pšenice iz Japana i Južne Koreje, a i EU je zatražila rigoroznija testiranja. Ovo se dogodilo 2013. usprkos činjenici da nema odobrenja za uzgoj GM pšenice.
 
„ GMO će nahraniti svijet i doprinijeti smanjenju gladi u svijetu“ – to je 'mantra' biotehnoloških kompanija koju slušamo gotovo već dva desetljeća. UN često u svojim izvješćima navodi da je pravi izlaz iz siromaštva i gladi u malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). Stoga su UN 2014. bili proglasili međunarodnom godinom MALIH OPG-ova. Danas smo svjedoci da GMO ne hrani ljude i posljednjih 15 godina nije doprinesao smanjenju gladi u svijetu, već upravo suprotno. Uostalom, GMO ima najveću primjenu u prehrani stoke (osobito GM kukuruz i soja), dok GM uljana repica pokreće – automobile budući se njezino ulje koristi kao biogorivo. Postojeće znanstvene studije dokazuju da GM usjevi ne daju veći urod i nisu smanjili potrošnju pesticida, već naprotiv, uzrokovali su njihovu povećanu primjenu.
 
Biotehnološke kompanije kao Monsanto, DuPont i dr. uvjeravaju već godinama javnost, farmere i potrošače da su GM kulture sigurne za okoliš i za zdravlje čovjeka jer su prošle rigorozna ispitivanja. A to je laž, što je ujedno i vidljivo iz izvještaja međunarodne Agencije za istraživanje karcinoma (IARC/International Agency for Research in Cancer) gdje je jasno navedeno kako je američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) još od 1980-ih ignorirala upozorenja stručnjaka da je glifozat vjerojatno karcinogen.
 
U ožujku 2015. u Londonu je predstavljena nova knjiga pod nazivom: „Altered Genes, Twisted Truth“ („Izmijenjeni geni, izvrnuta istina“). Autor knjige je američki 'odvjetnik za interes javnosti' Steven M. Druker koji u knjizi otkriva šokantnu istinu i opasnu korupciju u američkoj Upravi za hranu i lijekove (Food and Drug Administration/FDA). Predgovor je napisala poznata znanstvenica dr. JANE GOODALL koja je predstavljajući knjigu izjavila: „FDA je ignorirala upozorenja svojih vlastitih znanstvenika, zlorabila je federalni zakon o sigurnosti hrane što je omogućilo da se GMO nađe na tržištu bez prethodnog ispitivanja o zdravstvenoj sigurnosti.... Ja svakome kome je stalo do života na Zemlji, tko brine o budućnosti naše djece, i budućnosti njihove djece, preporučujem da pročita ovu knjigu... Steven Druker je heroj. On zaslužuje barem Nobelovu nagradu."

 

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Anketa

Tko je u pravu: Zoran Milanović ili Andrej Plenković?

Subota, 24/10/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1739 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević