Get Adobe Flash player

Prema objavljenim podatcima, 2017. od posljedica sezonske gripe na globalnoj razini umrlo je 650.000 ljudi

 
 
Posljednja dva tjedna u mjesecu siječnju 2020. Svjetska zdravstvena organizacija navodi mogućnost „globalne javnozdravstvene krize“ povezane iznenadnom pojavom i brzim, nezaustavljenim širenjem posve novog koronavirusa ('coronavirus') 2019-nCoV u kineskom gradu Wuhan, provincija Hubei. Članovi odbora za hitna stanja Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization / WHO) 22. 1. 2020. razmatrali su o novoj epidemiji kao i o tome postoje li uvjeti za proglašenje „hitnog stanja od međunarodnog značaja.“ Ipak, ta je odluka odgođena. No, 30. 1. 2020. u Ženevi, sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije održan je sastanak Odbora za hitna stanja na kojem je odlučeno da se oboljenje dišnog sustava, točnije upala pluća uzrokovana novim koronavirusom 2019-nCoV proglasi hitnim javnozdravstvenim stanjem od međunarodnog značaja. Međutim, WHO istovremeno ne preporučuje nikakva ograničenja u prometu ljudi i trgovine s Kinom, osobito provincijom Hubei i gradom Wuhanom. Usprkos tome, Kina koja još uvijek pamti epidemiju SARS-a čiji izvor nikada nije otkriven, odlučuje se na provođenje strogih mjera u svrhu sprječavanja širenja bolesti, a grad Wuhan s oko 11 milijuna stanovnika i cijela provincija Hubei nalaze se u svojevrsnoj karanteni.
https://www.collaborativedrug.com/wp-content/uploads/2020/01/Coronavirus-2019-nCoV-The-Facts-Adding-to-The-Discussion_1200.jpg
Poučeni ranijim iskustvom o 'globalnoj' epidemiji SARS-a, a prije toga ptičje gripe i svinjske gripe koje bi mogle uzrokovati milijune smrtnih slučajeva, pojedini stručnjaci proveli su određeno istraživanje kako bi javnost, ako ništa drugo, naveli na razmišljanje i promišljanje.
Profesor emeritus ekonomskih znanosti Michel Chossudovsky, Sveučilište u Ottawi (University of Ottawa), ujedno je osnivač i direktor Centra za istraživanje globalizacije, autor 11 knjiga, u svojem tekstu objavljenom 31. 1. 2020. navodi slijedeće: „Na dan 30. 1. 2020. u Kini koja ima gotovo 1,4 milijarde stanovnika potvrđeno je ukupno 9.600 slučajeva infekcije uzrokovane novim koronavirusom i 213 umrlih. A na dan 31. 1. 2020. potvrđeno je ukupno 9.800 inficiranih osoba i 216 umrlih.“ Značajan podatak koji se prešućuje: nije potvrđen ni jedan smrtni slučaj izvan Kine. Pored toga, od ukupnog broja potvrđenih slučajeva infekcije novim koronavirusom (9.600 osoba), 150 slučajeva potvrđeno je izvan Kine. Nadalje, na temelju objavljenih podataka – zaključno s 30. 1. 2020., infekcija novim koronavirusom 2019-nCoV ima nisku stopu smrtnosti: 2,1 posto u usporedbi sa sezonskomm gripom 2019./2020.
 
Nasuprot tome, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da je do sada ovosezonska gripa 2019./2020. uzrokovala oboljenje oko 15 milijuna ljudi, 140.000 osoba je hospitalizirano a zabilježeno je 8.200 smrtnih slučajeva u SAD-u čija populacija broji oko 330 milijuna – dakle, otprilike ¼ populacije Kine. A prema objavljenim podatcima, 2017. od posljedica sezonske gripe na globalnoj razini umrlo je 650.000 ljudi. Usprkos svim poznatim činjenicama i podatcima, mediji novi koronavirus proglašavaju velikom globalnom prijetnjom. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a povodom odluke da se infekcija izazvana novim koronavirusom proglasi javnozdravstvenim hitnim stanjem od međunarodnog značaja na konferenciji za medije izjavljuje slijedeće: „Glavni razlog ove odluke nije ono što se događa u Kini, nego ono što se događa u drugim državama. Najviše nas zabrinjava mogućnost širenja virusa u zemlje sa slabim zdravstvenim sustavima i koje nisu spremne nositi se s time.“ Što se to točno događa u „drugim zemljama“ prema podatcima zaključno s 30. 1. 2020.? Prof. Chossudovsky još jednom ističe – ovaj put na temelju službenih podataka koje je objavila „Al Jazeera“ 31. 1. 2020.: 150 potvrđenih slučajeva izvan Kine te 2 slučaja na kineskom teritoriju (Hong Kong i Macau).
 
Prof. Chossudovsky postavlja pitanje generalnom direktoru Svjetske zdravstvene organizacije (WHO): „Je li zaista opravdana odluka o proglašenju javnozdravstvenog hitnog stanja od međunarodnog značaja?“ navodeći još jednom podatak o 150 potvrđenih slučajeva infekcije novim koronavirusom izvan Kine, dok ukupna svjetska populacija ima oko 7,7 milijardi stanovnika od čega Kina ima 1,4 milijarde. Ovom odlukom, smatra prof. Chossudovsky, Svjetska zdravstvena organizacija samo je pokrenula paniku u javnosti i izazvala 'atmosferu straha.' Opravdano ili ne? Nažalost, korporativni mediji služe kao instrument dezinformacija. Stoga prof. Chossudovsky podsjeća javnost na slijedeće vraćajući se u 2009. godinu kada je prijetila globalna pandemija svinjske gripe izazvane virusom H1N1 te su zapadni mediji u srpnju 2009. prenijeli upozoranje WHO-a: „ .... u slijedeće dvije godine dvije milijarde ljudi moglo bi biti zaraženo virusom H1N1 – gotovo jedna trećina svjetske populacije.“
 
Margaret Chan, tadašnja generalna direktorica WHO-a 11. 6. 2009. izjavljuje sljedeće: „...znanstveni kriteriji za pandemiju influenze postoje. Stoga sam donijela odluku da uzbunu o pandemiji s Razine 5. podignem na Razinu 6. Svijet je sada na početku pandemije influence 2009. ...“ Nešto kasnije, 21. 7. 2009. „Reuters“ prenosi izjavu Margaret Chan: „Proizvođači cjepiva mogu proizvesti 4.9 milijardi doza cjepiva godišnje što je najbolji scenario...“ To je zapravo bio financijski „vjetar u leđa“ velikim globalnim farmaceutskim kompanijama koje proizvode cjepiva: GlaxoSmithKline, Novartis, Pfizer, Merck & Co., Sanofi i dr. Lažne vijesti o svinjskoj gripi. Lažne statistike. Laži na najvećoj državnoj razini.
 
„Svinjska gripa mogla bi 'pogoditi' 40 posto Amerikanaca u sljedeće 2 godine, a nekoliko stotina tisuća ljudi moglo bi umrijeti ako cjepivo i druge mjere ne budu učinkoviti...“ – bila je to službena izjava Administracije tadašnjeg predsjednika SAD-a Baracka Obama (Associated Press 24. 7. 2009.). Ali... pandemija svinjske gripe nije se dogodila. I nije oboljelo dvije milijarde ljudi. No, države su zato odlukom svoje Vlade kupile milijune doza cjepiva protiv svinjske gripe H1N1. A onda je virus mutirao i milijuni kupljenih doza cjepiva postalo je beskorisno. Farmaceutske korporacije ostvarile su golemu zaradu dok su brojne države – izgubile. Istraga o ovoj golemoj prijevari nikada nije provedena. Časopis „Forbes“ 10.02.2010. citirao je izjavu epidemiologa Wolfganga Wodarg: „Lažna pandemija jedna je od najvećih medicinskih skandala stoljeća.“
 
Vratimo se sadašnjosti i epidemiji novog koronavirusa 2019-nCoV. Svjetska zdravstvena organizacija pohvaljuje Kinu, kinesku Vladu i brojne medicinske  i druge stručnjake na njihovom radu i brzoj reakciji u svrhu sprječavanja moguće katastrofe. Kina surađuje s WHO-om i drugim državama, razmjenjuje informacije i drugo: „Mjere koje je poduzela Kina su dobre, ne samo za nju nego i za ostali svijet.“ Larry Romanoff, poslovni čovjek, konzultant za menadžment, gostujući profesor na Shanghai Fudan University, danas u mirovini i piše seriju od 10 knjiga o odnosima Kine i Zapada, u svojem objavljenom tekstu (Global Research, 31. 1. 2020.) opširno se osvrnuo na ekonomske i financijske posljedice pojave i širenja novog koronavirusa 2019-nCoV. Iako medicinski stručnjaci u Kini svake godine bilježe mnogo više umrlih od posljedica sezonske gripe, Kina je uložila 30 milijardi RMB-a (oko 4 milijarde USD) u svrhu borbe protiv novog koronavirusa. Ekonomske posljedice i financijski gubitci zbog pojave infekcije novim koronavirusom 2019-nCoV već sada su golemi i biti će još veći. Naime, uoči proslave kineske Nove godine koja je trebala započeti 25. 1. 2020. milijuni ljudi stavljeni su u karantenu: željeznički putnički promet smanjen je za 75 posto u odnosu na isto razdoblje prošlogodišnje Nove godine. Kina je produljila novogodišnje praznike s namjerom da građani ostanu u svojim domovima tj. svojevrsnoj izolaciji duže vremensko razdoblje. No, jednako tako uskoro se očekuje val povratnika svojim domovima ili radnom mjestu čime postoji opasnost za nove infekcije. Nadalje, brojne zrakoplovne kompanije uvele su ograničenja ili čak otkazale sve letove za Kinu; zrakoplovne kompanije Air France, Air Canada, Delta Airlines, British Airways i dr. suspendirale su sve letove za i iz Kine. Rusija, Mongolija i Sjeverna Koreja zatvorile su sve granične prijelaze s Kinom do 1. ožujka 2020. Rusija je zatvorila granicu u dužini od 4.200 km. SAD i brojne druge države svojim građanima preporučuju izbjegavanje putovanja u Kinu dok su mnoga strana poslovna predstavništva (Starbucks, McDonald's, IKEA i dr.) privremeno zatvorili svoja vrata. Mnoge države evakuirale su diplomatske predstavnike iz Kine, uključujući SAD, Japan i Francusku. Australija sve osobe sumnjive na zarazu novim koronavirusom 'stavlja' u 14-dnevnu karantenu na jednom malom otoku 1600 km udaljenom od kopna Australije. Veliki putnički brodovi, kruzeri, nalaze se u karanteni: kruzer sa 7000 putnika i članova posade u karanteni je u talijanskoj luci Civitavecchia (u blizini Rima) zbog sumnje i straha da je kineski bračni par iz Macaua inficiran koronavirusom.
 
U izolaciji je japanski kruzer u luci Yokohama južno od Tokija nakon potvrde da je 80-godišnji muškarac inficiran novim koronavirusom putovao istim brodom sredinom siječnja. Kruzer s 3.600 putnika i članova posade od 5. veljače nalazi se u karanteni u Hong Kongu.
Pascal Sacré napisao je izvrstan tekst koji je s francuskog preveden na engleski jezik a objavio ga Global Research 9.02.2020. pod naslovom: „Politika i korupcija Svjetske zdravstvene organizacije“ s važnom napomenom da je tekst napisan prije izbijanja epidemije novog koronavirusa 2019-nCoV u Wuhanu.
 
Sacré argumentirano dokazuje povezanost i usku suradnju Svjetske zdravstvene organizacije s farmaceutskim korporacijama. „Povezanost stručnjaka WHO-a s farmaceutskom industrijom vrlo je opasno, vrlo nejasno i teško razrješivo,“ napisao je Sacré. Rad WHO-a u početku je zamišljen kao „dobrotvorni“ rad a Organizaciju financiraju države članice UN-a. Međutim, prije nekoliko godina WHO je prihvatila javno-privatno partnerstvo što Organizaciji omogućuje primanje financijske potpore i od privatnih kompanija / industrija. Ali koje industrije? Farmaceutske, dakako. Sacré također upozorava na slijedeće: „WHO nije podvrgnuta istinskim demokratskim izbornim postupcima: to vrijedi i za sve ostale Organizacije (WTO, MMF, UN i dr.) koje zapravo kontroliraju naš svakodnevni život na svim područjima.“  „Istina je da postoji određena logika u suradnji WHO-a i farmaceutskih kompanija koje proizvode lijekove. Međutim, posve je legitimno postavljati pitanja o stvarnoj ulozi ovih farmaceutskih kompanija prilikom usvajanja odluka WHO-a kao i o stvarnom utjecaju farmaceutskih kompanija. ... Očito je da na svjetskoj sceni posao i politika imaju snažan utjecaj na zdravlje,“ napisao je Sacré.
 
U javnosti besprijekornu reputaciju WHO-a narušila je knjiga objavljena 1997. godine pod naslovom: „Svjetska zdravstvena organizacija: pijani mornar javnog zdravlja“ (naslov originala: „L'OMS: Bateau Ivre De La Santé Publique“). Autori knjige - novinar Bertrand Deveaud i profesor ekonomije Bertrand Lemennicier proveli su dvogodišnje istraživanje diljem svijeta na temelju kojeg su napisali ovu knjigu. Dva ugledna svjetska medicinska časopisa, „British Medical Journal, BMJ“ i „The Lancet“ opisuju WHO kao korumpiranu instituciju, dok BMJ u svezi upravljanja epidemijom ptičje gripe 2005. izražava sumnje u integritet i nepogrešivost WHO-a.
Napomena za kraj: prema odluci WHO-a novi koronavirus od 11. veljače 2020. ima novo ime i naziva se: COVID-19 (umjesto 2019-nCoV).
 
Izvor:
 
Prof. Michel Chossudovsky: „Coronavirus Epidemic: WHO Declares a 'Fake' Global Public Health Emergency,“ Global Research, 31. 1. 2020.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Za Hrvatsku su osobnosti bitno važnije od nekih koji putuju svijetom

 
 
Filozof piše Predsjednici. Zašto ste odlikovali, najveću filozofsku osobnost sadašnjosti na ovim prostorima. U središtu je ekologija o kojoj raspravljaju oni koji slabo poznaju uzroke koji utječu na klimatske promjene a time i prirodu. Zašto zanemarujemo povijesna znanja? Imamo bolji digitalni prevoditelj od onog najpoznatijeg. Možda i zadnji posjet Umjetničkom paviljonu.
https://static01.nyt.com/images/2010/06/25/opinion/25stone_art1/25stone_art1-custom1.jpg
Posljednjih dana zbila su se brojna događanja koja zahtijevaju prpošiteljski osvrt.
 
Izniman uspjeh hrvatskih jezikoslovaca i informatičara
 
Započnimo s iznimno pozitivnim događajem. Prof. dr. sc. Marko Tadić, dopisni član HAZU-a i član novo osnovanog Odbora za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU-a (predsjednik akademik Ranko Matasović) postigao je sa svojim suradnicima i suradničkim ustanovama svjetsko dostignuće. Prevoditelj hrvatsko- engleski i obrnuto (http://hr.presidencymt.eu/). Po provjerljivim kriterijima, tehnički je bolji od najpoznatijeg svjetskog prevoditelja. No, pojednostavljeno nije imao dobre tehničke podloge. Pozvao se na Strunu. Voditeljica projekta Struna (Stručno nazivlje), sada umirovljena profesorica Maja Bratanić nije uspjela dovršiti projekt u okviru Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Izostalo je stručno provjeravanje pojedinih rješenja za iste strane riječi. Tamo od kraja šezdesetih, imam pitanje. Zapravo, jedno od temeljnih tehničkih pitanja. Što je to xxx čvrstoća? Jedni kažu vlačna čvrstoća. Od njemačkog Zugfestigkeit. Kako se gumena vrpca produljuje rastezanjem. a ne vlačenjem ili vučenjem, uspio sam normirati u dijelu hrvatskih normi, nizu rječnika te udžbenika naziv rastezna čvrstoća. No pogledaje http://struna.ihjj.hr/ engleski naziv tensile strength. Moj je rastezna čvrstoća (strojarstvo). Za jednu definiciju, od navedenih godina (tada sam bio asistent na Materijalima) odmah se padalo na ispitu. Sada to nastavljaju i moji nasljednici. Zašto se nije nastavio rad na Struni. Došlo je u to vrijeme do potpuno nove orijentacije poslovanja u matičnoj kući. U svakom slučaju, prof. M. Tadić i najuži tim zaslužuju veliko priznanje. Tim više, što je naglašeno. Prijevod se mora provjeriti. Pretpostavljam, od stručnjaka za tematsko područje.
 
Izložbe u Umjetničkom paviljonu
 
Zašto ću vjerojatno odustati od posjeta izložbama u Umjetničkom paviljonu? Postoje dva razloga. Prvi, jako osobni. Stariji gospodin, a vjerojatno i mnogi drugi, vrlo teško se spuštaju po stubama. Je li bi rukohvat u sredini, toliko nagrdio to povijesno znanje? Ono što će me ipak natjerati da još neko vrijeme dolazim, fantastične su izložbe. Svaka čast Ravnateljici. No, sada već po drugi puta sam se uzrujao zbog tekstova  u predvorju. Prvi puta zbog toga što me je netko nazvao mehaničkim inženjerom. Bilo je to na izložbi genijalca, kipara  A. Caldera. Kako je tim prijevodom i on pogođen, rezultiralo je poveznicom između njega i mene. Obojica smo strojarski inženjeri i obojica smo izučili zanate (u smislu stjecanja vještina). On kod djeda i oca kiparstvo, a ja kod oca alatničarstvo. On je svjetski poznat. No, ni ja se ne mogu tužiti. Samo jedna relativno nova podatkara ima navedenih 60 pročitanih tekstova. Čitatelji, diljem svijeta. No, ne mogu doći do liste čitanih tekstova. Nemam 990 USD. Srećom nije jedina baza podataka koja me prati. Oni zarađuju, a ne znam na kojim tekstovima.
 
Druga izložba na koju se osvrćem je ona posvećena hrvatskim umjetnicama. Kako su izložene slike i kipovi, po mom shvaćanju, radi se o vizualnoj umjetnosti. Ona zahtijeva poznavanje i zanata (vještina i pravila rada). Time je za mene i ova vrsta umjetnosti, integralni dio kulture. Što me je zasmetalo. Navod da je Zagreb uvijek bio grad kulture i umjetnosti. Možda me opterećuje to što kao sintezolog stalno rangiram. Ako se napiše kulture i umjetnosti to su meni dva ravnopravna pojma, a ne da je jedan, dio drugog. Trebalo je pisati „Zagreb je uvijek bio grad kulture. Tako i njenog dijela, umjetnosti“. To je vrlo skraćeno objašnjenje. Postoje o toj temi najmanje tri vlastita članka. Kako dugo živim, prisjećam se mnogo toga što mnogi misle da je daleka povijest. Zgodan prijelaz u temu zašto trebamo učiti, ne samo opću povijest, već i onu struke.
Naime ovih dana primio sam e-spis u koje se opisuje kako se nekada brzo računalo. Pitao sam jednog prpošitelja, umirovljenog nastavnika matematike. Napisao mi je. Tako smo nekada računali, dok nisu stigli kalkulatori i računala. No to nove generacije ne znaju. Ne samo računati, nego da postoji uopće računanje bez, barem kalkulatora. Tko se od tehničara još sjeća logaritamskog računala. Treba ipak znati povijest struke. A sad na ekologiju.
 
Zaštita okoliša i suvremeni antropogeni utjecaj na sadašnju klimu
 
Uvod u ovaj dio teksta je susret sa bivšim studentima. Idem prema Umjetničkom paviljonu i dvojica gospode u srednjim godinama pozdrave me, prof. Čatić. Dva bivša studenta FSB-a s početka devedesetih godina. Porazgovaramo, kad jedan kaže. „Znate sjećam se kada ste nam tumačili zašto banana ima najbolju ambalažu. Koru koja se može upotrijebiti“,
Nedavno sam bio na dobro posjećenoj i po naslovu, zanimljivoj tribini. O klimatskim promjenama. Svi su govorili o posljedicama ljudskog djelovanja na klimu. Nitko o uzrocima.
Već sam svima dosadio, pa i sebi s plastičnim vrećicama. No, što mogu kada su sporne plastične vrećice bolje od svih načinjenih od ostalih materijala za bagove (od engleske riječ bag). Koja znači vreća, vrećica, torba, torbica. Kako se ne zna povijest struke, jedna bivša ministrica i vrlo glasna zastupnica svuda gdje to može biti, postala je bijesna ne samo na vrećice, već na plastiku u cjelini. Zato traži da se iz Sabora i sličnih ustanova ukloni sva plastika. Da se uvede što? Porculansko ili keramičko posuđe? Koje treba pozorno dijeliti i sakupljati. Zatim prati, trošiti detergente i zaposliti još kojeg uhljeba. Ako ih za takve poslove uskoro uopće bude. Ili možda da se ne sam u Sabor, uvedu tako reklamirane papirnate čaše sa slojem polietilena. Za koje nema postrojenja za oporabu u Hrvatskoj. U Velikoj Britaniji samo tri.
Ispričao mi je kolega koji je nedavno posjetio Norvešku da tamo nema deponija. Na određenoj udaljenosti su sortirnice u koje donesete sve što ste sakupili u jednoj vreći. Tamo se odvoj što se može korisno oporabiti, a ostalo se spali. Moj prijatelj, prpošitelj P2, mi je na to rekao. Da, ali u Hrvatskoj ne bi trebali tu vreću nikuda nositi, došao bi domaći kamion koji bi to preuzeo i razvrstao. To patentirano rješenje su kupile brojne zemlje, ali ne i Hrvatska.
A sada na povijest problema. Pisao sam svojedobno za časopis EGE. Ima opisano kako se „zeleni pokret“ razvijao u početku devedesetih. Sada nam je uzor Greta. A strani lanci nam nude kao spas za Hrvatsku rješenja koja moramo platiti, a ekološki su lošija. Bilo bi dobro da jedan hrvatski institut društvenih znanosti u okviru nekog projekta analizira razvoj „zelenih“ od devedesetih do sadašnjosti. Uz uvjet. Suradnici moraju biti i oni koji su uzročnici svega što se događa. A ne da dođemo na skup o klimatskim promjenama, a nema nijednog tehničara (uzrok).
 
I da zaključim tekst. Jedan hrvatski filozof, kakvih ima mnogo, pisao je kako je mogla Predsjednica odlikovati definitivno najvažniju filozofsku osobnost sadašnjice na ovim prostorima. Kada kažem osobnost, mislim na osobu koja djeluje ne sam kao stručnjak već i kao društveno angažirana osoba koja svojim idejama doprinosi razvoja zvanja. I to tako važnih kao što je filozofija. Zato podupirem odluku odlazeće Predsjednice. Trebalo je to učiniti i prije. Jer ta osobnost to i zaslužuje. Za Hrvatsku su takve osobnosti, bitno važnije od nekih koji putuju svijetom. Od njih ova zemlja nema koristi.
 

Igor Čatić, profesor emeritus

Kako dalje - ministrica optužuje NCVVO

 
 
Iz medija saznajemo tek ovih dana da se prije skoro godinu dana savjetnik predsjednika Vlade povukao iz „upravljanja“ i nadziranja reformskih procesa u školstvu. I taj proces ostavio je na „milost ili nemilost“ nomenklaturi koja je više ili manje nekompetentna (u stručnom i znanstvenom znanju) i koja uopće ne mari za javne argumente koji im ne odgovaraju. Dakle, javnost tu činjenicu ne zna godinu dana jer očito nije bilo važno objaviti ju. No, tu činjenicu ne zna ni ministrica. Bilo bi smiješno da nije - tragično! Razmotrimo samo neke činjenice i procese na primjeru matematike, koje također ilustriraju stanje u hrvatskome školstvu.
 
Podatci ili činjenice
 
Podatci o broju sati nastave Matematike u RH ukazuju, u usporedbi s europskim, ali i s mnogim zemljama u svijetu, da je taj broj među najmanjima kao što je i nastavna godina među najkraćima. O tome se možete uvjeriti, primjerice, u dva diplomska rada objavljena na mreži (M. Nekić: Matematičko obrazovanje u Finskoj i A. Ergović: Matematičko obrazovanje u Europi).
https://m.vecernji.hr/media/img/b9/e6/156b126a5d54882a6d19.jpeg
Petar Mladinić
 
U NN 7/2019.: Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Matematike za osnovne škole i gimnazije u RH možete seuvjeriti da ministrica ne uvažava (čak ni ne odgovara) na primjedbe jezikoslovaca o terminu „kurikulum“, a također ne poštuje hrvatski pravopis, hrvatsku normu (pa ni europsku) niti hrvatski zakon, koji propisuju da je u RH decimalni znak decimalni zarez, a ne decimalna točka. Ne poštuje to čak ni kao matematičarka. „Hrvatsko matematičko  nazivlje“ godine 2015. objavio je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (v. str. 23). Svi to u Hrvatskoj poštuju osim nje i, slijedom njezine odluke, ni izdavači školskih udžbenika. U spomenutoj Odluci na str. 22. (MAT OŠ A.5.5.) u Preporuci za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda propisuje se:  „(…) Istaknuti da decimalna točka u matematici odgovara decimalnom zarezu u nekim područjima (…)“. [istaknuo P. M.] Ova preporuka dovoljno jasno ocrtava znanje i stručnost kreatora te poštivanje zakona i normi u RH kao i njihove skrivene namjere.
 
Loši rezultati naših učenika na međunarodnim testiranjima (Vidi diplomski rad: M. Ćapko: Međunarodno istraživanje trendova u znanju matematike i prirodoslovlja (TIMSS) i posljednje službeno izvješće o rezultatima PISA testiranja.) također ukazuju da se do sada nimalo nije poboljšalo stanje usprkos svim pokušajima reformskih promjena. Posebice na ovakvo stanje ukazuju rezultati na maturi 2018./2019. godine. U ljetnome roku od 30561 pristupnika palo ih je na ispitu 8748 (ili 29 %), a u jesenskome roku na višoj razini ispita od 1036 pristupnika palo ih je 464 (ili 45 %), a na nižoj od 3893 pristupnika palo je 1228 (ili 32 %). Zanimljivo je da nitko u Hrvatskoj ne pokušava objektivno/znanstveno/pedagoški istražiti stanje i uzroke i ukazati na moguća rješenja. Bez dijagnoze „bolesti“ provodi se „liječenje“.
 
Udruga HUNI (www.huni.hr) prošle je godine započela istraživanje o znanju učenika 8. razreda OŠ te 1., 2. i 3. razreda gimnazija i srednjih škola o temeljnom matematičkom pojmu– funkcijama. Test o poznavanju linearne, kvadratne i eksponencijalne funkcije u petnaest hrvatskih škola (5 OŠ, 10 SŠ) u devet gradova rješavalo je 1336 učenika. Testovi su bili usklađeni s van Hieleovim modelom koji ima pet razina znanja. Taj model, sukladno uzrastu, elaborira da bi ukupna populacija trebala biti barem na 3. razini znanja (a pojedinci i na višim razinama). Testiranje je ukazalo da su naši učenici tek na prvoj ili sporadično na drugoj razini. (Testove i rezultate po školama i razredima kao i druge činjenice možete vidjeti na web stranici udruge.)
 
Kriteriji ocjenjivanja znanja
 
U našemu školstvu učitelj/nastavnik odlučuje o ukupnoj ocjeni učenika temeljem aritmetičke sredine svih ocjena u jednome predmetu. Taj kriterij nikada nije ni stručno ni pedagoški elaboriran niti javno deklariran. Niti je korektan u bilo kojemu smislu. Zašto taj 'činovnički' pristup učeniku onih koji se zaklinju da im je učenik u „središtu svijeta“? Po tome kriteriju, primjerice, učenik iz istoga dijela gradiva ima jedinicu, a nakon ispravka dobije peticu. Prosjek mu je trica, tj. ocjena dobar (3). Svašta! Pa nikada nije znao za dobar!
Za maturalni ispit propisuje se sve i svašta, ali nikada se unaprijed ne propisuju bodovni pragi koji pristupnik treba imati za pojedinu ocjenu. Bodovni pragovi prolaznosti i ocjene donose se nakon uvida u bodovne rezultate populacije. Kakvo je to „mjerenje“ rezultata s naknadnim baždarenjem instrumenata? I onda smiješno zvuči da je 10 000 polaznika palo na ispitu. Mogli su tako ili svi pasti ili svi proći.
Bloomova taksonomijaje psihološki model i kao svaki model ima svoje dobre i loše strane. Za matematiku je taj model, kao i svaki općeniti model, ograničavajući. U matematici postoji nekoliko modela koji nisu „bezgrješni“, ali su sigurno bolji od Bloomovog. Jedan takav model je i van Hieleov model. O modelima koje treba primijeniti također nikada nije bilo javne, stručne ili znanstvene rasprave. Bloomov model nametnut je bez rasprave!
 
Istraživanja u RH
 
U RH se periodično provode međunarodna istraživanja TIMSS i PISA. Domaćih istraživanja nema! U vrijeme HNOS-a bilo se započelo s nacionalnim ispitima koji su počeli ukazivati na stanje, probleme i kontrolu promjena. No, naprasno su prekinuti kao što je prekinut i napušten HNOS. U zamjenu za te promjene počela je (s promjenom vlasti!) priča i rad na novoj reformi koja je sada okljaštreno svedena na Školu za život i „nasilno“ djelomično uvođenje Informatike svima.
Prijedlozi reformskih promjena nisu utemeljeni ni na teoretskome modelu ni na rezultatima objektivnih istraživanja. Oni su „odokativni“ modeli i „odokativni“ prijedlozi te su unaprijed osuđeni na neuspjeh. Podsjećaju na ponašanje liječnika koji liječi pacijenta bez dijagnoze i koji „uspješno“ sređuje neki očiti simptom bolesti, primjerice smanji mu visoku temperaturu. I to se onda naziva uspješnim liječenjem! Takvoga su tipa odluke o debljini i težini udžbenika, o uporabi digitalnih/e-materijala, o uporabi tehničkih pomagala (tableta, micro-bitova) itd.
Dakle, ni MZO, ni AZOO, ni NCVVO, ni katedre na nastavničkim fakultetima nisu pokrenuli, a kamoli proveli, sveobuhvatna istraživanja i temeljem njih predložili mjere i aktivnosti reformskih procesa. Pojedinci (ugledni, ali javnosti nepoznati) i skupine koje ukazuju na ove probleme efikasno se politički eliminiraju iz javnosti bez ikakvih korektnih argumenata.
 
Promjene kurikula i metoda u nastavi
 
Tko i zašto ne poštuje znanstvene kriterije i pravne procedure promjena? Tko i zašto ne uvažava argumente nego ih bahato ignorira? Tko i zašto ne želi konsenzus u elaboriranju i u realizaciji reforme? Odgovor je svima poznat i nesporan!
Mogu li se promjene efikasno realizirati uporabom digitalnih alata? Zašto se ignoriraju vrlo velika upozorenja o lošim posljedicama takve uporabe? Zašto se zanemaruju i bez obrazloženja odbacuju prakse mnogih zemalja koje te alate ne dopuštaju u svojemu školstvu? Svakako treba pročitati knjigu M. SpitzeraDigitalna demencija – Kako mi i naša djeca silazimo s uma?, a 2018. godine prijevod je objavila naklada Ljevak. Ništa iz te knjige nije doprlo do „mozga“ kreatorima sadašnjih poteza u školstvu kao ni političarima koji bi trebali skrbiti o javnom dobru, tj. o školstvu. Godine 2000. objavljena je knjiga Standardi za nastavu matematike, godine 2003. Matematičko otkriće i Povijest matematike za školu, a 2004. Tako poučavamo matematiku. U ovim su knjigama naznačene činjenice i argumenti za svaki iole ozbiljniji matematički kurikul i metode u nastavi.
Bilo bi zanimljivo utvrditi koliko škola ima ove knjige u svojoj knjižnici, koliko učitelja/nastavnika zna da one postoje (a kamoli da su ih pročitali ili ih rabe u svojemu poučavanju) i koliko se naših reformatora u svojim prijedlozima inspiriralo idejama i činjenicama iz njih. Mogao bih se okladiti da više od 90 % njih niti ne zna da te knjige postoje. Ali isto tako mogao bih se okladiti da reformatori ne mogu javno objaviti izvore iz kojih crpe svoje prijedloge.
 
Diplomski i poslijediplomski studij matematike
 
Akademik Sibe Mardešić davno je predlagao da se nastavnički studiji preurede sukladno cilju – nastavnicima i potrebama njihovoga budućeg posla. Smatrao je da njihov studij ne treba biti samo malo različit od studija inženjera matematike. Također je predlagao da se na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu utemelji poslijediplomski/doktorski studij matematičke edukacije. Ništa od toga nije niti pokušano! A sve zemlje na svijetu to imaju i u njima školuju svoje nastavnike. Mađari imaju čak posljednju studijsku godinu u kojoj budući nastavnici rade u školi pripremajući se za diplomiranje. A u nas? Naši studenti imaju tijekom studiranja manje sati prakse u razredu nego polaznici u autoškoli.
Zahtjev da se budući nastavnici moraju poučavati na način na koji će oni poučavati ukazuje na temeljni problem našeg školstva. O (ne)pripremljenosti nastavnika za posao za koji su se školovali mogao bih napisati romane za povjerenstva za polaganje stručnih ispita! Nažalost! I to je jedan od čimbenika školskoga neuspjeha učenika uz neodgovarajući sadržaj i metode poučavanja. Naš kurikul u velikome dijelu ne poštuje spomenute Standarde za nastavu Matematike kao ni smjernice poznate kao Matematika za digitalno doba.
 
Napad ministrice Divjak na NCVVO
 
Zašto je ministrica Divjak na nedavnoj konferenciji za medije napala NCVVO? Razloga su dva, a povod su katastrofalni rezultati pristupnika na maturi u prošloj godini. Jedan je razlog da nezavisni segment školstva želi podrediti sebi i svojim ambicijama. Već je to nedopustivo zadiranje u autonomiju NCVVO-a (bez obzira na neke dobre argumente prigovora NCVVO-u). Drugi je razlog „bacanje pijeska u oči“ javnosti u stilu političara oko nje i skretanje pozornosti javnosti s njezine odgovornosti za katastrofalan rezultat na prošlogodišnjoj maturi! Ako u „proizvodnji“ ima 30 % „škarta“, onda je to žuran razlog za smjenu odgovornih u „proizvodnji“. A ona je na vrhu te „proizvodne“ piramide i trebala bi dati ostavku, zar ne? U Japanu ministar prometa daje ostavku (a nekada bi učinio i harakiri) ako se dogodi velika željeznička nesreća iako nije konkretan krivac za nju! A kod nas? Ministrica - umjesto ostavke - napada NCVVO. Sapienti sat!
Sva djeca (Skoro svi su odlični u osnovnoj školi i skoro svi uspješno završavaju srednjoškolsko obrazovanje.) uspješna su 12 godina, a onda matura pokazuje da trećina učenika nije sposobna (i to nakon naknadno određenih bodovnih pragova prolaznosti) položiti niti B razinu mature. I nitko nije kriv?!
A procvat biznisa kojim se djeca pripremaju za maturu (Iz takvoga miljea dolazi i pomoćnica ministrice Divjak – i još se hvali da ona pripada toj sredini i u koju će se vratiti nakon karijere u Ministarstvu.) i privatnih instrukcija karcinomski su simptomi sustava. A to što oni rade nema veze s matematikom i poučavanjem niti učenjem matematike. I ništa se ne poduzima kako bi školstvo profunkcioniralo. Ministrica pokušava „čistiti ribu od repa“ (iako NCVVO nije rep jer nema nikakvoga utjecaja na reformu), a „riba smrdi od glave“. Htjela ona to priznati ili ne!
 
Usporedbe ocjena
 
Usporedbe nastavničkih ocjena/procjena (koliko god one bile 'problematične') i ocjena na maturi u Matematici (i ostalim predmetima osim Engleskoga jezika) miješanje su krušaka i jabuka, tj. neusporedive su i ne mogu poslužiti u ozbiljne svrhe. Služe samo za, ponavljam, bacanje pijeska u oči javnosti i stigmatiziranje nastavničkoga kadra.
Usporedba rezultata u školi i na maturi učenika u Engleskom jeziku do kosti ogoljava sve argumente i floskule kojima se komentiraju rezultati u ostalim predmetima. Engleski jezik u školama poučava se sukladno svjetskim standardima i standardima jezika. I takvi se standardi ocjenjuju/procjenjuju i u školi i na maturi istim „mjernim“ instrumentima. I zato su učenici u tom predmetu uspješni!
 
Zaključno
 
Reforma i zahvati u školstvu trebaju valjda biti sveobuhvatni, a ne segmentirani. I ne mogu ga voditi osobe koje su došle s uličnih prosvjeda ili iz anonimnosti te bez stručnog i znanstvenog autoriteta u promišljanju, odnosno bez imalo znanja i iskustva u teoriji i praksi procesa kojim žele upravljati držeći se promišljanja jednoga bivšeg političara koji je izjavio: „Izabrali ste me pa me sada morate slušati!“ Nažalost, nitko ih nije ni izabrao na izborima da bi mogli tako nešto reći školnicima i javnosti.
Skoro svi dosadašnji ministri bili su iz znanstvene zajednice s neznanstvenom metodologijom prijedloga rješenja očiglednih problema. Svi su nezadovoljni stanjem i neuspješnim (a u segmentima i nasilnim) rješavanjem: učenici, roditelji, učitelji/nastavnici i ostala javnost. Promjene stanja na bolje na dosadašnji način nema niti će ga biti! Postavljam pitanje svima: što će se dogoditi uskoro s reformom kada ova nomenklatura izgubi moć? Odgovor prepuštam čitateljima! (A ja znam odgovor!)
 

Petar Mladinić, prof., Zagreb

Anketa

Čega se više bojite?

Petak, 03/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1246 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević