Lijekovi ne postoju, to su droge
Objavljeno petak, 22. ožujak. 2013. 00:00 | 
| 
|
Medicina i farmacija truju cijeli svijet
Zapamtite već jednom, il' ste glupi, il' ste korumpirani. Samo prirodno zdravlje je pravo zdravlje, svako unošenje sintetičnih materijala, tzv. lijekova, je nadrilječništvo, počevši od planiranog trovanja putrem vakcina, a kasnije one kroz život cijelo vrijeme u tijelu rasturaju metabolizam. Lijekovi ne postaju, to su droge. Zapamtite, droge!
Nikada u svijetu nije više izdvajano novca za tzv. znanost da se pronađu tzv. lijekovi a to su otrovi. Nikada više nije bilo tzv. liječnika ili ti ga doktora. Nikada nismo imali veću ponodu i izbor tzv. lijekova tj. otrova i normalno je da se ne čudimo da imamo katastrofalnu situaciju zdravlja djece i ljudi. Rimarchuk klinike preko 55 godina upozoravaju da se planirano uništava čovječanstvo i svi mi opet šutimo.
Organizirani kriminal od strane medicine, farmacije, korumpiranih medija i političara koji to sve pokrivaju kroz kriminalne zakone gdje se trovanje i ubijanje djece, ljudi i čovječanstva radi planirano. Za sve to prirodne Rimarchuk klinike imaju znanstveno neoborive metode.
Specijalne istražne policije hvataju kriminalce zbog droge i ostalih tvari što je super, ali protiv ovih legalnih trovanja i ubijanja policije i specijalna tužiteljstva se boje koristiti podatke i neoborive, znanstveno neoborive dokaze prirodnih Rimarchuk klinika. Rimrchuk klinike upozoravaju, a sudska i izvršna vlast prstom ne miče te su onda ta policija i ta tužiteljstva dio tog organiziranog najvećeg kriminala na svijetu
Imenično smo samo za neke od poznatih slučajeva upozoravali kako se vodi planirana kampanja reklamiranja medicine koja je trovala i ubila ljude. Znači, upozoravamo i upozoravali smo na ubijanja djece i ljudi a vlasti šute! Je li Vama to nešto govori? Naša je dužnost da stvaramo svijet pravednim, boljim i da su ljudi prirodno zdravi, a ne našopani sintetičkim otrovima. Znanost u farmaciji i medicini dokazano lažu i obmanjuju. Ono što preko 58 godina govore i upozoravaju prirodne Rimarchuk klinike sada se po novinama pomalo objavljuje.
Organizirani kriminal svjetskih razmjera drže: WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), sva ministarstva zdravstva, 98 posto medicine i 100 posto farmacije. Gotovo svi mediji za velike novce legalno reklamiraju otrove kao tzv. lijekove. Već 58 godina Rimarchuk klinike upozoravaju vlade dražava, političare, sve specijalne službe, istzražne policije i visoka tužiteljstva kako se djeca i ljudi legalno ubijaju.
Izmišljeno zatrovano mlijeko još je jedna od prijevara organiziranog kriminala medicine i farmacije od strane korumpiranih medija. Nedavne afere navodno loše kvalitete mlijeka pojedinih privatnika mljekara nemaju veze sa tom informacijom. Kako? Pa po kriminalcima (medicina i farmacija) to će mlijeko biti dobro kada mljekari obvezno kupe vreću od 25 kg umjetnog dodatka prehrani za krave.
Toni Ljubiša Božić, Rimarchuk klinike
Dodaj novi komentar
Društvo umanjene vrijednosti
Objavljeno petak, 15. ožujak. 2013. 00:00 | |
|
Prvi koji bi trebali pročitati knjigu Društvo umanjene vrijednosti Viktora Simončiča Zmage su oni iz USKOK-a i DORH-a
Jedan od najvećih trendova u svijetu, kojeg slijedi i Hrvatska, su elektromobili. Kako se to zrcali u knjizi naslova ovog teksta?
Hrvatska može biti ponosna na elektromobil iz garaže prodan za fantastičnu sumu i to u inozemstvo. Posebno zato što sve prognoze ukazuju na svjetlu budućnost elektromobila. Države plaćaju čak i poticaje da se kupi takvo vozilo. Nema ozbiljnijeg proizvođača osobnih vozila koji nema dokazni primjerak ekološke osviještenosti, elektromobila. Najčišće vozilo svih vremena. Ide na struju iz utičnice. A onima na daljinu, gdje se proizvodi taj oblik energije, nemalo ekološko opterećenje. A tko su glavni promotori takvih automobila? Glasoviti (celebrities) iz estrade ili športa pravi su manekeni za takve priče. A kako to izgleda u praksi?
Novinar E. Prodan putovao je u ime redakcije jednog dnevnika na sajam automobila u Ženevi. Na autocestama od Trsta do Ženeve nisu ni očekivali elektromobile. U prenapučenoj Ženevi viđen je čak jedan. A povratku kući još jedan. To samo potvrđuje da se radi o još jednoj kampanji greenwashinga, ispiranja mozga, ovaj puta elektromobilom. O tome sam već višekratno pisao. Međutim, punionice za elektromobile poslovna su prilika. Jasno za Hrvatsku.
Greenwashingelektromobilom
U raznim verzijama, u Hrvatskoj je trenutačno maksimalno 15 elektromobila. Nema svatko jedno 6 milijuna kuna za hrvatski elektromobil. Međutim potrebna je i infrastruktura za njih. Prilika je to za ulagače: za energijsku učinkovitost, posebice za razvoj infrastrukture. I može se dobiti novac iz europskih kohezijskih fondova (Poslovni vjesnik, 12. veljače 2013.).
»Na području EU-a postoji oko 200 milijuna osobnih vozila. Očekuje se da će do 2020. Njemačka proizvesti milijun električnih vozila, Velika Britanija 1,5 milijun, a Francuska čak dva milijuna.« Dakle uz pretpostavku da broj klasičnih osobnih vozila unutar EU-a ostane isti, udio elektromobila bio bi 2020. čak punih 2,2 %. Na što liči ova promidžba elektromobila? Na onu bioplastike. O tome je već bilo riječi na stranica ovog portala. Sa svjetskom proizvodnjom od 0,5 %, renesansa bioplastike postala je tako moćan faktor da se prijeti časopisima koji imaju nešto protiv toga da će im se uskratiti oglašavanje. Je li to moguće? Jest. Članak Therenaissance of bioplastics: Anot-so-naturalp rocess (Renesansa bioplastike – baš i nije tako prirodan proces) objavio sam na jedvite jade tek u četvrtom pokušaju, 13. ožujka 2013.
Tekstić od 200 riječi. Ali je izuzetno važno naglasiti. Prodaju moćnici pod novost bioplastiku koja je stara najmanje 600, a bioguma 3,5 tisuća godina. Eko-lutke kao novost, a prve su stare oko 150 godina. Tako je i s elektromobilima. Za mene je 2 posto elektromobila ili bioplastike do 2020. potpuno ista stvar. Ali ne za naše zaštitare okoliša.
Samo naizgled nepotrebna upadnica - Renesansa bioplastike
Prema riječima Davora Škrlca, profesora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, očekuje se da bi do 2020. Hrvatska mogla imati 15 do 20 tisuća električnih vozila. Dodaje da ih je trenutačno, u raznim verzijama i ne računajući hibridne serijske automobile, u našoj zemlji maksimalno 15… Europska energetska direktiva određuje da do 2020. Hrvatska mora imati 38.000 punioca za električne automobile, a od čega njih 4000 trebaju biti javne. Cijena 5000 do 30.000 eura.
Dvije punioce za jedan elektromobil
Čitajući tekstove E. Prodana i D. Bičaka i citirana imena uglednika s podruja zaštite okoliša, prva pomisao je bila. Pa upravo čitaš knjigu napetiju od bilo kojeg krimića. Društvo umanjene vrijednosti, V. Simončiča Zmage. U knjizi su portretirana imenom i prezimenom dva pomoćnika bivše ministrice. Jedan još uvijek, dugogodišnji trgovac automobilima, Hrvoje Dokoza. Drugi je ovdje citirani Davor Škrlec. Prva konkretna akcija Hrvoja Dokoze je bila u veljači 2012. kada je za potrebe Ministarstva zaštite okoliša osigurao, srećom najam hibridnih vozila. U akciju se uključio i HEP i postavio svoj europski cilj. Već je osnovan sustav pod komercijalnim brendom ELEN (električna energija). U siječnju 2013. izabrano je i eko-dizajnersko rješenje. Svaka čast, ali jedno pitanje se nameće samo po sebi.
Davor Škrlec
U HAZU-u je 6. ožujka 2013. održan u organizaciji Cfi-ja skup Treba li nam znanost i kako je financirati? Skup je bio dijagnostički, po n-ti puta čule su se dijagnoze. Jedan podatak iz rasprave privlači pozornost. Na pitanje o potrošnji električne energije u Hrvatskoj, jedan od predavača, dr. sc. Ivica Toljan iz istraživanja i razvoja HROTE, odgovorio je da posljednjih pet godina ona stagnira na oko 17,5 milijardi kWh. Kako trajno raste u Hrvatskoj proizvodnja hladnijeg zraka (klimatizacija) a nema naznake reindustrijalizacije, očito da HEP porast potrošnje traži u punjenju elektromobila.
Zašto povećati potrošnju električne energije?
Nisu elektromobili slučajno povezani knjigom prvog pomoćnika u Ministarstvu zaštite okoliša (1991.-1995.). Dr. sc. Viktor Simončič je vjerojatno i prvi na ovim prostorima s doktoratom iz zaštite okoliša (SR Njemačka, 1976.). Rođeni Slovenac, proveo je rat u Sisku i smatra ga sada svojim korijenima.
Viktor Simončič
Prvi koji bi trebali pročitati knjigu su suradnici USKOK-a i DORH-a. Puno materijala za provjeru. Poslije čitanja knjige sve je jasno kako su u nas posložene kockice u zaštiti okoliša i Prirode. Vrlo je dojmljivo opisan utjecaj prof. Stanka Uršića na razvoj zaštite okoliša u Hrvatskoj. Pridodat ću da sam se osobno osvrnuo na stavove tog istaknutog predstavnika modernog ekologističkog pokreta u članku Ne dolazi struja iz utičnice (Vjesnik, 21. svibnja 2008.). Evo nekih naglasaka iz tog teksta.
»Ne namjeravam razmatrati njegov u pravilu katastrofičan pristup svim problemima današnjice, pa i u toj emisiji (o.a. Slušaj kako zemlja diše), bez ikakve vizije kako nešto promijeniti… Osvrnut ću se na dva podatka. Što da učini novinarka kada joj uvaženi profesor uvaženoga fakulteta tvrdi da se PVC sastoji od 80 posto klora, a sastoji se od 57 posto. Drugi je podatak da se ponovno upotrebljavaju posudice za jogurt načinjene od PVC-a (o. a. prave se od polistirena)… Ponovno je aktualizirao spaljivanje, dioksine i PVC. Zabrinuti zaštitari okoliša poput prof. S. Uršića uporno tvrde da pri izgaranju PVC-a nastaju dioksini i furani (poliklorirani dibenzendioksini, PCDD) te polikloriranidibenzofurani (PCDF). Međutim, postoji 210 izomera PCDD-a i PCDF-a. Dio njih jest otrovan. Na količinu PCDD-a i PCDF-a ne utječe prisutnost PVC-a, kako su to pokazali pokusi u četiri velika ispitivanja. Planiranje, gradnja i pogon spalionica predviđenih za spaljivanje otpada bez PVC-a ili s njim su jednaki. To je dokazalo 10 različitih ispitivanja (Macplast, 3/94.). Prema tome, promicati ideju o povezanosti PVC-a, dioksina i furana nije održivo (P. Eyerer).«
PVC čini 57 posto klora
Promicati elektromobile, bioplastiku, platnene vrećice, GMO itd ispiranjem mozga nije u interesu pučanstva, već moćnika. Ali čak ne i vlastitih, već globalizacijskih. Ono što me žalosti, to ne prepoznaje u pravilu znanstvena zajednica. Ali je prepoznao jedan od akademika nazočnih na navedenom skupu. Zaslužuje navođenje imena. To je akademik Mirko Zelić koji je jasno rekao da previše prenosimo tuđe ideje i interese u Hrvatsku putem znanstvenika. Jedan je od akademika reagirao. Onaj kojem je na ovom portalu u 2012. posvećeno čak četiri teksta.
Žalosno, ali je istinito, no zbog opsega nema mjesta široj razradbi. Sustavno se uništava hrvatski jezik, znanost u funkciji hrvatskih nacionalnih ciljeva. A to su prvenstveno društveno-humanističke znanosti koje se nastoji svom sredstvima omalovažiti. Hrvatska može kupiti dostignuća „science“ (prirodne znanosti), tehničkih, biotehnički i biomedicinskih znanosti. Ali ne može kupiti rezultate istraživanja s područja društveno-humansitičkih znanosti, ako su one u funkciji proučavanja svjetskih kretanja na Hrvatsku.
Prof. Igor Čatić
Supstancije koje mijenjaju naš endokrini sustav
Objavljeno petak, 15. ožujak. 2013. 00:00 | |
|
Prekidači ili disruptori
Mediji u Hrvatskoj već su pisali o izvještaju UN-ovog Progama za okoliš i Svjetske zdravstvene organizacije o kemijskim tvarima koje mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje. Međutim, mediji su izvještaj pretvorili u veliku „senzaciju“, čime je ova nadasve ozbiljna tema mnogo izgubila na svojem pravom značenju, a radi neobjektivnog pisanja izvještaj se našao na udaru stručnjaka i drugih interesnih skupina koje vrlo često iz određenih interesa nastoje omalovažiti takve dokumente.
Kada je Svjetska zdravstvena organizacija zajedno s UNEP-om (UN-ov Program za okoliš) 19. veljače objavila izvještaj pod nazivom „The State of the Science of Endocrine Disrupting Chemicals – 2012“ mnogi mediji i organizacije koje djeluju na području zaštite ljudskog zdravlja i okoliša diljem svijeta izvjestili su javnost o sadržaju dokumenta, ali bez senzacionalizma. Ujedinjeni narodi su objavili priopćenje za medije kao i navedeni dokument koji ima ukupno 289 stranica, a nastao je u okviru suradnje UNEP-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Izvještaj su sastavili vrhunski svjetski znanstvenici iz Kanade, SAD-a, Europe, Japana, Australije i Afrike. Potrebno je također istaknuti da je 2002. objavljen sličan dokument pod nazivom „Global Assessment of the State-of-the-Science of Endocrine Disruptors“, združeni program Međunarodnoga programa o kemijskoj sigurnosti (IPCS), WHO-a, UNEP-a i Međunarodne organizacije rada (ILO). Tada je u dokumentu navedeno da postoje znanstvena opažanja o negativnim učincima određenih kemijskih tvari koje utječu na promjene hormonalnog sustava u prirodnom svijetu. Većina takvih opažanja primijećena je u područjima gdje je kemijsko onečišćenje bilo vrlo veliko, ali su dokazi o povezanosti primjećenih promjena i određenih kemikalija bili nedostatni. Relevantnih znanstvenih podataka o učincima kemijskih tvari koje ometaju ili sprječavaju normalnu funkciju endokrinog sustava gotovo da i nije bilo.
Prema Stockholmskoj konvenciji o perzistentnim/trajnim organskim zagađivačima bilo je poznato štetno djelovanje polikloriranih bifenila, dioksina i DDT-a. Stručnjaci koji su sastavili dokument iz 2002. istaknuli su potrebu za daljnjim i mnogo opširnijim istraživanjima o učincima kemijskih tvari koje djeluju kao hormonalni „disruptori“ odnosno „prekidači“. Stoga se od 2002. intenzivirao znanstveni rad koji je omogućio stručnjacima bolje razumijevanje o učincima kemikalija koje mijenjaju endokrini (hormonski) sustav te tako negativno utječu na zdravlje čovjeka kao i na opće zdravlje u svijetu prirode. Posljednji znanstveni pregledi koje su na primjer objavili Endokrinološko društvo (Diamanti-Kandarakis et al., 2009.), Europska Komisija (Kortenkamp et al., 2011.) te Europska agencija za okoliš (2012.), samo govore u prilog ozbiljnosti problema i znanstvene kompleksnosti kada je u pitanju ova tema. Navedeni dokumenti ukazuju na zabrinutost kada su u pitanju učinci kemijskih tvari koje ometaju ili prekidaju hormonalni sustav što jednako negativno utječe na zdravlje čovjeka i prirode. Nadalje, Europsko društvo pedijatrijske endokrinologije i Pedijatrijsko endokrinološko društvo 2011. usvojili su konsenzus kojim sve mjerodavne pozivaju na djelovanje u svezi kemijskih endokrinih „prekidača“ i problema koje oni uzrokuju.
Baza podataka kemijskih tvari
Dr. Theo Colborn, Ph.D., osnovao je 1988. bazu podataka o kemijskim tvarima koje negativno utječu na endokrini sustav; trenutačno njegova baza podataka (TEDX) u svojem popisu ima 870 različitih kemijskih tvari i više od 43.000 (!) znanstvenih dokumenata o njihovim negativnim učincima na zdravlje čovjeka i ostalih živih bića. Europska Komisija također je sastavila popis kemijskih tvari koje negativno utječu na endokrini sustav (neovisno o sustavu REACH). Stoga je krajem 2012. predstavljen navedeni dokument koji je znatno proširen i ažuriran s brojnim novim znanstvenim spoznajama i dokazima o ovoj gorućoj problematici. Dokument daje uvid u trenutačno globalno stanje znanstvenih spoznaja o kontaktu i učincima kemijskih endokrinih „prekidača“. Radi boljeg shvaćanja o problemu, stručnjaci u prvom poglavlju vrlo detaljno govore o važnosti endokrinog sustava te objašnjavaju sve u svezi kemijskih endokrinih „prekidača“. U drugom poglavlju se vrlo detaljno objašnjavaju učinci ovih kemijskih tvari na čovjeka i cijeli prirodni svijet. Posebno zabrinjavaju učinci ovih kemijskih tvari u prvom i najkritičnijem razdoblju razvoja ne samo čovjeka već i drugih živih bića, uključujući jednako beskralježnjake i kralježnjake. Ovi učinci najčešće su ireverzibilni i postaju vidljivi tek kasnije u životu.
Prema definiciji, kemijski endokrini „prekidači“ jesu „tvari koje imaju potencijal sprječavanja normalne funkcije endokrinog sustava“. Iz toga razloga ove tvari uzrokuju nepoželjne i štetne učinke na zdravlje čovjeka i prirodnog svijeta. Štoviše, kemijski endokrini prekidači jesu egzogene kemijske tvari ili mješavine kemikalija koje ometaju ili sprječavaju fiziološko djelovanje hormona. Ove tvari djeluju izravno na tzv. hormonske receptore ili djeluju izravno na jednu od brojnih bjelančevina koja je odgovorna za „dostavu“ hormona na njegov cilj – a to je određena stanica ili tkivo.
Prekidači ili disruptori
Ljudsko zdravlje prvenstveno ovisi o dobrom i nesmetanom funkcioniranju endokrinog sustava kojim se regulira oslobađanje određenih hormona koji imaju esencijalno značenje za metabolizam, rast i razvoj, san i raspoloženje, reprodukciju itd. Veliki broj kemijskih tvari ili njihovih mješavina poznate su kao endokrini „prekidači“ te mogu promijeniti funkciju ili funkcije hormonalnog sustava čime se povećava rizik za razvoj određenih poremećaja i bolesti, prvenstveno onih kancerogenih. Endokrini „prekidači“ (ili „disruptori“) imaju složeni učinak na endokrini sustav jer utječu izravno na funkciju ili funkcije endokrinih žlijezda, njihovih hormona i receptora, čime zapravo uzrokuju pravu kaskadu promjena i poremećaja u organizmu jer negativno djeluju na reproduktivne funkcije i fetalni razvoj, nervni sustav, ponašanje, imunološki sustav, metabolizam, jetru, kosti kao i na brojne druge organe, žlijezde i tkiva.
Znanstvenike posebno zabrinjava činjenica što brojni kemijski endokrini „prekidači“ negativno utječu na reproduktivni sustav milijuna žena diljem svijeta te dokazano uzrokuju slijedeće promjene: sindrom policističnih jajnika, fibroidni benigni tumor(i) maternice (leiomyoma), endometriozu, probleme s plodnošću, neplodnost, problematične trudnoće, smanjenu porodnu težinu novorođenčadi, prijevremene porode, prerani pubertet djevojčica diljem Europe i Amerike sve je češća pojava, itd.
Posljedice Cushingovog sindroma
No, jednako tako ove kemijske tvari negativno utječu i na reproduktivno zdravlje muškaraca uzrokujući kongenitalni kriptorhizam, hipospadiju, lošu kvalitetu spermija, neplodnost, smanjenu razinu testosterona itd. Uočen je i negativan utjecaj na omjer novorođenčadi muškog i ženskog spola jednako kao i kod divljih životinja: omjer je blago povišen u korist muškog spola, a znanstvenici trenutačno ne mogu objasniti razlog. Nadalje, poremećaji funkcije štitne žlijezde u neprestanom su porastu kod djece i odraslih, a negativan utjecaj sve je izraženiji i na neurološki razvoj – pojava autizma, poremećaja deficita pažnje i hiperaktivnosti/ADHD, itd.; kemijski endokrini „prekidači“ utječu na sve češću pojavu karcinoma čiji razvoj je uvjetovan djelovanjem hormona – rak dojke i endometria, rak jajnika, testisa i prostate te štitne žlijezde u stalnom je porastu u zapadnim zemljama, a u posljednje vrijeme i u nekim državama Azije radi nagloga gospodarskog razvoja; sve je češća disfunkcija iznadbubrežne žijezde s posljedicom hipersekrecije hormona kortizola pa raste i broj oboljelih od Cushingovog sindroma. Osteoporoza i posljedične frakture kostiju osobito su u porastu u industrijskim razvijenom svijetu, a nordijske države nalaze se na samom vrhu po broju slučajeva (naime, hormon estrogen utječe na formiranje kosti). Također su u stalnom porastu i metabolički poremećaji, naročito oni koji imaju za posljedicu dijabetes tipa 2 i gojaznost, dok neke od ovih kemijskih tvari mijenjaju metabolizam holesterola. Poremećaji i bolesti imunološkog sustava također su u stalnom porastu – osobito alergije i autoimune bolesti.
Mnogi kemijski endokrini „prekidači“ zapravo su složene mješavine kemijskih supstancija koje perzistiraju u okolišu i prirodi mnogo godina, imaju svojstvo bioakumulacije jer se koncentriraju u bjelančevinama ili masnom tkivu; druge tvari su manje perzistentne i nisu bioakumulativne (brzo se izlučuju iz organizma), ali je kontakt s njima kontinuiran i stoga one imaju negativan učinak na endokrini sustav (npr. bisfenol A). Neke od ovih tvari nalaze se u prirodi, no daleko su brojniji sintetski oblici koje proizvodi čovjek a nalazimo ih u širokoj lepezi najrazličitijih proizvoda: u pesticidima – neki herbicidi, insekticidi, akaricidi, fungicidi; poliklorirani bifenili/PCB, teški metali (arsen, kadmij, olovo, živa itd.), ftalati, aromatska otapala, UV-filtri, plastični monomeri (npr. bisfenol A, F i S), pojedini farmaceutski proizvodi u humanoj i veterinarskoj medicini, sintetski estrogeni, antihistamin difenhidramin, neki antidepresivi, stabilizatori u proizvodnji plastike, otapala poput formaldehida i furana, sintetski miris galaksolid, dioksini, prehrambeni aditiv monosodium glutamat, polivinil klorid/PVC itd. To zapravo znači da su ove kemijske tvari prisutne u velikom broju proizvoda s kojima smo svakodnevno ili često u kontaktu: elektronici, proizvodima za osobnu higijenu i kozmetici, nekim odjevnim predmetima, nezapaljivim proizvodima, namještaju, sredstvima za čišćenje, u hrani kao aditivi ili čak kao zagađivači.
Znatnije povećanje zdravstvenih problema
Ovaj UN-ov dokument je najopsežnija studija ove vrste do sada u kojoj se posebno ističu određene poveznice između kontakta s ovim kemijskim tvarima i posljedičnim zdravstvenim problemima, posebno uključujući one koji se odnose na razvoj testesa – kriptorhizam kod dječaka, raka dojke kod žena, raka prostate, negativni učinci na razvoj nervnog sustava kod djece, razvoj poremećaja deficita pažnje i hiperaktivnosti kod djece te karcinom štitne žlijezde.
Dr. Maria Neira
Kemijske supstancije koje izazivaju endokrine poremećaje ulaze u naš okoliš većim djelom putem industrijskog otpada kao i onog urbanog, intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, izgaranjem otpada i odlaganjem štetnog otpada itd. Čovjek u kontakt s ovim kemijskim tvarima dolazi na više načina: unos u organizam je putem hrane, prašine ili vode, inhalacijom plinova i čestica iz zraka kao i kontaktom kroz kožu. Zrak, voda, tlo, sediment i hrana također su izvor kemijskih endokrinih „prekidača“ u svijetu divljine. U oba slučaja, tj. u divljem svijetu kao i kod čovjeka trudna žena ili ženka koja nosi mlado može putem placente prenijeti ove kemijske tvari na plod u razvoju kao i na novorođenče putem majčinog mlijeka.
„Oko 800 kemikalija je poznato ili sumnjivo na sposobnost ometanja ili sprječavanja funkcije hormonalnih receptora, sinteze hormona ili oslobađanja hormona. Međutim, samo manji dio ovih kemikalija je istraženo na sposobnost prepoznavanja ili identifikacije otvorenog odn. neskrivenog učinka na endokrini sustav intaktnog organizma“. Dr. Maria Neira, direktorica za javno zdravstvo i okoliš pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je izjavila: „Mi pod hitno moramo provesti još više istraživanja kako bismo dobili potpuniju sliku o učincima kemijskih endokrinih 'prekidača' jednako na zdravlje i na okoliš“.
Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.
Petak, 24/05/2013
Trenutačno aktivnih gostiju: 156 i nema članova online
