Get Adobe Flash player

Pesticidi pogoršavaju bakterijsku rezistenciju na antibiotike

 
 
Otpornost bakterija na antibiotike često se definira kao problem uzrokovan prekomjernom uporabom antibiotika – i da, to je u pravilu vodeći uzrok iako su rezultati nedavnog istraživanja otkrili nešto drugo. Naime, prekomjerna uporaba antibiotika zapravo je samo djelić slagalice „puzzle“ jer faktori u okolišu mogu također ubrzati porast bakterijske otpornosti na antibiotike: posebno se to odnosi na učestalu i raširenu primjenu herbicida poput glifosata („Roundup“ kompanije Monsanto/Bayer) i dikambe („Kamba“).
https://brockport.studioabroad.com/_customtags/ct_Image.cfm?Image_ID=12322
Znanstvenici Sveučilišta Canterbury (University of Canterbury, Christchurch, New Zealand) otkrili su kako kombinacija agrokemikalija i antibiotika povećava i ubrzava razvoj otpornosti bakterija na antibiotike. Zapravo, bakterija može i do 100.000 puta brže razviti otpornost na antibiotike kada je izložena kontaktu odnosno učinku određenih herbicida u okolišu. Dr. Jack Heinemann, autor studije provedene na Sveučilištu Canterbury izjavio je kako je provedena studija „otkrila slučajeve u kojima je izloženost učinku herbicida uzrokovala veću toksičnost antibiotika uz istovremenu pojavu rezistencije odnosno otpornosti na antibiotike.“ Nadalje, rezultati provedene studije dokazuju da herbicidi ubrzavaju i povećavaju sposobnost razvoja otpornosti na antibiotike mnogo brže nego što to pokazuju laboratorijski uvjeti.
 
Dr. Heinemann sa suradnicima također je otkrio da široka i učestala primjena herbicida potiče otpornost patogenih bakterija na antibiotike. Ovo se u prvom redu odnosi na herbicid „Roundup“ (stvarni i potpuni kemijski sastav komercijalnog herbicida a ne samo njegova aktivna tvar – glifosat) za koji je dokazano da povećava otpornost patogenih bakterija na antibiotike: E. coli i Salmonella sp., a isto se odnosi na herbicide dikamba i 2,4-D. Dr. Heinemann sa kolegama/suradnicima proveo je još jedno istraživanje čiji rezultati su objavljeni krajem 2017. u časopisu „Microbiology.“ Cilj provedene znanstvene studije bio je otkriti koji sastojci komercijalnog herbicida uzrokuju učinak rezistencije na antibiotike – a rezultati su otkrili da su glavni krivci upravo glavni, aktivni sastojci herbicida. Potrebno je istaknuti da se ovaj učinak javlja kod doza nižih od zakonski propisanih tj. preporučenih.
 
Već je duže vrijeme poznato da se 80 posto ukupne potrošnje antibiotika u SAD-u odnosi na korištenje antibiotika u industrijskoj poljoprivredi u svrhu sprječavanja pojave određenih bolesti kao i u svrhu ubrzanja rasta životinja na farmama u intenzivnom uzgoju. Također je poznato da su američki Koncentrirani pogoni za hranjenje životinja (amer. CAFO) istinski temelj pojave i širenja bolesti zbog bakterijske otpornosti na antibiotike. Ovo je prvi puta otkriveno sada već davnih 1970-ih godina na peradarskim farmama: perad hranjena hranom uz dodatak antibiotika imala je mikroorganizme otporne na određene antibiotike. Štoviše, pet mjeseci nakon početka davanja antibiotika u hrani peradi, uzeti uzorci fecesa farmskih radnika bili su pozitivni na bakterije otporne na antibiotike, iako nitko od radnika nije primao propisanu terapiju antibiotika. Nadalje, dr. Heinemann s kolegama je otkrio još nešto važno: većina antibiotika koje životinja hranom tj. gutanjem unese u organizam se ne metabolizira nego se – izlučuje iz organizma. A onda se taj izmet koristi kao gnojivo, a na sve to se još raspršuju herbicidi. Kućne muhe mogu također prenositi mikrobe otporne na antibiotike.
 
Znanstvenici su također uvjereni da i brojna druga kemijska sredstva također mogu imati učinak na pojavu otpornosti bakterija na antibiotike: to se u prvom redu odnosi na neke druge medikamente koji mogu potaknuti 'dobre' crijevne bakterije na stvaranje otpornosti na antibiotike kao i na prehrambene aditive, prvenstveno tzv. zgušnjivače. Naime, trenutno se proizvodi oko osam milijuna kemijskih tvari od kojih neke sigurno imaju određeni učinak na pojavu bakterijske otpornosti na antibiotike.
 
Znanstveno istraživanje koje su proveli istraživači na „Washington State University“ a rezultati su objavljeni u časopisu Biotechnology and Bioengineering u listopadu 2019. otkriva slijedeću zabrinjavajuću činjenicu: Geni odgovorni za antibiotsku rezistenciju/otpornost koji se koriste u tehnikama genetskog inženjeringa tj. 'umeću' se u genetski modificirane organizme, sposobni su podnijeti uobičajene postupke otpadnih voda u tzv. pročistačima. Drugim riječima, geni odgovorni za otpornost na antibiotike iz transgenih odn. genetski modificiranih organizama perzistiraju tj. opstaju u kanalizacijskom mulju. Do sada je ovaj način nastajanja bakterijske otpornosti na antibiotike bio nepoznat. „Ustanovili smo da se ekstracelularna DNK oslobođena digestijom tj. probavom pojavljuje u otpadnim vodama diljem SAD-a – to je znatno rasprostranjenije u okolišu nego što smo do sada mislili,“ izjavila je docentica Courtney Gardner, 'Washington State University.'
 
Genetski modificirani organizmi (GMO) uobičajeni su dio prehrambenog lanca: oko 130 linija genetski modificiranih poljoprivrednih kultura ima umetnute gene za antibiotsku otpornost. Ljudi koji konzumiraju genetski modificirane organizme ili prehrambene proizvode koji sadrže ili potječu od GMO-a putem fecesa (izmeta) izbacuju ove gene odgovorne za antibiotsku rezistenciju koji se onda nađu u okolišu, uključujući otpadne vode i kanalizacijski mulj jer prežive postupke u pročistačima otpadnih voda. U SAD-u se nakon provedenog postupka pročišćavanja otpadnih voda proizvodi tzv. „biosolid“ – koji se u poljoprivredi koristi kao gnojivo: time se zapravo šire geni za antibiotsku otpornost. Znanstvenici su, naime, otkrili da bakterije u kanalizacijskom mulju „preuzimaju“ ove gene odgovorne za otpornost na antibiotike. Praksa korištenja „biosolida“ sada već ima ozbiljne i dalekosežne posljedice jer uzrokuje  javnozdravstvene probleme. Naime, širenje „biosolida“ prepunih onečišćujućih tvari na poljoprivrednim površinama uzrokuje oboljenja kod ljudi, kontaminira pitku vodu a usjeve, stoku i ljude „puni“ svime i svačime – od lijekova, uključujući dakako i antibiotike do PFAS-a (PFAS su tzv. trajne kemijske tvari jer dugo opstaju u okolišu, a smatraju se visoko toksičnim tvarima – npr. perfluorooktanska kiselina, perfluorosulfonska kiselina itd.).
 
I za kraj još jedna značajna činjenica: Znanstvenici su novom genetskom tehnikom tzv. editiranjem gena „stvorili“ i uzgojili bezrožno govedo tvrdeći kako je ova tehnika genetskog inženjeringa posve sigurna te da nema nikakvih neočekivanih promjena i dr. Mliječna pasmina goveda bez rogova jest rezultat genetske manipulacije čija posljedica je genetska bezrožnost. Govedo je uzgojeno u 'Recombinetics, Inc.' (of St. Paul), u Minnesoti, SAD, 2016. godine a rezultate je objavio časopis „Nature Biotechnology“ (Daniel F. Carlson et al. 2016.). No, krajem srpnja 2019. znanstvenici američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) objavili su rezultate ponovno provedenog istraživanja DNK teladi bezrožnog goveda: otkrivena je prisutnost dva gena otpornih na antibiotike.
 

Izvor:

  
1. Brigitta Kurenbach, Jack A. Heinemann et al.: „Agrichemicals and antibiotics in combination increase antibiotic resistance evolution,“ PeerJ, 12. 10. 2018.;
2. Jack A. Heinemann et al.: „Sublethal Exposure to Commercial Formulations of the Herbicides Dicamba, 2,4-Dichlorphenoxyacetic Acid, and Glyphosate Cause Changes in Antibiotic Susceptibility in Escherichia coli and Salmonella enterica serovar Typhimurium,“ mBio 24. 3. 2015.:6(2); mBio je časopis Američkog mikrobiološkog društva;
3. Jack A. Heinemann et al.: „Herbicide ingredients change Salmonella enterica sv. Typhimurium and Escherichia coli antibiotic responses,“ Microbiology, Vol. 163(12), 1. 12. 2017.;
4. „Researches find persistence of antibiotic-resistant GMO genes in sewage sludge,“ https://news.wsu.edu/2019/10/18/  (Science & Technology, 18. 10. 2019.);
5. Tom Perkins: „Biosolids: mix human waste with toxic chemicals, then spread on crops,“ The Guardian, 5. 10. 2019.;
6. Jonathan Latham, PhD i Allison Wilson, PhD: „FDA Finds Unexpected Antibiotic Resistance Genes in 'Gene-Edited' Dehorned Cattle,“ Independent Science News, 12. 8. 2019.   
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Mehanička strana prirodoznanstvenih osnova obuhvaća uglavnom sile koje se javljaju na klinastom radnom organu pluga

 
 
Struktura i načela djelovanja osnovnih proizvodnih postupaka agrotehnike
 
Za osnovne agrotehničke postupke s obzirom na njihovu strukturu i njihove načela rada važe sva do sada teorijska osnovna mišljenja. U osnovnim postupcima pojavljuju se tri strukturna elementa (svojstva prerade radnog predmeta, funkcijska svojstva radnog organa i energijski uvjeti djelovanja) i načelo djelovanja ima istovrsnu izričajnu strukturu. Nedostaje još teorijsko uopćavanje cjelokupnog područja za agrotehniku tako da se u nastavku može prikazati način postupanja samo u obliku primjera na pojedinim osnovnim postupcima uzgoja biljaka i životinja
Od obrade biljaka prikazat će se postupak oranja a kod životinja bit će opisana muža krava.
 
Prikaz oranja
 
Karakteristika postupka
 
Oranje je osnovni proizvodni postupak biljne proizvodnje. Unutar tipa postupka Optimiranje uvjeta mjesta proizvodnje spada skupina postupka Obrada tla. Njegova je obradna zadaća rahljenje, prevrtanje i miješanje tla.
Rahljenjem se poboljšava omjer volumena pora i supstanci pora, ograničava se isparavanje vode, potiče prozračivanje tla, otklanja zgušnjavanje tla i uništava korov.
Prevrtanjem ostatci žetve, korov i gnojivo dolaze u dublje slojeve tla, hranjive tvari koje se nalaze dublje i dublji dijelovi tla se podižu iz donjih slojeva tla ponovno u gornju mekotu (obradivi sloj tla) i stvaraju se povoljne pretpostavke za pripremu gredica.
Miješanjem se postiže dobra raspodjela unesenih anorganskih i organskih tvari kao i udio fine zemlje.
Kod oranja klinastim oblikom plužnog tijela sijeku se slogovi zemlje vodoravno od lemeša i okomito od crtala (noža) te malo podižu. Plužna daska (odgrnjača) ih dalje malo podiže i okreće. Pritom se zemlja prevrće i usitnjava. Dubina pluga je općenito između 15 i 40 cm.
 
Prikaz simbola
 
Tehnički sustav plug djeluje na tlo kako bi obnovila plodnost tla i optimiralo ga za sljedeće proizvodne cikluse. Glavni tok je tok tvari koji je okarakteriziran relativnim gibanjem između tla i plužnog tijela. Preko vučnog sredstva dovodi se operacijska energija (slika 16).
Slika 16 Prikaz simbola oranja (H. Wolffgramm)
 
Osnovni pojmovi prirodoznanstvenih temelja
 
Prema radnoj dubini razlikuje se vrlo plitko oranje (4 do 6 cm), plitko oranje (15 do 30 cm) i duboko oranje (preko 30 cm).
Plužno tijelo se sastoji od trupa, lemeša i plužne daske (razgrnjače). Lemeš je najvažniji dio radnog organa pluga. To je u principu jedan klin koji prodire u tlo i u željenoj dubini odreže slog zemlje i malo ga podigne.
Plužna daska (razgrnjača), zaobljeni lim koji leži iznad lemeša i stoji više ili manje ukoso s jako glatkom površinom, uzima i okreće odvojeni slog zemlje.
Crtalo je okomito stojeći nož koji je učvršćen ispred lemeša ili okrugla ploča koja naor odvaja od neizoranog tla.
 
Mehanička strana prirodoznanstvenih osnova obuhvaća uglavnom sile koje se javljaju na klinastom radnom organu pluga kao i postupke koji se odvijaju kod dizanja, okretanja, rahljenja i miješanja odvojenog humka tla. Otpor tla koji treba svladati kod oranja je vrlo visok zbog velikih količine tla koje treba pokretati. Sastoji se od otpora rezanja na lemešu i otpora trenja na plužnoj daski (razgrnjači). Tomu se pridružuje o vrsti i stanju tla jako ovisni vlastiti otpor tla prema podizanju, okretanju i preoblikovanju. Ove sile su u osobito kompleksnoj interakciji.
 
Specifični otpor tla iznosi kod:
• pješčanog tla           20…  40 kPa
• zemlje ilovače         40…  60 kPa
• glinenog tla             60…100 kPa
 
Potrebna vučna sila Fv za oranje izračunava se iz umnoška presjeka brazde A (cm2) i specifičnog otpora tla w
 
Fv= A · w                                                         (1)
 
Izraz (1) daje samo približne vrijednosti jer se otpor tla u širokim granicama koleba, a i radna brzina te stanje pluga znatno utječu na potrebnu vučnu silu.
 
Djelatni faktor Karakteristike obrade tla
 
Obradbene karakteristike tla prije svega se određuju vrstom (pijesak/ilovača/glina) i teksturom strukturom i vlažnošću tla. Oni zajedno čine kompleksni tehnički sustav, sposobnost oranja (plužljivost) tla.
Obradbene karakteristike tla u velikoj mjeri utječu na oblik plužnog tijela koje treba upotrijebiti za postizanje optimalnog učinka. Pješčana tla zahtijevaju okomito plužno tijelo. Jako ukošeno postavljeno (ležeće) plužno tijelo koristi se za srednje teška tla. Kod zaraslih tla, žitke zemlje i najtežih tla plužno je tijelo savijeno u obliku vijka. Stanje tla određuje isto tako i potrebnu plužnu silu.
 
Djelatni faktor Funkcionalne karakteristike pluga
 
Osnovni oblik plužnog tijela proizlazi iz zahtjeva principa rada (2). Specijalni oblik dotičnog plužnog tijela određuje njegove uporabne mogućnosti na određenoj vrsti tla uz uvažavanje stanja tla (5). Veličine vučne sile (8 i 9) koju treba upotrijebiti ovisi u velikoj mjeri o veličini upotrijebljenog plužnog tijela, ali i o stanju alatke i njenoj konstrukciji. Tupi bridovi lemeša, istaknuti (stršeći) vijci lemeša, loši prijelazi od lemeša prema plužnoj daski (razgrnjači), zahrđale plužne daske su čimbenici koji znatno povećaju potrebnu vučnu silu. Konstrukcijski faktori utjecaja su oblik i položaj noža (crtala) prema lemešu.
 
Djelatni faktor Energijski uvjeti djelovanja
 
Primjena mehaničke vučne sile slijedi iz načela oranja (3). Njena je veličina ovisna o presjeku brazde (6) i otporu tla (7). Upotrijebljena vučna sila utječe na kakvoću obrade tla (dubina brazde, širina brazde). Isto tako stoji u odnosu (relaciji) prema granicama korištenja s obzirom na mehaničku opteretljivost plužnog tijela (9).
 
Načelo rada
 
Oranje se zasniva na načelu oranja (slika 17). Predstavlja kompleksno međusobno djelovanje (interakciju) postupaka na klinastim sječivima lemeša i crtala (noža) kod odvajanja sloga zemlje iz tla i postupaka na strmo stojećoj, zaobljenoj plužnoj daski pri dizanju, okretanju i miješanju odvojene zemlje povezano sa željenom svrhom obradbe tla (1). Temeljni radni oblik pluga je klin. Načelo oranja se zbog svoje vrlo kompleksne strukture ne može reducirati samo na načelo klina pri obradi odvajanjem česticama.
Slika 17 Strukturna shema oranja (H. Wolffgramm)
 
Tipična područja primjene oranja
 
Najvažnija područja primjene oranja su:
• izvlačenje brazde za sijanje
• izvlačenje jesenske brazde
• obrada strništa (vrlo plitko oranje)
• produbljenje mekote (obradivog sloja tla) oranice
• melioracijsko oranje za poboljšanje donjeg tla.
 
Prikaz mužnje
 
Karakteristika postupka
 
Mužnja je osnovni postupak uzgoja životinja i spada u skupinu postupaka dobivanje uzgojenih životinjskih proizvoda. Razlikuje se ručnu i strojnu mužnju. Sljedeće slike odnose se na strojnu mužnju, koja se rastućim tehniciranjem poljoprivrede svuda probila.
 
Mužnjom treba mlijeko nastalo u mliječnim žlijezdama krave i skupljeno u sustavu šupljina tkiva žlijezda izvući iz vimena.
 
Preko kape muzilice postavljene na sisama vimena izvodi se učinak sisanja. On prevladava silu zatvaranja mišića koji zatvara kanal sisa i izaziva izvlačenje mlijeka iz vimena. Postupak sisanja se ritmički prekida jednim pulzatorom, tako da se takt sisanja i takt opuštanja pravilno izmjenjuju (50 do 55 puta u minuti). Podtlačna pumpa proizvodi podtlak mužnje od 40 do 50 kPa koji je nužan za učinak sisanja. Izmuženo mlijeko se skuplja iz muzilice u kante ili se prenosi mlijekovodom u mljekaru na hlađenje i skladištenje.
 
Prikaz simbola
 
Preko muzilice operacijska se energija eOp (pulsirajući podtlak mužnje) dovodi se vimenu krave i time postiže tok tvari od životinje do muzilice. Upravljanje taktovima mužnje pulzatorom simbolizira tok informacija i1, podražaj potreban za poticanje spremnosti za mužnju simbolizira informacijski tok iR (slika 18).
Slika 18 Prikaz simbola mužnje (H. Wolffgramm)
 
Osnovni pojmovi
 
U hormonalno upravljanom procesu stvaranja mlijeka i pražnjenja vimena hormon oksitoksin upravlja davanjem mlijeka. Izlučuje ga hipofiza taktilnim podražajima na vimenu. Njegovo je djelovanje ograničeno na 8 do 10 minuta. U tom se razdoblju govori o spremnosti krave za mužnju. Ona je povezana s «izbacivanjem mlijeka» iz mliječnih žlijezdi u mliječne cisterne vimena. Opuštanje je masaža vimena, koja pokreće podražaj za mužnju i utječe na ispuštanje oksitoksina.
 
Prirodoznanstvene osnove
 
Prirodoznanstvene osnove postupka mužnje odnose na dva kompleksa:
·         na komplicirane hormonalno upravljane biološke procese koji vode do spremnosti za mužnju i
·         na fizičke postupke koji se upotrebljavaju u sklopu tehničkog sustava.
 
Poznavanje bioloških aspekata za mužnju je od osobitog značenja. Davanje mlijeka je isto kao i stvaranje mlijeka upravljano hormonima. Hormon oksitoksin izaziva kontrakciju mliječnih žlijezdi i potiče mjehuriće žlijezda na otpuštanje mlijeka. Taktilnim podražajima vimena (senzibilna masaža vimena i sisa –«opuštanje») hipofizu se dovodi do izlučivanja hormona. Hormon preko krvne žile dospijeva u vime. Za postupak mužnje nadalje je od značenja da djelovanje hormona traje samo 8 do 10 minuta. Spremnost krava za mužnju je samo u tom razdoblju neograničena. Zbog toga se kapa za mužnju mora postaviti neposredno nakon opuštanja kako bi se vime moglo u potpunosti izmusti. Također se mora paziti na to da se kod osjećaja boli (kod pogrešnog postavljanja kape za mužnju) ili ako se životinja preplaši kroz nadbubrežne žlijezde izlučuje hormon adrenalin. Povećava se djelovanje oksitoksina. To dovodi do takozvanog «podizanja» ili «držanja» mlijeka u vimenu.
 
Ispravna priprema vimena probom predmužnje, čišćenje vimena i postavljanje kape muzilice je stoga pretpostavka za strojnu mužnju.
Fizičke osnove muzilice odnose na postupke koji su povezani sa stvaranjem podtlaka. Elektromotorom pokretani ćelijski kompresor stvara potreba podtlak za pogon muzilice. Taj ćelijski kompresor je u načelu uljno-zračna pumpa s ekscentrično rotirajućim klipovima. Zračna dovodna cijev je povezana s muzilicom.
 
Djelatni faktor Karakteristike preradbe radnog predmeta
 
U vimenu sakupljeno mlijeko čini radni predmet. Specifična svojstva mlijeka, osobito ona koja se odnose na kasniju njegovu uporabu kao namirnice, zahtijevaju pridržavanje strogih higijenskih uvjeta. Kapa za mužnju stoga uvijek mora biti čista i nakon svake uporabe mora se dezinficirati.
 
Djelatni faktor Karakteristike funkcija radnog organa
 
Radni organ muzilice su kape za mužnju (2). To su cilindrični tuljci u kojima su poredane po jedna gumen sisa s glavom za sisanje. Preko njih djeluje mužni podtlak (8 i 9). Izlazeće mlijeko se kroz kapu za mužnju prenosi u sustav cijevi ili gumenih cijevi muzilice. Osnovni oblik djelovanja radnog organa je radni prostor.
 
Djelatni faktor Energijski radni uvjeti
 
Operacijska energija se doduše dovodi kao električna energija, ona se međutim preko ćelijskog kompresora pretvara u pneumatsku energiju (3). Ona je stvarna radna energija (6). Obzirna obrada vimena zahtijeva pulsirajuće radne i opuštajuće faze pri djelovanju operacijske energije (7).
 
Načelo rada pri mužnji
 
Mužnja se temelji na načelu naizmjeničnog pulzatora. Okarakteriziran je dvama taktovima koji slijede jedan za drugim. Za vrijeme takta sisanja mlijeko se djelovanjem podtlaka uzima iz vimena. U taktu opuštanja koji nakon toga slijedi stvara se podtlak, zrak struji u međuprostore kape za mužnju, zaustavlja se uzimanje mlijeka.
Pulsirajući način rada treba sprječavati prekomjerno proširivanje tkiva vimena kao posljedicu utjecaja podtlaka mužnje (1).
 
Literatura:
 
1. Wolffgramm, H.: Technologische Vorgänge in der Agrarproduktion, Kapitel 9 in Allgemeine Technologie, Verlag Franzbecker, Bad Salzdetfurth ü. Hikdesheim, 1995, Teil 2, 263-302.
2. Wolffgramm, H.: Das System der Bearbeitungsvorgänge in der Agrarproduktion, Kapitel 3.2 in Allgemeine Technologie, Verlag Franzbecker, Bad Salzdetfurth ü. Hikdesheim, 1995, Teil 1, 65-72.
3. Ropohl, G.: Eine Systemtheorie der Technik, zur Grundlegung der Allgemeinen Technologie, Carl Hanser Verlag, München 1979, 178.
4.Wolffgramm, H.: Symboldarstellung technologischer Grundvorgänge, Kapitel 3.5 in Allgemeine Technologie, Verlag Franzbecker, Bad Salzdetfurth ü. Hikdesheim, 1995, Teil 1, 77-81.
5. Kleinau, M.: Untersuchungen zum System und zur Struktur der Tierproduktion, Dissertation A. Martin-Luther-Universität, Halle (Saale), 1968.
6.Wolffgramm, H.: Kapitel 2.3 bis 2.5 in Allgemeine Technologie, Verlag Franzbecker, Bad Salzdetfurth ü. Hikdesheim, 1995, Teil 1, 43-62.
 
(Svršetak)
 

Professor emeritus Igor Čatić

Uzroci kolapsa pčelinjih zajednica su višestruki

 
 
Medonosna pčela ili pčela medarica, lat. Apis mellifera, ugroženi je kukac na globalnoj razini, a sve više znanstvenika upozorava da je upitan i sam opstanak pčela. Medonosna pčela je vrlo značajan kukac zbog svoje goleme, nezamjenjive  uloge u oprašivanju – kako na agrarnim površinama tako i u netaknutim prirodnim ekosustavima. Zbog sve ozbiljnije ugroženosti medonosnih pčela Europska unija je prije nekoliko godina usvojila određene mjere zaštite i zabranila primjenu nekih insekticida, osobito onih iz grupe neonikotinoida. Je li to dovoljno? Najvjerojatnije nije – a to pokazuju golemi gubitci u pčelinjim zajednicama, nestajanje zajednica zbog „poremećaja“ poznatog kao kolaps pčelinjih zajednica čiji uzrok od početka 21. stoljeća do danas nije potpuno razjašnjen. Međutim, znanstvenici ipak polagano uspjevaju u slaganju slagalice „puzzle“ te dokazuju da su uzroci kolapsa pčelinjih zajednica višestruki.
https://www.sciencenewsforstudents.org/sites/default/files/2016/03/main/articles/bees-flowers-header.jpg
Znanstvenici su proveli istraživanje čiji rezultati su objavljeni u listopadu 2019. a dokazuju da i herbicidi koji se također masovno koriste u poljoprivredi ali i drugdje, vjerojatno imaju negativne učinke na cjelokupni dugoročni opstanak medonosnih pčela i njihovih zajednica. Navedeno istraživanje proveli su istraživači znanstvenih institucija u Argentini s glavnim ciljem dokaza štetnog učinka herbicida glifosata na pčele i njihove zajednice. “Značajan porast uporabe agrokemijskih sredstava, uključujući i one koji nemaju izravan utjecaj na kukce, može imati pogubne učinke na pčele ako se provodi neselektivno.“ Naime, naprijed navedeno istraživanje argentinskih znanstvenika - revizija (pregled) znanstvene literature otkrila je da izloženost (tj. kontakt) glifosatu koji je glavni aktivni sastojak brojnih herbicida od kojih je najpoznatiji „Roundup“ kompanije 'Monsanto' (sada Bayer) ozbiljno narušava hranjenje pčela radilica i ima štetne učinke na različitim razinama unutar pčelinjih zajednica. Prisutnost glifosata već je dokazana u uzorcima meda iz različitih okoliša.
 
„Dakle, za razumijevanje trenutnih i mogućih rizika ovog oprašivača, tj. pčele, postalo je ključno ne samo proučavanje učinaka na zajednice pčela smještenih u poljoprivrednim okruženjima, već i njegovih učinaka u laboratorijskim uvjetima. Suptilni štetni učinci mogu se otkriti pomoću eksperimentalnih pristupa. Glifosat negativno utječe na asocijativne procese učenja pronalaženja hrane/hranjenja, te kognitivne i senzorne sposobnosti mladih pčela i uzrokuje kašnjenje u razvoju pčelinjeg legla. Integrirani pristup koji u obzir uzima ponašanje, fiziologiju i razvoj omogućava ne samo utvrđivanje učinaka ove agrokemijske tvari na pčele iz eksperimentalne perspektive, već i zaključivanje o mogućim učincima u poremećenim sredinama u kojima je glifosat sveprisutan,“ navodi se u „Sažetku“ objavljene znanstvene studije.
 
Ključni podatci iz studije između ostalog uključuju slijedeće podatke:
 
-          2015. od 179,9 milijuna hektara agrarnih površina s uzgojem genetski modificiranih organizama (GMO) na globalnoj razini, čak 84 posto odnosilo se na genetski modificirane kulture tolerantne/otporne na herbicid glifosat – ove kulture imaju gene otporne na herbicid glifosat;
-          Herbicid glifosat također se mnogo koristi i u uzgoju poljoprivrednih kultura koje nisu genetski modificirane, a koristi se i izvan poljoprivrednih površina;
-          Sposobnost medonosnih pčela da uspostave vezu između mirisa i nagrade saharoze oslabljena je zbog akutne izloženosti herbicidu glifosatu;
-          Postoje dokazi da glifosat smanjuje kratkotrajno pamćenje pčela;
-          Pčelinje zajednice koje su trajno izložene glifosatu vjerojatno će pokazati nedostatak u širenju informacija i distribuciji nektara;
-          Glifosat uzrokuje promjene u crijevnom mikrobiomu medonosnih pčela zbog čega su one osjetljivije i primjenjivije na patogene mikroorganizme i pothranjenost;
-           Pčelinja legla hranjena hranom koja sadrži tragove glifosata imala su veću vjerojatnost za odgodu odn. kašnjenje u tzv. presvlačenju i manju težinu od kontrolne skupine;
-          Glifosat djeluje i kao stresor koji utječe na razvoj larvi i smanjenu konačnu težinu što može imati posljedice za ukupni dugoročni opstanak pčelinje zajednice.
 

Izvor:

 
Walter M. Farina et al.: „Effects of the herbicide glyphosate on honey bee sensory and cognitive abilities: Individual impairments with implications for the hive,“ Insects, Vol. 10(10), 354; 18. 10. 2019.; www.mdpi.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Utorak, 21/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2160 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević