Get Adobe Flash player

Knjiga Ivane Hebrang Grgić na znanstvenoj konferenciji PUBMET 2018.

 
 
U sklopu 5. međunarodne konferencije o znanstvenom izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti PUBMET 2018. održane prošlog tjedna (19. - 21. rujna 2018.) na Sveučilištu u Zadru, promotivno je predstavljena knjiga Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju urednice Ivane Hebrang Grgić. Naslov je sadržajno proširen nastavak knjige Hrvatski znanstveni časopisi: iskustva, gledišta, mogućnosti objavljene 2015. godine u izdanju Školske knjige. Sastoji se od 19 poglavlja koja su napisali znanstvenici i stručnjaci (njih 31) koji se u svojem svakodnevnom radu bave nekim od oblika otvorenosti. Odabrani su autori iz raznih područja i iz raznih ustanova  kako bi se dobila što kvalitetnija i što šira slika o stanju otvorenosti u hrvatskoj i svjetskoj znanosti i visokom obrazovanju.
https://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/09/Knjiga1-232x300.jpg
Knjiga je podijeljena u četiri tematske cjeline. Prva nosi naslov Otvorena znanost i bavi se otvorenošću s filozofskog, povijesnog i praktičnog gledišta opisujući fenomene poput otvorene recenzije, otvorenih podataka i otvorene inovativnosti. Naslov druge cjeline je Otvoreno visoko obrazovanje i ona donosi teorijski i praktični prikaz raznolikih otvorenih obrazovnih sadržaja te sustava za učenje na daljinu. Cjelina Otvorene tehnologije i upravljanje pravima u znanosti i visokom obrazovanju bavi se otvorenim kôdom, otvorenim povezanim podatcima i metapodatcima, otvorenim identifikatorima i licencijama. Posljednja cjelina donosi primjere otvoreno dostupnih časopisa, repozitorija te udruga koje promiču otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju. Budući da nije moguće u jednoj knjizi obraditi sve teme vezane uz otvorenost znanosti i visokog obrazovanja, i budući da je to područje koje se neprestano mijenja, ova knjiga otvara vrata novim razmišljanjima i novim publikacijama.
 
Autori: Goran Sunajko, Iva Melinščak Zlodi, Bojan Macan, Jadranka Stojanovski, Alen Vodopijevec, Irena Kranjec, Jasna Horvat, Josipa Mijoč, Ivana Ljevak Lebeda, Sandra Kučina Softić, Sabina Rako, Zvonko Martinović, Predrag Pale, Marijana Glavica, Dobrica Pavlinušić, Boris Bosančić, Danijela Getliher, Ana Knežević Cerovski, Tihomir Katulić, Lea Škorić, Helena Markulin, Srećko Gajović, Marko Ban, Neven Duić, Ivan Prskalo, Srna Jenko Miholić, Svebor Prstačić, Kata Banožić, Kristijan Zimmer, Vanessa Proudman i David Ball.
 

Dalibor Jakus

Genetski modificirani Bt toksin je imunogen, alergen i uzrokuje prekancerogene promjene u crijevu

 
 
Sve više je znanstvenih dokaza o štetnim učincima genetski modificiranih usjeva na zdravlje čovjeka. Biotehnološka industrija „proizvela“ je metodama genetskog inženjeringa dvije vrste genetski modificiranih usjeva: genetski modificirani usjevi otporni na herbicid glifosat i genetski modificirane Bt-kulture, prvenstveno Bt-kukuruz. Genetski modificirane Bt-kulture zahvaljujući genetskom inženjeringu proizvode Bt-toksine, insekticide koji štetno djeluju na kukce koji se hrane na biljci odnosno usjevima. Biotehnološka industrija tvrdi da su Bt-toksini sigurni za konzumiranje te nisu štetni za zdravlje čovjeka i životinja, a nisu štetni niti za druge žive organizme – štetni su samo za kukce štetnike poljoprivrednih kultura.
Slikovni rezultat za CryIA(a), CryIA(b), CryIA(c)
Biotehnolozi su proizveli Bt-kukuruz s namjerom da riješe problem(e) koje poljoprivrednicima stvara štetnik kukuruzni moljac (lat. Ostrinia nubilalis). Tako su biotehnolozi metodama genetskog inženjeringa prenijeli gen iz jedne vrste mikroorganizma tla – bakterije Bacillus thuringiensis, soj kurstaki, u kukuruz: prenijeli su gen koji kodira proizvodnju insekticidne bjelančevine odn. toksina: CryIA(a), CryIA(b), CryIA(c) itd. Ličinke kukuruznog moljca koje se hrane na biljci genetski modificiranog Bt-kukuruza tako se truju i ugibaju. Poznat je veliki skandal koji je izazvao Bt-kukuruz pod nazivom „StarLink“ krajem 1990-ih godina i početkom 2000.-ih: ovaj Bt-kukuruz američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) 1998. dopustila je samo za hranidbu stoke jer je bilo utvrđeno da insekticid pripada novoj podvrsti toksične Bt-bjelančevine Cry9C. Međutim, „StarLink“ kukuruz ipak se ilegalno našao u našem prehrambenom lancu i u okolišu zbog genetskog onečišćenja, a bjelančevina Cry9C poznata je kao alergen. „Bjelančevina Cry9C otporna je na toplinu te se vrlo sporo razgrađuje u probavnom sustavu zbog otpornosti na želučane sokove“, izjavila je znanstvenica Rebecca Goldburg za „Associated Press“ 27. srpnja 2001.
 
Budući se „StarLink“ našao u mnogim prehrambenim proizvodima od kukuruza (tortilje, Kellogg's proizvodi od kukuruza, kukuruznom brašnu, u pivu itd.) mnogi ljudi ozbiljno su oboljeli nakon konzumiranja prehrambenih proizvoda od Bt-kukuruza „StarLink“, a neki ljudi doživjeli su i po život opasan anafilaktički šok. Od skandala sa „StarLinkom“ pa sve do danas, biotehnološka industrija tvrdi da su Bt-toksini sigurni za prehranu čovjeka i životinja kao i za sve druge živuće organizme koji nisu „meta“ Bt-toksina u Bt-kulturama. Međutim, najnoviji rezultati nedavno objavljene znanstvene studije („International immunopharmacology“, kolovoz 2018.) ozbiljno dovode u pitanje ove tvrdnje o sigurnosti genetski modificiranih Bt usjeva kao i Bt-toksina.
 
Navedena znanstvena studija provedena je na Sveučilištu u Meksiku (Universidad Nacional Autónoma de Mexico) i to na miševima te je otkrila da je genetski modificirani Bt-toksin Cry1Ac imunogen, alergen te da ima sposobnost izazivanja anafilaktičkog šoka, tj. ozbiljnu, tešku alergijsku reakciju organizma koja može biti kobna zbog gušenja. U studiji je „blaga alergijska reakcija“ manifestirana oko područja usta, nosa i uha uz otežano disanje (hripanje), naježenu dlaku i proljev. Nadalje, studija je otkrila da toksična insekticidna Bt-bjelančevina Cry1Ac izaziva limfoidnu hiperplaziju crijeva, najčešće debelog crijeva kod ljudi, što je pak povezano s pojavom alergije na hranu i upalom crijeva te razvojem karcinoma debelog crijeva ili kolona.
 
Biotehnologija i metode genetskog inženjeringa omogućile su, ili točnije stvorile su genetski modificirani Bt-kukuruz koji je dobio sposobnost sinteze/proizvodnje jedne potpuno nove bjelančevine insekticidnog djelovanja koja nikada nije bila u hranidbenom lancu čovjeka i životinja. Stoga je potpuno nemoguće predvidjeti koje će reakcije organizam potrošača razviti na novu bjelančevinu iz 'nove' genetski modificirane hrane.
 
Genetski inženjering tako je zdravstveno sigurni usjev (npr. kukuruz) pretvorio u poljoprivrednu kulturu koja je sposobna pokrenuti tj. izazvati alergijsku reakciju kao i određenu reakciju imunog sustava. Potrebno je također istaknuti da prirodni Bt-toksin koji se koristi već desetljećima u konvencionalnoj i organskoj / ekološkoj poljoprivredi nije isti kao genetski modificirani Bt-toksini u Bt-usjevima. Prema riječima biotehnološke industrije „Monsanto“ genetski modificirani Bt-toksini u Bt-usjevima specijalno su 'dizajnirani' genetskim inženjeringom da budu „super toksini“ jer oni imaju „široki spektar djelovanja.“ Nažalost, u SAD-u zakonom nije propisano posebno označavanje GMO-a niti hrane proizvedene od njih, a razlog tome je uredba Vlade iz 1992. (George H.W.Bush) kojom je utvrđena tzv. „bitna ekvivalentnost“: genetski modificirani usjevi i hrana „bitno su ekvivalentni“ tradicionalnom uzgoju usjeva iste sorte (npr. soje, kukuruza, riže, pamuka i dr.).
 
Drugim riječima, tvrdi se da su genetski modificirani usjevi jednaki konvencionalnim usjevima što nije istina. Zahvaljujući doktrini „bitne ekvivalentnosti“ GMO-i i hrana proizvedena od njih ne zahtijevaju nikakva posebna ispitivanja. Ispitivanja o sigurnosti genetski modificirane hrane koja se provode u Europskoj uniji nisu odgovarajuća, tvrde znanstvenici, jer EU zahtijeva ispitivanje u trajanju od 90 dana, čime se zapravo ispituju/istražuju samo kratkoročni zdravstveni učinci genetski modificiranih organizama i genetski modificirane hrane, dok oni dugoročni učinci ostaju neistraženi i nepoznati. Štoviše, lobisti, znanstvenici i drugi promicatelji GMO-a i genetski modificirane hrane nastoje uvjeriti Europsku uniju da prestane i s takvim kratkoročnim 90-todnevnim ispitivanjima u potpunosti, a to znači da bi u takvom slučaju genetski modificirani usjevi i hrana, pa tako i Bt-usjevi bili na tržištu i u hranidbenom lancu bez ikakvih provedenih ispitivanja o njihovoj zdravstvenoj sigurnosti, odnosno o mogućim štetnim učincima na zdravlje čovjeka i životinja.
 
S obzirom da je biotehnološka kompanija „Monsanto“ sada u vlasništvu njemačkog „Bayera,“ nimalo ne čudi što „Bayer“ vrši snažan pritisak na EU da ukine ispitivanja GMO-a u trajanju od devedeset dana jer „takve studije nemaju smisla“. Stoga je određenu „buru“ izazvao tekst koji je objavio časopis EU-a „The Parliament Magazine“ 15. 5. 2018., a autor je Julian Little, ravnatelj Odjela za odnose s javnošću u „Bayer Crop Science“, Velika Britanija. Zaista, u stvarnosti bi GMO-i i hrana proizvedena od njih morali biti ispitani na moguće dugoročno štetne učinke na zdravlje čovjeka i životinja, jer su već kratkoročna ispitivanja otkrila neočekivanu toksičnost i alergenost.
 
Međutim, ukidanje kratkoročnog ispitivanja o sigurnosti GMO-a i genetski modificirane hrane ne traži samo biotehnološka industrija, nego i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Naime, kratkoročne studije o sigurnosti GMO-a i GM hrane koje se provode na laboratorijskim životinjama predstavljaju problem EFSA-i jer je teško na temelju takvih kratkoročnih studija tvrditi da su genetski modificirani usjevi sigurni za prehranu te da su „bitno ekvivalentni“ genetski ne-modificiranim odnosno konvencionalnim usjevima. Genetski modificirani Bt-kukuruz komercijalno se uzgaja u Španjolskoj već od 1998. kada je prva sorta Bt-kukuruza (Bt-176, „Syngenta“) uzgajana na 20.000 hektara; 2003. Europska unija je odobrila komercijalni uzgoj Bt-kukuruza kompanije „Monsanto“ – MON-810.
 
Prema dostupnim podatcima, u Španjolskoj se 2006. godine Bt-kukuruz uzgajao na površini od oko 53.000 hektara, a prema novijim podatcima koje je objavila ISAAA (International Service for the Acquisition of the Agrobiotech Applications/Međunarodna služba za stjecanje agrobiotehnoloških primjena), Španjolska je 2016. uzgajala GM Bt-kukuruz MON 810 na površini od oko 129.081 ha, Portugal na 7.069 ha, Slovačka 138 ha i Češka 75 ha.
 
Na kraju je svakako potrebno istaknuti jedno važno upozorenje stručnjaka. Naime, bakterija tla Bacillus thuringiensis (Bt) i bakterija Bacillus anthracis (uzročnik antraksa, koristi se kao biološko oružje) u bliskom su srodstvu zajedno s još jednom bakterijom tla, Bacillus cereus, koja može uzrokovati i trovanje hranom. Genetičar, prof. Joseph E. Cummins (1933.-2016.) u svojem stručnom tekstu pod naslovom „Biopesticidi i biološko oružje“ („Biopesticide i bioweapons“, objavio: Institute of Science in Society, 23. 10. 2001.) upozorio je na opasnost zbog moguće izmjene plazmida između ovih srodnih bakterija zbog čega bi mogao nastati novi soj bakterije Bacillus anthracis s nepredvidljivim posljedicama.
 
Izvor: „Study of the allergenic potential of Bacillus thuringiensis Cry1Ac toxin following intra-gastric administration in a murine model of food-allergy“, Karla I. Santos-Vigil et al., Universidad Nacional Autónoma de Mexico; objavio: „International immunopharmacology“ Vol. 61, str. 185.-196., kolovoz 2018.).
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Izložba u Strossmayerovoj galeriji starih majstora traje do 15. listopada

 
 
U Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 18. rujna otvorena je izložba Marin Getaldić – pogled u novo doba postavljena u povodu 450. godišnjice rođenja ovog hrvatskog matematičara i fizičara. Izložbu je otvorio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je cilj ove multimedijske izložbe popularizirati hrvatsku znanost i njene velikane kao što je Getalldić. „Bio je jedan od rijetkih znanstvenika svoga doba koji nije bio svećenik i koji nije djelovao izvan Hrvatske, nego u svom rodnom Dubrovniku“, kazao je akademik Kusić.
https://res.cloudinary.com/glashrvatske/w_760,h_428,c_fill,ar_16:9,g_auto,f_auto,q_auto:best/v1537251168/cgmmtsujoqzbo0ximcko
Autorica izložbe dr. sc. Marijana Borić, voditeljica Akademijina projekta Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu, kazala je da su među ostalim izloženi pretisci svih sedam Getaldićevih djela, kao i instrumenti iz područja kojima se posebno bavio, te umjetnička djela nadahnuta Getaldićem koja su nastala povodom ove izložbe. „Sve dosad Getaldić nije imao svoje poprsje, a sada ih ima nekoliko“, rekla je Marijana Borić. Za djecu i malde na izložbi su pripremljene i računalne igre inspirirane Getaldićevim otkrićima. Po riječima Marijane Borić, Getaldić je matematiku smatrao znanošću koja najpreciznije opisuje svijet. Vjerovao je u primjenu pokusa kao praktičnog aspekta znanosti kojeg potom treba matematički provjeriti i dokazati, a dopisivao se i s Galileom Galileijem.
 
Marin Getaldić (Marino Ghetaldi, Marinus Ghetaldus), najistaknutiji je hrvatski matematičar i fizičar na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Rođen je 2. listopada 1568. u dubrovačkoj plemićkoj obitelji, kojoj se rodoslovlje može pratiti od druge polovice 13. stoljeća, a umro je 8. travnja 1626. u Dubrovniku. Kao dvadesetogodišnjak primljen je u Veliko vijeće Dubrovačke Republike. Važan preokret u Getaldićevu životu nastaje 1595., kada s Marinom Gučetićem putuje u London da bi pomogao u sređivanju ostavštine Nikole Gučetića. Presudne poticaje za bavljenje znanošću dobio je za vrijeme studijskoga boravka u europskim znanstvenim središtima i u susretima sa znanstvenicima (Michel Coignet u Antwerpenu, François Viète i Alexandar Anderson u Parizu, Galileo Galilei u Padovi). Getaldić se u Parizu 1600. susreće s Vièteovom algebarskom metodom.
 
Nakon povratka u Dubrovnik 1601. nastavlja s eksperimentalnim radom započetim u Europi. Tiska u Rimu 1603. prva djela: Neki stavci o paraboli, gdje potaknut optičkim pokusima provodi matematičko istraživanje svojstava parabole, i Prošireni Arhimed, fizikalno djelo o relativnim omjerima težina, sistematizirano u teoreme, probleme i tablice s rezultatima mjerenja vlastitom hidrostatskom vagom, što je rani primjer novovjekovnog, eksperimentalno utemeljenog i matematiziranog pristupa istraživanju prirodnih znanost.
Izložba Marin Getaldić – pogled u novo doba otvorena je do 15. listopada, a zatim seli u Dubrovnik.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Ponedjeljak, 10/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1501 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević