Get Adobe Flash player

U predloženom CKR-u nije definiran kurikulski orijentir

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
http://croatia-presse.de/wp-content/uploads/2016/10/sanja-bilac.jpg
Sanja Bilač
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH) odraslim građanima da ekologija nudi mnogo više od brige za fizičkim zbrinjavanjem smeća.
 
Mr. sc. Nenad Marković Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb
U predloženom CKR-u nije definiran kurikulski orijentir. Orijentir bi trebao olakšati poboljšanje školskoga sustava uz što manje organizacijskih promjena, a kao mogući predlošci mogu biti kurikuli srednjoeuropskih zemalja uz prilagodbu našim konkretnim uvjetima, okolnostima i obrazovnoj tradiciji. Za definiranje ciljnih ishoda poučavanja i učeničkih kompetencija temeljna je odrednica da kompetencije hrvatskoga učenika ne smiju biti ispod razine kompetencije učenika u uspješnim srednjoeuropskim zemljama. Predloženi CKR neprovediv je u školskoj praksi.
 
Dr. sc. Sanja Bilač, dipl. učiteljica Osnovna škola Spinut, Split
Može se zaključiti kako u dokumentima CKR-a nije razvidno poznavanje, analiza stanja i problematika aktualne hrvatske školske prakse s obzirom na djecu s teškoćama, što se odrazilo na nedovoljno konkretiziranu i manjkavu operacionalizaciju i čime se znatno dovodi u pitanje opravdanost, primjenjivost i implementacija u školskoj praksi. U kontekstu inkluzivnoga odgoja i obrazovanja prijedlozi CKR-a mogu se smatrati „korakom unatrag" u odnosu na postojeću hrvatsku praksu i svjetske trendove.
 
Majda Leskovar, prof. Škola za primijenjenu umjetnost, Rijeka
Smatramo da nametanje metoda rada nije dobro. Metode oduvijek slobodno koristimo i prilagođavamo ih učenicima kako bismo postigli optimalne rezultate.
 
Prof. dr. sc. Stipe Kutleša Institut za filozofiju, Zagreb
Predložena reforma nestručno je i površno napravljena i uz to ideološki motivirana pa ju treba potpuno odbaciti. U Ekspertnoj radnoj skupini nema ni akademika, znanstvenika prepoznatljivih u svijetu ni iz jednog područja, kako prirodnih, tako ni društvenih ni humanističkih. CKR obiluje brojnim znanstvenim, stručnim, pedagoškim, didaktičkim, metodičkim i drugim nedostatcima. S obzirom na recenzije stručnjaka (Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU) treba krenuti s ozbiljnim radom i novim ljudima pod uvjetom da se NE diskriminiraju potencijalni kandidati.
 
Prof. dr. sc. Josip Balabanić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU
Mislim da nešto kao „prirodoznanstveni svjetonazor", koji se uvodi u CKR-u za predmet Biologija, jednostavno ne može postojati. Može se reći da je kao odgojno-obrazovni ishod poželjna rasprava o prirodoznanstvenom pogledu na prirodu ili o prirodoznanstvenoj slici svijeta, ali nikako o „prirodoznanstvenom svjetonazoru". Prirodna znanost uistinu i legitimno teži spoznaji svekolike materijalne stvarnosti, ali metodičkim isključivanjem svega što nije konstitutivni dio materije ne može ni davati neki sveobuhvatni pogled na svijet i čovjeka.
 
Akademik Stanko Popović HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Raniji Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS, 2005.) sadrži cjelovite predmetne kurikule koje je trebalo uskladiti prema iskustvu u desetogodišnjoj primjeni. No, cjelovita kurikularna reforma CKR provodi se sada ab ovo kao da prije nije učinjeno ništa. Metodologija izrade CKR kurikuluma je nova - niti jedna europska država nema takve kurikule. Postoje ozbiljne indicije da predloženi CKR kurikuli imaju brojne stručne, znanstvene i pedagoške nedostatke, da su u ideologiziranome ozračju i u praksi neprovedivi te da su rađeni s nezadovoljavaljućim odnosom prema STEM području. Da, reforma školstva je potrebna, ali kakva reforma?
 
Prof. dr. sc. Mislav Grgić i prof. dr. sc. Davor Petrinović Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Predloženi kurikul Tehničke kulture, u obliku u kojemu je sastavljen u CKR-u, sveobuhvatan je, ali već na prvi pogled vidljivo je da obuhvaća previše sadržaja i svemu daje jednaku pozornost. On je sastavljen kao da srednja škola uopće ne postoji – kao da učenici završenih osmih razreda osnovne škole odmah upisuju fakultete.
 
Doc. dr. sc. Dejan Škvorc i prof. dr. sc. Mislav Grgić, dekan Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Kao što je učitelj potpora učeniku u usvajanju znanja i razvoju vještina, na jednak način kurikulni dokumenti moraju biti potpora učitelju u njegovu radu s učenicima. Zato smatramo da je za predmet Informatika, uz uvažavanje slobodnog izbora učitelja, kurikulnim ili popratnim dokumentima svejedno potrebno izraditi preporuke za izbor nastavnih materijala i drugih izvora informacija.
 
Doc. dr. sc. Mirko Ruščić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu
Iz cjelokupnog CKR kurikula može se iščitati da je termin „prirodoznanstveni svjetonazor" zapravo istoznačan „materijalističkom svjetonazoru", koji je bio nametnut kao ideologija u prethodnome društvenom sustavu. Podrazumijeva se i nameće navodni, umjetno stvoreni, sukob između prirodoznanstvenoga (materijalističkog) pristupa i religijskoga (metafizičkog) pristupa – sukob koji u stvarnosti ne postoji, odnosno ta se dva pristupa međusobno ne isključuju. To su dvije različite i odvojene dimenzije ljudske stvarnosti koje se međusobno ne pobijaju nego nadopunjuju.
 
Prof. dr. sc. Marija Rosandić Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U okviru ranijega HNOS kurikula iz 2005. godine, na kome je radilo 448 stručnjaka, posebna pozornost bila je usmjerena na ciljano uključivanje odgoja i socijalizacije učenika u sve predmetne kurikule. Nasuprot tome, u sadašnjem prijedlogu kurikulne reforme prema CKR-u tih važnih odgojnih i socijalizirajućih sadržaja unutar predmetnih kurikula nažalost nema. Smatram da se taj aspekt edukacije mora uključiti u predmetne kurikule kao integralna i integrativna komponenta.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Jasna Omejec: Ovo Hrvatsku svrstava među zbiljske punopravne članice EU-a

 
 
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u srijedu 4. srpnja predstavljeno je 10 knjiga o pravnoj zaštiti okoliša iz nakladničkog niza Modernizacija prava koji sadrži izlaganja i rasprave s okruglih stolova održanih u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU-a. Na njima su istaknuti teoretičari i praktičari raspravljali o stanju zaštite okoliša i pravu kojim se ta zaštita uređuje, ispunjava li na tom području Hrvatska međunarodno preuzete obveze, prijete li joj i kakve sankcije za dosadašnje postupanje i što bi trebalo poduzeti da se domaća pravna regulativa na području zaštite okoliša poboljša kako bi ostvarila svoju funkciju. Posebno su dragocjene analize domaćih propisa i prijedlozi kako ih poboljšati te prakse međunarodnih sudova i tijela Europske unije.
https://tippingthescales.com/wp-content/uploads/2018/01/Environmental-Law-e1516300801267.jpg
Riječ je o knjigama Upravnopravna zaštita okoliša, Pravna zaštita šuma, Pravna zaštita tla, Pravna zaštita voda, Pravna zaštita prostora, Pravna zaštita mora, Pravna zaštita zraka, Kaznenopravna zaštita okoliša, Građanskopravna zaštita okoliša i Pravno uređenje gospodarenja otpadom. Kako je istaknuo predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić, rijetka su područja koja je Akademija u svojoj povijesti tako sustavno obradila kao što je to modernizacija prava, a unutar toga pravna zaštita okoliša. „Ovih deset knjiga su podloga zakonodavcima za rješavanje kompleksnih pitanja u ovim područjima, a to je ujedno i Akademijin prinos društvu“, kazao je akademik Kusić. Akademik Jakša Barbić, urednik knjiga i glavni urednik nakladničkog niza Modernizacija prava, koji je ujedno i predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, podsjetio je da su okoliš i zaštita okoliša jedna od najviših vrednota svakog društva, kao i jedna od vrednota Ustava Republike Hrvatske. Budući da je to područje uređeno sa 118 zakona, a njihovu provedbu kontrolira tek 75 inspektora, to je bio jedan od povoda da se krene u obradu problematike pravne zaštite okoliša po pojedinim segmentima.
 
Knjige o pravnoj zaštiti okoliša predstavila je prof. dr. sc. Jasna Omejec, pročelnica Sekcije za javno pravo Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava HAZU-a kazavši da se radi o presedanskom pothvatu akademika Barbića u hrvatskoj pravnoj bibliografiji. „Ovo je izvorni produkt hrvatskog znanja. Hrvatska se ovim nakladničkim nizom pozicionira kao ravnopravan sudionik u paneuropskoj raspravi o zaštiti okoliša i obogaćuje europsku pravnu misao. Ovo Hrvatsku svrstava među zbiljske punopravne članice EU-a“, kazala je Jasna Omejec. Prema njenim riječima, na okruglim stolovima o pravnoj zaštiti okoliša iznijeti su brojni prijedozi za reformu tog područja, kao i funkcionalna zakonska rješenja. Iznijela je podatak da je Zakon o šumama donesen 2005. do danas mijenjan devet puta, dok je prvi zakon o šumama iz 1852. vrijedio 70 godina.
 
Na deset okruglih stolova o pravnoj zaštiti okoliša sudjelovali su brojni znanstvenici i stručnjaci, kao i osobe iz prakse, a najčešći uvodničari bili su profesori Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Frane Staničić, prof. dr. sc. Tatjana Josipović i prof. dr. sc. Lana Ofak.
 

Marijan Lipovac

Studenti splitskog FESB-a osvajaju SAD bespilotnom letjelicom

 
 
Tim mladih znanstvenika i studenta splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje još je jednom pobudio pažnju medija i cjelokupne javnosti svojim projektom nazvanim Flow Design, bespilotnom letjelicom kojom su se u lipnju natjecali na smotri AUVSI SUAS u američkoj vojnoj bazi Patuxent River blizu Washingtona. Riječ je o natjecanju koje okuplja studentske projekte bespilotnih letjelica, a Hrvatska je prvi put - zahvaljujući timu FESB-a – sudjelovala na njemu. Splitsko sveučilište predstavljali su Petra Krhač, Mirko Borovac, Matej Šalinović i Vičenco Kosor kao članovi razvojnog tima, te Karlo Bosiljevac,Goran Gašparović i Branko Klarin kao mentori.
https://i0.wp.com/split-techcity.com/wp-content/uploads/2018/03/letjelica.jpg?resize=640%2C360&ssl=1
Flow Design Team osnovala je grupa studenata strojarstva i elektrotehnike kako bi dugogodišnji interes i znanja iz područja aerotehnike i bespilotnih letjelica iskoristili kao podlogu za pokretanje projekta izrade letjelice tipa leteće krilo. Počeci projekta sežu u 2016. godinu. Razvoj prve letjelice trajao je skoro godinu dana i uključivao je napredne inženjerske proračune kako bi se došlo do konačnog dizajna. Nakon što su simulacijama provjerili koncept i testirali model u zračnom tunelu na FESB-u, članovi tima proizveli su VX-1, koji je bio upola manji model, čija je zadaća bila dokazati da ono što su predvidjeli može funkcionirati u stvarnosti. Na tome su radili članovi tima – studenti strojarstva, elektrotehnike, računarstva, a savjetima su uvijek rado pomogli stariji članovi i kontakti iz industrije koje su stekli tijekom rada na projektu. Uz njihovu pomoć, kako znanjem i iskustvom, tako i financijski, uspjeli su sami proizvesti letjelicu VX-2 od karbona, raspona krila 2 metra, koju je moguće unaprijed programirati da izvršava određene zadatke. VECTOR VX-3 bespilotna letjelica, s kojom su se predstavili na AUVSI SUAS natjecanju može se primijeniti za preciznu agrikulturu, mapiranje terena, nadzor infrastrukture, civilnu zaštitu, te za traganje i spašavanje. Kako su njihove bespilotne letjelice u kategoriji za koju ne treba prijavljivati let Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, letjeti mogu doslovno svugdje.
 
Nakon prošlogodišnjeg uspjeha na Ericsson Innovations Awardu, za projekt bespilotne letjelice, sedmeročlani Flow Design Team sa splitskog FESB-a ove godine se s natjecanja AUVSI SUAS vratio s nagradom Dawn Jaeger Tenacity Award, te je bio najbolje plasiran europski tim, ostavivši iza sebe konkurenciju poput rimskog i münchenskog sveučilišta, Harvarda, Penn Statea i Berkeleya. Ovo natjecanje je pokrenuto 2002. godine kako bi se potakao interes studenata za područje bespilotnih sustava, pratećih tehnologija te inženjerskih znanja i vještina, a studente se potiče da razrade kompletni sustav, dizajniraju ga, proizvedu, prezentiraju te pokažu performanse svog rješenja.
 

Nives Matijević

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Četvrtak, 20/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 804 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević