Get Adobe Flash player

Deset glavnih razloga za prehranu bogatu krstašicama

 
 
6. Zaštita od toksina i njihova eliminacija: većina ljudi nije uopće svijesna s koliko tisuća otrovnih tvari smo u svakodnevnom kontaktu – sve otrovne tvari odnosno toksini prisutni su u našem životu. Povrće iz porodice krstašica koje je bogato sulforafanom može nam i ovdje pomoći što je dokazano u nekoliko provedenih znanstvenih studija. Najpoznatiji „slučaj“ je studija provedena u Kini 2014. u kojoj je sudjelovala 291 osoba iz ruralnog područja koje je poznato po izrazito visokoj razini onečišćenja zraka. Sudionici ove randomizirane kliničke studije konzumirali su napitak od mladica brokule koji im je osiguravao dnevni unos 600 mikromola glukorafanina i 40 mikromola (40 μm) sulforafana tijekom 12 tjedana. Pretraga mokraće otkrila je „brzo i statistički signifikantno“ povećanu eliminaciju otrovnih tvari iz organizma kod ispitanika koji su pili napitak, dok kod placebo grupe to nije uočeno jer je eliminacija otrovnih tvari iz organizma izostala.
Druge provedene studije pokazale su pozitivan učinak krstašica kod zaštite od štetnih učinaka toksičnih tvari – arsena i pesticida kao i kod njihove eliminacije iz organizma.
https://saladmaster.com/Portals/1/Nutrition%20rainbow%20PCRM.png?ver=2018-04-06-150600-690
Prehrambena duga
 
7. Pozitivan učinak kod dijabetesa tipa 2 i rezistencije na inzulin: Također je opće poznati pozitivan učinak krstašica na dijabetes tipa 2 jer je ranije dokazan i pozitivan učinak prehrane i tjelovježbe u tretmanu dijabetesa tipa 2. Ipak, značajniji pozitivni učinci dokazani su kod prehrane krstašicama koje su bogate sulforafanom. Druge provedene studije kod osoba s dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2 dokazale su da sulforafan smanjuje oksidativni stres i inzulinsku rezistenciju te sprječava razvoj nefropatije, dijabetičke fibroze i krvožilnih komplikacija što doprinosi poboljšanju općeg zdravstvenog stanja kod osoba s dijabetesom tipa 2.
 
8. Pozitivan učinak kod infekcije s Helicobacter pylori: bakterija Helicobacter pylori
najviše i najčešće se povezuje s razvojem čira na želucu te u mnogim slučajevima i s karcinomom želuca. I ovdje su se biljke krstašice dokazale „našim velikim prijateljem“ a za to je i opet najzaslužniji čudotvoran sulforafan koji pruža potporu u eliminaciji kolonizacije ove bakterije u našem tijelu što je dokazala znanstvena studija provedena 2009.
 
9. Učinak kod Alzheimerove bolesti: Novije studije također dokazuju kako bi sulforafan mogao biti i „obečavajuća terapeutska tvar“ u poboljšanju zdravstvenog stanja kod osoba s Alzheimerovom bolešću jer doprinosi kognitivnom poboljšanju budući ima utjecaj na dva najznačajnija faktora u razvoju Alzheimerove bolesti. Sulforafan iz mladica brokule pozitivno utječe na sadržaj glutationa u stanicama te na aktivnost antioksidativnih enzima što pak ima značajan doprinos u detoksikaciji tkiva te u poboljšanju funkcije tkiva.
 
10. Protuupalni učinci: Upale uzrokuju disfunkcije te su prepoznate kao jedan od vodećih faktora u razvoju kroničnih poremećaja i bolesti. Srećom, priroda nam je podarila nekoliko prirodnih „lijekova“ za ovu boljku našeg modernog doba. Na samom vrhu prirodnih učinkovitih protuupalnih tvari jesu kurkumin, „kralj svih začina,“ te nama dobro poznato povrće iz porodice krstašica (brokula, kelj pupčar, zelje, karfiol ili cvjetača, koraba i dr.) i to zbog dokazanog antioksidativnog i protuupalnog učinka. Sve više i više znanstvenih podataka ukazuje na učinkovitost sulforafana koji može biti korisna terapeutska tvar u liječenju upalnih stanja i bolesti.
I kao što je već poznato, sulforafan ima pozitivan učinak i kod oboljelih od autizma: samo u SAD-u procijenjuje se da autizam ima oko dva posto Amerikanaca, pretežito muškog spola što SAD godišnje košta oko 100 milijardi US dolara.         
 
Povrće iz porodice krstašica nesumljivo se ubraja u najzdravije povrće jer ima cijeli niz dokazanih pozitivnih učinaka na ljudsko zdravlje.
No, i brojne druge vrste svježeg povrća i voća imaju jednako tako pozitivne učinke na ljudsko zdravlje i poželjno ih je konzumirati često i voditi računa da prehrana bude raznolika.
Kao pomoć potrošačima stručnjaci su sastavili tablice i vodiče.
Jedan od prvih savjeta je: Jedite hranu prirodnih boja jer svaka boja prirodne hrane daje doprinos s pozitivnim učincima na naše zdravlje:
 
• Bijelo i bijelo-zeleno povrće (luk, češnjak, luk vlasac, šparoga) sadrži alilsulfide koji dokazano jačaju imuni sustav čovjeka, uništavaju kancerogene stanice, smanjuju diobu odn. podjelu stanica;
• Žuta do žuto-narančasto voće - agrumi ili citrusi (naranče, mandarine, limun, grejp, breskva, papaja) bogato je sadržajem vitamina C i flavonoida koji inhibiraju rast tumorskih stanica, sudjeluju u detoksikaciji štetnih tvari; doprinose jačanju elastičnosti naše kože;
• Narančasto povrće i voće (mrkva, jam-tropski gomolj sličan krumpiru, batat, bundeva, mango) bogato je beta-karotenom koji je snažan antioksidant, potiče funkciju imunog sustava i sprječava upalne procese;
• Crveno povrće i voće (rajčica i proizvodi od rajčica, lubenica, guava) obiluje likopenom koji je snažan antioksidant, smanjuje rizik od karcinoma prostate, poboljšava zdravlje srca i krvi;
• Zeleno povrće (špinat, kelj, raštika, zelje i brojne druge vrste zelenog, lisnatog povrća) bogato je folatima koji imaju ulogu u izgradnji zdravih stanica i genetskog materijala kao i u detoksikaciji organizma;
• Zeleno-bijelo povrće (brokula, kelj pupčar/prokulica, zelje, cvjetača) obiluje indolima i luteinom, sudjeluje u eliminiranju suvišnog estrogena i kancerogenih tvari;
• Voće plave boja (šljive, grožđe, borovnica) poznato je po visokom sadržaju antocijanina koji uništavaju slobodne radikale u organizmu;
• Voće crveno-ljubičaste boje (grožđe, šljive, određeno bobičasto voće) obiluje resveratrolom koji smanjuje nastajanje estrogena;
• Smeđa boja – mahunarke ili leguminoze, cjelovite žitarice obiluju vlaknima koja utječu na uklanjanje kancerogena.
Stoga dobro zapamtite poznatu izreku HIPOKRATA, koji se smatra otcem medicine: „Neka hrana bude tvoj lijek i lijek neka bude tvoja hrana.“
 
(Svršetak)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Mirela Žic Fuchs izabrana za članicu Znanstvenog vijeća Europskog istraživačkog vijeća

 
 
Akademkinja Milena Žic Fuchs, članica Predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju HAZU-a, izabrana je 28. lipnja, odukom Europske komisije, za članicu Znanstvenog vijeća Europskog istraživačkog vijeća (ERC Scientific Council). U upravljačko tijelo ove institucije izabrano je još pet uglednih europskih znanstvenika, iz Francuske, Španjolske, Novreške, Danske i Njemačke. Znanstveno vijeće ERC-a čine 22 predstavnika europske znanstvene zajednice, a od 2014. na čelu mu je francuski matematičar Jean-Pierre Bourguignon. Članove Znanstvenog vijeća bira neovisni odbor za imenovanja sastavljen od sedam istaknutih znanstvenika koje je imenovala Europska komisija, a u procesu odabira sudjelovala je isključivo znanstvena zajednica. Akademkinja Žic Fuchs prva je znanstvenica iz Hrvatske imenovana u ovo prestižno tijelo. Glavna uloga Znanstvenog vijeća ERC-a je postavljanje strategije ERC-a i odabir stručnjaka za ocjenjivanje projektnih prijedloga.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/22/Milena_Zic_Fuchs_21032013_1_roberta_f.jpg/220px-Milena_Zic_Fuchs_21032013_1_roberta_f.jpghttps://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/thumb/e/e9/European_Research_Council_logo.svg/220px-European_Research_Council_logo.svg.png
Europsko istraživačko vijeće osnovala je 2007. Europska unija s ciljem financiranja vrhunske znanosti. ERC svake godine odabire i financira najbolje i najkreativnije istraživače svih nacionalnosti i dobi, a nastoji i privući vrhunske istraživače iz drugih dijelova svijeta na rad u Europu. Vijeće je do danas financiralo oko 9000 vrhunskih istraživača u različitim fazama njihove karijere. Postoje četiri osnovna programa za dodjelu bespovratnih sredstava: početne, konsolidacijske, napredne i sinergijske potpore. ERC za razdoblje od 2014. do 2020. ima proračun veći od 13 milijardi eura. Osnovna aktivnost ERC-a je pružiti atraktivno i dugoročno financiranje za potporu izvrsnim istraživačima i njihovim timovima u provedbi novospoznajnih i visokorizičnih inovativnih istraživanja. Istraživanja koja podupire ERC trebala bi dovesti do napretka na granicama spoznaje i postaviti jasan i inspirativan cilj novospoznajnim istraživanjima diljem Europe. Jedini kriterij za dodjelu financijskih sredstava ERC-a je znanstvena izvrsnost.
 
Potpore se dodjeljuju temeljem pristupa odozdo prema gore što znači da nema unaprijed utvrđenih prioriteta, a prijave se mogu podnijeti u bilo kojem području znanosti. Posebno se potiču interdisciplinarni prijedlozi u novim i nadolazećim područjima znanosti te prijedlozi koji uvode nekonvencionalne i inovativne pristupe i znanstvena otkrića. ERC potpore su dostupne istraživačima svih nacionalnosti koji mogu boraviti u bilo kojoj zemlji svijeta u trenutku prijave. Međutim, prihvatna ustanova mora biti u državi članici EU ili državi pridruženoj programu Obzor 2020.
 

Marijan Lipovac

Nagrađeni Nedjeljko Perić, Krešimir  Kevo, Filip Vodonić, Goran Stunjek, Kristina Strpić i Marko Šarić

 
 
U četvrtak 4. srpnja u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je svečanost uručenja nagrada „Hrvoje Požar“ za 2019. koje dodjeljuju Hrvatsko energetsko društvo i Zaklada „Hrvoje Požar". Nagrada nosi ime akademika Hrvoja Požara (1916.–1991.), Akademijinog glavnog tajnika od 1978. do 1991., i dodjeljuje se od 1995. za popularizaciju energetike i interesa za energetiku.
https://www.fer.unizg.hr/_news/icons/10a2e4a68e3021ba2fa2eee0ee2d43427198_icon.png
Za značajnu stručnu i znanstvenu djelatnost u razvitku energetike nagradu je dobio prof. dr. sc. Nedjeljko Perić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja nagrađeni su Krešimir Jukić s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku te Dominik Kevo i Filip Vodonić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike nagradu su dobili Goran Stunjek s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Kristina Strpić s Rudarsko-geološko-naftnog fakultetu u Zagrebu i Marko Šarić s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku. Godišnje stipendije Zaklade “Hrvoje Požar” dobili su studenti energetskog usmjerenja Josip Ljubetić, Martina Perutina i Andrea Valjak s Rudarsko-geološko-naftnog fakultetu u Zagrebu.
 
Kako je u uvodnom govoru kazao glavni tajnik HAZU-a akademik Dario Vretenar, akademik Hrvoje Požar bio je glavni hrvatski elektoenergetski dispečer, glavni urednik Tehničke enciklopedije i prorektor Sveučilišta u Zagrebu, a kao glavni tajnik Akademije unaprijedio je njenu izdavačku djelatnost i bio zaslužan za promjenu njenog imena iz Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 1991. „Akademik Hrvoje Požar bio je uzor kojeg su mnogi slijedili, ali ga nijedan glavni tajnik Akademije nije dostigao“, rekao je akademik Vretenar.
 
Nagrade je uručio predsjednik Hrvatskog energetskog društva dr. sc. Goran Granić koji je kazao da su energija i klima danas više nego ikada u povijesti u središtu razmišljanja ne samo poduzetnika na području energetike, specijaliziranih udruga, raznih lobističkih aktivista, nego i svih građana, osobito mladih. „Energetika i klima nisu izdvojena područja za koja su potrebna posebna pravila. Željom da se mijenjaju odnosi u energetskom sektoru testira se ambicioznost svakog društva da u svim važnim područjima razvoja i života ostvari svoj cilj. Najgora varijanta je ravnoteža u neambicioznosti mijenjanja društva. Hrvatska treba ambiciozni program promjena u energetskom sektoru u korist očuvanja klime. To je daleko veći izazov danas nego kod generacija koje su gradile velike hidroelektrane u Hrvatskoj sa skromnom tehnologijom, ali i velikim znanjem što je tada bio izazov. Danas se posebno mijenja dinamika procesa razvoja jer je u narednih 30 godina potrebno izgraditi jednaku količinu megawata koliko je izgrađeno u prethodnih 100 godina“, rekao je Granić. Dobitnicima nagrada poručio je da uz otvoren duh i iskrenost prema profesiji budu ustrajni u traženju boljih rješenja. „Nemojte se pretvarati u lobiste bilo koje tehnologije i grupacije, budite snažni zagovornici razvoja temeljenog na snazi inženjerstva. Promišljajte ideje za mijenjanje energetike u učinkovitu i obnovljivu, a temeljenu na znanju, novim tehnologijama i digitalnom društvu“, poručio je Goran Granić.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Petak, 23/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1224 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević