Get Adobe Flash player

Danas je broj robota na 10.000 zaposlenih mjerilo suvremenosti proizvodnje neke države ili regije

 
 
Kako će androidi i ginolde biti lijepi, pametni (UI), samostalni, po svim fizičkim detaljima jednaki ljudima, odgovarajućeg (po izboru) »karaktera« pojavljuju se nevjerojatne, danas teško prihvatljive, mogućnosti. Veći broja znanstvenika futurologa predviđa pojavu sasvim novih odnosa između čovjeka i tih androida i ginolda.
https://www.iit.it/images/lines/humanoids-humancentered-mechatronics/line-program-gallery-749x388/Humanoids%20&%20Human%20Centered%20Mechatronics_%C2%A9%202016%20IIT_4784.jpg
Prihvaćamo normalnim da u industriji rade roboti. Ako ih nema, tada smatramo da taj pogon ili proizvođač nije dovoljno suvremen i na razini tehnološkog napretka današnjice. Danas je broj robota na 10.000 zaposlenih mjerilo suvremenosti proizvodnje neke države ili regije. Diljem svijeta roboti osim industrije osvajaju i druga područja ljudske djelatnosti. Primjenjuju se u bolnicama kao kirurški roboti, medicinske sestre (za logistiku), roboti terapeuti, rade na recepcijama velikih tvrtki, vodiči su u muzejima, nastavnici jezika u školama, skrbe za starije i nemoćne, za pomoć u kući i slično.
 
Dobivaju sve viši stupanj umjetne inteligencije te već mogu samostalno učiti i donositi odluke. Dosad su roboti obavljali repetitivne poslove za što im je bila potrebna niža ili prosječna razina »inteligencije«. Brzina rasta njihove »inteligencije« (umjetna inteligencija, UI) je sve viša. Očekuje se da će za najviše deset godina njihova razina prijeći prosječnu ljudsku. Razvijen je sustav vlastitog učenja i donošenja odluka koje nisu unaprijed određene, već su plod robotovog »razmišljanja«, stečenog iskustva i sakupljenog znanja učenjem. Već imamo primjere takvih robota poput Sophie i Erice. Nisu samo »pametni«, već dobivaju i ljudsko lice. Lice čovjeka je »ogledalo« duše, s njim čovjek izražava svoje osjećaje, pojačavajući efekt izrečenog, vrlo često s malo riječi i obilnom mimikom. Može li to isto i robot pretvoriti svoje nepomično, bezosjećajno, hladno lice u simpatično ljudsko, sa svim izraženim »emocijama«?
 
Robotica Sophia – najvažnija inovacija 2017. godine
 
Tvrtka Hanson Robotics izradila je 2016. godine roboticu (ginoldu) Sophiu, koju je Program za razvoj Ujedinjenih naroda u studenom 2017. proglasio najvažnijom inovacijom. Senzacionalno je odjeknula vijest da je iste godine dobila državljanstvo Saudijske Arabije. Time je postala prvi robot s državljanstvom. Ona može izraziti razna emocionalna stanja poput radosti, tuge, znatiželje, zbunjenosti, frustracije i sl., a može takva stanja prepoznati i kod sugovornika. Sophija koristi programe za strojno učenje temeljem kojih sama zaključuje i formira rečenice i odgovore.
 
Robotičari intezivno raspravljaju treba li robot izgledati kao čovjek, imati ljudsko lice, koje izražava osjećaje ili treba zadržati robotski izgled i »robotsko« lice. Predstavnik prvog stava je japanski robotičar prof. Hiroshi Ishiguro sa Sveučilišta u Osaki, a drugog također japanski profesor Masahiro Mori. Poznata je Morijeva Tajanstvena dolina (The Uncanny Valley) koja predstavlja iskazane osjećaje anketiranih u vezi izgleda robota, kod kojeg su negativne osjećaje izazvali roboti s ljudskim licem. Ne ulazeći u raspravu navodeći jedne ili druge argumente, činjenica je, roboti postaju dio našeg života i uskoro će biti svugdje oko nas i da će dio njih sigurno poprimiti ljudsko lice. Postoji niz novih istraživanja na tu temu, a kako raste svijest o razvoju novih tehnologija i neminovnosti suradnje s robotima, većina prihvaća buduće robote s ljudskim licem.
Mlado i lijepo žensko lice
 
Osim drugih geminoida (blizanaca) koje je izradio Hiroshi Ishiguro, među posljednjima su Erica i Geminoid F. Imaju lijepo, mlado žensko lice. Erica govori sintetiziranim glasom i može samostalno odgovarati na pitanja, a prema želji Isiguroa trebala bi postati prvi voditelj televizijskih vijesti u Japanu.
Kako će androidi i ginolde biti lijepi, pametni (UI), samostalni, po svim fizičkim detaljima jednaki ljudima, odgovarajućeg (po izboru) »karaktera« pojavljuju se nevjerojatne, danas teško prihvatljive, mogućnosti. Veći broja znanstvenika futurologa predviđa pojavu sasvim novih odnosa između čovjeka i tih androida i ginolda, ne samo tjelesno nego i intelektualno i emocionalno. David Levy stručnjak za umjetnu inteligenciju predviđa da će do 2050. godine ljudi imati emocionalne i seksualne veze s humanoidima. Napisao je 2007. knjigu Ljubav i seks s robotima (Love and Sex with Robots). Već su se dva inženjera »vjenčala« s ginoldama. To su Kinez Zheng Jiajia koji je »oženio« mladenku Yingying i Japanac Le Trung koji se »vjenčao« s ginoldom Aiko.
Ovo ukazuje na jedan dio kompleksnih odnosa koji će nastati kada budemo okruženi s »inteligentnim« robotima koji su jednaki ljudima po izgledu i tjelesnoj građi.
 
Prava i obveze robota
 
Što je čovjek inteligentniji i s većim znanjem veća je i njegova odgovornost za postupke. Hoće li će se to odnositi i na robote? Treba li se već sada raspravljati o pravima i obvezama robota? Tko će odgovarati za njihove krive odluke koje samostalno donose? Njihove odluke mogu prouzročiti štetu, povrijediti, osakatiti ili ubiti ljude, ali mogu donijeti i veliku dobit i korist. Treba li robote tretirati kao »osobe«, makar »mehatroničke« ili »elektroničke« i za koje vrijede odgovarajući zakoni. Može li biti odgovoran samo robot i s kojim posljedicama ili netko drugi npr. vlasnik, proizvođač, programer? Robot je mehatronički uređaj pa ga je ispravno povezati s »mehatroničkom osobom«. Korišten naziv »elektronička osoba« proizašao je iz povezivanja robotove »osobnosti« odnosno ponašanja, koje određuju računalni (elektronički) sustav i informatički programi (umjetna inteligencija). Problem je puno širi, jer se ne radi samo o robotu i posljedicama njegovih postupaka, već i o odnosu ljudi prema robotima. Kodeks ponašanja i reguliranje tih kompleksnih međusobnih odnosa obuhvaćeno je zajedničkim pojmom »robotoetika«.
 
Antagonizam prema robotima
 
Ima slučajeva da se ljudi iživljavaju nad robotima, posebno su bili na meti oni koji sliče na ljude. Takav je bio napad u trgovačkom centru u Osaki kao i u Moskvi. Ljudski antagonizam prema robotima ima različite motive, ali podsjeća na način na koji ljudi povrjeđuju neku drugu osobu ili više njih koji ne pripadaju njihovoj skupini. Roboetikom bi se odredio skup normi koje bi regulirale tri ključna područja: 1. konstrukciju robota, 2. uporabu robota i 3. odnos ljudi prema robotima i obrnuto. Propisima o konstrukciji spriječilo bi se oblikovanje robota za kriminal ili nemoralne aktivnosti suprotne postojećim zakonima. Ne bi se smjela dopustiti kulturna, seksualna ili statusna diskriminacija. Zabranjena bi bila izrada lica ili tijela robota prema poznatim ličnostima bez njihovog izričitog pristanka itd. Postojeći roboti ne bi se smjeli koristiti za slične protuzakonite kriminalne poslove, poslove protiv ljudskog dostojanstva i morala. Odnose između ljudi i robota moguće je odrediti ako roboti s UI dobiju status »osobe«, ali »mehatroničke«, odnosno »elektroničke«. Roboti bi imali svoja prava, a za njihove propuste s posljedicama odgovarali bi vlasnici. To nije presedan jer već postoji zakonska regulativa za ponašanje i odgovornost ljudi prema životinjama.
 
Status elektroničke osobe nije prošao
 
EU želi da se razvojem UI u nju ugrade civilizirane vrijednosti, demokratska načela, pravne norme i temeljna prava koja vrijede u EU kao i etička načela kao što su odgovornost i transparentnost. Europskom parlamentu predložen je 2017. dokument kojim bi se usvojilo uvođenje pravnog statusa robota kao »elektroničke osobe«. Za donošenje te odluke isprepliću se ekonomska, socijalna i svjetonazorska pitanja. Francuski predsjednik E. Macron smatra da je tehnološka revolucija koja dolazi s umjetnom inteligencijom, u stvari politička revolucija. Prijedlog nije prošao najviše zbog protivljenja prihvaćanja robota kao »osobe« jer su prema protivnicima tog prijedloga oni objekti a ne osobe. Nežive osobe nemaju dušu ni svijest, pa ne mogu dobiti ni prava. S pravne strane to nije problem jer su i do sada korporacije, tvrtke, udruge i sl. imale status pravne osobe makar nisu bile žive osobe. O tome će se sigurno nastaviti žustre rasprave, a u međuvremenu postoje prijedlozi uvođenja poreza na robote kao načina rješavanja socijalnih problema nastalih većom nezaposlenošću primjenom robota, te otvaranje obavezne polica osiguranja za podmirivanje nastalih materijalnih šteta.
 

Prof. dr. Gojko Nikolić, http://zg-magazin.com.hr/je-li-pametni-robot-mehatronicka-osoba/

Nije pametno piti bezalkoholna gazirana pića tijekom i nakon fizičkog napora u vrijeme ljetnih vrućina

 
 
Bezalkoholna pića, fizički napor – vježbanje ili težak i naporan rad u vrijeme ljetnih vrućina dobar su „recept“ za moguće oboljenje bubrega. Rezultati novog istraživanja pokazali su da bezalkoholna pića koja su zaslađena, gazirana i sadrže kofein mogu tijekom ljetnih mjeseci i visokih temperatura uz fizički napor povećati rizik od oboljenja bubrega. Znanstvena studija provedena je na Sveučilištu Buffalo u New Yorku, SAD (University at Buffalo, New York), a rezultati su objavljeni 2019. u časopisu „American Journal of Physiology-Regulatory, Integrative and Comparative Physiology“ Američkog fiziološkog društva (American Physiological Society). Svrha provedene studije bilo je ispitivanje hipoteze da konzumiranje zaslađenog, kofeiniziranog i gaziranog pića za vrijeme i nakon fizičkog napora (vježbanje, težak rad i dr.) tijekom ljetnih vrućina uzrokuje povišenje razine biomarkera akutnog oštećenja bubrega kod čovjeka.   
https://www.spotlightnepal.com/media/images/exercise-getty-759.width-1024.jpg
Ne želim čitatelje opterećivati opisivanjem i tijekom cijele znanstvene studije. Ipak, potrebno je istaknuti da su znanstvenici proveli istraživanje kod dvanaest zdravih, odraslih osoba u laboratorijskim uvjetima gdje je simuliran / oponašan fizički rad na polju tokom vrućeg ljetnog dana pri temperaturi od 35ºC. Svi koji su dobrovoljno sudjelovali u ovoj studiji, sudjelovali su u dva pokusa – u prvom su pili bezalkoholno zaslađeno piće a u drugom, odvojenom pokusu (u razmaku od sedam dana) pili su vodu. Znanstvenici su otkrili visoke razine kreatinina u krvi i smanjenu brzinu/stopu glomerularne filtracije (bubrega) – oboje su „biomarkeri“ za oštećenje bubrega kod osoba koje su pile bezalkoholno, gazirano i zaslađeno piće. Ove privremene promjene nisu otkrivene u testu kada su pili vodu.
 
Nadalje, kod dobrovoljaca je također uočena povišena razina hormona vazopresina – antidiuretskog hormona/ADH kojeg izlučuje stražnji režanj hipofize; ADH utječe na povišenje krvnog tlaka i svi dobrovoljni sudionici testa bili su umjereno dehidrirani i to tijekom i nakon provedenog pokusa. Stoga znanstvenici upozoravaju: Pijenje bezalkoholnih, gaziranih, kofeiniziranih i zaslađenih pića tijekom i nakon rada ili neke druge fizičke aktivnosti, odnosno bilo kojeg fizičkog napora tijekom ljetne vrućine NE DOPRINOSI REHIDRACIJI organizma, odnosno tijelo ne može nadoknaditi tekućinu izgubljenu znojenjem. Temeljem rezultata ove studije, stručnjaci savjetuju kako nije pametno piti bezalkoholna gazirana pića tijekom i nakon fizičkog napora u vrijeme ljetnih vrućina. To se naročito odnosi na sve one ljude - radnike koji zbog svoje profesije rade na otvorenom i izloženi su vrućini i jakom znojenju. A slijedeća znanstvena studija trebala bi otkriti dugoročne učinke konzumiranja bezalkoholnih pića za vrijeme fizičkog napora tijekom ljetnih vrućina i odnos (povezanost) s rizikom razvoja bubrežne bolesti.
 
U Meksiku je također provedena slična studija, a proveli su je znanstveni istraživači Laboratorija za patofiziologiju bubrega Nacionalnog instituta za kardiologiju (Laboratory of Renal Physiopathology, Instituto Nacional de Cardiologia – Ignacio Chávez, Mexico City) sa suradnicima, a udruženim istraživanjem dokazali su slijedeće: Rehidracija (nadoknada izgubljene tekućine) organizma konzumiranjem gaziranog, kofeinskog bezalkoholnog pića pogoršava i ubrzava DEHIDRACIJU te pogoršava oštećenje bubrega.
Rezultate ovog istraživanja također je objavio „American Journal of Physiology – Regulative, Integrative and Comparative Physiology“ 1. srpnja 2016.
 
Izvor: Christopher L. Chapman et al.: „Soft Drink Consumption During and Following Exercise in the Heat Elevates Biomarkers of Acute Kidney Injury;“ American Journal of Physiology – Regulative, Integrative and Comparative Physiology, 2019.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Usprkos raširenoj primjeni, mnogi prehrambeni aditivi imaju upitnu zdravstvenu sigurnost

 
 
Industrijski obrađena i prerađena hrana predstavlja stvarnu antitezu zdravoj prehrani – i to iz više različitih razloga, osobito zbog sadržaja nereguliranih i često nepoznatih kemijskih tvari u ovoj vrsti hrane. Osim brojnih i različitih konzervansa, emulgatora, prehrambenih boja i okusa ili umjetnih aroma koji se u pravilu navode kao sastojci hrane, postoji mnogo drugih dodataka koji ne moraju biti navedeni jer se smatraju „pomoćnim sredstvom u preradi.“
https://3c1703fe8d.site.internapcdn.net/newman/csz/news/800/2018/wastingfoodm.jpg
Prehrambeni aditivi koriste se u industrijskoj proizvodnji i preradi hrane u svrhu usporavanja kvarenja, sprječavanja užegnutosti masti i ulja, sprječavanja tamnjenja odnosno posmeđivanja ili pak u svrhu obogaćivanja hrane dodavanjem umjetnih vitamina i minerala kojima se zamijenjuju oni prirodni jer su uništeni tijekom prerade hrane. Nadalje, brojne različite kemijske tvari dodaju se u svrhu poboljšanja okusa, teksture i izgleda, jer većina industrijski obrađene i prerađene hrane izgleda neprivlačno, bezbojno i bljutavo poput kartona i bilo bi nejestivo „bez sve ove 'sile' umjetnih dodataka.“  Međutim, usprkos raširenoj primjeni, mnogi prehrambeni aditivi imaju upitnu zdravstvenu sigurnost - ako je uopće i imaju – budući je vrlo malen broj ovih tvari ispravno i propisno ispitano. Jedna grupa ovih tvari dodanih u hrani u SAD-u nije uopće regulirana zakonskim propisima, a to je skupina prehrambenih aditiva, točnije nanočestice aditiva koje imaju sve veću prednost u primjeni tokom prerade hrane (nanočestice su čestice manje od 100 nanometara).
 
U Švicarskoj (Francuski kanton) provedeno je testiranje određenih prehrambenih proizvoda na sadržaj nanočestica. Uzorci ispitane hrane bili su različiti umaci, keksi i žitarice za doručak. Testiranje uzoraka navedenih prehrambenih proizvoda provedeno je u Institutu „Adolphe Merkle“ Sveučilišta u Fribourgu te u Federalnom uredu za sigurnost hrane i veterinarstvo. Provedena pilot studija otkrila je nanočestice u aditivima i bojama, a otkriven je sadržaj slijedećih nanočestica: titanovog dioksida, TiO2 (samo u Europi ima oznaku E 171), silicijevog dioksida, SiO2 (E 551) te talka, E 553b, u 27 posto ispitanih proizvoda. U pet žvakaćih guma otkrivena je prisutnost nanočestica TiO2 (E 171) ili talka (E 553b). Naime, prema novom propisu švicarskog Zakona o hrani usvojenom 1.05.2017., proizvođači obvezno moraju naznačiti sadržaj nanočestica aditiva u prehrambenim proizvodima.
 
Francuski znanstvenici INRA-e proveli su s partnerima ispitivanja o mogućim štetnim učincima oralnog uzimanja (tj. gutanjem) nanočestica titanovog dioksida /aditiva E 171. Otkriveno je da nanočestice TiO2 prolaze stijenku crijeva životinja i dospijevaju u druge organe gdje mogu prouzročiti neželjene odnosno štetne učinke na stanice i organe, osobito u probavnom sustavu. Nanočestice mogu putem krvotoka doći u različita tkiva i organe i tamo se akumulirati. Dokazano se nanočestice povezuju s procesima upale, oštećenjem jetre, bubrega, srca i mozga. Budući je prehrambeni aditiv E 171, titanov dioksid, odobren u EU, francuska Vlada je temeljem rezultata provedenog istraživanja obavijestila Europsku komisiju o svojoj odluci – a to je ZABRANA PRIMJENE nanočestica aditiva E 171/TiO2 u hrani od 2020. godine.
 
Nanočestice su stekle veliku popularnost u prehrambenoj industriji zbog svoje sposobnosti u „poboljšanju“ teksture, izgleda i okusa (arome) prehrambenih proizvoda. Tako se aditiv silicijev dioksid, SiO2 (E 551) na primjer, dodaje brojnim začinima i soli kao tvar protiv slijepljivanja i/ili taloženja. Prehrambeni aditiv titanov dioksid, E 171, je tvar za „izbjeljivanje“ – umjetna bijela boja za 'bijeljenje' velikog broja različitih prehrambenih proizvoda – od čokolade i guma za žvakanje do gotovih pečenih proizvoda, mlijeka u prahu i majoneza. Iako se TiO2 smatra inertnom tvari, zabrinutost zbog nanočestica aditiva E 171 već godinama se povećava.  
 
Znanstvenici Sveučilišta Duke (Duke University – Center for Environmental Implications of NanoTechnology) proveli su studiju o učincima nanočestica titanovog dioksida unesenih gutanjem u organizam štakora te otkrili da ove nanočestice uzrokuju oštećenje jetre i srčanog mišića te se akumuliraju u tkivu jetre, slezene, bubrega i pluća.
Prof. Christine K. Payne (Duke University) zabrinuto upozorava: „Postoji ozbiljna zabrinutost kada malo dijete koje ima malu tjelesnu masu jede mnogo takvih proizvoda ...“ (E 551, nanočestice aditiva silicijevog dioksida nalaze se npr. i u suhoj hrani na osnovi žitarica za dojenčad i malu djecu).
Nadalje, prof. Payne provodi studije koje se prvenstveno odnose na učinke nanočestica unesenih u organizam inhaliranjem tj. udisanjem, te je tako otkrila „mnogo neočekivanih molekularnih i genetskih učinaka“ čak i kod razina koje su do 100 puta manje od onih koje se smatraju sigurnima temeljem konvencionalnih toksikoloških testova. U razgovoru za „The Guardian“ (29.05.2019.) prof. Payne izjavljuje: „Svi laboratoriji koji provode takva istraživanja otkrivaju učinke ispod razine koja se smatra toksičnom, tako možete raditi s ne-toksičnom koncentracijom ali ćete na primjer vidjeti reakciju u obliku oksidativnog stresa koji može uzrokovati upalu.“
 
U studenom 2017. David Julian McClements (University of Massachusetts) objavio je kritičan osvrt/pregled pod nazivom: „Is Nano Safe in Foods?“ u kojem upozorava na prisutnost anorganskih nanočestica aditiva u hrani: srebra, željeznog oksida, titanovog dioksida, slicijevog dioksida, cinkovog oksida i dr. te nanočestica organskog podrijetla – lipida, proteina/ bjelančevina i ugljikohidrata, te između ostalog raspravlja o učincima nanočestica aditiva na probavni sustav čovjeka. McClements također upozorava da nanočestice mogu i neizravno dospjeti u hranu. Naime, nanotehnologija se koristi i u proizvodnji ambalaže za pakiranje hrane i gotovih prehrambenih proizvoda pa nanočestice mogu dospijeti u hranu nakon kontakta hrane s ambalažom. I u tom slučaju one (tj. nanočestice) mogu imati štetne učinke na zdravlje. Tako na primjer nanočestice srebra koje se često koristi kao antimikrobna tvar u prehrambenoj industriji, mogu ubiti dobre i korisne bakterije u crijevu te prouzročiti promjenu crijevnog mikrobioma.
Časopis „NPJ Science of Food“ objavio je 4.12.2018. rezultate istraživanja o učincima nanočestica iz prehrambenih aditiva na korisne i patogene bakterije u crijevu čovjeka jer se nanočestice mnogo koriste u prehrambenoj industriji (u proizvodnji hrane i pića) kao „funkcionalni sastojci.“
 
Rezultati australskog istraživanja objavljeni u svibnju 2019. („Frontiers in Nutrition“) pokazali su da nanočestice aditiva titanovog dioksida (E 171) dodane u vodu za piće djeluju negativno tj. štetno na crijevnu mikrofloru miševa i to na način koji je „okidač“ za razvoj upalne bolesti crijeva i/ili kolorektalnog karcinoma. Istraživanje je između ostalog pokazalo da TiO2 (E 171) značajno utječe na homeostazu crijeva: promjene uzrokuju upalu a time i smanjenje duljine crijevnih kripta (Lieberkühnove kripte) itd. Rezultati istraživanja dokazuju da TiO2 nije inertna tvar jer negativno utječe na homeostazu crijeva što je pak primarni uzrok za razvoj naprijed navedenih oboljenja.
 
Izvanredni profesor Wojciech Chrzanowski, stručnjak nanotoksikologije (University of Sidney's School of Pharmacy and Sydney Nano Institute) izjavio je slijedeće za „Science Daily“: „Sve je više dokaza da kontinuirani kontakt s nanočesticama ima učinak na sastav crijevnih bakterija, a budući su crijevne bakterije čuvari našeg zdravlja, svaka promjena u njihovoj funkciji utječe na opće zdravstveno stanje.“ Nadalje, prof. Chrzanowski izjavio je slijedeće: „Cilj ovog istraživanja je omogućiti raspravu o novim standardima i regulativama u svrhu sigurne primjene nanočestica u Australiji i globalno. ... Dok se nanočestice uobičajeno primjenjuju u medicini, prehrani, tekstilnoj industriji (odjeća!) i drugdje, mogući rizici / štetni učinci nanočestica – osobito dugoročni učinci nisu istraženi i nisu jasni. .... U posljednjem desetljeću konzumiranje nanočestica aditiva TiO2 (E 171) značajno je poraslo i već sada se dovodi u vezu s nekoliko medicinskih stanja; iako je ovaj aditiv odobren za uporabu u prehrambenoj industriji, njegova sigurnost zapravo je slabo poznata“ te je dodao i slijedeće upozorenje: „Povećane stope oboljenja – demencije, autoimune bolesti, karcinomi i metastaze, ekcemi, astma i autizam samo su neka oboljenja na sve dužem popisu bolesti povezanih s unosom nanočestica aditiva TiO2 u organizam.“
 
Štoviše, časopis „Nanotechnology Reviews“ (Vol. 7, Issue 6) objavio je 25.10. 2018. dokument u kojem su stručnjaci analizirali rezultate različitih znanstvenih studija o korištenju i sigurnoj primjeni nanočestica u hrani i njihovoj potencijalnoj toksičnosti te istaknuli: „Nakon godina istraživanja, mi smo došli do zaključka da materijali u području nanoskale (nanoljestvice) pokazuju drastično različita svojstva i neočekivano ponašanje, a ovo neočekivano ponašanje je upravo ono što nas zabrinjava – a to je njihova toksičnost.“ Nadalje, pojedini stručnjaci upozoravaju da istovremeno konzumiranje više različitih aditiva može imati još drastičnije i ozbiljnije zdravstvene učinke nego što mi to mislimo jer njihova stvarna interakcija nije istražena. Također zabrinjava činjenica što u određenim slučajevima količina aditiva nije propisana odn. određena zakonom ili pravilnikom, nego proizvođač sam odlučuje koliko aditiva će dodati nekoj namirnici; pri tome bi se morao ravnati prema „načelu dobre proizvođačke prakse/DPP utemeljene na pravilu quantum satis prema kojem se namirnicama dodaje samo onoliko koliko je potrebno da se postigne željeni učinak.“
 
Prehrambena industrija drastično je već promijenila našu prehranu a te promjene izravno utječu na tjelesnu težinu i cjelokupno zdravlje, upozoravaju stručnjaci. Veliki dio problema proizlazi iz procesa proizvodnje hrane jer prerada hrane uništava vrijedne hranjive tvari, uklanja veći dio izvornog okusa hrane, a za rješavanje ovih nedostataka koristi se dodavanje sintetskih 'hranjivih' tvari, okusa i aroma, boja i drugih aditiva. Mnoge od tih dodanih kemikalija mogu prouzročiti pravu metaboličku katastrofu jer ljudsko tijelo ne zna što bi s njima. Stoga stručnjaci upozoravaju: „Zapamtite: prehrana industrijski obrađenom hranom je uzrok pretilosti i velikom broju kroničnih zdravstvenih problema – prvenstveno bolesti srca, dijabetes i karcinom (rak) koji su povezani s prehranom. A odgovor na ove ozbiljne zdravstvene probleme nije u tabletama nego, prije svega, u onome što jedete svaki dan.“
 
Jedna od najpoznatijih izreka dr. Ann Wigmore (1906.-1994.; osnovala „Hipocrates Health Institute“ u Bostonu, SAD) danas je možda aktualnija nego ikada: „Hrana koju jedete može biti najsigurniji i najsnažniji oblik lijeka ili može biti najsporiji oblik otrova.“
 
Izvor:
1. www.svissinfo.ch „Study finds nanoparticles in over one-quarter of foodstuffs,“ 23.10.2018.;
2. www.reuters.com „France to ban titanium dioxide whitener in food from 2020;“ 17. 4. 2019.;
3. „Common food additive found to affect gut microbiota – titanium dioxide nanoparticles E 171 may impact human health;“ ScienceDaily, 13.05.2019.;
4. „Impact of the Food Additive Titanium Dioxide (E 171) on Gut Microbiota – Host Interaction,“ časopis 'Frontiers in Nutrition,' 14.05.2019.;
5. „Nanosized food additives impact beneficial and pathogenic bacteria in human gut: a simulated gastrointestinal study,“ NPJ Science of Food, 4.12.2018.;
6. David Julian McClements: „Is Nano Safe in Foods?“ – NPJ Science of Food 1, članak br.6, 20.11.2017.;   
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Petak, 23/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1257 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević