Get Adobe Flash player

U području intenzivne agroindustrijske proizvodnje genetski modificirane soje pojavili su se snažni vodotokovi

 
 
„Za razliku od duboko ukorijenjene šume koja apsorbira velike količine podzemnih voda tijekom cijele godine – soja ima kratko korijenje i raste samo nekoliko mjeseci u godini. To je uzrokovalo podizanje akvifera ili vodonosnika ispod Morro porječja i povećanje brzine podzemnog toka što za uzvrat pokreće kolaps propusnosti tla cijelog područja,“ navodi se u stručnom objašnjenju pomalo zastrašujućih događaja u Argentini a koji su izazvani golemim pustošenjem tla (tekst je objavio i International Association of Hydrogeologists, IAH, 2. 4. 2018.).
https://www.agroargentina.com/wp-content/uploads/2017/12/1495246456803.jpg
Argentinska provincija Cuenca del Morro
 
Britanski časopis „The Guardian“ početkom travnja (2018.) među prvima je izvjestio o zabrinjavajućoj pojavi u Argentini. Naime, u području intenzivne agroindustrijske proizvodnje genetski modificirane soje gotovo preko noći pojavili su se snažni i brzi novi vodotokovi koje u ovom trenutku nitko ne može kontrolirati: iznenadna pojava nove riječne mreže u argentinskoj središnjoj provinciji San Luis iznenadila je i okupila znanstvenike, zabrinula stručnjake u području zaštite okoliša te bacila u očaj poljoprivrednike. Istovremeno, postavlja se pitanje o pravoj cijeni uzgoja genetski modificirane soje u Argentini. Naime, Argentina je danas ovisna o uzgoju genetski modificirane soje koja je postala njezin glavni izvozni proizvod.
 
Sve do početka 1990-ih, porječje Morro (Cuenca del Morro u središnjoj Argentini) bilo je šumsko područje koje je apsorbiralo vodu, ali šume su nestale kao i travnjaci jer su zamijenjeni s poljima genetski modificirane soje i kukuruza. Pretvorba Argentine i njezinih šumskih i travnatih područja u polja soje i kukuruza imala je za posljedicu golemu sječu šuma: danas se genetski modificirana soja uzgaja na 60 posto svih obradivih površina. Prema podatcima organizacije „Greenpeace“ u Argentini je u posljednjih deset godina nepovratno nestalo oko 2,4 milijuna hektara prirodnih šuma. Esteban Jobbágy, stručnjak za zaštitu okoliša na Sveučilištu San Luis objasnio je iznenadnu pojavu novih rijeka goleme snage kao konvergenciju tri faktora: „Prvo, u posljednjih nekoliko godina imamo mnogo kišnih oborina zbog klimatske promjene. Drugo, prirodno tlo koje imamo posve je nestabilno. A kao treće, jest činjenica da ovo porječje po prvi puta je izloženo velikim poljoprivrednim površinama i intenzivnoj agrarnoj proizvodnji.“
 
Argentina je danas jedan od najvećih svjetskih proizvođača genetski modificirane soje – na globalnoj ljestvici zauzima treće mjesto, odmah iza SAD-a i Brazila. Od ukupne globalne proizvodnje, Argentina proizvodi 18% soje. U 2016. godini kombinirani izvoz genetski modificirane soje, sojinog brašna i sojinog ulja predstavljao je 31 posto od ukupnog argentinskog izvoza. „Argentina je banana repubilka a soja je nova banana,“ izjavljuje Jobbágy te dodaje: „Bez soje naša poljoprivredna dobra ne bi mogla preživjeti jednako tako ni država ne bi mogla opstati.“ No, šume s duboko ukorijenjenim drvećem koje je apsorbiralo goleme količine vode tokom cijele godine zamijenjene su poljoprivrednom kulturom – sojom koja ima kratko korijenje, a sama biljka kao poljoprivredna kultura raste samo par mjeseci u godini. To je uzrokovalo porast akvifera tj. vodonosnog sloja u porječju Morro te ubrzanje njegovog podzemnog toka što je prouzročilo kolaps propusnog sloja tla.
 
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mali poljoprivredni proizvođači gotovo su nestali iz ruralnih argentinskih područja, poznati 'gauchosi' (argentinski „kauboji“) koji su gonili velika stada goveda sada su već stvar prošlosti – ostalo je možda još nekoliko hrabrih 'gauchosa' koji ne žele napustiti svoje domove a zemlju prepustiti golemim agro-konglomeratima, prvenstveno onima koji se isključivo bave uzgojem genetski modificirane soje. Farmeri koji su ostali u svojim kućama i na svojoj zemlji sada su suočeni s problemima koje uzrokuju pojave novih snažnih riječnih bujica koje nose goleme količine sedimenta; ove nove bujice nitko ne može kontrolirati jer to nije moguće – neka polja nestanu preko noći, a neka budu podijeljena zbog pojave novog vodotoka. Isto tako, nova riječna bujica može preko noći uništiti polje ili polja nizvodno, jer iza sebe ostavlja goleme naslage sedimenta – debljine i do jednog metra.
Međutim, vlada nije reagirala sve do trenutka kada su nove snažne riječne bujice zaprijetile gradu Villa Mercedes i ozbiljno ugrozile promet na dvije glavne ceste koje su značajne za međunarodni promet između Argentine i susjednog Brazila.
 
Trojica znanstvenika Nacionalnog instituta za poljoprivrednu tehnologiju (Instituto Nacional de Technologia Agropecuaria, INTA): Claudio Sáenz, Juan Cruz Colazo i Mario Galván proučavaju porječje Morro već deset godina u uredu u San Luisu. Provincija je zahvaljujući jednim dijelom i njihovom radu, usvojila zakon po hitnom postupku 2016. kojim su svi vlasnici poljoprivrednog zemljišta obvezni sačuvati 5% prirodne šume ili travnjaka na svojim farmama, a u zimskom razdoblju moraju uzgajati 'zimske' kulture kada nema uzgoja soje. „Većina poljoprivrednika (60%) u porječju Morro pridržava se ove obveze, no to nije dovoljno, to je kao zrno pijeska u pustinji,“ upozorava Sáenz.
 
Nestanak lokalnih farmera, tj. malih poljoprivrednih proizvođača koji imaju znanja i iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji ovog područja glavni je uzrok nastalih problema jer golemi agro-konglomerati uzgajaju pretežito monokulture na golemim površinama i nemaju interes niti potiču rotaciju usjeva kao ni odgovorno i održivo upravljanje obradivim površinama odnosno tlom. A kada određena obradiva površina postane neupotrebljiva, tada se konglomerat „seli“ u drugo područje ostavljajući nastali problem (ili probleme) vlasniku zemlje. Ovaj sustav nije dobar jer on uzrokuje eroziju tla, a jednako tako uzrokuje gubitak višestoljetnog znanja, vještina, iskustva, tradicije i dr. u poljoprivrednoj proizvodnji koja je specifična za svako određeno ruralno područje. Jobbágy na kraju izjavljuje: „Mnogi zemljoposjednici sada nemaju čvrstu vezu sa svojom zemljom. S rušenjem toliko kuća, duša zemlje je izgubljena. Sve dok sustav funkcionira, sve je u redu. Ali kada priroda kaže „DOSTA!,“ tada situacija postaje vrlo teška jer to se ne može preokrenuti.“  
Izvor: „The Guardian,“ autor: Uki Goñi: „When nature says: 'Enough!': The river that appeared overnight in Argentina“ 1. 4. 2018.
DRP News Bulletin, 2. 4. 2018.: „How new rivers are born in Argentina“ (DRP: Dams, rivers and people)
 

Rodjena Marija Kuhar

Cjelovita kurikulna reforma udaljava hrvatsko školstvo od srednjoeuropskog modela školstva

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme
(KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
https://www.helensburgh-ps.com/uploads/2/2/7/0/22709188/745903_orig.jpg
Akademik Vladimir Paar HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Smatram da stručne recenzije u Crvenoj knjizi pokazuju da sadašnji proces reforme po modelu Cjelovite kurikulne reforme (koncept Budak-Jokić) vodi u pogoršanje hrvatskog obrazovanja zbog sljedećih nedostataka: 1. CKR udaljava hrvatsko školstvo od srednjoeuropskog modela školstva, umjesto da ga uzme kao orijentaciju kojoj bi se trebalo postupno približavati u skladu s konkretnim mogućnostima i uvjetima. 2. CKR uvodi metodologiju kurikula koja se prije nekoliko desetljeća pokazala neuspješnom u SAD-u, Njemačkoj i drugdje. 3. CKR je štetan za STEM područje, koje je temelj za inženjerske, biomedicinske, prirodoslovno-matematičke i druge struke, bitne za gospodarski i društveni razvoj u 21. stoljeću. Pogrešno je poistovjećivati STEM s informatikom jer S znači fiziku, kemiju, biologiju, geologiju; T znači tehnologiju, u koju pored ostalog spada i digitalna tehnologija (informatika); E znači inženjerstvo, sa širokim rasponom inženjerskih struka, a M znači matematiku, od apstraktne do primjenjive. 4. CKR zanemaruje nacionalni identitet i nameće jednoumni i ateistički svjetonazor. Ta ideologizacija je posebno problematična za Hrvatski jezik i Povijest u odnosu na identitet hrvatskoga jezika i Domovinski rat, a i u nekim drugim predmetima kao primjerice u Biologiji. 5. CKR zanemaruje odgoj kao vrlo važnu sastavnicu odgojno-obrazovnog sustava 6. CKR zanemaruje post-STEM komponentu obrazovanja, koja uključuje i značajna temeljna znanja iz humanističko-društvenog područja. Pluralizam u temeljnim znanjima treba biti prisutan u samoj suštini suvremenoga obrazovanja orijentiranog na budućnost. 7. CKR u reformskim obrazovnim procesima, suprotno svjetskoj praksi, ne polazi od analize postojećega stanja, da najprije treba utvrditi što u postojećem sustavu treba mijenjati, a što sačuvati. Umjesto toga, CKR kreće u neprovjerene improvizacije koje umjesto poboljšanja mogu voditi u predvidiva pogoršanja obrazovanja. Prije bilo kakvoga novog "zahvata" u obrazovnom sustavu treba temeljito i objektivno snimanje stanja u obrazovnom sustavu i izvršiti analizu nastavnih programa svih predmeta i tek na toj osnovi izvršiti cjelovitu reformu kurikula. 8. CKR ignorira upozorenja iz najrazvijenijih zemalja (pa i iz same „Silicijske doline") da pretjerano korištenje digitalnih medija u obrazovanju smanjuje učinkovitost učenja i ugrožava inteligenciju učenika opasnošću od „digitalne demencije"- 9. CKR je u suprotnosti sa suvremenim neuroznanstvenim spoznajama o kognitivnom razvoju. 10. CKR za strukovno obrazovanje nije usmjereno prema provjereno uspješnom srednjoeuropskom dualnom modelu. 11. CKR ne uzima u obzir svjetska iskustva koja pokazuju da se raspoloživa financijska sredstva ne smiju koncentrirati samo na jedan segment (digitalnu tehnologiju), nego trebaju biti ravnomjernije raspoređena na razvoj svih bitnih čimbenika i pedagoškog standarda (poboljšanje statusa učitelja i nastavnika; stalno stručno usavršavanje nastavnog kadra; opremanje kabineta za fiziku, kemiju, biologiju, tehnički odgoj, umjetnički odgoj, školskih radionica, sportskih objekata, intenziviranje projektne nastave i terenske nastave). To je osobito važno za STEM područje, gdje je digitalna tehnologija samo jedan od brojnih čimbenika koji sam za sebe nije dovoljan. 12. CKR je u brojnim suprotnostima sa suvremenim znanstvenim spoznajama i sa svjetskim razvojnim trendovima, jer pri njihovoj izradi uglavnom nisu bili angažirani vrhunski znanstvenici matičnih disciplina. Stručni argumenti za negativne ocjene CKR-a detaljno su izneseni na preko tisuću stranica stručnih recenzija proslijeđenih Ministarstvu i transparentno sumiranih u „Crvenoj knjizi" (urednici Vladimir Paar i Nevio Šetić) i „Plavoj knjizi" (urednik Vladimir Bermanec). Te recenzije i knjige rezultat su volonterskog rada istaknutih stručnjaka, koji su veliki posao recenziranja obavili bez ikakvog honorara i stavili na besplatno raspolaganje nadležnim tijelima .
 
Prof. dr. sc. Nevio Šetić Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb
Knjiga Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije članova Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU (2017.) čini treću knjigu trilogije priloga za raspravu i razumijevanje obrazovne i kurikulne reforme u Hrvatskoj. Druge dvije knjige su: „Plava knjiga" (2016.) i „Bijela knjiga" (2015.). Sve tri knjige slobodno su dostupne na internetskim stranicama Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora: http://hpkz-napredak.hr/novi-kurikul/ Riječ je o kompetentnoj stručnoj i znanstvenoj ocjeni prijedloga Cjelovite kurikularne reforme koji je bio na javnoj raspravi. To je plod – u civiliziranome svijetu opće primijenjene prakse – stručnoga recenziranja prijedloga CKR-a. Uvažavajući sadržaj tih recenzija, nije moguće ništa drugo zaključiti nego da se na temelju stručnih recenzija i svih drugih spoznaja odustane od prijedloga CKR-a i pristupi novome širem osmišljavanju Hrvatskoga nacionalnog kurikula. Dakako, budućim graditeljima Hrvatskoga nacionalnog kurikula valja preporučiti da i iskustvo CKR-a uzmu u obzir kao i iskustvo Nacionalnoga okvirnog kurikuluma na kojemu se jedno vrijeme radilo od 2008. do 2011. godine, te kurikulno iskustvo izrade i primjene Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda u hrvatskim osnovnim školama za Vlade Republike Hrvatske od 2003. do 2008. godine. Stručne recenzije činjenično su vrlo kompleksno ukazale na sve strateške, stručne, znanstvene i metodološke slabosti prijedloga CKR-a. Ove stručne recenzije iz pera istaknutih stručnjaka sa sveučilišta, iz škola, znanstvenih instituta, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskoga pedagoško- -književnog zbora i tako dalje vrlo sustavnim izborom citata i izvoda širih tekstova i recenzija nude ne samo evaluaciju prijedloga CKR-a, nego i mnogo strateških rješenja kao i viziju poboljšanja hrvatskoga školstva za izradu Hrvatskoga nacionalnog kurikula. Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU-a u Crvenoj knjizi iznijelo je i svoje sažete i u sintezi izložene stavove što dalje učiniti s reformom obrazovanja i razvojem kurikula, a što je doista važan i široko argumentiran orijentir za sve koji žele dobro hrvatskome školstvu.
 
Citati iz stručnih recenzija CKR-a dostavljenih Znanstvenom vijeću za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti osobni su izbor koji su učinili akademik Vladimir Paar i Antonia Sikavica Joler, prof.
Zagreb, 29. listopada 2017.
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Hrvatska u top 10 država po broju umrlih od karcinoma

 
 
Sveučilište u Washingtonu je provelo najveću studiju o globalnim svjetskim stopama karcinoma. Objavljena je u časopisu JAMA Oncology. Otkriveno je koje zemlje imaju najnižu i najvišu stopu karcinoma i gdje najviše ljudi umre godišnje. Studijom je obuhvaćeno 195 zemalja.
Australija je zemlja s najviše novih slučajeva karcinoma, po podacima za 2016., a Mongolija broji najviše umrlih.
https://resident360files.nejm.org/image/upload/f_auto/v1466521855/user_avatars/30298.jpg
Christina Fitzmaurice
 
U svim zemljama se najviše javljaju karcinom pluća, dojke i debelog crijeva, a najsmrtonosniji su karcinom pluća, želuca i debelog crijeva. Stručnjaci tvrde da je veliki broj karcinoma uzrokovan načinom života (pušenje, nezdrava hrana, itd.), a ističe se da su metode prevencije efikasne. Studija pokazuje da su stope smrtnosti globalno u opadanju, iako broj novih slučajeva raste. Žene najviše umiru od karcinoma dojke, a karcinom pluća najčešće pogađa muškarce i generalno je najveći ubojica.
 
Najveći broj umrlih od karcinom na 100 tisuća stanovnika:
 
1. Mongolija
2. Zimbabve
3. Dominika
4. Mađarska
5. Grenada
6. Urugvaj
7. Tonga
8. Sjeverna Koreja
9. Sv. Vincent i Grenadini
10. Hrvatska
 
Dr. Christina Fitzmaurice sa Sveučilišta Washington tvrdi da liječnike brine porast karcinoma pluća, kolorektalnog karcinoma te karcinoma kože te da je u svim slučajevima važna prevencija. Sve zemlje su analizirane uporabom detaljnog sociodemografskog indeksa SDI kojim se mjeri razvijenost zemlje. Zemlja visokog SDI ima visoke prihode,visok stupanj obrazovanja te nisku stopu fertiliteta, dok zemlje s niskim SDI imaju niske prihode, slabiju edukaciju i visok fertilitet.
 
Ljudi češće obolijevaju od karcinoma u zemljama s višim SDI, ali stope rastu puno brže u zemljama srednjeg SDI. Jedna od 10 žena u razvijenijim zemljama može očekivati karcinom dojke, dok u manje razvijenim zemljama – jedna od 50 žena. Dr. Fitzmaurice napominje kako je iznimno bitno osigurati univerzalni pristup zdravstvenoj skrbi zbog ranog utvrđivanja bolesti. Pristup najnaprednijim dijagnostičkim tehnologijama većinom nije dostupan u zemljama čiji je SDI nizak, a to je kritičan korak u postizanju opće zdravstvene jednakosti. U 2016. godini je u svijetu bilo 17,2 milijuna slučajeva karcinoma, 28 % više nego 2006. godine, a umrlo je 8,9 milijuna oboljelih.
 

Anita J., https://geek.hr/znanost/clanak/hrvatska-u-top-10-zemalja-po-broju-umrlih-od-karcinoma/#ixzz5LzeH8HC9

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Petak, 21/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1515 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević