Get Adobe Flash player

Jabuka u mitologiji, povijesti i kulturnoj antropologiji

 
 
Iako se ne precizira, vjeruje se da je jabuka u Knjizi Postanka bila na stablu života, stablu spoznaje dobra i zla. To je stablo čiji su plodovi bili zabranjeni, no Adam i Eva su kušali plodove. Nakon toga Jahve ih istjera iz raja zemaljskoga – Edena. Istjera ih u zemlju Nod, istočno od Edena. Ako se vi stariji sjećate serije Sante Barbare iz 90-ih, sjetite se Cruza i Eden. Cruz na španjolskom znači križ, a Eden vam ne trebam dodatno spominjati.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/ed/Apple_Harvest_by_Camille_Pissarro.jpg/1200px-Apple_Harvest_by_Camille_Pissarro.jpg
U keltskim je predajama Avalon otok jabuka. Ta je mitska zemlja zapravo zemlja blaženih u kojoj boravi kralj Arthur i njegovi vitezovi Okruglog stola, jedan od njih i Parsifal. Tamo se o njima brinu vile. A prema predajama tamo se nalazi i sveti gral i Arthurov mač Excalibur. Sveti gral omogućuje besmrtnost. U keltskoj mitologiji mesijanska uloga pripada Arthuru kao što u nordijskoj mitologiji pripada Siegfriedu. Jedna fantastična priča kaže da je Aleksandar Makedonski pronašao vodu života u planinskim područjima Indije te našao jabuke koje su produživale život tamošnjih jogija i do četiri stotine godina. U nordijskoj mitologiji bogovi jedu jabuke i ostaju mladi do ragnaroka (sudnjeg dana), tj. kraja sadašnjega kozmičkog ciklusa. Nordijskim božanstvima jabuke osiguravaju vječni život i vječnu mladost. Čuvarica jabuka je Iduna. Lokija (božanstvo vatre) div Thjazi prisili da otme Idunu i njezine jabuke. Nakon toga bogovi bivaju stariji. Sve se ovo događa neposredno prije ragnaroka.
 
U grčkoj se mitologiji jabuke povezuju s božicom Eridom kao i s pričom o Atalanti i Hipomenu. Erida, božica svađe, nije bila pozvana na svadbu Peleja i Tetide. Osvetila se tako što je među goste bacila zlatnu jabuku s natpisom „najljepšoj“. Zbog jabuke su se potukle Hera, Atena i Afrodita. Parisu je pripala uloga da donese svoj sud. Odlučio je da je Afrodita najljepša. Zbog toga je Afrodita trojanskom princu Parisu obećala pomoć u osvajanju Menelajeve Helene. Parisov sud smatra se uvertirom Trojanskoga rata. Sliku „Parisov sud“ ilustrirao je nizozemski barokni slikar Peter Paul Rubens (1577.-1640.). Po trojanskom princu Parisu nosi ime glavni grad Francuske.
 
Atalanta je u grčkoj mitologiji bila neprijateljski nastrojena prema muškom rodu. Svakoga bi prosca izazvala na dvoboj nakon čega bi ga ubila. To se događalo sve dok se nije pojavio Hipomen koji je uz pomoć Afrodite bacio tri zlatne jabuke za kojima se Atalanta pomamila. Tako je Hipomen postao njezin muž. Imali su sina Partenopeja koji je kasnije protivno volji svoje majke sudjelovao u pohodu sedmorice protiv Tebe. Sedmorica protiv Tebe ujedno je naziv jedne Eshilove tragedije. Zeus je Atalantu i Hipomena pretvorio u lavove jer su vodili ljubav u njegovu svetištu. O tome opet piše Ovidije u svojim Metamorfozama. Priča o Atalanti i Hipomenu nadovezuje se na priču o Piramu i Tizbi. Jabuka je u starih Slavena posvećena božici Ladi. Ovo drvo imalo je važnu ulogu u životu Slavena i u njihovom bračnom statusu. Kultovi oko ovog drveta utemeljeni su na dijeljenju jabuke između djevojke i mladića što predstavlja posvećenost i ljubav. U ceremoniji vjenčanja, jabuka se stavlja na vrh motke/štapa, što se još uvijek radi kod Istočnih Slavena. Kod Južnih Slavena jabuka se davala kao dar, simbol ljubavi, dobrog prijateljstva.
 
U Dalmaciji je postojao običaj gdje bi mlada bacila jabuku preko kuće, a zatim poljubila prag. Također su jabuke bile zabodene na vrh barjaka u svatovima kako bi držala zastavu. Ako je neka djevojka htjela da joj se neki momak svidi, morala bi na mladi petak naricati iz jabuke, tj. pogađati sviđa li se ona tome momku pa bi mi tu istu jabuku dala prije sumraka da ju pojede kako bi joj se želja ostvarila. To je neki oblik dara ili prinosa kao dokaz ljubavi. Jabuka je za muškarce u slavenskoj mitologiji simbol plodnosti. Jabuke u rukama četiriju vila (Kaldejke, Latinke, Grkinje i Hrvatice) simboliziraju književno stvaralaštvo tih kultura u Zoranićevu romanu Planine.
Ovo je slika "Berba jabuka", slika francuskog impresionističkog slikara Camillea Pissarra. Miješaju ga s konkvistadorom Pizarrom iz 16. stoljeća.
 

Josip Jelčić

U SAD-u ubijen Bing Liu

 
 
Profesor Bing Liu (37), znanstvenik i istraživač Sveučilišta u Pittsburghu (University of Pittsburgh School of Medicine) u subotu 2. svibnja 2020. pronađen je mrtav u svojem domu u Ross Townshipu, sjeverno od Pittsburgha. Prema policijskom izvješću, prof. Liu je ubijen iz vatrenog oružja hicima u glavu i u vrat. Jedan sat kasnije pronađeno je u automobilu mrtvo tijelo još jedne osobe imenom Hao Gu (46). Policija tvrdi da oboje nisu državljani SAD-a te da su se poznavali. Pretpostavlja se da je Gu ubio profesora Liua a potom i sebe u svojem automobilu nedaleko od kuće žrtve. Policijsko izvješće navodi kako je Gu ubio svojeg partnera, znanstvenika Liua te ovo ubojstvo prikazuju kao „zločin iz strasti.“ Istovremeno, suradnici i prijatelji profesora Liua izjavljuju kako o njegovom privatnom životu gotovo ništa ne znaju.
https://ichef.bbci.co.uk/news/1024/cpsprodpb/015B/production/_112174300_bingliu2.jpg
Bing Liu
 
Znanstvenici Sveučilišta u Pittsburghu imaju samo najbolje riječi pohvale te iznimno cijene i hvale znanstveni rad i visoku stručnost profesora Bing Liua a posebno ističu slijedeće: „Bing Liu je bio na samom 'rubu' velikog otkrića u razumijevanju staničnih mehanizama koji su osnova za bolest COVID-19 ...“ te dodaju: „Uložit ćemo sve napore da dovršimo ono što je on započeo kako bismo odali počast njegovoj znanstvenoj izvrsnosti.“ Iako istražitelji u izvješću ističu kako ubojstvo znanstvenika Liua nema veze s njegovim najnovijim znanstvenim istraživanjem na Sveučilištu u Pittsburghu, postoje ipak sumnje da možda to i nije tako.
 
Kineski znanstvenik, profesor Bing Liu bio je doktor računalnih znanosti na Nacionalnom sveučilištu u Singapuru (National University of Singapore) a živio je i radio u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji na Sveučilištu u Pittsburghu. Profesor Liu je 'razvio' znanstveno-istraživački projekt u svezi novog koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19. Neposredno prije ubojstva profesor Liu je samo kratko objavio značajnu vijest o „važnom, značajnom otkriću o samom virusu SARS-CoV-2, ali nije otkrio ništa više.“ Stoga Lucas Leiroz de Almeida (Federal University Rio de Janeiro, Brazil) u svojem tekstu objavljenom 12. svibnja 2020. kao stručnjak za međunarodno pravo postavlja određena pitanja koja su, dakako bez odgovora.
 
Naime, poznato je kako Vlada SAD-a javno optužuje Kinu da je stvorila i razvila novi koronavirus u laboratoriju kao biološko oružje. Leiroz kao stručnjak za međunarodno pravo također navodi da je malo vjerojatno da bi jedna osobna, „ljubavna“ veza znanstvenika mogla tako tragično završiti – osobito nakon što je znanstvenik Liu objavio važna, značajna otkrića o novom koronavirusu SARS-CoV-2. „Nitko ne može donijeti nikakve druge zaključke o ovom tragičnom događaju, ali kada sve stavimo u jedan drugi, globalni kontekst, tada opravdano možemo sumnjati u istinitost policijskog izvješća.“ Leiroz također pita: „Zašto se sumnja u policijsko izvješće kao i sumnja u političku narav okrutnog ubojstva profesora Liua tretira kao 'teorija zavjere,' dok se američke optužbe da je Kina proizvela i 'oslobodila' koronavirus kao biološko oružje ne smatraju teorijom zavjere?“ „Globalna pandemija novog koronavirusa uzrokovala je novu pojavu – utrku u 'novom naoružanju' – to je utrka farmaceutskih kompanija u svrhu ostvarenja što učinkovitijih rezultata u borbi protiv 'novih zla našeg vremena.' Ova utrka ima civilno-vojnu dimenziju i jednako je zapažena među državama, korporacijama i međunarodnim organizacijama. ...“
 
Istina je da mi ne znamo što je profesor Bing Liu otkrio i vjerojatno to nikada nećemo ni saznati, smatra Leiroz. No, sigurno je kako je njegovo otkriće imalo visoki stupanj znanstvene važnosti i strateškog interesa – stoga je potpuno opravdano vjerovati kako je profesor Liu okrutno ubijen upravo iz ovih razloga. Moguće je da su rezultati njegovog istraživanja o staničnim mehanizmima infekcije povezani s razvojem lijeka protiv bolesti COVID-19: stoga je njegovo ubojstvo onemogućilo objavljivanje rezultata njegovog znanstvenog istraživanja koji su sada nezaštićeni te mogu biti ukradeni i patentirani od drugih međunarodnih agenata. Lucas Leiroz kao stručnjak za međunarodno pravo smatra kako se moraju razmotriti i druge teze o ubojstvu profesora Liua i ozbiljno analizirati uzimajući u obzir sve stvarne događaje i dokaze. Budući da obje žrtve – profesor Bing Liu i njegov ubojica Hao Gu nisu bili državljani SAD-a, istragu će voditi američke savezne vlasti pa se stoga i ne očekuje drugačije službeno izvješće od onog prvog, policijskog. To zapravo znači da istinu najvjerojatnije nikada nećemo saznati.
 
Optužbe protiv Kine ne prestaju – one se nastavljaju na svim područjima. Svakodnevno se objavljuje gomila lažnih vijesti o Kini i novom koronavirusu. Mnoge države optužuju Peking za stvaranje virusa, dok je Washington čak stvorio i mit kako je Kina zanemarila stvarnu opasnost od infekcije odmazdom protiv dr. Li Wenlianga, kineskog liječnika koji je prema svemu sudeći prvi upozorio na pojavu opasnog novog koronavirusa. Činjenica jest da Kina pobija sve optužbe, isto tako je dokazano da dr. Wenliang nikada nije ušutkan od strane Komunističke partije Kine. Isto tako istražna izvješća iz laboratorija u Wuhanu ne pružaju nikakav dokaz da je novi koronavirus umjetno stvoren u Kini. Leiroz na kraju postavlja pitanje: „S druge strane, što će sada Washington reći o profesoru Bing Liu? Koji zaključak će donijeti istrage saveznih vlasti o njegovoj smrti?“ te zaključuje: „Vjerojatno slučaj ne će biti odbačen samo od vlasti, nego će brzo biti zaboravljen zbog snažne uloge jednostranih mainstream medija.“
 
Izvor:
 
Tim Stelloh: „Researcher 'on verge of making very significant' coronavirus findings shot to death;“ NBC News, 6.05.2020., www.nbcnews.com
Lucas Leiroz de Almeida: „Mysterious Murder of Coronavirus Chinese Scientist in US Leaves Many Questions Unanswered,“ BRICS, 12.05.2020.; https://infobrics.org
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Industrijska sociologija može posredovati u opravdavanju pojedinih oblika organizacije proizvodnje i rada

 
 
Vrednovanje tehnike – BST – 5
Opis koncepta „Vrednovanje tehnike –BST 4“, pokazao je potrebu temeljite revizije Preporuke VDI 3780. Dva su razloga tome. Prvi, proširena izvorna definicija tehnologije J. Beckmanna i na područje humanistike. Drugo, opravdanost uvođenja psihologije i izvedenice, marketinga koji odlučujuće utječe na najčešće potpuno neopravdane zahtjeve ekologista. Tijekom redovnog školovanja tehničari za takav razvoj događaja nisu podučeni. Drugo, iskustvo uči da je politika, a i uvijek je to i bila, nadkriterij, kojem se svi moraju pokoriti.
 
Razvoj ličnosti i kvaliteta društva
 
Razvoj ličnosti znači kako čovjek svoje osobine, sposobnosti i sklonosti ostvaruje u najvećoj mogućoj mjeri u neprestanoj izmjeni s okolinom. Kao socijalno biće to može ostvariti samo u suživotu s prirodom i suradnji s drugim ljudima. U ovu skupinu kriterija, ponovno interdisciplinarnih, ubrajaju se: osobne slobode i prava pojedinca, dužnosti pojedinca unutar društva, obrazovanje te duhovna kultura pojedinca i društva.
 
Osjećaj slobode, bilo djelovanja ili mišljenja, budi u čovjeku spoznaju o samom sebi i o vlastitoj vrijednosti. To predstavlja važan čimbenik pri poboljšanju kvalitete i kvantitete čovjekovog djelovanja. U ovu skupinu kriterija ubrajaju se: sloboda djelovanja, sloboda obaviještenosti i mišljenja, kreativnost (pojedincu treba omogućiti da bude kreativan) te privatnost i informacijsko samoodlučivanje, pravo na nadgledavanje i sagledavanje zbivanja, ostvarivanje socijalnih dodira i pravo na društveno priznanje, solidarnost i kooperativnost, opća i socijalna sigurnost, kulturni identitet, osiguranje konsenzusa pri odlučivanju, uvid u donošenje odluka te jasnoća i javnost rada.
 
Svaki pojedinac ima dužnosti unutar društva. Kako bi se osobne slobode i prava pojedinca unutar društva mogle stalno ostvarivati, njegovo djelovanje mora biti u okvirima dopuštenog. Drugim riječima, pojedinac tek kad obavi određene dužnosti, može ostvariti svoja prava. Tako se osigurava da neki nesamosvjesni pojedinci ne narušavaju osobne slobode i prava drugih. U ovu skupinu kriterija ubrajaju se: red, stabilnost, pridržavanje pravila i pravičnost.
Ovi zahtjevi predstavljaju najveću slabost suvremenih društava. Razlike se uočavaju i unutar jedne društvene zajednice.
 
Važan kriterij je obrazovanje. Na temelju cjelovitog pristupa, valja razumijevati kulturologijsko obrazovanje. To znači kako inženjer tijekom studija, uz tehničke i prirodoznanstvene predmete mora slušati i predmete s područja društveno- humanističkih područja. Vrijedi i obrat. Ne mogu procjenjivati rezultate tehničkih djelovanja osobe, koje ne poznaju osnove tehnike.
 
Kontroverza o udjelu netehničkih predmeta na studijima koji obrazuju inženjere i ostala tehnička zvanja, ne odnosi se samo na količinu, već i na kvalitetu. Suglasnost o određenom udjelu netehničkih disciplina prikriva pitanje na koje bi se predmete i koje sadržaje ona odnosila. Netehnički predmeti mogu se razdijeliti prema stupnju vezanosti za posao. Nitko ne sumnja, primjerice, u potrebu svladavanja gospodarskih znanosti za dobrobit tehničkih znanosti. No, što je s poviješću i filozofijom tehnike, njezinom etičnosti, sociologijom i sličnim sadržajima?
 
Industrijska sociologija, kao dodatak proizvodnoj tehnici, može posredovati u opravdavanju pojedinih oblika organizacije proizvodnje i rada. Psihologija je osobito važna za one tehničke stručnjake koji tijekom vremena izrastaju u menadžere. Pitanje o udjelu netehničkih sadržaja studija dade se, dakle, vrlo teško izraziti u postotcima, mada se u tome može prepoznati potreba bitnosti prevladavanja tehnokratskog načina mišljenja.
 
Napredan inženjer ili općenitije tehničar, poznaje vezu između tehnike, organizacije i kvalifikacije. U praksi se u pravilu, prije svega, razvija tehnika, tako da za još neautomatizirane djelatnosti preostaju "sporedna" radna mjesta, koja se teško mogu označiti kao socijalno pogodna (podnošljiva) i kreativna.
 
Prevladavanju pojma „sporednih“ radnih mjesta u proizvodnju dobara i potrebnoj infrastrukturi, danas snažno pridonosi robotizacija i umjetna inteligencija. 
 
Obrnut put, da inženjer na temelju predočene kvalifikacije suradnika, prilagođuje organizaciju i, konačno, tehniku nije pravilan samo sa stanovišta gospodarstvenosti, već i humanizma. No, kako bi se poznavala oba predložena puta, potrebna je odgovarajuća naobrazba u području proizvodne tehnike.
 
U svijesti studenata tehničkih znanosti izgrađena su i stabilizirana dva svijeta. S jedne strane jednoznačna tehnika sa svojim pravilima i obilježjima, prividno bez konflikata, a s druge strane višestrukost netehničkih znanstvenih područja. U tehničkom svijetu niz stoljeća smatralo se kako postoje jednoznačna rješenja, mjerila i kriteriji. U netehničkom, egzistiraju vrijednosti koje se mogu više ili manje povezivati, konkurentni interesi i načelne višeznačnosti. Sve više se spoznaje kako i u tehnici nema jasne povezanosti između uzroka i posljedica. Stoga trajno dobivaju na vrijednosti: vjerojatnosti, približni proračuni i neizraziti (e. fuzzy) koncepti.
 
Današnji studij tehničkih znanosti uči razumijevanju tehnike, koje je slijepa za interese i vrijednosti. Pritom, mnogi inženjeri to sljepilo za interese i vrijednosti pogrešno razumijevaju kao pozitivnu postojanost načela. U prirodnim zakonima prihvaćaju to kao jedino mjerilo pravilnog djelovanja. Instrument vrednovanja tehnike nastoji prevladati taj razdor između tehnike i njenog razvoja s jedne, i posljedica tehnike i njene procjene s druge strane.
 
Vrednovanje tehnike otvara novu perspektivu odnosa tehničkih i netehničkih sadržaja tehničkih studija. Podjela između tehničkih i netehničkih predmeta izgledala bi tako da netehničke discipline, ako prelaze inženjersko-znanstvene temelje termodinamike, mehanike itd., tematiziraju problematiku osnova vrednovanja i različitih koncepata tehničkih sustava.
 
Interdisciplinarnost nastavnih sadržaja na tehničkim obrazovnim ustanovama nužan je preduvjet za naobrazbu i odgoj svjesnoga i savjesnog budućeg nositelja odluka. Kada sazre ideja o potrebi interdisciplinarnog sagledavanja problema, a time i o potrebi uvođenja netehničkih predmeta u tehničke studije, javit će se problem nedostatka odgovarajućeg nastavničkog kadra. Koji je u stanju sagledati problem s različitih stanovišta, tehničkoga, društvenoga, odnosno duhovnoga i sociološkog. Pored tog problema, javit će se i nedostatak financijskih sredstava. Međutim, zbog toga ne treba odustati od provođenja ove ideje. Jedino se na takav način može prebroditi, kod većine inženjera još uvijek prisutna ideologija o postojanju jednog najboljeg rješenja. Postoji korist od stvaranja svijesti o postojanju različitih rješenja i njihovih dodirnih netehničkih okvirnih uvjeta. Tome iznimno pridonosi još uvije nedovoljno poznata sintezologija.
 
Duhovna kultura pojedinca i društva
 
U jednom značenju kultura je skupnost materijalnih i duhovnih vrijednosti koje je stvorio čovjek u svojoj društveno-povijesnoj praksi. Nju sačinjavaju dva međusobno povezana područja: materijalna kultura (sredstva za proizvodnju i materijalne tvorevine) i duhovna kultura (ukupnost rezultata znanosti, umjetnosti, filozofije, morala, običaja itd.). Pritom treba navesti povezanost između tehnologije i teologije, dviju vršnih znanosti u „Usavršenoj Turner-Čatićevoj obrazovnoj piramidi znanja. Opis najnovije inačice te piramide bit će dostupan u časopisu „Kemija u industriji“.
Usavršena Turner-Čatićeva obrazovna znanja (Kemija u industriji, 5-6/2020. u tisku)
 
U nastavku bit će razmotrena duhovna kultura pojedinca i društva.
Na „obrazovnoj piramidi znanja“ potrebno je graditi svoje opredjeljenje, posebno u području obrazovanja. Imperativ takvog pristupa jest da zaposlenici na području materijalne kulture poznaju nešto podrobnije duhovnu kulturu, nego što je to danas slučaj. Ali i oni koji djeluju na području duhovne kulture, morali bi poznavati zakonitosti materijalne kulture.
 
Iako je kultura sve ono što nije priroda i, kao takva, predstavlja nadređen pojam, neizostavno duhovna kultura čovjeka i društva u cjelini izravno utječe na razvoj ličnosti i kvalitetu društva. Stoga je i njen dio. Duhovna kultura pojedinca, uz običaje i tradiciju, gradi duhovnu kulturu društva u cjelini. Ova pak, izravno utječe na gospodarstvenost, odnosno blagostanje. Tipičan primjer je razlika u duhovnoj kulturi istočnoga (budističkoga) i zapadnoga (kršćanskog) svijeta. Jednom japanskom djelatniku sasvim je normalno da ne koristiti godišnji odmor, odlaziti dva sata ranije na posao, te dva ili više sati ostajati duže na radnom mjestu. Bez očekivanja ikakve naknade, osim priznanja kako koristi poduzeću i zajednici u cjelini.
 
(Nastavak slijedi)
 

Igor Čatić, profesor emeritus

Anketa

Za koga ćete glasovati na izborima 5. srpnja 2020.?

Petak, 03/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 975 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević