Get Adobe Flash player

Prvi redoviti članovi postali su slikari Bela Čikoš Sesija i Menci Klement Crnčić, književnik Dragutin Domjanić i arhitekt Martin Pilar

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila je u četvrtak 7. studenog 100. godišnjicu osnutka Razreda za umjetnost svečanom akademijom u atriju palače HAZU-a te izložbom radova redovitih članova Razreda za likovne umjetnosti i odabranih publikacija.
https://storage.glasistre.hr/MediaServer/Photos/Download/144139?Format=1
Predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt podsjetio je da je Akademija odmah nakon osnutka 1861. trebala imati i poseban razred koji bi okupljao umjetnike, no ideja o tome realizirana je tek potkraj Prvog svjetskog rata u listopadu 1918., da bi u travnju 1919. bili izabrani prvi članovi Razreda za umjetnost. Prvi redoviti članovi postali su slikari Bela Čikoš Sesija i Menci Klement Crnčić, književnik Dragutin Domjanić i arhitekt Martin Pilar, za prve počasne članove izabrani su slikari Vlaho Bukovac, Celestin Medović i Pavle Jovanović, kipar Ivan Meštrović, glazbenik Matej Hubad te književnici Ksaver Šandor Đalski, Aleksa Šantić i Josip Štritar, dok su prvi dopisni članovi bili slikari Oton Iveković i Ferdo Kovačević, kipari Robert Frangeš Mihanović i Rudolf Valdec, glazbenici Franjo Dugan i Vjekoslav Rosenberg-Ružić te književnik Vladimir Nazor.
Razred za umjetnost je bez strukturnih promjena djelovao 28 godina, a 1947. godine dijeli se na dva dijela, na Odjel za jezik i književnost i Odjel za likovne umjetnosti i muziku. Od 1953. nekadašnji Razred za umjetnost djeluje u tri odjela: Odjel za suvremenu književnost, Odjel za likovne umjetnosti i Odjel za muziku.
 
Odjel za likovne umjetnosti preimenovan je 1972. u Razred za likovne umjetnosti, Odjel za muziku je 1972. preimenovan u Razred za muzičku umjetnost, a 1985. u Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju, dok je Odjel za suvremenu književnost preimenovan 1972. u Razred za suvremenu književnost, a 1996. u Razred za književnost.
O povijesti i djelovanju svojih razreda, s naglaskom na istaknute osobe koje su bile njihovi članovi, govorili su tajnik Razreda za književnost akademik Pavao Pavličić, tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Stanislav Tuksar i tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Mladen Obad Šćitaroci.
 
Izložbu radova redovitih članova Razreda za likovne umjetnosti i odabranih publikacija otvorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja je istaknula da je Akademija imala važnu ulogu u očuvanju hrvatske baštine i hrvatskog identiteta u vremenima kad Hrvatska nije bila neovisna država i kad je svoju posebnost čuvala kroz umjetnost i kulturu. "Čestitam Akademiji na kontinuiranom i predanom radu na razvoju hrvatske umjetnosti i kulture kao zaloga naše buduće izvrsnosti i doprinosu njihovom pozicioniranju među najbolje u Europi i svijetu. HAZU ima važnu ulogu u današnjem društvu ispunjavajući svoje temeljno poslanje kao najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija“, rekla je ministrica.
U glazbenom dijelu programa nastupio je Zagrebački gitarski trio sa skladbama akademika Marka Ruždjaka i Borisa Papandopula, dok je dramski umjetnik Goran Matović interpretirao dnevničke i polemičke tekstove Miroslava Krleže. Po prvi put su u prostorima palače HAZU bili izloženi modeli spomenika dvojice Indijanaca na konjima, rad Ivana Meštrovića, koji su postavljeni u Chicagu, kao i model spomenika kralja Tomislava u Zagrebu, rad Roberta Frangeša Mihanovića.  
 

Marijan Lipovac

Međunarodna federacija ginekologije i opstetricije traži prestanak uporabe glifosata

 
 
„Globalno zdravlje trebalo bi biti naše svjetlo“ – poznata je izjava ginekologa i opstetričara.
Međunarodna federacija ginekologije i opstetricije (FIGO / Fédération Internationale de Gynécologie et d'Obstétrique osnovana je 26. 7. 1954. u Genevi, Švicarska) jedina je globalna organizacija koja udružuje i predstavlja ginekologe i opstetričare (opstetricija ili porodništvo) i kao takva zahtijeva prestanak uporabe herbicida glifosata diljem svijeta. Naime, zbog sve više znanstvenih dokaza o negativnim, štetnim utjecajima glifosata na zdravlje čovjeka, životinja i okoliš, FIGO se javno očitovao i objavio svoj izvještaj o posljedicama primjene glifosata na reproduktivno zdravlje čovjeka.
https://www.figo.org/sites/default/files/styles/page/public/thumbnails/FIGO-logo-horizontal-tagline.png_0.png?itok=NRPGWqmt
„Posljednjih petnaest i više godina, sve veći broj dokaza vodi k zaključku o ulozi okoliša na zdravlje. Bilježe li znanstvenici povećanje stope oboljenja od karcinoma, poremećaja u razvoju nervnog sustava, probleme i poremećaje u trudnoći ili porođajne defekte potomstva, postoji jasan dokaz o negativnom učinku kontakta s kemikalijama na zdravlje. Kemikalije kod trudnica mogu proći placentu i kao što je dokazano u slučaju metil-žive, mogu se akumulirati / gomilati u fetusu što ima dugotrajne posljedice.“ Slijedeća tvrdnja koja se odnosi na glifosat odražava pregled literature i Načelo predostrožnosti. Ovo načelo predostrožnosti podrazumijeva postojanje društvene odgovornosti u svrhu zaštite javnosti od posljedica izloženosti štetnim tvarima kada znanstveno istraživanje utvrdi vjerodostojan rizik. Ove se zaštite mogu ublažiti samo u slučaju pojave novih znanstvenih nalaza koji pružaju valjane dokaze da ne će biti zdravstvenih posljedica. U nekim pravnim sustavima kao što je onaj u Europskoj uniji, primjena načela predostrožnosti postavljena je zakonom propisanim odredbama u pojedinim pravnim područjima. Nažalost, načelo predostrožnosti često se zanemaruje.
 
Švicarski kemičar Henry Martin prvi je 1950. sintetizirao glifosat za švicarsku kompaniju „Cilag.“ A 1964. kompanija „Stauffer Chemical“ patentirala je glifosat kao kelator jer on veže i uklanja minerale poput kalcija, magnezija, cinka, bakra i mangana. Neovisno o tome, kemičar kompanije „Monsanto“ otkrio je glifosat koji je kao herbicid patentiran početkom 1970-ih godina i danas je najrašireniji sistemski herbicid širokog spektra diljem svijeta. U posljednjem desetljeću globalna ukupna potrošnja herbicida glifosata iznosila je šest milijardi kilograma. Glifosat se često primijenjuje zajedno s drugim kemijskim tvarima u svrhu povećanja njihove učinkovitosti. Glifosat se prvenstveno koristi protiv korova, zatim u svrhu kontrole uzgoja marihuane i koke te u uzgoju genetski modificiranih poljoprivrednih kultura otpornih/tolerantnih na herbicid glifosat. Kontakt s glifosatom može biti izravan prilikom same primjene herbicida ili neizravan zbog rezidua u prehrambenim proizvodima i perzistiranju u prehrambenom lancu. Nalazimo ga jednako u hrani i pitkoj vodi zbog raširene primjene i ispiranja s poljoprivrednih površina zbog njegove goleme i učestale primjene.
 
Znanstvenici diljem svijeta provode istraživanja u svrhu razumijevanja štetnih učinaka glifosata na ljudsko zdravlje. Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) 1985. svrstala je glifosat u kancerogene tvari skupine C – a to je značilo da postoje određeni dokazi o kancerogenosti glifosata. Međutim, 1991. EPA je promijenila mišljenje i svrstala glifosat u razred E – dokazano bez kancerogenog učinka na ljude. Međutim, brojna neovisna znanstvena istraživanja sve više dokazuju štetne i kancerogene učinke glifosata na zdravlje čovjeka.
 
Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC/WHO) u ožujku 2015. svrstala je glifosat u skupinu 2A – vjerojatno kancerogen za čovjeka. Znanstveni rad stručnjaka IARC-a je prvenstveno neovisan i transparentan bez mogućnosti sudjelovanja različitih lobija i same industrije. No, upravo je agrokemijska industrija napala IARC zahtijevajući promjenu odluke o svrstavanju glifosata u skupinu 2A.
Nažalost, tome se priključila i Europska unija, točnije Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) koja je početkom studenog 2015. objavila izvješće u kojem zaključuje kako glifosat vjerojatno nije kancerogen za čovjeka, a 12. prosinca 2017. EFSA je donijela odluku o produženju licence za primjenu glifosata slijedećih pet godina (do 2023.). Kasnijim pregledom (revizijom) postojećih i dostupnih dokumenata i izvješća, stručnjaci su utvrdili da je EFSA svoju odluku donijela na temelju dokumentacije kompanije „Monsanto“ koja je bila priložena uz njihov zahtjev za ponovno odobrenje tj. produljenje licence za uporabu herbicida glifosata. Također 2015., prepoznavajući potrebu za globalnom federacijom koja bi se bavila prijetnjom otrovnih kemijskih tvari iz okoliša po reproduktivno i razvojno zdravlje ljudi na globalnoj razini, Međunarodna federacija ginekologije i opstetricije / FIGO usvojila je svoje mišljenje pod nazivom: „Utjecaji izloženosti toksičnim kemikalijama iz okoliša na reproduktivno zdravlje.“ Ovo mišljenje FIGO je predstavio na 21. Svjetskom kongresu (21. FIGO World Congress) održanom u Vancouveru, Kanada, od 4. do 9. listopada 2015.
 
Na ovom 21. Svjetskom kongresu FIGO je također osnovao posebnu globalnu Radnu skupinu za Reproduktivno i razvojno zdravlje okoliša (Reproductive and Developmental Environmental Health, RDEH) u svrhu globalnog praćenja štetnih učinaka toksičnih tvari na zdravlje žena i novorođenčadi. Trenutno se na globalnom tržištu nalazi između 70.000 i 100.000 kemikalija, a do 2030. predviđa se godišnji rast proizvodnje kemikalija od 3,4 posto.  
 
Europska unija će 2022. ponovno razmatrati odobrenje licence za primjenu glifosata. Francuska je usvojila odluku o prestanku primjene glifosata i već traži druge, sigurnije alternative. Najnovija meta-analiza koju su proveli američki znanstvenici (University of California Berkeley, University of Washington itd.) a rezultati su objavljeni 2019., dokazuje povezanost glifosata s razvojem ne-Hodgkinovog limfoma („Exposure to glyphosate-based herbicides and risk for non-Hodgkin lymphoma: A meta-analysis and supporting evidence;“ Mutation Research 2019 Jul-Sep.). „Savez za zdravlje i okoliš“ (Health and Environment Alliance, HEAL) objavio je 23. travnja 2019. rezultate nove studije koja dokazuje prijenos štetnih učinaka glifosata na potomstvo štakora. Ovo istraživanje proveli su znanstvenici „Washington State University“ te otkrili razvoj različitih bolesti i drugih zdravstvenih problema u drugoj i trećoj generaciji potomstva štakora izloženih kontaktu glifosata: bolesti bubrega, prostate, testesa, jajnika, mliječne žlijezde kao i pretilost i razvojne abnormalnosti i defekte ploda tj. mladunčadi.
 
Europska unija trebala bi već sada reagirati poduzimanjem određenih mjera predostrožnosti u svrhu zaštite zdravlja. Potrebno je i ovdje još jednom istaknuti da je 1,3 milijuna građana diljem EU-a potpisalo inicijativu o zabrani glifosata. Također je potrebno još jednom ponovno istaknuti znanstveno istraživanje o zastrašujućim posljedicama uzgoja genetski modificirane soje i kukuruza u Argentini čiji rezultati su objavljeni u ožujku 2018. o čemu sam također tada pisala. Naime, ljudi koji žive u samom središtu argentinske agrarne komercijalne proizvodnje genetsko modificirane soje i kukuruza (grad Monte Maiz) imaju vrlo ozbiljne zdravstvene probleme: stopa spontanih pobačaja trostruko je veća od državnog prosjeka dok su abnormanosti / defekti kod novorođene djece dvostruko češće od državnog prosjeka; istovremeno, medicinski stručnjaci bilježe i visoku stopu kancerogenih oboljenja i različitih reproduktivnih poremećaja. Argentina godišnje u agroindustrijskoj proizvodnji primjeni oko 240.000 tona glifosata, a u navedenoj agrarnoj regiji, „srcu“ uzgoja GM soje i kukuruza, godišnje se rasprši 650 tona glifosata (79 kg po stanovniku/godišnje).
 
Međunarodna federacija ginekologije i opstetricije, FIGO (čiji član je i Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju) stoga posebno ističe: „Naši prioriteti trebali bi se odnositi na uspostavu sigurnosti, sada i kroz generacije, prije izlaganja kemijskim proizvodima.“ Nadalje, FIGO ističe i inherentni problem sadašnje politike koja regulira proizvodnju mnogih vrsta kemikalija: „One se ispuštaju u okoliš, a na javnosti, znanstvenicima koji rade za javni interes kao i liječnicima je da dokažu štetu i štetno djelovanje kemikalija prije njihovog uklanjanja s tržišta. A kemijska industrija bi jednako kao i farmaceutska prvo morala dokazati sigurnost i neškodljivost proizvoda.“ Prof. Linda Giudice, predsjednica Odbora FIGO-a još jednom poziva na princip predostrožnosti: „Kad neka aktivnost predstavlja posebnu prijetnju i štetnost za ljudsko zdravlje i okoliš, treba poduzeti mjere predostrožnosti, čak i ako neki uzročno-posljedični odnosi nisu u potpunosti znanstveno uspostavljeni.“
Zaključak FIGO-a je slijedeći: „Globalno zdravlje trebalo bi biti naša 'zvijezda vodilja.' Preporučujemo da izloženost populacija herbicidu glifosatu ZAVRŠI potpunim globalnim izbacivanjem glifosata iz uporabe.“
 
Izvor:
 
1. „Removal of glyphosate from global usage: A Statement by the FIGO Committee on Reproductive and Developmental Health,“ 31. 7. 2019.; www.figo.org
2. FIGO's opinion on Reproductive Health impacts of exposure to toxic environmental chemicals,“ International Journal of Gynecology and Obstetrics, Vol. 131(3), prosinac 2015., str. 219.-225.
3. „Researchers see health effects across generations from popular weed killer: 'Dramatic increases' in several diseases,“ ScienceDaily 23. 4. 2019. (objavio i HEAL)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

U mnogim slučajevima tehnički, biološki i ekološki sustavi u proizvodnom procesu djeluju zajedno

 
 
O prikazu simbola bioloških i ekoloških proizvodnih sustava
 
Za prikaz simbola osnovnih agrotehničkih postupaka važe ista načela koja se primjenjuju za proizvodne postupke u proizvodnji neživoga. Mora se međutim voditi računa da pritom dođu do izražaja posebnosti proizvodnih postupaka u agrarnoj proizvodnji. Osobito treba voditi računa da u mnogim slučajevima tehnički, biološki i ekološki sustavi u proizvodnom procesu djeluju zajedno i da se biološki i ekološki sustavi mogu pojaviti kao radni predmet i kao radno sredstvo.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTmM9g8BgAEonaz6KHX-1eCeWmmFeQvP9KvhjBGPok9MOtNXoKXSw&s
Do sada korišteni znakovi nisu dovoljni za prikaz bioloških i ekoloških proizvodnih sustava jer obuhvaćaju samo tehničke sustave. M. Kleinau je na temelju navedenih načela i međunarodno preporučenih znakova razvio simbole za biološke i ekološke sustave.
 
Biološke sustave simbolizira jedan krug. Dodatnim znakovima mogu se pobliže označiti biljni i životinjski sustavi.
 
Biljni sustavi se unutar kruga karakteriziraju stiliziranom biljkom (izdanak, dva nasuprotna lista, korijen). Različitim obrubljivanjem i isticanjem simbola mogu se prikazivati funkcije biljnog sustava u proizvodnom procesu. Daljnji dodatni znakovi u desnom gornjem dijelu kruga omogućavaju podatke o glavnim i nusproizvodima (glavni proizvodi iznad nusproizvoda). U gornjem lijevom dijelu kruga može se navesti vrsta biljnog sustava ukoliko to prikaz zahtjeva. Na slikama 2 i 3 pregledno su prikazani osnovni simboli i navedeni su konkretni primjeri.
 
 
Sustavi koji treba prikazati
Propis prikaza
Simbol
 
općenito
 
 
potpuno ispunjeno
Agrarna proizvodnja_rev1
 
sustavi stvaranja tvari
 
obrubljeno punom crtom, ispunjeno crtkano
Agrarna proizvodnja_rev
sustavi pretvorbe tvari
obrubljeno punom crtom,
nije ispunjeno
Agrarna proizvodnja_rev3
sustavi u uzgoju biljaka
 
obrubljeno točkasto
Agrarna proizvodnja_rev2
 
Slika 2 Simboli za biljne proizvodne sustave (M. Kleinau)
 
Životinjski sustavise unutar kruga prikazuju kao trup životinje u elipsi koja simbolizira nacrt. Funkcije životinjskog sustava u proizvodnom procesu označavaju se analogno biljnim sustavima različitim obrubljivanjem i isticanjem.
 
 
Biljni sustav
Simbol
Proizvod
 
krmne biljke
Agrarna proizvodnja_rev2
zelena krma
 
žitarice
Agrarna proizvodnja_rev3j
žitarice (slama)
biljke koje se okopavaju
Agrarna proizvodnja_rev
repino korenje
(zelena krma)
 
zrnate leguminoze
Agrarna proizvodnja_rev1j
sjeme za sjetvu
(slama)
 
voćke
Agrarna proizvodnja_rev4i
 
voće
 
Slika 3 Primjeri za prikaz biljnih proizvodnih sustava (M. Kleinau)
 
Vrsta životinjskog sustava može se predočiti dodatnim znakovima na i u simbolu elipse. Slike 4 do 6  sadrže najvažnije dodatne simbole kao primjere primjene.
 
Sustav koji treba prikazati
Propis za prikaz
Simbol
općenito
potpuno označeno (ispunjeno)
Agrarna proizvodnja_rev1
sustavi za stvaranje tvari
obrubljeno punom crtom
označeno iscrtkano
Agrarna proizvodnja_rev2
sustavi pretvorbe tvari
obrubljeno punom crtom
nije označeno
Agrarna proizvodnja_rev3
sustavi koji daju energiju
obrubljeno iscrtkano
Agrarna proizvodnja_rev4
rasplodne životinje
obrubljeno točkasto
Agrarna proizvodnja_rev
 
Slika 4 Simboli za životinjske proizvodne sustave (M. Kleinau)
 
Usko izmjenično djelovanje bioloških i ekoloških sustava u proizvodnom procesu zahtjeva da se ekološki sustavi s određenim vezama također obuhvate u prikazu simbola. Kao znak za prirodne ekološke sustave odabire se kvadrat koji stoji na vrhu. U agrarnoj proizvodnji se prije svega radi o umjetnim ekološkim sustavima. Oni se u načelu sastoje iz tri elementa: tehničkih, abiotičko-prirodnih (klimatski faktori, faktori tla) i biotičkih (makroorganizmi i mikroorganizmi) faktora biljnih i životinjskih zajednica.
 
Sustav koji treba prikazati
Simbol
Sustav koji treba prikazati
Simbol
 
govedo
 
svinja
 
 
ovca
 
perad
 
konj
Agrarna proizvodnja_rev
Agrarna proizvodnja_rev1
Agrarna proizvodnja_rev2
Agrarna proizvodnja_rev3
Agrarna proizvodnja_rev4
 
muška životinja
 
kastrirana muška životinja
 
 
ženska životinja
 
 
mlada životinja u razdoblju laktacije
 
mlada životinja prije
razdoblja laktacije do razdoblja tova odnosno rasplodne zrelosti
Agrarna proizvodnja_rev5
Agrarna proizvodnja_rev6
 
Agrarna proizvodnja_rev7
 
Agrarna proizvodnja_rev8
 
Agrarna proizvodnja_rev9
 
 
Slika 5 Dodatni simboli za životinjske proizvodne sustave (M. Kleinau)
 
Životinjski sustav
Simbol
Proizvod
 
tovna svinja
 
 
Agrarna proizvodnja_rev
 
svinja za klanje
 
 
 
krava
 
Agrarna proizvodnja_rev1
 
Mlijeko
 
 
mlada perad za tov
Agrarna proizvodnja_rev2
 
perad za klanje
 
tegleći konj/konj za vuču
Agrarna proizvodnja_rev3
vučna snaga
 
 
rasplodna krmača
Agrarna proizvodnja_rev4i
 
odojak
 
Slika 6 Primjeri za prikaz životinjskih proizvodnih sustava (M. Kleinau)
 
Simboli za umjetne ekološke sustave proizlaze iz odgovarajućih kombinacija elemenata osnovnih znakova za tehničke, biološke i prirodno-ekološke sustave (slika 7).
 
Za prikaz pojedinačnih osnovnih proizvodnih postupaka polazi se od sljedećih načela:
  • svi sustavi koji sudjeluju na mijenjanju stanja radnog predmeta uključuju se u prikaz simbola dotičnog osnovnog postupka
  • ako u postupku mijene sudjeluje više sustava svrstavaju se na istoj razini jedan do drugoga; polazni sustav stoji najdalje lijevo.
  • ako biološki ili ekološki sustav ima funkciju radnog sredstva odgovarajući se simboli prikazuju u jednakoj veličini kao i simboli za tehničke sustave.
  • ako je radni predmet biološki ili ekološki sustav, a da u tom proizvodnom postupku nema radnu funkciju, njegov se simbol predstavlja umanjen.
 
Objekt
Simbol
 
prirodna okolina
 
 
tlo kao stanište i izvor hranjivih tvari za biljke
 
 
prostor za držanje
kao pašnjak, slobodan uzgoj ili otvorena staja
 
 
prostor za držanje kao topla staja
 
prostor za držanje
kao intenzivna staja s klima uređajem
Agrarna proizvodnja_rev i
Agrarna proizvodnja_rev1
 
Agrarna proizvodnja_rev2
 
Agrarna proizvodnja_rev3
 
Agrarna proizvodnja_rev4
 
Slika 7 Simboli za ekološke sustave (M. Kleinau)
 
Slika 8 prikazuje tipične primjere simboličkog prikaza agrotehničkih postupaka.
 
   
a) Tehnički sustavi djeluju na radni predmet bez sudjelovanja bioloških ili sustava okoline(miješanje za proizvodnju mješovite hrane)
d) Tehnički utjecaj na biološki sustav (sustav pretvorbe tvari) za dobivanje proizvoda (npr. šišanje ovaca)
 
   
b) Tehnički sustavi djeluju na ekološki sastav (drljanje kao obrada tla)
 
e) Tehnički utjecaj na biološki sustav (sustavi stvaranja tvari – žitarice) za dobivanje proizvoda (košenje)
 
c) Klimatizacija tople staje za držanje životinja (prozračivanje ventilatorima)
 
Slika 8 Prikaz simbola osnovnih agrotehničkih postupaka
 
(Nastavak slijedi)
 

Professor emeritus Igor Čatić

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Utorak, 21/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1408 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević