Get Adobe Flash player

Autori pozivaju na buđenje naše svijesti o današnjem načinu proizvodnje hrane i naših prehrambenih navika

 
 
Knjiga zanimljivog naslova „Farmagedon – prava cijena jeftinog mesa“ (naslov originala: „Farmageddon – the True Cost of Cheap Meat“) i još zanimljivijeg sadržaja objavljena je krajem siječnja 2014. Autori knjige su Philip Lymbery, izvršni direktor međunarodne organizacije za dobrobit životinja u uzgoju „Compassion in World Farming“ i Isabel Oakeshott, urednica političke rubrike poznatog časopisa The Sunday Times i komentatorica na radiju i televiziji BBC, Sky News i drugim kanalima. Knjiga je do sada prevedena na nekoliko stranih jezika, a objavljena je u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, Australiji, Indiji, Južnoj Africi, Italiji, Češkoj, Poljskoj, Japanu i na Tajvanu (Kina). Na žalost, knjige ovakvog sadržaja rijetko se prevode na hrvatski jezik, jer nije poželjno da mali i srednji poljoprivredni proizvođači kao i potrošači u Lijepoj našoj budu upoznati s istinom o stvarnim posljedicama intenzivne poljoprivredne proizvodnje.  
http://www.philiplymbery.com/wp-content/uploads/2014/07/Sequence-09.Still007-275x223.jpghttp://www.compassioninfoodbusiness.com/media/5633741/farmageddon-plate.jpg?mode=crop&width=250&height=200http://oxfordliteraryfestival.org/images/author/1690/philip_lymbery_no_credit_needed__main.jpg
Isabel Oakeshott i Philip Lymbery
 
Autor knjige Philip Lymbery predstavit će knjigu u Milanu i to dva puta: 14. ožujka 2015. na sajmu „Učini pravu stvar“ („Fai la cosa giusta“) te 28. 3. 2015. na izložbi knjiga, zatim 14. 4. 2015. u Parizu na konferenciji o Hrani i klimatskim promjenama, te 14. 5. 2015. u Varšavi, Poljska, na seminaru o intenzivnoj poljoprivredi u organizaciji Instituta za ruralne i poljoprivredne studije poljske Akademije znanosti i Fondacije za razvoj poljske poljoprivrede. Philip Lymbery je tri godine putovao svijetom i sakupljao skrivene dokaze i istinu o pravoj cijeni jeftinog mesa i devastirajućeg učinka industrijske intenzivne stočarske proizvodnje kako na čovjeka, tako i na životinje i planet.
 
„Farmagedon“ je fascinantno ali i zastrašujuće putovanje „iza zatvorenih vrata“ industrijske intenzivne stočarske proizvodnje diljem svijeta – od Velike Britanije, Europe i SAD-a do Kine, Argentine, Perua i Meksika. Knjiga nam otkriva stvarne gubitke u proizvodnji hrane, golemu štetu koju intenzivna stočarska proizvodnja nanosi našem zdravlju i okolišu, te nam otkriva strašnu okrutnost prema životinjama. Stoga autori knjige pozivaju na buđenje naše svijesti o današnjem načinu proizvodnje hrane i naših prehrambenih 'navika' te nastoji pronaći način(e) ne samo za bolju stočarsku već i za poljoprivrednu proizvodnju u cjelini. Jedno od ključnih pitanja je: kako i zašto se dogodilo da smo milijune i milijune životinja podvrgnuli tako strašno nehumanim postupanjima i načinima držanja i uzgoja gdje se goleme farme uspoređuju s koncentracijskim logorima.
 
Stočarska proizvodnja zahtijeva kontrolirani uzgoj kako domaćih životinja tako i poljoprivrednih kultura, prvenstveno onih namijenjenih hranidbi životinja. U takvom poljoprivrednom sustavu farmer ima mogućnost razviti vrlo čvrstu, snažnu povezanost s prirodom uz poštivanje životinja i biljaka koje uzgaja i o kojima brine. Nažalost, velika većina ljudi koji žive u tzv. postindustrijskim zapadnim društvima dnevno unose u organizam obroke koji imaju vrlo malo ili čak nimalo veze s takvim pristupom i načinom poljoprivredne proizvodnje. „Cijena industrijskog uzgoja je tolika da ju uopće ne možemo zamisliti“ napisao je sir Julian Rose u svojem pregledu ove značajne knjige.
 
Većina pojedinaca gradskih i prigradskih stilova života zahtijeva jednostavne i jeftine namirnice, stoga 'pregovarači', kako bi ispunili želje potrošača i očekivanja supermarketa, uzgajaju hranu u skladu s metodama koje se od 'prirodnog' razlikuju isto toliko koliko se plastika razlikuje od drveta. Već desetljećima naše domaće životinje koje smo uzgajali na obiteljskim farmama nestaju s naših polja, livada i pašnjaka, a to je posljedica sve bržeg širenja globalne industrijske poljoprivredne proizvodnje. Godišnje se za naše potrebe uzgoji i zakolje između 65 i 70  milijardi različitih domaćih životinja: „U trenutku dok vi čitate ovu rečenicu, oko 4000 životinja biti će zaklano.“
http://i.telegraph.co.uk/multimedia/archive/02814/farmageddon-review_2814901b.jpg
Mi danas sigurno ne znamo što jedemo i što sve putem svakodnevne hrane unosimo u organizam – to najbolje dokazuju brojni skandali prehrambene industrije, na primjer pojava jeftinog konjskog mesa u brojnim mesnim proizvodima. Intenzivna stočarska proizvodnja mesa, mlijeka i jaja ugrožava danas sve – naše zdravlje, naše živote, krajobraze i okoliš, te dobrobit životinja. Priče o i iz intenzivnog uzgoja u državama koje su autori ove knjige posjetili i obišli mnoge industrijske farme, dokazuju da nitko od nas nije siguran od proizvoda ove industrijske mašinerije.
 
Intenzivan industrijski uzgoj životinja za proizvodnju mesa, mlijeka i jaja ima značajno negativan učinak na ljudsko zdravlje. Meso i mlijeko životinja podrijetlom iz intenzivnog uzgoja znatno je siromašnije u sastavu važnih i esencijalnih hranjivih tvari, dok s druge strane sadrži previsoki udio masti. Životinje koje se drže u nehumanim uvjetima i malim, uskim kavezima koji onemogućavaju kretanje, vrlo su sklone oboljevanju i prijenosu patogenih bakterija poput E. coli i Salmonelle. Golem broj životinja, tisuće i tisuće na jednom mjestu, stvaraju izvrstan „medij“ odn. uvjete za pojavu i širenje određenih bolesti čiji uzročnici mogu vrlo lako mutirati te tako postati još opasniji i „ubojitiji.“ Stoga životinje u industrijsko-intenzivnom načinu uzgoja svakodnevno u svojoj hrani dobivaju i „dnevni obrok“ antibiotika, bez obzira bile one zdrave ili bolesne. Ova činjenica danas već zabrinjava mnoge stručnjake budući da smo suočeni s učestalom pojavom bakterija rezistentnih / otpornih na antibiotike što često ima i kobne posljedice za zdravlje čovjeka. Nadalje, intenzivna poljoprivredna proizvodnja hrane za hranidbu domaćih životinja u intenzivnom uzgoju često i mnogo se tretira s herbicidima, insekticidima, fungicidima i dr., a to su sve štetne i toksične tvari koje mi svakodnevno putem hrane unosimo u naš organizam.
 
Tako autori otkrivaju istinu o intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji u Argentini gdje je više od polovice obradivih površina pretvoreno u polja soje koja se uzgaja isključivo za izvoz a namijenjena je prehrani životinja na 'industrijskim farmama.' Čak trećina svih žitarica koje se proizvode namijenjena je isključivo prehrani stoke u intenzivnom uzgoju. U Peruu opisuju zastrašujuće otkriće u luci Chimbote, središtu industrijske proizvodnje inćuna. Godišnje se iz ove peruanske luke izveze više od milijun tona inćuna koji se najviše koriste u akvakulturi za hranidbu određenih vrsta riba u intenzivnom uzgoju. Ova mala morska riba prerađuje se u tvornici u riblje brašno, dok se njezine ljuske, utroba i sva suvišna mast baca u – more. Stoga je površina mora prekrivena masnim slojem, morsko dno je mrtvo i prekriveno debelim slojem mulja.
 
Opisuju i katastrofalne posljedice intenzivnog uzgoja badema u Kaliforniji gdje se ne može vidjeti ni jedna jedina vlat zelene trave, ni jedan leptir ili kukac. Pčele su nestale u Kaliforniji (!) zbog goleme primjene kemijskih sredstava pa danas uzgajivači badema moraju uvoziti pčele koje su iznimno važne radi oprašivanja u voćnjacima badema - godišnje uvoze oko 40 milijardi pčela, uglavnom iz Australije.
 
Intenzivan industrijski uzgoj životinja na „industrijskim farmama“ je pravi generator siromaštva, ugrožava naše ruralne zajednice i cijela ruralna područja, stočare i radnike na farmama. Intenzivni industrijski uzgoj životinja ima za posljedicu rast cijena hrane i poticanje prehrambene krize u svijetu a time i gladi. Industrijske farme su visoko neučinkovite. Većina energije i proteina iz hrane kojom se životinje hrane, izgubi se! Novija analiza i izvještaj UNEP-a procijenjuje da životinja od 100 kalorija iz hrane 'proizvede' svega 17 kalorija (u mesu ili mlijeku), što znači da su čak 83 kalorije izgubljene!
 
Danas mnoge siromašne države, države u razvoju kako ih često nazivaju, (pre)zadužene države postaju žrtve istinskog otimanja zemlje za intenzivan uzgoj poljoprivrednih kultura poput soje, a koje su namijenjene prehrani životinja u intenzivnom industrijskom uzgoju a ne prehrani čovjeka. Posljedice su nesagledive, jer ljudi ostaju i bez zemlje i bez hrane! Težak fizički rad koji je ujedno i slabo plačen najviše je tražen na takvim industrijskim farmama, što za radnike ima ozbiljne zdravstvene posljedice jer uzrokuje ozbiljnija bolesna stanja mišićno-skeletnog sustava. Visoka razina prašine i štetnih plinova na farmama također uzrokuju bolesti dišnog sustava i povećavaju učestalost plućnih bolesti.
 
Autori knjige stoga pozivaju na djelovanje i zaustavljanje ove pogubne „mašinerije.“ „ZAUSTAVIMO FARMAGEDON“ – ukoliko to ne učinimo sada, uskoro ćemo biti svi suočeni s pravim 'farmagedonom' čija budućnost nam na naše tanjure donosi smeće a ne hranu, uništenje zemlje, brojne bolesti i PORAST GLADI U SVIJETU.  
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

EU fondovima do inovativnog i konkurentnog morskog eksperimentalnog centra u Rovinju

 
 
Novi strukturni projekt Instituta Ruđer Bošković i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti vrijedan je 16 milijuna eura i omogućit će uspostavu modernog Morskog eksperimentalnog centra bioraznolikosti opremljenog vrhunskom tehnologijom i sadržajima te novim istraživačkim brodom.Još jedan projekt Instituta Ruđer Bošković (IRB) na putu je za Bruxelles. Riječ je o strukturnom projektu Morski eksperimentalni centar bioraznolikosti – MORExpo kojeg provode 'Ruđerov' Centar za istraživanje mora u Rovinju i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Naime, ovaj projekt, vrijedan 16 milijuna eura, nedavno je uvršten na indikativnu listu infrastrukturnih projekata Ministarstva znanosti obrazovanja i športa (MZOŠ) za Europski fond za regionalni razvoj 2014. - 2020. te je u iščekivanju zelenog svjetla iz Bruxellesa.
http://ekologija.hr/site_media/media/uploads/images/news/cim.jpg
Jačanje IRB-a i HAZU-a za uspješno konkuriranje na međunarodnim projektima
 
Osnivanje ovakvog tehnološki sofisticiranog centra ojačat će međunarodnu konkurentnost IRB-a i HAZU-a kao centara znanstvene izvrsnosti te povećati kvalitetu temeljnih i usmjerenih istraživanja u području oceanologije. Naime, oceanološke aktivnosti ruđerovog Centra za istraživanje mora (CIM) mogu se sažeti kroz pojmove nadzora (monitoringa), provedbe temeljnih i primijenjenih istraživanja te obrazovnih aktivnosti. Sve te aktivnosti izrazito su višeslojne i multidisciplinarne, što je jedna od strateških i komparativnih prednosti IRB-a. Međutim, postojeći objekti u izrazito su lošem stanju. Riječ je o objektima izgrađenim 1891. godine, te vremešnim laboratorijima i instrumentima, a istraživački brod Vila Velebita, drvene konstrukcije, koji  je znanstvenicima na raspolaganju star je 70 godina. Iako su i s ovakvom zastarjelom infrastrukturom znanstvenici CIM-a ostvarili odlične rezultate u suradnji s javnim i gospodarskim sektorom te povukli značajna sredstva iz EU fondova, nažalost zbog svega navedenog, nerijetko su bili primorani odbiti velik broj vrijednih projekata i partnerstva.
 
Ključna uloga u kreiranju javnih politika u očuvanju morskog ekosustava
 
''Zahvaljujući projektu MORExpo  moći ćemo iz temelja obnoviti zgradu, modernizirati postojeću i nabaviti neophodnu kapitalnu opremu, obnoviti i opremiti akvarij, izgraditi novi istraživački brod te ćemo tako napokon dobiti jedinstveni centar u ovom dijelu regije koji će imati višestruke namjene, od prvenstveno znanstveno-istraživačke, do obrazovne i komercijalne.'' – istaknula je dr. sc. Maria Blažina, koordinatorica projekta. Institut Ruđer Bošković preko Centra za istraživanje mora u Rovinju ima značajnu ulogu u Republici Hrvatskoj u osiguravanju znanstvene podloge za procjenu kvalitete okoliša te implementaciju direktiva Europske unije vezanih uz more kao i kreiranju javne politike vezane uz očuvanje i održivost morskog ekosustava te bioraznolikosti.
 
Stvaranje hrvatske brodske istraživačke flote
 
''Važno je istaknuti da će projekt MORExpo omogućiti značajan iskorak u kvaliteti i geografskom dosegu aktivnosti IRB-a na području oceanoloških istraživanja, osobito  sustavnog praćenja stanja Jadrana, što je jedna od temeljnih stručnih djelatnosti Centra za istraživanje mora.  Krajnji cilj takvih istraživanja je postizanje dobrog stanja okoliša te pravovremeno upozoravanje na nastale promjene, kako bi se mogle spriječiti potencijalno opasne situacije. Upravo su programi praćenja antropogenih utjecaja, te prirodnih pojava neuobičajenog intenziteta ti koji omogućuju i procjenu njihovog učinka na ljudsko zdravlje, marikulturu, ribarstvo i turizam, što je od velike važnosti za održivo upravljanje obalnim pojasom.'' – potvrdila je Blažina.
 
Osnivanje vodećeg centra u regiji
 
Realizacija projekta MORExpo omogućit će IRB-u i HAZU-u da se nametnu kao vodeći centar u regiji za davanje znanstvene i stručne podrške u području inovativnih istraživanja koja se temelje na morskim resursima od nanotehnologije, naprednih materijala, industrijske biotehnologije te napredne proizvodne tehnologije s visokim potencijalom kreiranja tržišnih inovacija. IRB će tako dobiti interdisciplinarnu bazu potrebnu za transnacionalna i međusektorska partnerstva za održivi razvoj morskog i pomorskog gospodarstva u skladu sa strategijom Plavog rasta EU, te preuzeti vodeću ulogu u regiji na globalnom lancu vrijednosti prema razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost u primjeni ključnih inovacijskih tehnologija (eng. Key Enabling Technologies, KET), posebice na području energetike, marikulture, medicine, farmacije i naprednih materijala.
https://08cfd1d503f11ddd6046-8d346b8c492a3a2df22fcea8f3692d1c.ssl.cf2.rackcdn.com/hidden/HAZU.gif
'Svi infrastrukturni projekti IRB-a, provode se tako da budu komplementarni. Povjerenstvo za strukturne fondove IRB-a i partneri rade na tome da se isti principi O-ZIP-a - dakle, samoodrživost, otvorenost, kadrovska dostatnost i promoviranje samo onih grupa koje već imaju dokazanu izvrsnost – budu implementirani za sve strukturne projekte IRB-a.' – dodao je dr. sc. Tome Antičić.
 
MORExpo u skladu s misijom HAZU-a
 
Kroz projekt MORExpo Hrvatska akademija aktivno provodi svoju misiju promicanja znanosti, očuvanja hrvatske kulturne baštine te koncepta gospodarskog razvoja na temelju znanstvenih spoznaja.  Projekt je pomno usklađen s temeljnim zadacima Akademijinog Znanstvenog vijeća za prirodoslovna istraživanja Jadrana, koje se zalaže za održivo gospodarenje Jadranskim morem, razvoj energetike, pomorskog prometa, turizma, ribarstva i marikulture te ocjenu ekoloških rizika s posebnim naglaskom na biološku raznolikost i zaštitu živih organizama. 
 
“Projekt MORExpo omogućiti će aktivniju ulogu vrhunskih znanstvenika i stručnjaka HAZU-a u hrvatskom istraživačkom prostoru, kao i daljnje poticanje obrazovanja, kompetitivne znanosti i razvoja gospodarstva temeljenog na inovacijama. Time Akademija, u skladu sa svojim programskim načelima i društvenom odgovornošću, ostvaruje ključne preduvjete integriranja hrvatske znanosti u europske i svjetske znanstvene tokove. Dodana vrijednost projekta MORExpo očekuje se u pozitivnom utjecaju na gospodarski sektor, provedbom temeljnih i primijenjenih istraživanja na područjima koja imaju visok tržišni potencijal, povezivanjem sa subjektima iz realnog sektora kroz projekte, usluge i ekspertize te prijenos znanja i popularizaciju znanosti.” – zaključio je akademik Zvonko Kusić. (www.irb.hrhttp://www.cim.irb.hr/ www.hazu.hr)
 

Petra Buljević Zdjelarević i Gordana Poletto Ružić

Bijela kuga i strukturno krivo postavljen sustav naobrazbe mladih

 
 
Otvoreno pismo HAZU-u, Matici hrvatskoj, rektoru Borasu i ministru Mornaru
'Rat pripada povijesti, okrenimo se budućnosti', rekao je general Ante Gotovina 16. studenoga 2012. A kojoj to budućnosti?! Pored bijele kuge dugoročna prijetnja za opstojnost hrvatskog naroda je nedovoljno kvalitetno i loše strukturirano obrazovanje mladih naraštaja.
http://dalje.com/slike/slike_3/r1/g2014/m12/y379807722656243.jpg
Vedran Mornar
 
Najnoviji podatci o upisu brucoša na sveučilišta u Hrvatskoj pokazuju da se trend školovanja mladih za 'burzu rada' nastavlja.Ako je bijela kuga ugroza broj jedan za opstojnost hrvatskog naroda, onda je loš i strukturno krivo postavljen sustav naobrazbe mladih druga kuga koja dugoročno upropaštava budućnost hrvatskog društva. Grubom analizom, pobrojivši brucoše pojedinih struka s popisa visokih učilišta u RH,  može se zaključiti da od 11.944 upisana brucoša ove jeseni njih barem 6547, dakle 55 % ima 'osiguranu budućnost' na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (na temelju popisa iz rujna 2014.).
 
Trenutačno na HZZ-u ima visoke stručne spreme za dobro napuniti Dinamov stadion u Maksimiru. A koje li su to struke? Odgovor nije teško pronaći. Imati visoko obrazovane ljude za koje nema posla, mlade ljude koji postaju frustrirani, koji nakon nekoliko godina takve frustracije posežu za očajnim rješenjem odlaska u inozemstvo, mlade ljude koji ne mogu osnovati obitelj, poroditi djecu itd., to je tragedija. A da tragedija bude veća, u tom bijelom svijetu neće raditi u svojoj struci, već će konobariti, 'prati posuđe' itd. A spomenuto itekako utječe na demografsku sliku RH. Posebno zabrinjava da se nitko od sociologa i sličnih struka nije ozbiljno pozabavio gore navedenim problemom.
 
 
Što je uzrok ovakvom stanju? Da nije pod okriljem OECD-a provedeno PISA istraživanje u tri navrata od 2006. do 2012. godine o znanju naših petnaestgodišnjaka živjeli bismo u uvjerenju kako je naš osnovnoškolski obrazovni sustav dobar, a trenutačno loši rezultati iz matematike i prirodoslovlja na državnoj maturi tek trenutna boljka.  A rezultati su poražavajući!
 
PISA istraživanje posvećuje pozornost matematici, prirodoslovlju i čitalačkim kompetencijama! A zašto? Zar će se mladi čovjek bez potrebnog predznanja iz 'tvrdih' predmeta odlučivati za studij tehničkih i ostalih uvjetno rečeno 'tvrdih' struka potrebnih gospodarstvu? Posljedica svega toga je stanje u gospodarstvu i konkurentnost istog po čemu smo na zadnjem mjestu u EU-u. Treba li to pojašnjavati danas u XXI. stoljeću kada je visoka tehnologija bitna sastavnica gospodarstva?Poštovana gospodo poduzmite nešto barem na raspravnoj razini!!! U protivnom ćemo i sljedećih dvadesetak godina tonuti u dužničko ropstvo!
 

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

Subota, 28/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2380 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević