Get Adobe Flash player

Čokolada za kuhanje sadrži 8-10 puta više teobromina od mliječne čokolade

 

 
 
Naši ljubimci često imaju želju za slatkim, a psi naročito mogu neumoljivo moliti ovu vrstu slatkiša i uživati u neodoljivom okusu čokolade. I dok znanstvena istraživanja pokazuju da čokolada može pozitivno utjecati na ljudsko zdravlje, potrebno je znati da je ona toksična, tj. otrovna za pse i mačke, kao i za druge kućne ljubimce. Stoga je potreban oprez, osobito u razdoblju blagdana kao i drugih obiteljskih proslava. Djeci se mora objasniti da čokolada nije hrana za kućne ljubimce. 
https://thestonedsociety.com/wp-content/uploads/2017/10/Space-Brownie.jpg
Zašto je čokolada opasna za naše ljubimce? Kao što je poznato, čokolada se proizvodi od kakao praha koji se dobiva od plodova kakaovca. Toksična tvar u čokoladi je teobromin, a pored njega u čokoladi se u mnogo manjoj količini nalazi i kofein. Obje tvari, teobromin i kofein, ubrajaju se u skupinu droga pod nazivom metilksanini, a njihov učinak na organizam je slijedeći:
o   stimuliraju središnji živčani sustav
o   stimuliraju kardiovaskularni sustav
o   umjereno povećavaju krvni tlak
o   uzrokuju nauzeju/mučninu i povraćanje.
 
Potrebno je naglasiti da čokolada za kuhanje sadrži 8-10 puta više teobromina od mliječne čokolade. Tamne čokolade također imaju više teobromina od mliječnih čokolada. Bijela čokolada sadrži teobromin, ali u mnogo manjoj količini, pa je trovanje rijetko. Toksična doza teobromina prema standardima veterinarske toksikologije iznosi između 100 i 200 mg/kg. Međutim, poznato je iz prakse da probleme može izazvati samo 20 mg teobromina/kg. To znači da pas težine 22,5 kg koji pojede 252 g čokolade u organizam unosi i 20 mg/kg teobromina. Ipak svi psi neće imati zdravstvenih problema kod ove količine čokolade, odn. teobromina. Trovanje mačaka čokoladom je rjeđe nego kod pasa, jer mačka je vrlo izbirljiva i profinjenog okusa, pa će rijetko pojesti količinu čokolade koja bi kod nje izazvala trovanje.
 
Znakovi trovanja čokoladom javljaju se otprilike 12 sati nakon uzimanja, a trovanje se očituje slijedećim simptomima:
·         uzbuđenost, nervoza, nemir, drhtanje;
·         povraćanje i/ili proljev;
·         jako izražena žeđ (ksantini djeluju kao diuretici);
·         spazam mišića;
·         nervni napadaji, a samo u težim slučajevima nastupa koma i uginuće, što je rijetko.
Pojave li se kod ljubimca neki od navedenih simptoma, tada životinju odvedite u veterinarsku kliniku na pregled što je prije moguće. Nemojte čekati sljedeći dan, jer može biti kasno.
 
Zašto su psi osjetljiviji na teobromin od čovjeka? Čovjek mnogo brže i djelotvornije razgrađuje teobromin od pasa; poluživot teobromina u organizmu psa je dug – oko 17,5 sati.
 
Pirotehnika i kućni ljubimci
 
S približavanjem Silvestrova, odnosno novogodišnje noći potrebno je vlasnicima kućnih ljubimaca, osobito pasa, skrenuti pažnju i na pirotehniku. Naime, novogodišnji vatromet i psi nisu nikako dobra kombinacija, jer psi su izuzetno osjetljivi na zvukove pirotehničkih sredstava. Mnogi psi često dožive napad panike upravo zbog hiperosjetljivosti na ove vrste zvukova uz napomenu da psi čuju ono što mi ne možemo čuti: čuje titraje najviše frekvencije – ultrazvukove.  
 
Korištenje pirotehnike u vrijeme novogodišnjih praznika, osobito snažne „detonacije“ i zvukovi pirotehničkih sredstava predstavljaju golemi stres i osjećaj straha za naše ljubimce, osobito za pse. Stoga vlasnici kućnih ljubimaca, a osobito pasa, moraju biti oprezni i ne smiju životinju ili životinje ostaviti same na otvorenom, tj. u dvorištu, na terasi ili balkonu. Nadalje, veterinarski stručnjaci ne preporučuju ostaviti pse, osobito štenad, same u kući ili stanu, ili zatvorene u garaži, podrumu i sl. jer to dodatno pogoršava njihovu paniku i stres: životinja će nerijetko nastojati skočiti kroz zatvoreni prozor ili može teško ozlijediti šape zbog nastojanja izlaza kroz zatvorena/zaključana vrata.

 

 
Psi imaju odlično osjetilo sluha i visoke tonove čuju prije i mnogo bolje od čovjeka – udaljenost izvora zvuka njima ne znači gotovo ništa. Čovjek čuje tihi zvuk najdalje na udaljenosti od 4 metra, dok zvuk iste jačine pas čuje na 25 metara udaljenosti i lokalizira izvor zvuka. Čovjek može registrirati frekvenciju zvuka u prosjeku između 64 Hz i 20.000 Hz, najviše do 23.000 Hz (neki ljudi čuju zvukove koje drugi ljudi ne mogu čuti), dok pas čuje zvukove u rasponu od 67 Hz do 45 kHZ (u pravilu do 60.000 Hz, pa čak i do 65.000 Hz), što dakako prvenstveno ovisi o pasmini i dobi psa. Ipak, frekvencija zvuka iznad 25.000 Hz može biti iritirajuća za psa, dok je frekvencija zvuka iznad 36.000 Hz bolna za psa što životinja iskazuje cviljenjem i lajanjem. Stoga vlasnici često griješe kada životinju kažnjavaju zbog iskazivanja straha i panike lajanjem i cvilenjem, grebanjem i sl. Savjet vlasnicima: nikada ne činite to jer ćete pogoršati situaciju, već nastojte životinju umiriti i ublažiti njezin stres, strah ili paniku.
 
Uška psa ima oko 18 mišića koji omogućuju pokretanje uške u određenim smjerovima čime se poboljšava sluh tj. čujnost zvuka. Pasmine s uspravnim, šiljastim ušima okrenutim prema naprijed (na primjer: njemački ovčar) imaju najbolji sluh. Vlasnicima se preporučuje ljubimca držati u njegovom poznatom, prijateljskom okruženju, idealno bi bilo uz vlasnika i obitelj gdje pripada. Ukoliko to nije moguće, životinju treba ostaviti kod poznate osobe s njegovim najdražim igračkama, ležajem i dr. Postoji mogućnost primjene određenih sredstava za umirenje životinje u novogodišnjoj noći, no nemojte to koristiti bez prethodnog savjetovanja s veterinarom.   
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Protiv ovakvoga CKR-a je većina Hrvata

 
 
Aleksandar Stanković
(urednik emisije “Nedjeljom u 2”),
Kazimir Bačić
(glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije),
Ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizije
Prisavlje 3, HR-10000 Zagreb
 
Pismo čelnicima HRT-a
Poštovani gospodine Stankoviću,
poštovani gospodine ravnatelju Bačiću,
poštovana gospodo članovi Ravnateljstva Hrvatske radiotelevizije,
htio bih istaknuti da su tvrdnje gospodina Aleksandra Stankovića, izrečene u emisiji “Nedjeljom u 2” prikazanoj 26. studenoga 2017. godine, sasvim netočne i to konkretno izjava da su kritike Cjelovite kurikularne reforme (CKR) ideološke naravi kao i da postoji suglasnost onih koji podržavaju CKR i onih koji ga kritiziraju u čak 97 posto. One nisu ni na koji način provjerene niti argumentirane, a budući da su izrečene na nacionalnoj televiziji te ih je pred hrvatskom javnošću iznio upravo predstavnik ove iste televizije, ovakve su izjave i vrlo neodgovorne. One de facto (novinarski) prezentiraju CKR u javnosti kao reformu školstva koja je u velikoj većini (97 %) svima prihvatljiva. To apsolutno nije istina i time se trivijaliziraju recenzije više od stotine akademika, sveučilišnih profesora i, znanstvenika, učitelja i pedagoga iz osnovnih i srednjih škola koji su upozorili na velike probleme s CKR-om.
https://archive.li/SaQt5/92c96076916e525bc171aab8aa17fe27ba3ffbf6/scr.png
Navodim samo neke od mnogih nedostataka koje su recenzenti istaknuli:
- neprovedivost metodologije CKR-a koja nema temelje u modernome školstvu razvijenih zemalja (posebno kulturološki bliskih srednjoeuropskih zemalja)
- neprofesionalan i površan pristup usavršavanju učitelja i nastavnika
- pogrješke u odgojno-obrazovnim očekivanjima
- manjak naglaska na STEM području i podjela predmetne satnice prema vlastitim afinitetima, a ne prema objektivnim potrebama društva
- nepostojanje programa za darovite učenike (posebno one s iznimnim postignućima)
- otvaranje vrata mogućnosti da hrvatska književnost (autori i djela koji nisu obvezni u prijedlogu CKR-a) sasvim nestane iz hrvatskih učionica (isto kao i hrvatski jezik koje se naziva “materinjim” a ne “hrvatskim” imenom)
- neodgovoran pristup poučavanju hrvatske povijesti od nacionalnoga značenja te nekorektan i netočan prikaz Domovinskoga rata.
S obzirom da već više od dvadeset godina radim u Sjedinjenim Američkim Državama u području visokoga školstva (što uključuje zadnjih dvanaest godina kao dekan fakulteta na sveučilištu), moram priznati da me CKR u svojoj cjelovitosti razočarao. To je pristup školstvu koji se u razvijenim zemljama javio u 90-im godinama prošloga stoljeća i koji je napušten upravo zbog toga što nije funkcionirao. Moju recenziju CKR-a (stručnu a ne ideološku) kao i stotine drugih recenzija jednostavno možete pronaći na internetskim stranicama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te se uvjeriti da se ne radi o 97 % suglasnosti recenzenata i autora CKR-a. Stoga je iznimno neodgovorno na javnoj televiziji širiti takve neistinite teze.
 
Već sam i ranije apelirao na ministra znanosti i obrazovanja kao i na državnoga tajnika da depolitiziraju reformu školstva te ju ostave struci. Ovom prilikom apeliram na Vas kao glavnoga ravnatelja HRT-a da se - kao nacionalna televizija - posvetite iznošenju istinitih činjenica te da javno (u emisiji “Nedjeljom u 2” i u ostalim medijima) opovrgnete neistinite tvrdnje jednoga od vaših novinara odnosno gospodina Aleksandra Stankovića.
 
Isto tako, upravo kao novinari možete izuzetno pridonijeti javnoj raspravi o prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme time što ćete dati jednaki javni prostor i onima koji su radili na CKR-u kao i onima koji su iznijeli kritike, ali imaju i prijedloge kako ga poboljšati. Možete također posjetiti škole u razvijenim zemljama i raditi priloge o njihovim odgojno-obrazovnim sustavima (iako sumnjam da ćete naći nešto slično CKR-u). Ovom prilikom pozivam Vas da posjetite New Jersey (SAD), a ja ću Vam osobno organizirati posjete školama koje funkcioniraju na vrlo visokoj razini (takozvane high performing schools).
 
Školstvo je kamen temeljac svakoga naprednog društva i budućnost Hrvatske ovisi o ovoj reformi školstva (isto kao i vaše vlastite mirovine) jer bez kvalitetnoga školstva nema ni društvenoga blagostanja.
S izrazima poštovanja,
 

Boris Vilić, dekan College of Continuing Studies, Rider University2083 Lawrenceville Road, Lawrenceville, NJ 08648, USA

Izjava Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

 
 
U emisiji "Nedjeljom u dva" emitiranoj 26. studenoga 2017. voditelj Aleksandar Stanković iznio je neutemeljene i ničim potkrijepljene stavove o Cjelovitoj kurikulnoj reformi.
AЛEKCAHДAP CTAHKOBИЋ
Naime, pozivajući se na  neimenovane izvore, ustvrdio kako je samo tri posto sadržaja kurikulnih dokumenata sporno, dok bi se navodno čak 97 % njihova sadržaja moglo odmah implementirati u hrvatskome obrazovnom sustavu. Time je gledateljstvo dovedeno u zabludu o opsegu i količini stručno utemeljenih kritika koje su o kurikulnim dokumentima iznesene u javnoj i stručnoj raspravi. Mnoštvo je kritika tih dokumenata iznijelo upravo Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i njegovi članovi. Zbog prava javnosti na objektivno informiranje očekujemo da u jednu od idućih emisija "Nedjeljom u dva" pozovete akademika Vladimira Paara, predsjednika Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, kako bi imao priliku iznijeti i obrazložiti kritičke stavove o sadržaju kurikulnih dokumenata.
U Zagrebu, 11. prosinca 2017.
 
Za Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU:
Potpredsjednik Vijeća: akademik Vladimir Bermanec, v. r.
Potpredsjednik Vijeća: akademik Ranko Matasović, v. r.

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Utorak, 23/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 854 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević