Get Adobe Flash player

Ovim akcijskim istraživanjem načinit ćemo mali, početni korak nastavničkih promišljanja nastave i činjenica

 
 
1. Uvod
Razmotrimo uvodno primjer poštara.
Poštar raznoseći pisma svakodnevno bavi se pojmom funkcije. Njegova torba je skup pisama. (Matematičari taj skup zovu domenom funkcije.) Svako pismo ima samo jednu jedinu adresu za isporuku. (Matematičari kažu: svaki član domene ima pridruženi jedan jedini element iz kodomene.) Dakle, njegov kvart (ljudi koji u kvartu stanuju) je kodomena funkcije.
U torbi nema niti jednog pisma bez adrese, niti pisma s dvije različite adrese. Naravno, da svi ljudi u kvartu ne moraju isti dan dobiti pismo, a neki mogu dobiti više pisama.
Sve ovo su značajke koje matematički pojam funkcije ima u svojoj definiciji i da je taj pojam, na određeni način, „ugrađen“ u ljudsko promišljanje i rješavanje realnih/svakodnevnih problema i postupaka.
http://www.educationkota.com/photos/maths%20classes%20kota.jpg
2. U čemu je problem?
Moje iskustvo rada u nastavi ukazuje na niz problema u poučavanju i učenju pojma funkcije. Međunarodna PISA i TIMSS ispitivanja također ukazuju da učenici s tim pojmom „dobro ne stoje“.
Nažalost, u RH nitko ni sustavno, ni sporadično ne istražuje našu nastavu i njezine rezultate. Prijedlozi koji ugledaju dnevno svjetlo su prijedlozi „od oka“. Tek je nedavno NCVVO objavio pokretanje nacionalnih ispita kojima će dobiti objektivniji uvid u stanje i temeljem tih ispita predložiti promjene.
Sadašnje promjene kurikula su promjene „od oka“ u svakom smislu: sadržajno i formalno.
Dakle, problem je što nema objektivnijeg uvida u očite probleme, a predlažu se poboljšanja ili promjene kurikula.
 
3. HUNI kao početak promjena
U proljeće ove godine napisao sam elaborat Van Hieleove razine matematičkih postignuća učenika u RH (zajedničko akcijsko djelovanje nastavnika i učenika) koji je napisan na temelju 7 svjetskih doktorskih disertacija i 40-ak znanstveno-stručnih članaka. Uputio sam zamolbu MZO-u koji je nakon preporuke AZOO-a dao odobrenje za ulazak u škole.
Branko Bognar s Filozofskog fakulteta u Osijeku napisao je:
U školi usmjerenoj na promjene učitelji bi trebali preuzeti aktivnu ulogu u procesu istraživanja za razliku od dosadašnje prakse gdje su u najboljem slučaju bili samo korisnici rezultata tuđih istraživanja. S obzirom na taj zahtjev, akcijska istraživanja u mnogočemu odgovaraju potrebama učitelja. Kroz proces akcijskih istraživanja učitelji mogu rješavati uočene probleme i unapređivati praksu u skladu s autonomno postavljenim ciljevima. U središtu akcijskih istraživanja nalazi se akcija, a prikupljeni podaci služe kao povratna informacija na temelju koje je moguće prilagođavati i mijenjati planirane aktivnosti. Time cijeli proces istraživanja postaje fleksibilan i kreativan odgovor na potrebe sudionika istraživanja. Unatoč tome što akcijska istraživanja podrazumijevaju intrinzičnu
motivaciju onih koji ih ostvaruju, važno je da u školama postoji poticajno ozračje za ostvarivanje te vrlo zahtjevne profesionalne uloge…
Tradicionalni pristupi stručnom usavršavanju polaze od pretpostavke da je za ostvarivanje promjena dovoljno informirati praktičare o novim mogućnostima koje su vrlo često osmišljene i ispitane izvan njihova profesionalnog konteksta. Za razliku od toga akcijska istraživanja podrazumijevaju aktivnu ulogu praktičara u svim etapama ostvarivanja promjena polazeći od sljedećih pretpostavki:
1. Odgoj je kompleksna djelatnost za koju je vrlo rijetko moguće unaprijed predvidjeti i propisati odgovarajuća rješenja.
2. Za ostvarivanje suštinskih promjena presudno je povoljno društveno ozračje i potpora praktičarima - agentima promjena.
3. Učenje se ostvaruje putem djelovanje i (samo)kritičke rasprave praktičara u okviru zajednica prakse ili zajednica učenja o rezultatima vlastitog djelovanja.
4. Za evaluaciju i prezentaciju vlastitog djelovanja odgovorni su prije svega praktičari.
U akcijskim istraživanjima učitelji problematiziraju uvjete svoga odgojnog djelovanja nastojeći osmisliti, primijeniti i istražiti prikladna rješenja koja su u velikoj mjeri rezultat njihove inovativnosti. Upravo takva, stvaralačka rješenja učitelja, predstavljaju vrlo često najprimjerenije odgovore za probleme s kojima se učitelji u praksi suočavaju.
 
Ovaj je projekt fokusiran na nastavničko utvrđivanje i povećanje razina postignuća učenika u temeljnom matematičkom pojmu – u pojmu funkcije i konkretnih funkcija koje se podučavaju u školskoj matematici (linearne, kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijskih).
Te su funkcije i temelj uporabe matematike u prirodoslovlju (fizici, biologiji i kemiji). Pojam funkcije usko je povezan s računalnom znanošću, računalnim razmišljanjem i programiranjem i kao takav vrlo je važan segment informatike.
U svjetskoj znanosti prevladale su Bloomova taksonomija i van Hieleova teorija (uz Freudenthalova promišljanja koja su izvor RME – Realistic Mathematics Education).
RME koristi pravi problem i kontekstualnu situaciju kao početnu točku učenja. Fenomeni u kojima se matematički pojmovi pojavljuju u stvarnosti trebaju biti izvor koncepcije.
Istraživanja van Hieleovih razina puno bolje daju uvid u matematička postignuća učenika od Bloomove taksonomije (koja je danas u nastavi u RH).
Ovim projektom želimo akcijskim istraživanjem nastavnika saznati/uočiti/naslutiti van Hieleove razine učeničkih postignuća i usporediti ih s teoretskim modelom. Naslućujemo da će naši učenici dostizati jednu razinu, a preskakati neku drugu i da će u tom smislu trebati intervenirati u poučavanje i učenje.
Od objavljivanja, ova je teorija znanstveno potvrđena raznim metodama i danas više nema sumnji u njezinu valjanost. Svatko od učenika (i ne samo učenika!) nalazi se na određenoj van Hieleovoj razini mišljenja, a učenici iste dobi često su na različitim razinama. Pritom se većina učenika nižih razreda osnovne škole nalazi na nultoj razini, a rijetko koji učenik osmog razreda na razini višoj od druge. Pravilno prepoznavanje o kojim se razinama radi i usklađivanje poučavanja s tim razinama pridonijet će kvaliteti nastave i učeničkom uspjehu u savladavanju koncepata.
Istraživanja koja su provedena u svijetu ukazuju da učenici u prva tri razreda gimnazije mogu dostići najviše 3. van Hieleovu razinu. Tek u četvrtom razredu gimnazije mogu dostići 4. van Hieleovu razinu. Najviša van Hielova razina  "rezervirana" je za studente.
 
Ovim akcijskim istraživanjem, uz aktivno sudjelovanje i nastavnika i učenika, želimo utvrditi može li se prezentiranjem i rješavanjem zadataka koji su strukturirani prema van Hielovim razinama povećati postotak učenika koji dostižu 3. i 4. razinu.
Ovim akcijskim istraživanjem načinit ćemo mali, početni korak nastavničkih promišljanja nastave i činjenica vidljivih na dijagramu.
 
Za provođenje ovog projekta (kao i u drugim predmetima) utemeljili smo udrugu Hrvatska udruga nastavnika istraživača (HUNI) (http://www.huni.hr s e-adresom Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.) i pokrenuli smo kampanju  za prikupljanje sredstava za realizaciju istraživanja.
Zadatke/testove rješavat će se u sljedećim školama:
a)          Gimnazije: I. osječka, XV. i XII. zagrebačka, III. splitska, zadarska F. Petrića, riječka A. Mohorovičića, pulska, vukovarska i metkovička,
b)          Osnovne škole: osječka F. K. Frankopan, zagrebačka M. Gubec, splitska Skalice, zadarska S.  Budinića i pulska Vidikovac.
U osnovnim školama anonimno će se testirati po jedan 8. razred, a u gimnazijama po jedan 1., 2., 3. i 4. razred.
Škole i nastavnici koji se, uz ove, žele uključiti u istraživanje mogu se prijaviti na adresu HUNI-ja.
Za aktivne sudionike istraživanja organizirat će se 25. i 26. travnja 2019. godine znanstveno-stručni skup i radionice na Sveučilištu u Zadru na kojima će biti prihvaćeni testovi za pojedini razred. Sudjelovati na skupu mogu i svi ostali hrvatski nastavnici zainteresirani za ovo istraživanje.
U kreiranje testova (zajedno s nastavnicima) i u analizu rezultata uključeni su kao kritički prijatelji naši sveučilišni nastavnici i svjetski eksperti Michael de Villiers i Hannah Barnes.
Test bi se proveo u svibnju 2019. godine. Sukladno rezultatima istraživanja test bi se doradio i sljedeće školske godine proveo u istim školama, ali s drugim učenicima.
Sukladno rezultatima rješavanja zadataka i iskustvu nastavnika u ovom akcijskom istraživanju "standardizirali" bi se zadatci (tj. primjeri zadataka) sukladno van Hieleovim razinama i uzrastu učenika. Na ovaj bi se način moglo ukazati na transparentno ujednačavanje i povezanost dostignute razine sa znanjem iz matematike.
 
Nakon akcijskog istraživanja zadatci, postignute razine i iskustva uobličit će se u Priručnik za nastavnike, učenike i roditelje i na taj način povećati ujednačavanje znanja i ishoda samih učenika. Priručnik bi drugim zainteresiranim učiteljima/nastavnicima omogućio da se i sami "okušaju" u promišljanju rješavanja problema u svojoj nastavi (poučavanju i učenju).
 
Napisani bi se priručnik o razinama naše djece sa zadatcima za pojedinu funkciju za nastavnike, roditelje i ostalu javnost stavio na uporabu na web stranici HUNI-ja. Napisalo bi se i stručno izvješće za MZO i AZOO.
 

Petar Mladinić, Zagreb

Razdoblje prosvjetiteljstva i pretpreporodnog doba akademika Žarka Dadića

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 29. siječnja predstavljeni su četvrti i peti svezak knjige Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata, (s osobitim obzirom na egzaktne znanosti) posvećeni razdoblju prosvjetiteljstva i pretpreporodnog doba, autora akademika Žarka Dadića, vodećeg hrvatskog povjesničara znanosti. Knjigu je objavila nakladnička kuća Izvori i ona je rezultat autorovih dugogodišnjih istraživanja kao dio cjelovite povijesti znanosti i prirodne filozofije u Hrvata. Svoje djelo akademik Dadić zamislio je u osam knjiga, svaku u opsegu od 500 tiskanih stranica. Dosad su predstavljene prve tri knjige, Srednji vijek, Renesansa i Rani novi vijek. Preostale tri knjige bit će objavljene u iduće dvije godine. Šesta knjiga obuhvatit će razdoblje kulturnog i znanstvenog preporoda u Hrvata do kraja 19. stoljeća, sedma knjiga, koja obuhvatit će razdoblje do 1941., a osma razdoblje do otprilike 1970. Posljednjih 50 godina do danas neće biti uključene u ovo djelo jer bi se za to razdoblje moglo samo registrirati činjenice bez valorizacije, a to je u protivnosti s autorovom koncepcijom cijelog djela.
http://media02.radiovaticana.va/photo/2017/11/21/RV29666_Articolo.jpg
Predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt istaknuo je važnost knjiga akademika Dadića o povijesti znanosti i prirodne filozofije u Hrvata, kazavši da one govore o kulturi jednog podneblja i jednog naroda, zbog čega im Akademija daje posebnu pozornost. O koncepciji knjiga akademika Dadića govorila je dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda  za povijest i filozofiju znanosti HAZU-a koja je istaknula autorov pristup povijesti znanosti i prirodne filozofije u širokom smislu, zbog čega se obrađuje i povijest prirodnih i matematičkih znanosti s tehnikom i medicinom, a zbog povezanosti znanosti s filozofijom, u njima se razmatra i filozofija, posebno filozofska djela. Svaka knjiga ima uvodno poglavlje u kojem se prikazuje opći svjetski razvitak znanosti kako bi se u taj sklop moglo uvrstiti ulogu Hrvata. U djelu se razmatraju dva aspekta znanosti i prirodne filozofije u Hrvata, i to doprinos Hrvata razvitku, posebno u tiskanim i rukopisnim djelima, i zastupljenost znanosti i filozofije u hrvatskom društvu.
 
„Knjige su rezultat polustoljetnog istraživačkog rada akademika Dadića koji je gotovo sva znanstvena i filozofska djela osobno pročitao, analizirao i istaknuo im vrijednost. Kako je mnoga od tih djela istraživao u ranijim godinama svog rada, sada ih je većinom ponovno pregledao i dopunio ako je bilo potrebno za svrhu pisanja ovog opsežnog djela. Za neka istraživanja pojedinih knjiga i problema autor je koristio i dosadašnja istraživanja drugih istraživača, ali ih je kritički razmotrio. U djelu se stalno ukazuje na još otvorena pitanja i neriješene probleme iz povijesti znanosti u Hrvata pa se to djelo može koristiti i kao putokaz daljnjih istraživanja“, rekla je Marijana Borić. Dodala je da je većina hrvatskih znanstvenika obrađenih u ovim knjigama djelovala je u inozemstvu, posebno u Mađarskoj i Slovačkoj, budući da u Hrvatskoj tada nije bilo važnog znanstvenog središta. Napori u rom smislu pouzimaju se upravo u pretpreporodno doba.
 
Prof. dr. sc. Željko Dugac iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU istaknuo je doprinos koji je akademik Dadić dao povijesti medicine i zdravstva prikazom liječnika u pojedinim hrvatskim gradovima, a dr. sc. Bojan Marotti iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU govorio je o utjecaju pojedinih filozofskih pravaca i shvaćanja na razvoj znanosti. Od hrvatskih mislilaca posebno mjesto u ove dvije knjige zauzima Ruđer Bošković.
Akademik Žarko Dadić istaknuo je da u pretpreporodno doba dolazi do specijalizacije pojedinih znanstvenih struka, pri čemu filozofija i dalje ima velik utjecaj na znanost. Pojasnio je da je u svojim knjigama obuhvatio cijeli hrvatski etnički prostor pa je obradio i hrvatske znanstvenike koji su djelovali na područjima pod osmanskom vlašću.
 

Marijan Lipovac

Navedeni primjeri izdvojeni su nasumce iz niza jezičnih i pojmovnih nelogičnosti

 
 
Recenzija Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Fizika
- prijedlog nakon javne rasprave
- MZO, prosinac 2017.
 
Zaključak
 
Na osnoviHNOS-auveden je Nastavni plan i program(NPiP) u osnovne škole 2006. Na osmišljavanju HNOS-a sudjelovalo je 440 učitelja, nastavnika, profesora i akademika. HNOS sadrži cjelovite predmetne kurikule koje je trebalo uskladiti prema iskustvu u njihovoj desetogodišnjoj primjeni. Stoga nije bilo potrebno opet stvarati predmetne kurikule, kao da HNOS, najvažniji i najbolji projekt ostvaren u obrazovanju u RH, uopće ne postoji. Nažalost, HNOS i odgovarajući NPiP za srednju školu nije ostvaren zbog promjene politike slijedom još nerazjašnjenih razloga. Fizika 2017se ne može uvesti u školski sustav jer obiluje pogreškama, krivim koncepcijama, nejasnim navodima i nerazumijevanjem nastavnih sadržaja te ne predstavlja koherentnu i stručno utemeljenu cjelinu.
https://burza.com.hr/static/oglasi/matematika-kemija-fizika-i2-12725.jpg
Metodologija izrade kurikula u obliku tablica s ishodima (učenja) i razinama usvojenosti (koje se poistovjećuju s ocjenama) neprovjerena je u praksi i neprikladna za nastavu temeljnih znanja. Ta metodologija bila je argumentirano kritizirana u širokoj javnoj raspravi te je treba napustiti. Kao orijentir treba koristiti metodologiju prihvaćenu u srednjoeuropskim državama (koje imaju vrlo uspješne obrazovne sustave, među najboljima u Europi) te ih prilagoditi uvjetima u Hrvatskoj. Ne postoji jamstvo da će podvrgavanje sustava školstva shemi ishoda (učenja) i razina usvojenosti dati bitno bolje rezultate nego postojeći sustav. Usredotočenje na ishode(učenja) i razine usvojenostipotiskuje u drugi plan bitni sadržaj: znanje koje treba biti osnova u kurikulu.
 
Mnogi dijelovi teksta su teško razumljivi i nejasni (i za nastavnike i za učenike), pa ih treba bitno revidirati. Na osnovi primjera navedenih u ovom osvrtu očito je da postoje i mnoga nepotrebna i suvišna ponavljanja što uvodi dodatnu nejasnoću. Ukupni opseg kurikula Fizike treba svesti na znatno manji opseg, po uzoru na HNOS i srednjoeuropske kurikule. U opis pojedinih tema valja uključiti pomno odabrane i promišljene sadržaje, tj. one najvažnije bez kojih uspješni nastavni rad s učenicima nije moguć.
 
S obzirom na izloženo, smatram da nije moguće ostvariti temeljitu, kvalitetnu i sadržajnu doradupredloženoga dokumenata, Fizika 2017, a i ostalih predmetnih dokumenata Cjelovite kurikularne reforme, u realnom vremenu; pitam se koliki bi se trud u takvoj doradi morao uložiti.
Recenzija Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Kemija
–                    prijedlog nakon javne rasprave
–                    MZO, prosinac 2017., rujan 2018.
 
Imam moralnu obvezu osvrnuti se na dokumente Nacionalnih kurikuluma nastavnih predmeta Fizika i Kemija – prijedlozi nakon javne rasprave – Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (MZO), studeni 2018.,i to kao dugogodišnji profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu (a i na gimnaziji), kao član / voditelj povjerenstava za izradu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standardai Nastavnoga plana i programa(HNOS) koji je uveden u osnovne škole 2006. (još uvijek važeći program u osnovnoj školi), te kao osoba koja je sudjelovala u svim aktivnostima HAZU glede obrazovanja posljednjih dvadeset godina.
 
        MZO je na svojim mrežnim stranicama objavio, nakon javne rasprave, u rujnu 2018. prijedlog Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Kemija (Kemija 2018). Uvidom u taj dokument može se zaključiti da se on malo razlikuje od verzije objavljene u proljeće 2016./prosincu 2017.(Kemija 2017), kao da javna rasprava nije ni postojala. U Kemiji 2018 opaža se mali pomak/napredak, u odnosu na Kemiju 2017, i to u nazivlju i ključnim pojmovima, ali nedosljedno i nepotpuno, tako da i ta bitna sastavnica dokumenta ostaje neuređena. U cijelom dokumentu načinjene su manje (kozmetičke) izmjene, ali je suština ostala jednaka.
 
Primjedbe općega značaja (odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, razine usvojenosti, domene/koncepti...) koje sam naveo u recenziji Fizike 2017 (MZO, prosinac 2017.) vrijede i za Kemiju 2018, pa ih ne ću ponavljati. Također ne ću ponavljati zaključak recenzije za Fiziku 2017, koji se može primijeniti i za Kemiju 2018.
 
U kurikulumu Kemija 2018 treba dosljedno zamijeniti pridjev fizikalni (pojavljuje se 133 puta, npr. fizikalna promjena, fizikalna svojstva, fizikalna mjerenja, fizikalna veličina...) s pridjevom fizički (pojavljuje se samo 4 puta, npr. fizički model, fizički princip). Sukladno stavu jezikoslovaca (npr. Hrvatski pravopis, Školski rječnik hrvatskoga jezika (IHJJ), ostali rječnici hrvatskoga jezika, vlastiti radovi...) treba sustavno uvesti pridjev fizički, koji slijedi iz imenicefizika. Na PMF-u postoji Fizički odsjek i Geofizički odsjek, u HAZU postoji Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Analogno: elektronički od elektronika, tehnički od tehnika, mehanički od mehanika… Kako bi zvučalo: fizikalni instrument (ili: muzikalni instrument), tehnikalna mjerenja, mehanikalna svojstva? Pridjev fizički slijedi iz imenice fizika, a fizikalni iz engleskoga pridjeva physical. Takvih nespretnih kovanica s dva pridjevna nastavka ima mnogo, npr:  molekularan (iz engleskoga pridjeva molecular); treba molekulski (iz hrvatske imenice molekula); dimenzionalan (iz engleskoga pridjeva dimensional); treba dimenzijski (iz hrvatske imenice dimenzija)…
 
Zašto se pojavljuje naziv elementarna tvar uz naziv kemijski element ? Npr: navodi se: element (str 47); kemijski element (str. 8, 9, 60, 93);kemijski element, elementarna tvar,(str. 23, 93); kemijski element, kemijski spoj (str. 93); elementarna tvar (str. 34, 35, 47, 92);elementarna tvar, kemijski spoj (str. 8, 15, 24, 60, 61, 65);  kemijski element, elementarna tvar, kemijski spoj (str. 93).Npr: objašnjava sljedeće pojmove: atom, izotop, kemijski element, elementarna tvar (str. 23); povezuje fizikalna i kemijska svojstva elementarnih tvari s položajem elemenata u periodnome sustavu (str. 47); reakcije anorganskih tvari: reaktivnost odabranih metala (Na, K, Ca, Mg, Fe, Cu, Al) i nemetala (H, Cl, O, S, C, N, P), nastajanje i svojstva oksida metala i nemetala navedenih elementarnih tvari, njihovih klorida i hidrida (str. 35). Slijedi da je elementarna tvar sinonim za kemijski element. Treba sustavno rabiti samo naziv kemijski element. Riječ element koristi se i u potpuno drugom smislu, npr. element ocjenjivanja (str. 90, 91). Umjesto legura predlažem slitina.
 
Nejasna je (nestručna) uporaba riječi množina. Npr: doseg reakcije jest množina reakcijskih pretvorbi (broj reakcija izraženih u molovima), uključuje i račun za određivanje mjerodavnog reaktanta (str. 92); na temelju računa određuje doseg reakcije;povezuje doseg reakcije s množinom reakcijskih pretvorbi (str. 38). Zar se broj reakcija izražavau molovima ? Fizička veličina množina i jedinica mol nisu definirane! U kemijskim i fizičkim priručnicima za množinu tvari se navodi: osnovna fizička veličina, mjera broja jedinki (atoma,iona, molekula...) u tvari, jednaka je količnikumase tvari i molne mase; jedinica SI: mol. Navodi se i da je količina tvari sinonim za množinu tvari.
 
Predlažem uporabu pridjeva molni umjesto molarni: molni volumen (obujam), molna masa, molna energija (pridjev od imenice mol, a ne od engleskoga pridjeva molar).
   Predlažem: unutarnja energija, a ne količina unutarnje energije (kako bi zvučalo: količina brzine, količina sile…?). Npr. Svaki uzorak tvari sadrži određenu količinu unutarnje energije (str. 5). Sudionik je riječ za osobu, a ne za kemijsku tvar, npr. analizira ovisnosti promjene koncentracije sudionika reakcije o vremenu iz kojih određuje stehiometrijske koeficijente jednadžbe kemijske reakcije i doseg reakcije (str. 35). Umjesto ponder, ponderiranje predlažem: težinski udio (udjel), pripisivanje težinskog udjela. Umjesto:pretvorba energije podrazumijeva prijelaz jednoga oblika energije u drugi unutar sustava, primjerice, toplinske u kinetičku, potencijalne energije u kinetičku (str. 36), predlažem: dovođenjem topline sustavu povećava se unutarnja energija sustava, kinetička i /ili potencijalna energija sustava. Nije potrebno navoditi toplinska energija nego samo toplina (slično: eng. heat, a ne heat energy).
 
Nazivi općega značenja:
Ne: interakcija, nego međudjelovanje.
Ne: molekularan (npr. molekularna razina, str.3) nego molekulski.
Ne: interdisciplinaran (str. 3, 82, 83) nego međudisciplinski (pridjev disciplinski od imenice disciplina).
Ne: dvo- tro-dimenzionalni nego dvo- tro- dimenzijski
 
Navedeni primjeri izdvojeni su nasumce iz niza jezičnih i pojmovnih nelogičnosti.
 
(Svršetak)
 

Akademik Stanko Popović, redoviti profesor u trajnom zvanju, Professor emeritus - Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu - Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti; e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; 26. 3. 2018.; 1. 12. 2018.

Anketa

Hoće li u Bleiburgu 18. svibnja 2019., na komemoraciji za pobijene Hrvate 1945. bez suđenja, biti više ili manje ljudi?

Ponedjeljak, 25/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 970 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević