Get Adobe Flash player

Svaka ljudska djelatnost u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika

 
 
Prpošiteljev dnevnik zamišljen je kao kombinacija sličnih događaja u promatranom razdoblju. Ponekad se radi o prikazu dnevnih događaja ili samo o poticajima za povezivanje nekih dnevnih događaja s onima iz različitih razdoblja. Započet će se s tri industrije. Postojanje industrije je povezano s politikom.
https://fsmedia.imgix.net/80/4c/51/f2/1bcf/4cf6/bb9a/a2672bee2a77/logging-in-bolivia.jpeg?auto=format%2Ccompress&dpr=2&w=650
Konačno je postalo svima jasno da se napredak može postići samo stvaranjem nove vrijednosti. To omogućuje proizvodnja, industrijska ili obrtnička, svejedno je. Iznajmljivanje starih, makar i renoviranih kuća, nije stvaranje nove vrijednosti. Kada bih mogao financirati neko istraživanje, prvo bi bilo. Što su govorili o proizvodnji u proteklih tri ili četiri desetljeća oni koji odlučuju, odnosno oni koji pripremaju podloge za donošenje odluka. Pritom je ključna misao. Svaka ljudska djelatnost (medicina, moda, gospodarenje otpadom) u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika.
Započnimo s industrijom. Koje su tri industrije u ovom trenutku u središtu zanimanja? Ona za potrebe medicine, modna industrija i industrija gospodarenja otpadom.
 
U emisiji urednika Ante Bekića „Znanja i spoznaje“ 1. programa Hrvatskog radija koja se emitirala četvrtkom od 5:05 do 6:40 sati, 24. svibnja 2001. razgovaralo se o temi „Medicina i tehnika“. Ukazano je na sve veći utjecaj razvoja tehnike na suvremenu medicinu. Poslije jednog neformalnog druženja medicinara i strojara pokrenuta je tribina „Medicina i strojarstvo“ u ožujku 2014. Na ugodnog iznenađenje sviju, predstavljeni su samo s Fakulteta strojarstva i brodogradnje rezultati istraživanja 14 skupina. Rezultat, sastavljen je sporazum  o suradnji između Rektorskog zbora Hrvatske i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), pod naslovom „Tehnomedicina“. Bilo je to u veljači 2016. Do pisanja teksta, ništa se nije zbilo. Premda o tome znaju Predsjednik Sabora i Predsjednik Vlade. A radi se o najvažnijoj industriji 21. stoljeća koja traži malo prostora, energije i materijala, ali je visoke dodane vrijednosti.
 
Ovih dana privukao je pozornost stav britanske modne dizajnerice, ali i mnogo više, Stelle McCartney. Povod, uvela je biodegradabilne dresove za tenisačice. Pritom je rekla da je s motrišta zaštite okoliša modna industrija jedna od najopasnijih. Naveden je podatak da se godišnje stvara 92 milijuna tona tekstilnog otpada. Već je navedeno da su među mikroplastikom u morima najzastupljenije čestice od pranja odjeće. A o dizajnerskim, vrlo „žednim“ pamučnim trapericama da se i ne govori.
 
O krizi gospodarenja otpadom u Hrvatskoj nema smisla ponovno govoriti. Povremeni požari na odlagalištima nisu slučajni. Samo me zanima što ćemo načiniti s milijunima plastičnih kanti poslije nekoliko godina. Koga zanima više o temi, ne samo otpada u obliku proizvoda, već i nepodnošljivom smradu, itd. neka pročita napise dr. sc. Viktora Simončiča na portalu Zg-magazin. Koji trenutno okuplja vrsne znanstvenike koji nastoje pisati i za hrvatsko pučanstvo. O hrvatskom patentiranom rješenju s jednom kantom i industrijskom obradom otpada se ne govori. A izvedena rješenja su već u uporabi u Iranu, Gani i našem susjedstvu. Valja pridodati. Kuće i stanovi nam se pretvaraju u smetlišta. A kućno kompostiranje je znatno kompleksnije nego se to smatra. Bez politike nema rješenja otpada. To je svedruštveni problem. O plastičnim slamkama TRUMP bilo je već dosta riječi. Pridružili su se u međuvremenu još dva poznata političara. Francuski predsjednik Emmanuel Macron snažno se zalaže za bioplastiku. Koja je sada  s fosilnom plastikom, samo plastika. Pritom bioplastika čini oko 2 posto svjetske proizvodnje plastike. O toj plastici, jer prema EU Direktivi iz svibnja pod plastikom se razumiju fosilna i bioplastika, u posljednjih 36 sati pristiglo je novih 8 tekstova.
 
Posebnu pozornost privukao je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro. Pred dva ili tri mjeseca predložio sam u SAD-u, ponukan akcijom „stop single use plastics“, sintagmu „stop single use of papers“. Zato sam bio „oduševljen“ njegovim prijedlogom. »Prestanite svakodnevno upotrebljavati toaletni papir, jer se troši drvo«. Rasteretit će se i kanalizacijske sustave. A nekada upotrebljavanog novinskog papira za tu svrhu sve je manje, jer je i tiskanih novina sve manje. Izjava je dana u trenutku kada gore amazonske prašume. Nova vijest od 31. kolovoza 2019. Početkom jeseni američki kongresnici pozabavit će se pitanjem plastičnog otpada. Prijedlozi su brojni iz kojih se izdvaja glavna misao. »Kada se zakonodavstvo bavi samo jednim materijalom, ono pruža poticaj tvrtkama za prelazak na neki drugi materijal. Mora se biti oprezan u stvaranju svih vrsta poticaja. jer bi se neki mogli prebaciti na materijale koji dramatično povećavaju emisiju stakleničkih plinova.« Komentar. U Hrvatskoj je jedan iznimno uspješni proizvođač plastičnih vrećica s ručkama počeo proizvoditi i papirnate vrećice. A osobno ću krajem rujna na „Danima Frane Petrića“ govoriti o potrebi „Deklaracije o ravnopravnosti materijala“.
 
U skupini u kojoj sam uključen u SAD-u, pokrenuto je pitanje koji je najvažniji plastični proizvod. Pokretač rasprave je naveo kontaktne leće. Pridodao sam na temelju ovogodišnjeg dvostrukog iskustva, postoje dvije vrsta leća za oči. Kontakte (od jednodnevnih do godišnjih) i one za čvrstu ugradnju u slučaju skidanja sive mrene. I prisjetio sam se da se npr. plastični okviri za naočale proizvode u Francuskoj od 1922. A u najnovije vrijem, ono što se zvalo stakla za naočale, postala je plastika za naočale. U ovom vrućem razdoblju šećem uvečer po nogostupima u istočnom dijelu Novog Zagreba. Moram biti jako oprezan. Uzvisine se smjenjuju s udubinama, asfaltirani dio sa šljunkom. Potrebno je temeljito asfaltiranje nogostupa. I podrezivanja brojnih grana koje su narasle tako da zakrčuju nogostupe.
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Spominje se nar i u Starom zavjetu kao drvo koje je cvalo u vrtu Adama i Eve

 
 
Nar ili obični mogranj (lat. Punica granatum) je voćka koja potječe iz Male Azije a proširila se Sredozemljem/Mediteranom. Danas se uzgaja diljem svijeta: u Aziji, Europi, Africi i Americi, iako najbolje rezultate postiže uzgoj u sredozemnoj klimi. Nar odlično podnosi visoke temperature i sušu, ali ima veliku osjetljivost na niske temperature pa temperatura od  -17ºC uzrokuje prestanak rasta.
https://cdn10.bigcommerce.com/s-myhd8h9t/products/2483/images/8791/shutterstock_291445157__46321.1528820643.1280.1280.jpg?c=2
Kod nas često se susrećemo s nazivom šipak ili nar. Međutim, šipak i nar nisu iste kulture: šipak je plod divlje ruže (lat. Rosa canina), crvene je boje i malen veličinom, bere se do kraja studenoga ("Nije svaki nar šipak!", 20. 7. 2014., www.agroklub.com). Plod nara ovalnog je oblika, tvrde i grube kore – kada sazrije, kora poprima tamno crvenu do bordo boju. Unutrašnjost ploda nara krunastog je oblika, bogata sjemenkama i crvenim sokom. Nar je jedno od najzdravijih vrsta voća čija je dobrobit na zdravlje čovjeka poznata tisućama godina, a u mnogim kulturama nar je simbol nade i obilja. Spominje se nar i u Starom zavjetu kao drvo koje je cvalo u vrtu Adama i Eve, također se spominje i u mnogim drugim kulturama i religijama.
 
Ova vrsta voća nepravedno je u sjeni nekih drugih vrsta voća, na primjer jabuke i naranče. Nar naime obiluje fitokemikalijama koje potiču stvaranje serotonina. Nadalje, sadrži antioksidante, bioaktivne polifenole, bogat je mineralima kalijem, kalcijem, fosforom i željezom zbog čega  se smatra čuvarom zdravlja zuba i izvrsnom prevencijom od osteoporoze. Uvrstite li ovog „vladara jeseni“ u svoj jelovnik, učinit ćete dobro svojem tijelu a vaš organizam biti će vam nadasve zahvalan jer konzumiranjem nara unosite visokovrijedne hranjive tvari, osobito snažne antioksidante. Nar upravo obiluje snažnim antioksidantima koji imaju značajnu ulogu u zaštiti stanica od 'napada' štetnih reaktivnih kisikovih čestica. Jedino dostatna razina antioksidanata omogućuje organizmu sposobnost borbe protiv oštećenja stanica i njihovog starenja što nastaje kao posljedica svakodnevne izloženosti/kontakta s onečišćivačima.
 
Nar sadrži tri tipa antioksidativnih polifenola, uključujući tanine, antocijane i elaginsku kiselinu – i to u značajnim količinama. Elagitanini su grupa bioaktivnih polifenola u nekim vrstama voća i u orašastim plodovima, a u naru obiluju i punicalagini i punicalini na koje otpada gotovo polovica svih antioksidativnih svojstava nara. Nar je također bogat izvor vitamina C koji je također još jedan antioksidant: cijeli nar sadrži oko 28,8 miligrama vitamina C. Prema podatcima Nacionalnog zdravstvenog instituta („National Institutes of Health“) odrasla muška osoba treba dnevno oko 90 miligrama vitamina C, a odrasla žena treba oko 75 miligrama vitamina C/dan za održanje odgovarajućeg statusa vitamina C u organizmu. Pušači dnevno trebaju 35 miligrama vitamina C više od nepušača.
 
Autofagija znači „jesti samog sebe“ a odnosi se na procese u organizmu kojim se uklanjaju oštećene stanice i stanične komponente. To je esencijalan tj. za život neophodan proces čišćenja koji omogućuje proliferaciju novih, zdravih stanica a ima fundamentalan aspekt staničnog obnavljanja i pomlađivanja te dugovječnosti. Osim autofagije, postoji još jedan proces – mitofagija. Mitofagija je vrlo važan proces kojim, pojednostavljeno rečeno, stanica uklanja oštećene mitohodrije: to je proces stanične zaštite koji ograničava nastajanje štetnih reaktivnih kisikovih čestica i oslobađanje toksičnih intramitohondrijskih bjelančevina. Drugim riječima, mitofagija omogučuje najbolju moguću funkciju mitohondrija što je od krucijalne važnosti za normalnu funkciju stanica i za homeostazu – a to je bitno za opće zdravlje i dugovječnost. Upravo je nar voće čiji svi navedeni visokovrijedni sastojci, fitokemikalije, snažno potiču procese autofagije i mitofagije.
 
Nar sadrži također i elagitanine – tvari koje su odgovorne za aktiviranje mitohondrija. Konzumirani elagitanini (uneseni u organizam gutanjem) u crijevu čovjeka putem dobrih crijevnih bakterija budu pretvoreni u urolitin A (UA): znanstvenici su otkrili da urolitin A može usporiti mitohondrijski proces starenja („Pomegranate compound with anti-aging effects passes human trial,“ autor: Cécilia Carron, Ecole Polytechnique Federale de Lausanne; https://medicalxpress.com/news/).
 
Znanstvena istraživanja također su otkrila još jednu značajnu sposobnost antioksidanata u naru: oni naime, mogu inhibirati proliferaciju stanica i njihovu invaziju te pospješivati apoptozu – programirano umiranje stanica u različitim kancerogenim stanicama, uključujući kancerogene stanice kod raka dojke i raka prostate („Proteomic exploration of the impacts of pomegranate fruit juice on the global gene expression of prostate cancer cell;“ Proteomics. 2012 Nov; 12(21):3251-62).           
 
Antioksidanti nara mogu također obuzdati pa i svladati upalu koja doprinosi destrukciji tj. razaranju zglobne hrskavice –a to je ključan uzrok boli i ukočenosti kod mnogih koji pate od osteoartritisa. Jedna znanstvena studija otkrila je da ekstrakt nara blokira nastajanje enzima koji ima ulogu u razaranju hrskavice. Antioksidanti iz nara imaju nadasve pozitivan učinak na srce i krvožilni sustav – i to višestruko, uključujući sniženje krvnog tlaka, usporavanje ili čak uklanjanje nastalih naslaga (tzv. plak) u arterijama što doprinosi normalnom protoku krvi. Štoviše, antioksidanti nara štite od oksidacije tzv. 'dobri kolesterol' ili HDL, kao i 'loš kolesterol' ili LDL te tako usporavaju razvoj ateroskleroze. Antioksidanti u naru nisu 'slobodni' – oni su vezani za šećere u plodu nara; no, istraživanja su otkrila da usprkos tome, antioksidanti nara su blagotvorni / korisni i za dijabetičare. Međutim, istraživanja kineskih znanstvenika („Institute of Hygiene and Environmental Medicine,“ Tianjin, Kina) otkrila su još nešto zanimljivo: tvrda, gruba kora ploda nara sadrži gotovo dvostruko više antioksidanata – osobito fenola, flavonoida i proantocijanidina od pulpe tj. unutrašnjosti ploda: pulpa sadrži 24 miligrama/gram fenola dok kora sadrži čak 250 miligrama/gram. Sadržaj flavonoida također je značajno viši u kori ploda nego u pulpi: 59 mg/g u kori nasuprot 17 mg/g u pulpi, a sadržaj proantocijanidina je isto veći u kori – 11 mg/g dok je u pulpi 5 mg/g. Jedino je sadržaj vitamina C bez znatne razlike: 0,99 mg/g u kori te 0,85 mg/g u pulpi (Yunfeng Li et al.: „Evaluation of antioxidant properties of pomegranate pulp extract,“ Food Chemistry svibanj 2006; Vol. 96(2):224-260).
 
Međutim, kora nara nije jestiva, ona je vrlo gorka. Stoga se proizvodi prah od kore nara kao dodatak prehrani. No, i prah kore nara je gorkog okusa i teško ga je progutati. Ipak, bez obzira na navedeno, dobro je i mudro uvrstiti nar u prehranu tijekom jeseni – svježi plod i prirodni sok od nara, a narom možete ukrasiti i različite slastice pa i salate.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Jeffrey M. Smith i Amy S. Hart kao autori filma istražuju i oštro kritiziraju opasnosti GMO-a i pesticida

 
 
Dokumentarni film „Tajni sastojci“ („Secret Ingredients“) premijerno je prikazan 18. listopada 2018. godine. Redatelji i producenti ovog višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma u trajanju od osamdeset minuta jesu Jeffrey M. Smith, osnivač i ravnatelj Instituta za odgovornu tehnologiju (Institute for Responsible Technology), te Amy S. Hart. Film osporava ideju o sigurnosti genetski modificiranih organizama, GMO-a, i pratećih pesticida: „Ukoliko vas zbunjuje što biste trebali jesti, novi dokumentarni film najvjerojatnije će pogoršati vašu zbunjenost.“ Dokumentarni film „Tajni sastojci“ govori o dramatičnim ali i emocionalnim zbivanjima u nekoliko obitelji koje su nakon svih dijagnoza donijele odluku o promjeni života – a odluka se odnosila na prehranu bez GMO-a.
https://images-na.ssl-images-amazon.com/images/I/91SdTPTvE0L._RI_.jpg
Jeffrey M. Smith i Amy S. Hart kao autori filma istražuju i oštro kritiziraju opasnosti GMO-a i pesticida te ispituju sigurnost ali i znanost u svezi hrane koju konzumiramo. Tajni sastojci u hrani naime, mogu biti pokretač različitih poremećaja i bolesti: prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, neplodnosti, karcinoma, probavnih problema, autizma, kožnih problema, osjetljivosti na gluten, alergija, umora i iscrpljenosti, anksioznosti, problemi pamćenja, koncentracije i pažnje i brojne druge. A liječnici u filmu svjedoče o poboljšanju zdravlja nakon promjene hrane – prehrana bez GMO-a i bez kultura tretiranih glifosatom, tvrde da to nije slučajno i objašnjavaju zašto. 
 
Film započinje pričom obitelji Kathleen DiChiara koja je bila suočena s brojnim ozbiljnim zdravstvenim problemima. Kathleen DiChiara iznenada je oboljela od neuropatije koja se očitovala „slabošću“ u nogama uz prijetnju potpunog gubitka pokretljivosti, tj. prijetila je nepokretnost. DiChiara se istovremeno borila protiv nekoliko kroničnih bolesti, uključujući sindrom miofascijalne boli, fibromijalgije i sindroma iritabilnog crijeva, zbog čega je na kraju izgubila i posao. Zatim upoznajemo njezina tri sina koji su imali različite zdravstvene probleme. Najstariji sin imao je dijagnosticiran poremećaj autističnog spektra, poremećaj u govoru i ponašanju, anksioznost. Drugi sin imao je ozbiljne poremećaje i tešku astmu, nadutost, osjećaj neugode i nadražaja. Najmlađi sin imao je po tijelu kožni osip i crvenilo. Suprug Stephen DiChiara, imao je benigni tumor u prsima. Sveukupno, kako DiChiara navodi u filmu, cijela obitelj, njih petero, imala je ukupno 21 kroničnu bolest. Nadalje, u filmu svjedoče i druge obitelji koje su također suočene s drugim i sličnim zdravstvenim problemima, ali i s drugim brojnim zdravstvenim poremećajima, uključujući pobačaj, alergije na hranu te još nekoliko slučajeva autizma.
 
Svi koji su izravno u kameru svjedočili o brojnim zdravstvenim problemima, na kraju su potvrdili slijedeće: kada su promijenili hranu i u potpunosti prešli na tzv. organsku prehranu bez genetski modificirane hrane, odn. bez genetski modificiranih organizama/GMO-a, došlo je do zdravstvenog poboljšanja. Tako na kraju filma saznajemo da je DiChiara vratila svoju pokretljivost a najstariji sin više nije imao dijagnozu poremećaja autističnog spektra. DiChiara izjavljuje: „Ne mislim da je svaki oblik autizma posljedica konzumiranja genetski modificirane hrane, ali isto tako smatram da prehrana s genetski modificiranom hranom ne će imati nikakav učinak na poboljšanje zdravstvenog stanja kod djece s autizmom.“ Znanost tvrdi da nema lijeka za autizam, ali najnovija znanstvena istraživanja dokazuju da posebna prehrana može imati pozitivne učinke kod osoba s autizmom (o tome sam već ranije pisala). Osim svjedočanstava obitelji, dokumentarni film također istražuje povijest i učinke genetski modificiranih organizama i herbicida glifosata na ljudsko zdravlje. Glifosat je najrašireniji herbicid u poljoprivrednoj proizvodnji i vezan je naročito uz uzgoj genetski modificiranih poljoprivrednih kultura koje su otporne/tolerantne na glifosat.
 
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila je glifosat u skupinu tvari „vjerojatno kancerogen.“ Glifosat je, podsjetimo se, aktivan sastojak herbicida „Roundup“ čiji proizvođač je kompanija Monsanto (sada u vlasništvu Bayera), a genetski modificirani organizmi odnosno poljoprivredne kulture otporne na glifosat nazivaju se „Roundup Ready“ i one su, zahvaljujući tehnikama genetskog inženjeringa otporne na herbicid glifosat koji bi ih u protivnom – ubio, upozorava u filmu kardiolog Jeff Ritterman. Kardiolog Jeff Ritterman također ističe da rezidue glifosata nalazimo u našoj svakodnevnoj hrani i neminovno ovu kemijsku tvar, otrov, unosimo hranom u naš organizam.
 
Film otkriva i činjenicu kako je „glifosat bio proizveden za industriju kao sredstvo za čišćenje, a to sredstvo može uništiti metale i minerale, što nikako nije dobro,“ upozorava neurolog David Perlmutter. Inače prilagođen za čišćenje cijevi, glifosat može negativno i štetno djelovati na dobre crijevne bakterije, može zbog toga potaknuti upalni proces u mozgu, a također utječe i kontrolira nastajanje serotonina i dopamina, dvije dobre kemijske tvari koje imaju pozitivan učinak na naše raspoloženje, izjavljuje Perlmutter. No, film prema kritičarima, ima i dva važna propusta. Prvi je da organska (ekološka hrana) nije nužno bez rezidua glifosata jer je ovaj herbicid ubikvitaran tj. sveprisutan (u tlu, u zraku, u pitkoj vodi, u oborinama i dr.). Prema izvješću „Environmental Working Group“ (15.08.2018.) koje se temelji na prisutnosti glifosata u prehrambenim proizvodima na bazi zobi u kojima su pronađeni tragovi herbicida glifosata. No, ova kemijska tvar prisutna je u znatno manjoj količini u hrani iz organskog/ekološkog uzgoja nego što je to slučaj u konvencionalnoj hrani, uključujući i genetski modificiranu hranu.
 
Drugo, film je propustio navesti i barijere u opskrbi i dostupnosti organskih prehrambenih proizvoda: dok film sugerira da je organska hrana zdravija i da bi je svi trebali jesti, ne osvrće se na cijenu ili dostupnost hrane iz organskog/ekološkog uzgoja diljem SAD-a što sigurno varira zbog nekoliko, često nekontroliranih čimbenika. Dokumentarac „Tajni sastojci“ može pobuditi i strah kod gledatelja. „Da li znanstvenici i grupe poput američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) i Agencije za zaštitu okoliša (EPA) svjesno vode američke potrošače na toksični teritorij? Ovo nije pitanje na koje je moguće odgovoriti u jednostranom, 80-minutnom filmu. Ali vjerojatno je dobro nastaviti istragu.“
 
Izvor: Kate Bratskeir: „Food documentary 'Secret Ingredients' challenges the idea that GMOs and pesticides are safe,“ 14.11.2018., www.mic.com ;
https://secretingredientsmovie.com  - možete saznati više o filmu i pogledati  „trailer“ tj. inserte iz dokumentarnog filma.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Utorak, 22/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1359 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević