Get Adobe Flash player

Znanje će postati roba

 
 
Hrvatska je na dnu, ne samo Europe nego i u svijeta, kad su u pitanju plaće njenih učitelja. Ovaj zabrinjavajući zaključak može se izvući iz rezultatata najnovijeg istraživanja kojeg je proveo posebni istraživački tim globalno utjecajnog tjednika „The Economist“. Naime, prema podacima o platežnoj moći zarada srednjoškolskih profesora u 35 zemalja svijeta dade se zaključiti da su hrvatski učitelji po plaćama vrlo blizu kolegama iz Vijetnama, Irana i Filipina, koji za svoj rad dobivaju godišnje plaće čija je platežna moć otprilike 10 tisuća dolara.
https://www.schoolbag.sg/images/default-source/infographic/the-singapore-education-journey.jpg
S obzirom istražitelji „The Economista“ učitelje smatraju osnovom na kojoj počiva moderan i učinkovit obrazovni sustav koji bi buduće naraštaje trebao primijeniti za budućnost, Hrvati imaju ozbiljan razlog za brigu.
 
Zato je pronalaženje novaca za solidne učiteljske plaće koje bi, s obzirom na članstvo u EU, u Hrvatskoj trebale imati platežnu vrijednost barem 30 tisuća dolara, kako je to npr. u Poljskoj koja je najniže rangirana europska zemlja na „The Economistovoj“ ljestvici, zadatak svake ozbiljne hrvatske vlade koja drži do sebe i koja strateški promišlja budućnost svoje zemlje. Da je tome tako potvrđuje maleni Singapur, koji je sedamdeset puta manji od Hrvatske ali koji ima više stanovnika, gdje su gospodarski rast i uređenno društvo rezultat porasta ugleda prosvjetarske profesije..
 
Naime, prema riječima tamošnjeg obrazovnog eksperta Davida Hunga singapurska kultura je zadnjih dvedesetak godina napredovala toliko da se učiteljsko zanimanja sve više cijeni unutar obitelji koje svojoj djeci priželjkuju uspjeh u životu, ali i šire zajednice, jer je vizionarsko povećavanje učiteljskih plaća, na koje se singapurska vlada odlučila prije otprilike dva desetljeća, dovelo do porasta kvalitete učiteljskog rada koji je u učima javnosti postao puno važniji nego je to bio prije. Obrazovni sustav koji počiva na ovako solidnim temeljima, smatra Hung, proizvodi nadarene inovatore poznate u svijetu.
 
Slična stajališta dijele aktuelni reformatori hrvatskog školstva s tim da kurikularna reforma, poznata pod skraćenicom CKR, koju je reanimirala ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, nudi tek načelnu izjavu o porebi profesionalizacije učiteljske struke i poboljšanja njenog društvenog položaja, bez konkretnih zamisli kako to napraviti. Zato ministrica Divjak, ministar financija Zdravko Marić i, naravno, premijer Plenković moraju već sada slijediti singapurski primjer, ako želimo da Hrvatska za dva desetljeća postane prosperitetna zemlja visoke civilizacije i kvalitetno obrazovanih građana.
 
Ovakav strateški potez poželjan je tim više što zemlje poput Kanade čiji učitelji u prosjeku dobivaju godišnju plaću čija je platežna moć otprilike 40 tisuća dolara i Švicarske gdje dobivaju plaću čija je platežna moć otprilike 50 tisuća dolara godišnje, razmišljaju o daljnjem povećanju učiteljskih plaća, kako bi se pripremile za nagle primjene koje će nam donijeti bliska budućnost.
 
No, priča o učiteljskim plaćama ima svoju drugu stranu jer pored strateške hrabrosti za podizanje materijalnog i društvenog ugleda učitelja, treba pojačati i njihovo akademsko obrazovanje odnosno podići akademski prag za ulazak u učiteljsku profesiju.  Samo ovakvi učitelji, smatra istraživački tim „The Economista“, mogu imati znanje, sposobnost, kreativnost i fleksibilnost potrebne za obrazovne izazove budućnosti.
 
Strateško podizanje plaća i obrazovne strukture hrvatskih učitelja važni su zbog činjenice da bi škola budućnosti, koja je u nekim zemljama svijeta, kao što su to npr. Kanda i Finska, počela već sada, trebale učenicima prenositi sasvim drugačija znanja. Ako je vjerovati istraživačkom timu „The Economista“ buduće škole bi djecu trebale poučavati analitičnosti i kreativnosti, poduzetništvu, građanskim vještinama što uključuje i vještine potrebne da bi se postalo uspješnim liderom, te digitalne i tehničke vještine. Ovaj sažeti globalni kurikulum, koji će većini Hrvata izgledati vrlo apstraktno jer ne sadrži konkretne školske predmete, za svrhu ima pripremiti buduće naraštaje za svijet u kojem će automatizacija i kompjutorizacija izbrisati mnoge poslove koji se danas podrazumjevaju.
 
Također očekuje se da će napredna analitička znanja postati tražena tržišna roba zbog čega će škole i obrazovne institucije biti prisiljene odustati od inzistiranja na golim činjenicama te početi učenike obučavati kako kreativno upotrebljavati činjenično znanje koje će, zahvaljujući globalnoj informatizaciji biti lako dostupno. „Svijet (čitaj tržište rada) više ne mari za ono što studenti znaju nego za ono što mogu raditi sa stečenim znanjem“ smatra Tony Wagner, obrazovni ekspert sa Sveučilišta Harvard, ističući kako će „znanje postati roba“ za postizanje da višeg stupnja vještina potrebnih za život u novim vremenima.
 
Uz kvalitetno obrazovanje budući naraštaji će, po svemu sudeći, morati prihvatiti fleksibilnost i dinamičnost tržišta rada pri čemu će brza prilagodba i primjena stečenih znanja biti na posebnoj cijeni. Ovo ozračje koje bi, prema mišljenju potpisnika ovih redova, moglo izgledati kao trijumf preobučenog liberalnog kapitalizma, trebalo bi donijeti oživljavanje klasičnoj učenosti. Riječ je o tisućljetnom korpusu društveno-humanističkog znanja zapadne civilizacije, baštine koju smo zadnjih desetljeća ponešto zaboravili, ali koja će biti važan i koristan vodič budućih naraštaja.
 
Sve ovo znači da obrazovanje budućnosti neće biti strogo profesionalno, nego će ideal biti cjeloživotno humanističko obrazovanje u kojem se na povijest i druge društveno-humanističke znanosti neće smatrati dosadnim pripovjedanjem, nego važnim apstraktnim vještinama koja će ljudima pomoći da se snađu u svijetu koji će se ubrzano mijenjati. Važnosti obnove društveno-humanističkog obrazovanja, koju u aktualnim raspravama oko reforme obrazovanja u Hrvatskoj posebno naglašava Znanstveno vijeće HAZU najbolje je u najnovije vrijeme opisao A. C. Grayling filozof i obrazovni ekspert sa Sveučilišta u Oxfordu. Prema njegovu mišljenju „automatizacija i digitalne tehnologije mogu rezultirati smanjenjem potrebe da ljudi rade“ zbog čega škole trebaju pripremiti ljude ne samo za profesionalnu karijeru nego za produktivni i ispunjeni ljudski život.
 
Čemu nam služi informatika?
 
Bez obzira na važnost i njihov mogući obrazovni potencijal, poučavanje koje će biti prepušteno digitalnim uređajima teško će uspjeti. Umjesto toga glavna uloga tehnologije u školi je nadopuniti i, donekle, poboljšati rad učitelja jer bombardiranje učenika skupim digitalnim uređajima neće zauzdati destruktivnu snagu nadolazeće informatičke revolucije, ističe istraživački tim „The Economista“. Ove riječi bacaju sasvim drugačije svjetlo na informatičku groznicu koja zadnjih nekoliko mjeseci intenzivno trese domaću javnost koja kao da vjeruje da su digitalizacija škola i uvođenje informatike kao obveznog predmeta najvažniji koraci prema modernizaciji hrvatskog obrazovnog sustava.
 
Demantirajući takvo naivno uvjerenje istraživački tim „The Economista“, na osnovu brojnih uspješnih i neuspješnih globalnih iskustava zaključuje da je informatika važna zbog digitalnih vještina potrebnih za budućnost pri čemu je od životne važnosti mrežna sigurnost, koju se već sada promiče u hrvatskim školama i osnove programiranja što osobito uspješno promiče naš poduzetni i utjecajni, matematičar Nenad Bakić. Iako je potpisnik ovih redova, nakon skoro dva desetljeća iskustva u odgojno-obrazovnom radu, vrlo sklon uporabi informatičke tehnologije u nastavi mnoga iskustva koja prenosi istraživački tim „The Economista“ u Hrvatskoj izgledaju kao znanstvena fantastika.
 
Jedna od tih zamisli je projektna nastava organiziranana u američkoj srednjoj školi Palo Alto u Kaliforniji gdje učenici, koristeći računala izvode grupnu projektnu nastavu po vlastitom izboru koju profesori, koristeći računalne algoritme, prate, dopunjavaju i vredniju. Iako ovaj primjer, kao i zapažanje „The Economistovog“ istraživačkog tima da računalna tehnologija može učitelje osoloboditi birokratskog pritiska, zvuči vrlo privlačno, to je još uvijek daleko od hrvatske stvarnosti. Posebno zato što mnogi stručnjaci vjeruju da će se informatizacija škola, a posebno uvođenje informatike kao obveznog predmeta naći pred pravnim problemima, jer još uvijek nije provdena reforma cjelokupnog školskog sustava.
 
Sve ovo znači da je informatička tehnologija pomoćno sredstvo kojim se može zaista može modernizirati školstvo, ali koje ne može zamijentiti učitelja koji je u čitavoj obrazovnoj računici temeljna varijabla i čiji je društveni ugled i položaj te plaća koja bi bila barem u rangu europskog prosjeka, temelj svake ozbiljne reforme školstva.
 

Tihomir Rajčić

Nijedan predmet ne može biti u funkciji obrazovanja za radno mjesto

 
 
STRUČNE PRIMJEDBE NA NACRT KURIKULA TEHNIČKE KULTURE
Mr. sc. Petar Marija Radelj i autor uputili su 20. lipnja 2016. 3,6 autorskih araka primjedbi na Nacrt kurikula Tehničke kulture. Nedavno je taj tekst na portalu https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/EconReport?EntityId=3748 ocijenjen sa dvije napomene. „Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na sudjelovanju i doprinosu javnoj raspravi. Na dio priloga koji se odnosi na dokument odgovoreno je u stručnoj raspravi“. Zanimljivo da je na taj nacrt kurikula pristigao, od potencijalno zainteresiranih organizacija, na čelu s Hrvatskim inženjerskim savezom, samo jedan prijedlog. Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu.
UPUTNIK
Valja pridodati da je cijeli tekst primjedbi objavljen 25. lipnja 2016. na poveznici http://www.vjeraidjela.com/prosudba-nacrta-tehnicke-kulture/. Obzirom da je autor izučio alatničarski zanat i da je niz godina predavao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, među ostalim i kolegij Uvod u tehniku, smatra da je potrebno najširu javnost upoznati sa stručnim dijelom primjedbi. Evo najvažnijih dijelova tog spisa.
 
Megatrendovi
 
Osnovni je trend XXI. stoljeća približavanje umjetne tehnike živoga i umjetne tehnike neživoga ili uobičajeno tehnike. To traži jedinstveno podučavanje proizvodnih postupaka, živih i neživih materijala. Za to je prema izvornom modelu hrvatskih stručnjaka potrebno poznavanje u osnovama jedne jedine tablice. (Izvorna objava u: Igor Čatić – Gordana Barić – Maja Rujnić-Sokele, Polymers and non-polymers – a new systematisation of substances and materials, Rubber-Fibre-Plastics, 9 (2014.) 1, str. 50.–57.)
 
U megatrendove se ubraja poboljšavanje ljudskoga bića i njegova okolina. Dio poboljšanja temelji se na zakonitostima koje se uče u okviru Tehničke kulture. Okolinu čine roboti: humanoidi, ostali roboti i digitalizacije s važnim područjem, umjetnom inteligencijom. Kako je riječ o programima koji mogu biti 2D i 3D likovi (avatari) i ostali programi, taj se dio mora povezati s područjem informacijskih i komunikacijskih tehnika. To među ostalim zahtijeva jedinstveno učenje svih živih i neživih materijala. Tijekom općega obrazovanja nemoguće je obrazovanje za radno mjesto, zanimanje. Potrebno je obrazovanje za zvanje, npr. liječnik ili zavarivač. Umjesto isticanja isključivo kreativna mišljenja ukazuje se i na potrebu sustavnosnoga pristupa (mišljenja) rješavanju zadataka, temeljena na sustavnosnoj teoriji (teoriji sustava).
 
Predlaže se da se u obzir uzmu brojni radovi članova Znanstveno-istraživačkog odbora: bioetika, tehnika i transhumanizam koji djeluje u okviru Znanstvenoga centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
 
Kiborgizacija, robotizacija i digitalizacija s važnim elementom umjetne inteligencije, trendovi su koji će biti ostvareni već početkom radnoga vijeka onih koji će početi svoje obrazovanje i odgoj na temelju predložene reforme. Treba imati na umu da će mnogi dočekati i XXII. stoljeće. Prema tome nijedan predmet ne može biti u funkciji obrazovanja za radno mjesto. U obrazovanju s područja tehničke kulture treba trajno ukazivati na povezanost tehničkih rješenja s onima za istovrsne probleme u Prirodi. [Dodatak: u međuvremenu otkriven je prirodni model aditivne proizvodnje (popularno 3D print). To je nastajanje taložnih stijena pred 3,75 milijardi godina (Čatić, I., Čaloska, J., Godec, D., Kovačić, M., Pilipović, A., Skala, K.: Fluid-Deposition of Rocks is Natural Model for Additive Production, Interdisciplinary Description of Comples Systems, 15(3)180-189(2017).]
 
Sustavnosni pristup
 
Na temelju gotovo pola stoljeća aktivnoga bavljenja s mogućnošću primjene opće sustavnosne teorije moguća su suvremena rješenja u podučavanju na temelju razvoja osnovnih modela. Primjer je postupak injekcijskoga prešanja. U posljednjih 60 godina od dva osnovna postupka razvijeno je više od 250 inačica toga postupka za pravljenje dijelova od metala, plastike, gume, keramike te njihovih hibrida (od više materijala u jednom ciklusu), pa i živih stanica. Izrađen je izvorni opći model koji omogućuje upoznavanjem s tim postupcima (potanko u članku u Pedagogijskim istraživanjima). U sustavnosnom pristupu barata se s tri osnovna pojma: informacija, energija i materija te ulazima, sustavima i izlazima. Dokazano vrhunsko obrazovanje za kreativne učenike. (Dodatak: Čatić, I., Knežević, A.: (Tro)jedinstvo informacije, energije i materije, Energy and the Environment, Hrvatski savez za sunčevu energiju, Opatija, 26-28. listopada 2016., 435-446.)
 
Prijedlozi
 
Postoje skripta prvoga autora: Uvod u tehniku (dostupno u digitalnom obliku na zahtjev) koje je njihov pisac spreman staviti na raspolaganje članovima odgovarajućega povjerenstva. Autori su spremni članovima povjerenstva izložiti i rastumačiti sva pitanja, primjedbe i prijedloge. Kurikul (uputnik) za nastavni program Tehničke kulture ne može se prihvatiti bez prethodna prihvaćanja metodologije i uputnične teorije prema kojom je napisan. To znači da je nužna prethodna rasprava, recenzije i konsenzus oko metodoloških priručnika i sadržaja isprava više razine (okvirnih, razinskih, područnih i međupredmetnih uputnika). Valjan bi put bio da se prvo donese metodologija izradbe uputnika (a nju treba ozakoniti), pa da se tek tada sastavlja bilo koji uputnik.
 
Tek i samo u slučaju da dosadašnja metodologija i koncepcija budu u cijelosti prihvaćene. Prijedlogkurikulamože se doraditi uzimajući u obzir iznesene primjedbe i prijedloge. To može učiniti stručna radna skupina koja ga je sastavljala, u istom, smanjenom, proširenom ili promijenjenom sastavu. Ona se najprije mora upoznati s terminološkim i stručnim prijedlozima od kojih su ovdje navedeni samo neki. U svakom slučaju stručnoj skupini mora se dodijeliti recenzentska skupina koja će provjeriti jesu li svi prijedlozi i primjedbe prihvaćeni ili obrazloženo odbijeni.
 
Umjesto zaključka
 
Kada primite poslije 18 mjeseci takve odgovore, najblaža je ocjena da oni koji su to pisali, nisu razumjeli o čemu je riječ. Obzirom da je jedan član izvornog povjerenstva bio članom Znanstvenog vijeća HAZU-a za obrazovanje i školstvo, a u međuvremenu je napustio to Povjerenstvo, ovaj zaključak se nametnuo sam po sebi. Po svemu sudeći, u predloženom Jokićevom kurikulu najmanje je važan predmet Tehnička kultura. Jedini koji govori o realnom životu. No oni koji nastavljaju neuspješni izradak Budak-Jokićeve reforme odlučili su. „Mi ćemo jesti hranu iz tableta, odjenut ćemo se u tablete i pod njima ćemo spavati.“
 
Upadnica (breaking news)
 
Po slanju ovog teksta, u Večernjem listu od 12. prosinca 2017. objavljen je tekst pod naslovom: „Ministrica Divjak odustala je od cjelovite reforme školstva pa uvodi samo dijelove“. Zapravo sažetak razgovora s predsjednicom stranke „Pametno“, Marijanom Puljak.
 
Nagrade autoru vezane uz temu:
SPE International Education Award, Society of Plastics Engineers, Int., SAD (1998.), od 1982. do sada jedini dobitnik izvan SAD i Kanade).
Nagrada za životno djelo za doprinos tehničkoj kulturi Faust Vrančić (2005.).
Državna nagrada za životno djelo (2015.).
 

Prof. emer. dr. sc. Igor Čatić

Za razliku od maslaca, koji se dobiva potpuno prirodnim putem, za margarin to se ne može reći

 
 
Mnogi ljudi još uvijek su zbunjeni kada je u pitanju mliječni proizvod maslac, jer je taj prehrambeni proizvod godinama bio nepoželjna namirnica u ljudskoj prehrani. Naime, margarini na bazi biljnih ulja preuzeli su veliku popularnost kada su liječnici počeli govoriti o štetnim učincima zasićenih masti na ljudsko zdravlje. Kako god bilo, rasprava o temi „Što je bolje i zdravije: maslac ili margarin?“ nalazi se na „skliskom području.“ Neki margarini sadrže nezdrave trans-masti (nezasićene masti s trans-izomernim masnim kiselinama), dok se neki drugi margarini neopravdano proglašavaju zdravim, tj. s pozitivnim učincima na zdravlje čovjeka, osobito za srce i krvožilni sustav. Nasuprot ljubiteljima margarina, nalaze se oni koji više vole pa i zagovaraju maslac kao prirodni proizvod i pravi izbor u zdravoj prehrani. Na internetu se može pronaći golem broj potpuno krivih i znanstveno neutemeljenih informacija o prehrani i nutritivnim vrijednostima hrane, upozorava Gunnars.
http://fcdn.return2health.net/articles/wp-content/uploads/1764336296.jpg
„Nažalost, čak i stručnjaci griješe po tom pitanju i nerijetko izjavljuju ono što nema smisla ni zdravog razuma. A to se na primjer odnosi na njihove pozive ljudima da maslac zamijene industrijski proizvedenim margarinom“, upozorava islandski liječnik Kris Gunnars. Maslac i margarin imaju istu namjenu: koriste se kao namazi, zatim za kuhanje i pečenje i sl. Ipak, maslac je višestoljetna visokovrijedna i kvalitetna namirnica koja se dobiva potpuno prirodnim putem, dok se za margarin to ne može reći. Margarin je naime, potpuno drugačiji proizvod čija namjena je bila zamijeniti maslac. Osnovni sastojak margarina je neka vrsta biljnog ulja s dodanim emulzifikatorom, bojilima i drugim raznim umjetnim sastojcima.
 
Biljna ulja su tekuća pri sobnoj temperaturi. To je razlog zašto je margarin često hidrogeniziran – jer to mu daje čvršću konzistenciju i duže vrijeme trajanja. Postupak hidrogenizacije također neke vrste biljnih ulja pretvara u trans-masti. Nutricionisti i mediji proveli su pravu propagandu protiv maslaca i uspješno ga „ocrnili“ kao nezdravu hranu jer sadrži veliku količinu zasićenih masti i kolesterola. No, nova istraživanja dokazala su kako to zapravo i nije važno.... usprkos višedesetljetnoj propagandi protiv masti i masnoća životinjskog podrijetla. Američki časopis za kliničku nutricionistiku (American Journal of Clinical Nutrition) objavio je 2010. zanimljive rezultate provedenog opsežnog znanstvenog pregleda (revizije) 21 studije u koje je bilo uključeno ukupno 347.747 sudionika. Nije pronađena niti dokazana i jedna studija koja bi znanstveno povezala zasićene masti s kardiovaskularnim oboljenjima (tj. bolestima srca i krvožilnog sustava). I druge studije također su došle do istog zaključka.
 
Konzumiranje zasićenih masti zapravo poboljšava profil ili 'sliku' lipida u krvi. Ono podiže HDL ('dobar' kolesterol) i mijenja LDL tj. lipo-proteine niske gustoće (vrlo loš) u tzv. veliki LDL, koji je benigne naravi. Unos hrane u organizam koja je bogata kolesterolom, kao na primjer jaja, dovodi do poboljšanja 'slike' lipida u krvi. Nema nikakvog straha od zasićenih masti ili kolesterola iz hrane, jedino u slučaju ako imate posebno medicinsko stanje, tzv. familijarnu hiperkolesterolemiju. To znači slijedeće: Ni zasićene masti niti kolesterol iz hrane nemaju štetan učinak na profil lipida u krvi. Naprotiv, oni podižu dobar (HDL) kolesterol i mijenjaju loš LDL kolesterol u benigni tip masnoće koji se ne povezuje s razvojem srčanih i krvožilnih oboljenja.
 
Glavni sastojci mnogih margarina su biljna ulja - najčešće sojino ili ulje šafranike uz napomenu da sojino ulje često potječe od genetski modificirane soje što se na proizvodu ne navodi. Biljna ulja pretežito su nezasićena, a to je problem jer su nezasićena ulja tekuća na sobnoj temperaturi i ne mogu biti namazi. Stoga se biljna ulja podvrgavaju procesu hidrogenizacije. To uključuje izlaganje ulja visokoj temperaturi, visokom tlaku, vodikovom plinu i metalnom katalizatoru. Ne zvuči baš primamljivo, zar ne? Ovaj proces produžuje rok trajanja proizvoda i čini ga tvrđim na sobnoj temperaturi. Hidrogenizacija pretvara nezasićene masti u zasićene masti. Hidrogenizirane masti poznate su i kao trans-masti koje su visoko toksične i čvrsto povezane s razvojem srčanih oboljenja.
 
Danas postoje margarini koji ne sadrže trans-masti, ali potrošači moraju znati slijedeće: Prvo, ako je proizvod hidrogeniziran, tada ga treba izbjegavati i drugo, proizvođač može navoditi na proizvodu „bez trans-masnoća“ ako proizvod ne sadrži više od 0,5 grama trans-masnoće po obroku. Slijedeću opasnost predstavlja samo prirodno podrijetlo biljnog ulja – najčešće je to sojino ili ulje šafranike koja su visok izvor polinezasićenih masnih kiselina Omega-6, kojih ionako ima previše u našoj svakodnevnoj hrani.
 
Neke od provedenih studija o štetnim učincima polinezasićenih masti, biljna ulja povezala su s karcinomom, nasiljem, itd., a tvrdnje da one sprječavaju srčane bolesti posve su neistinite i neosnovane. Jednako tako kvaliteta maslaca i drugih mliječnih proizvoda animalnog/životinjskog podrijetla najviše ovisi o kvaliteti i načinu ishrane životinja. Kao što sam već ranije pisala, krave su biljojedi, ili točnije – travojedi. Trave su njihova prirodna hrana. No, u mnogim zemljama krave se hrane hranom u kojoj prevladavaju žitarice. Dokazano je da maslac krava hranjenih prirodnom hranom, travama i kvalitetnim sijenom, ima veću nutritivnu vrijednost te sadrži više vitamina K, koji ima značajnu ulogu u sprječavanju mnogih ozbiljnih bolesti, uključujući karcinom, osteoporozu i srčane bolesti. Nadalje, sadrži i više CLA, konjugirane linolne kiseline: studije su dokazale da ova masna kiselina ima antikancerogena svojstva i snažan je antioksidant, a također pozitivno utječe na postotak masti u organizmu jer smanjuje njihov udio. Sadrži i više butirata: butirat je kratkolančana masna kiselina koja se nalazi u maslacu, a proizvod je korisnih crijevnih bakterija. Štoviše, butirat pomaže u borbi protiv upala, poboljšava zdravu probavu i pomaže u sprječavanju prekomjerne tjelesne težine.
 
Povećan je i udio Omega-3: maslac koji potječe od krava hranjenih prirodnom hranom (trave) sadrži manje Omega-6, a više Omega-3 masnih kiselina što je od iznimne važnosti budući je naša hrana već pretrpana sadržajem Omega-6 masnih kiselina. To sve znači da maslac prirodno hranjenih krava sadrži mnogo više nutritivnih tvari koje pozitivno utječu na zdravlje srca nego maslac krava s velikih farmi gdje su životinje hranjene pretežito žitaricama. Točno je da postoje neki margarini koji smanjuju rizik od srčanih bolesti, osobito ako su obogaćeni biljnim sterolima ili stenolima. No, ovi margarini samo kratkoročno snizuju ukupni i loš 'LDL' kolesterol, ali isto tako snizuju i 'dobri' kolesterol (HDL). A smanjenje kolesterola ne znači i smanjenje rizika od razvoja srčanog oboljenja.
 
U SAD-u je provedena studija (Nurses' Health Study) pokazala je da mliječne masti povećavaju rizik od razvoja bolesti srca, dok je studija provedena u Australiji dala posve suprotni rezultat – mliječne masti snizuju rizik od razvoja bolesti srca za nevjerojatnih 69 %. Ova značajna razlika u studijama najvjerojatnije je uzrokovana bitno različitim praksama u prehrani mliječnih krava. Krave u SAD-u pretežito se hrane žitaricama, dok se krave u Australiji hrane pretežito travama i stoga imaju više vitamina K, Omega-3 i drugih visoko vrijednih nutritivnih tvari. A obje tvari, vitamin K i Omega-3 su zaštitnici srca, tj. štite srce od oboljenja.  Nadalje, poznata 'Framingham studija o srcu' bile je opservatorna (promatračka) studija koja je trajala 20 godina. U ovoj studiji jasno je otkriveno kako margarin znatno povećava rizik od bolesti srca, dok maslac nema takav učinak.  
 
„Kada govorimo o zdravoj i kvalitetnoj hrani, kravama vjerujem više nego kemičarima“, napisao je Kris Gunnars. Smatram da ćete se zajedno samnom složiti s ovom izjavom i podržati zdraviji način držanja i prehrane muznih krava čime ćemo svi imati višestruku korist.
(Izvor: „Authority Nutrition“: „Butter vs Margarine – Why I trust cows more than chemists,“ autor Kris Gunnars, dr. medicine, diplomirao na 'University of Island')
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Slobodan Milošević je ubio Ivana Stambolića, a Aleksandar Vučić Olivera Ivanovića. Slažete li se?

Petak, 19/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1167 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević