Get Adobe Flash player

Objava pobjednika ministra znanosti, obrazovanja i športa

 
 
Vrijeme je da proglasimo pobjednika u izboru ministra znanosti, obrazovanja i športa u novoj Vladi Republike Hrvatske koju imate priliku birati samo na Mreži TV. Kandidate ste iznosili putem facebook stranice MrežeTV i e-mail adrese Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. a mi smo izabrali pet kandidata koji su ušli u uži krug. Vaši glasovi odlučili su da bi ministar znanosti, obrazovanja i športa trebao biti Miroslav Dorešić.
http://mreza.tv/wp-content/uploads/2014/04/POB_MIN_OBRAZOVANJA_thumb38-662x340.jpg
Miroslav Dorešić međunarodno je poznati hrvatski fizičar i obnašao je funkciju zamjenika ministra prosvjete. Radio je kao profesor u matematičkoj gimnaziji te proveo neko vrijeme na mjestu asistenta na Elektrotehničkom fakultetu. Miroslav Dorešić također je bio teorijski fizičar na Institutu Ruđer Bošković.
 

http://mreza.tv/objava-pobjednika-ministra-znanosti-obrazovanja-i-sporta/

Tribina iz ciklusa Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske

 
 
U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu 22. travnja u Knjižnici HAZU-a održana je tribina Inovacije u medicini, kao dio ciklusa tribina Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske. Tribinu je otvorio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo važnost znanosti i znanja za pozicioniranje Hrvatske u globaliziranom svijetu, o čemu je prije 150 godina govorio i utemeljitelj Akademije i modernog Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer. Podsjetio je i na nekadašnjeg predsjednika Akademije Gustava Janečeka koji je osim utemeljenja moderne hrvatske kemije 1921. osnovao i farmaceutsku tvrtku Kaštel (današnja Pliva) i time utemeljio i hrvatsku farmaceutsku industriju, a spomenuo je i hrvatske nobelovce Lavoslava Ružičku i Vladimira Preloga koji su svoja znanstvena otkrića uspjeli direktno povezati s gospodarstvom – Ružička s industrijom parfema, a Prelog s proizvodnjom lijekova.
http://www.unizg.hr/rektori/portreti/gjanecek.jpg
Gustav Janeček
 
Također, mnogi Prelogovi učenici ostvarili su zapažene uspjehe u farmaceutskoj industriji, među njima i Slobodan Đokić, voditelj tima stručnjaka koji su 1980.  izumili svjetski poznati antibiotik Sumamed. Moderator tribine bio je prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije koji je kazao da je danas trend u svijetu da inovacije dolaze sa sveučilišta. Iznio je primjer sveučilišta Stanford u Kaliforniji oko kojeg je nastala poznata Silicijska dolina i zahvaljujući kojem je od 1930. do danas otvoreno 40.000 tvrtki koje su otvorile pet milijuna radnih mjesta.
 
O inovacijama na sveučilištu govorio je posebni savjetnik rektora prof. dr. sc. Nikola Đaković s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je podsjetio da inovacije i transfer tehnologija uz obrazovanje i istraživanje, spadaju u misiju sveučilišta. „Sveučilišta osiguravaju najbolje uvjete za inovativnost i kreativnost“. kazao je Đaković, dodavši da poseban senzibilitet za inovacije imaju upravo liječnici koji svakodnevno, u radu s pacijentima moraju biti inovativni.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTVbkrBkaRTYdlmqdMBwyH2z27nCAi5ku_iHhBSERZ7DN4mSxel
Djelovanje Ureda za transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu predstavila je njegova voditeljica dr. sc. Vlatka Petrović, a o inovacijama u biomedicini na primjeru Sveučilišta u Edinburgu govorila je mr. sc. Smiljka Vikić Topić, voditeljica Ureda za znanost i transfer tehnologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na tribini su predstavljeni i novi inovativni projekti: akademik Slobodan Vukičević predstavio je novi lijek za regeneraciju kosti OSTEOGROW, koji je bio prvi znanstveni projekt čiju koordinaciju je Europska komisija 2011. povjerila Hrvatskoj.  Prodekanica za znanost Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Zrinka Tarle govorila je o eksperimentalnim kompozitnim materijalima temeljenima na amorfnom kalcijevom fosfatu, a prof. dr. sc. Igor Štoković, pročelnik Odjela za animalnu proizvodnju i biotehnologiju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je izlaganje Veterinari za 22. stoljeće
 

Marijan Lipovac

Istaknuti hrvatski kemičar

 
 
U ponedjeljak 20. travnja 2015. u Zagrebu je u 73. godini života umro akademik Nikola Kallay, istaknuti hrvatski kemičar, član Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu.
http://prelog.chem.pmf.hr/~nkallay/images/nkallay.jpg
Akademik Nikola Kallay rodio se 5. rujna 1942. godine u Zagrebu, gdje je završio srednju školu i 1967. diplomirao na Kemijsko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je 1972. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, gdje je 1973. doktorirao. Od 1969. Radio je kao asistent kod profesora Bože Težaka, a od 1978. kao znanstveni suradnik na Institutu za fizikalnu kemiju (kasnije Institut za kemiju) na PMF-u, gdje je u doba integriranja Instituta u Sveučilište 1977./78. obavljao dužnost direktora. Od 1978. radi u Fizičko-kemijskom zavodu Kemijskog odsjeka PMF-a kao znanstveni suradnik i naslovni docent, od 1982. kao viši znanstveni suradnik, od 1984. kao znanstveni savjetnik, a 1988. izabran je u zvanje redovitog profesora. Bio je prodekan PMF-a (1982.), pročelnik Kemijskog odsjeka PMF (2001. – 2005.) te predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju. Professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu postao je 2013. Za člana suradnika HAZU-a izabran je 2006., a za redovitog člana 2008. Od 1. siječnja 2015. bio je član Predsjedništva HAZU-a kao predstavnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Kao znanstveni suradnik boravio je 1980./81. na Clarkson University u Potsdamu u SAD-u, gdje je od 1983. do 1991. po tri mjeseca godišnje djelovao kao gostujući profesor.
 
Djelatnost akademika Nikole Kallaya obuhvaćala je nastavni rad, unapređenje obrazovanja, rad na fizikalnim veličinama i jedinicama te znanstveni rad u području fizikalne kemije koloida i međupovršina. Predavao je fizikalnu i koloidnu kemiju na dodiplomskom studiju PMF-a, uređivao praktikume iz fizikalne kemije i bio voditelj poslijediplomskog studija fizikalne kemije. Znanstveni rad akademika Kallaya karakteriziralo je uvođenje novih eksperimentalnih metoda i teorijskih pristupa te razvoj interpretacije mjerenja. Bavio se električnim međuslojem, adsorpcijom, agregacijom i koloidnom stabilnosti, adhezijom, površinski aktivnim tvarima, kristalnim rastom i otapanjem, otopinama elektrolita te primjenom.
 
Opus akademika Kallaya broji tri znanstvene monografije, devet poglavlja u znanstvenim monografijama, sedam udžbenika, preko sto trideset znanstvenih radova u renomiranim međunarodnim časopisima, tridesetak stručnih radova i dvadesetak članaka vezanih uz struku. S preko dvije tisuće citata, jedan je od najcitiranijih hrvatskih kemičara. Od 2005. bio je glavni urednik časopisa Croatica Chemica Acta.
 
Akademik Kallay bio je član brojnih domaćih i međunarodnih strukovnih udruženja, među njima i Hrvatskog kemijskog društva kojem je bio predsjednik od 1994. do 1996. Dobitnik je Državne nagrade za znanstveni rad Ruđer Bošković (1992.), Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1999.), Nagrade Grada Zagreba za znanstvena postignuća (2000.) i Priznanja za razvoj Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (2006.).
 

Marijan Lipovac

Anketa

Vjerujete li da će Vas maske spasiti od zaraze?

Ponedjeljak, 21/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1453 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević