Get Adobe Flash player

Nagrađeni Branka Jelavić, Mate Rimac, Ante Elez, Darko Pavlović...

 
 
U četvrtak 5. srpnja u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održana je svečanost uručenja nagrada „Hrvoje Požar“ za 2018. koje dodjeljuju Hrvatsko energetsko društvo i Zaklada „Hrvoje Požar". Nagrada nosi ime akademika Hrvoja Požara (1916.–1991.), Akademijinog glavnog tajnika od 1978. do 1991., i dodjeljuje se od 1995. za popularizaciju energetike i interesa za energetiku.
http://dnevnik24.com/wp-content/uploads/2017/07/nagrade-hrvoje-pozar-1.jpg
Za značajnu stručnu i znanstvenu djelatnost u razvitku energetike nagradu je dobila dr. sc. Branka Jelavić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, za inovacije u području energetike nagrađeni su Mate Rimac, izumitelj prvog hrvatskog električnog automobila, i dr. sc. Ante Elez iz tvrtke Končar Generatori i motori d.d., a za za popularizaciju energetike doc. dr.s c. Darko Pavlović iz tvrtke Plinacro d.o.o.
Za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja nagrađeni su Goran Stunjek s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i Helena Peći s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike Andreja Žužić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Stipendije za stručni dio studija dobili su Dominik Kevo,
Josip Ljubetić i Monika Miličević s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu te Robert Anderluh s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu
 
Kako je u uvodnom govoru kazao predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, akademik Hvroje Požar bio je jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih glavnih tajnika u povijesti Akademije koji je uz ostalo bio zaslužan za promjenu njenog imena iz Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 1991. Podsjetio je i na njegove zasluge kao osnivača Zagrebačke energetske škole, glavnog urednika Tehničke enciklopedije, prorektora Sveučilišta u Zagrebu  u vrijeme Hrvatskog proljeća i dekana Elektrotehničkog fakulteta.
Nagrade je uručio predsjednik Hrvatskog energetskog društva dr. sc. Goran Granić koji je kazao da ime Hrvoja Požara simbolizira izvrsnost u energetskoj znanosti i iznimna postignuća nagrađenih znanstvenika, inovatora i studenata koji su krenuli putem izvrsnosti na samom početku svojih karijera. Vjerujem da će svi nagrađeni, a osobito mladi, dati svoj doprinos tome, prepoznajući se u dinamičnom razvoju energetskog sektora u kojem ima dovoljno mjesta za svaku izvrsnost i kreativnost. Energetika je predivna stručna i znanstvena disciplina koja se odlikuje dinamičnošću, kontinuiranim tehnološkim razvojem, novim idejama i programima, to je nikad završena priča. Vjerujem da u velikom moru izazova možete naći i jedan dio za sebe. Energetika nije zemlja čudesa, već stručni, znanstveni, tehnološki i poslovni sektor koji zahtjeva rad, usklađenost i jasnu ekonomsku politiku. Svjedoci smo da se u energetici kontinuirano javljaju neusklađenosti i neodrživosti koje, naravno, zahtijevaju dodatne izdatke i ne vode k ostvarenju postavljenih ciljeva“, kazao je Granić. Istaknuo je da je tranzicija energetskog sektora prema niskougljičnoj proizvodnji i potrošnji velik izazov koji ima svoju cijenu.
 
„Možemo se prema tome postaviti kao prema nečemu što se nameće energetskom sektoru te odgađati promjene ili to shvatiti kao veliku mogućnost u svim njezinim aspektima: stručnim, znanstvenim, tehnološkim i poslovnim. Tranziciju zajedno trebamo iskoristiti kao veliku razvojnu i poslovnu šansu i započeti s njom odmah. Razdoblje od narednih tridesetak godina bit će različito po svojoj dinamici, uključenosti i komunikacijskim mogućnostima u odnosu na dosadašnja iskustva. Iz jedne statične situacije u kojoj se tek mali broj tvrtki bavio energetikom, a svi ostali su bili kupci, mijenja se dioništvo u participaciji u razvojnoj i poslovnoj dimenziji energetike. Energetika je postala izazov za svakog kupca, domaćinstvo ili trgovačko društvo, za svaku općinu ili grad, za zadruge i druge oblike povezivanja poduzetnika i građana, za inovatore, tehnološke centre i znanstvenike. Svi oni bit će jedna velika energetska obitelj koja će kreirati i mijenjati odnose u energetici. Svi su pozvani da sudjeluju u tom procesu“, zaključio je Goran Granić.
 

Marijan Lipovac

Sustavno raditi i na kvalitetnijoj primjeni postojećeg zakonodavnog okvira

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 28. lipnja održan je okrugli stol na temu Istine i zablude o reformi visokog obrazovanja kao doprinos raspravi u povodu sistemskih zahvata u zakone o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Kako je istaknuo potpredsjednik HAZU-a i predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić, hrvatski sustav znanosti i visokog obrazovanja trpi česte izmjene zakonodavnog uređenja. Temeljni zakon, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, doživio je dvanaest izmjena, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja upravo priprema potpuno novi zakon. U tijeku su i donošenje novog  Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te izmjene i dopune Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
https://pbs.twimg.com/profile_images/633008790040784896/joy4AP2t_400x400.jpg
Tome Antičić
 
„Budući da su navedeni zakoni iznimno važni za razvoj znanosti i visokog obrazovanja, od presudne je važnosti da prihvaćeni smjer bude pravilan i opravdan te da učinjeni odabiri budu utemeljeni na znanstveno provjerljivim činjenicama. Nužne promjene u sustavu potrebno je provesti, ali te promjene moraju biti ustavnopravno prihvatljive, s aspekta ustavnog jamstva autonomije sveučilišta, dobro osmišljene, djelotvorne i legitimne, a njihova provedba moguća u postojećim financijskim, kadrovskim i društvenim uvjetima. Osim na novom zakonodavnom okviru, treba sustavno raditi i na kvalitetnijoj primjeni postojećeg zakonodavnog okvira, kao i na jačanju sustava kvalitete koji počinje od svakog nastavnika odnosno znanstvenika i svakog studenta. Samo uključujući sve dionike sustava u zajedničku argumentiranu raspravu možemo postići cilj – ostvarivanje kompetentnog, kompetitivnog i izvrsnog nacionalnog sustava znanosti i visokog obrazovanja“, kazao je akademik Barbić. Prema njegovim riječima, nijedna od dosadašnjih reformni sustava visokog obrazovanja nije uspjela nije bila životna, kao i stoga što sveučilište ima svoja pravila.
 
Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja dr. sc. Tome Antičić poručio je da hrvatski visokoškolski i znanstveni sustav treba postati kompetitivan na svjetskoj razini. Upozorio je da je po rangiranju sveučiilišnog sustava u svijetu Hrvatska na zadnjem mjestu među članicama Europske unije, kao i po mobilnosti i broju znanstvenika po stanovniku. Razlog je prema njegovim riječima taj što u načinu razmišljanja i rada u Hrvatskoj još iz doba Jugoslavije ukorijenjena uravnilovka te se nedovoljno potiče izvrsnost i ne valorizira uspjeh, zbog čega najbolji odlaze iz Hrvatske. „Nekad su odlazili nakon doktorata, a sad odlaze nakon srednje škole“, kazao je Antičić, poručivši da Hrvatska treba uspostaviti sustav kakav je u zapadnim zemljama, a koji potiče najbolje i najrelevantije. Istaknuo je iskorake napravljene u financiranju znanosti i visokog obrazovanja putem strukturnih fondova EU, iz kojih je u sustav ušlo 1,5 milijardi kuna, a u sljedećih 12 mjeseci će ući još milijardu kuna. Također, potiče se prijava na projekte Horizon 2020.
 
Antičić je najavio novi način programskog financiranja prema kojem će se od jeseni sveučilišta financirati izravno, a od početka 2019. i instituti, uz propisane kriterije. Po njegovim riječima, na taj način institucije će za par godina dobiti više ili manje novca, ovisno o uspješnosti. „Time želimo poticati ono što država želi i što je dobro za nju. Sveučilišta bi time dobila punu akademsku slobodu da upravljaju novcem na način koji smatraju najboljim. Povećat će se broj povratničkih radnih mjesta i radnih mjesta za strance i uvesti novi sustav napredovanja, tako da institucije same odrede što im je prioritet. Izmjenama zakona omogućila bi se i veća odgovornost rektora, dekana, ravnatelja i upravnih vijeća instituta. Stvari se neće same od sebe riješiti. Hrvatska više nema izbora čekati i ne raditi ništa, stvari se suviše brzo mijenjaju, inače kao nacija nemamo šanse. Više ne možemo imati luksuz otpora prema reformama“, poručio je Antičić.
 
Dosadašnji predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj prof. dr. sc. Ivo Družić kazao je da Hrvatska ima jasan izbor. „Na jednoj strani je mogućnost da akademska zajednica i Ministarstvo zajedno iskoriste pozitivna društvena očekivanja i povoljnu proračunsku situaciju za razvoj sustava, a na drugoj strani je svođenje reforme na borbu za zakone kojima se institucionalna moć preraspodjeljuje od sveučilišta prema Ministarstvu i državnoj upravi koristeći proračun kao odgojnu palicu“, rekao je Družić.
 
Izv. prof. dr. sc. Frane Staničić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je da u novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju treba osigurati autonomiju sveučilišta koja je zajamčena Ustavom i koja se može ograničiti jedino ako je u pitanju konkretan i argumentirano postavljen javni interes, pri čemu se autonomiju ne može izjednačavati s neodgovornošću.
 

Marijan Lipovac

U formulacijama ishoda postoje brojne pogrješke, neujednačenosti među razredima...

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
 
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
https://i.ytimg.com/vi/bbiYeKOzhdk/maxresdefault.jpg
 
Dr. sc. Stanislav Frančišković Bilinski Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb
U opisu nastavnoga predmeta Geografija u CKR-u kao da se ni u jednome od njegovih dijelova ne spominje niti jedan od geoloških sadržaja. Izostavljanjem spominjanja geoloških sadržaja već u uvodnom dijelu, u opisu predmeta, može se shvatiti da su autorima kurikula ovi sadržaji posve sporedni. Stoga smatram da se geološki sadržaji kao ključna komponenta prirodne geografije moraju uključiti u kurikul Geografije.
 
Dr. sc. Irena Mišurac Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu
U formulacijama ishoda postoje brojne pogrješke, neujednačenosti među razredima (terminološki i sadržajno), nejasnoće što ih čini teško ili nedovoljno jasnima za primjenu u praksi. Čitajući u cjelini, uopće nije jasno gdje bi se osuvremenjivanje, reformiranje i poboljšavanje u nastavi Matematike trebalo vidjeti? Što bi to (prema kurikulnim dokumentima) u školi sada bilo drugačije nego do sada i na koji bi način ovako napisan dokument unaprijedio školsku praksu ili učeničke rezultate?
 
Mr. sc. Ivica Đaković, pedagog Osnovna škola Petra Zrinskog, Zagreb
CKR nije izvršio analizu postojećeg stanja školstva, ali zato ad hoc improvizira i nameće vrlo štetne i ekstremne prijedloge promjena. Primarno se to odnosi na potpuno zapostavljanje odgojne uloge škole potiskujući ju neznanstvenim i štetnim teorijama.
 
Mr. Sanja Canjek Androić, dipl. učiteljica Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb
U prvi mah čini se kontradiktornim da se ljudi ne slažu s poslom na izradi CKR-a koji su sami obavili, čak vjerojatno za to primili i neku naknadu. Dakle, već u začetku, u prijedlogu predmetnih kurikula, neki naši stručnjaci i kolege koji su radili u CKR timovima izrazili su svoju zabrinutost pojedinim aspektima nacionalnoga kurikula koje smatraju problematičnima.
 
Akademik Vladimir Bermanec HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ovakav dokument CKR-a nerazumljiv je mnogima, pa i meni, zahtijeva mnogo vremena, ali i čitanje i proučavanje brojnih drugih dokumenata, koji su također opsežno pisani! Kurikul predmeta Priroda potrebno je nadopuniti pojmovima iz astronomije, geologije i prirodne geografije. Bez ovih znanja nije moguće danas razumjeti pojam evolucije i promjena u prirodi. Tako se i neki pojmovi pretvaraju u demagogiju. Novi kurikuli trebali bi ispraviti, a ne cementirati loše iz prethodnoga iskustva. Ovakav CKR može rezultirati znatno lošijim rezultatima nego do sada, a učitelja svesti na birokrata koji neće imati vremena za bilo što drugo osim za pisanje ocjena.
 
Dr. sc. Verica Jovanovski Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek
Treba modernizirati infrastrukturu i opremiti škole jer bez kvalitetnih uvjeta rada i mogućnosti praktičnog rada u obrazovanu neće se moći postići znatne promjene. Govorimo o STEM području i njegovoj važnosti za daljnji razvoj gospodarstva, a zaboravljamo da su upravo specijalizirani kabineti ključni za njihovo kvalitetno poučavanje i učenje.
 
Doc. dr. sc. Nenad Judaš Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Što se tiče rane izbornosti – tomu sam trajni protivnik. Potrebno je što dulje i kvalitetnije opće obrazovanje jer je jedino ono dobar temelj za kasnije brze promjene zanimanja i dinamiku kojom se mijenja svijet, a to je neminovnost naše današnjice i brzo dolazeće budućnosti.
 
Prof. emer. Miroslav Furić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Dok je hrvatsko školstvo opterećeno realnim materijalnim problemima, 'avantura' koja nije utemeljena na ozbiljnoj analizi stanja ne zaslužuje daljnje razmatranje.
 
Damir Kliček, dipl. inž., prof. Elektrostrojarska škola, Varaždin
Umjesto da se gradivo u CKR-u rasteretilo, ono se dodatno opteretilo s novim pojmovima i sadržajima.
 
Akademik Stjepan Gamulin HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U dokumentima CKR-a morao bi se prikazati katalog znanja koji integralno pokazuje taksativno navedena znanja koje učenici stječu na pojedinim razinama školovanja. U njegovoj izradi trebaju sudjelovati vrhunski stručnjaci i on mora biti izložen kritici šire javnosti te trajno podložan izmjenama i dopunama, kojima će se unaprjeđivati i trajno osuvremenjivati nastavni sadržaji. (Prema dokumentu: Deklaracija o znanju HAZU – Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja, 2004.)
 
Akademik Mladen Obad Šćitaroci HAZU i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Reforma naobrazbe trebala bi obuhvatiti i odgovornost učenika. Učimo ih demokraciji, a premalo odgovornosti. Pretjeruje se s demokracijom u učenju jer ne može učenik donositi odluke što učiti kada nema nikakvog ili nedovoljnog predznanja.
 
Akademik Ignac Lovrek HAZU i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
Slobodan sam sugerirati da se uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije čim više riješi međupredmetno kako bi bila dostupna svim učenicima.
 
Prof. dr. sc. Dubravka Hranilović Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Tendencija mlađih učenika izbjegavanju, u pojedinim aspektima zahtjevnijih prirodoslovnih predmeta, uz CKR-ovo ograničenje od najmanje deset učenika da bi se modul uopće održavao, lako može dovesti do „gašenja" prirodoslovnih modula, osobito u školama s manjim brojem učenika, što je u suprotnosti s deklariranom potrebom razvoja STEM područja.
 
Prof. dr. sc. Damir Viličić Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU
Mislim da bi trebalo nastavnicima ponuditi/popisati primjere interdisciplinarne korelacije za analizu i raspravu s učenicima. Znanje o okolišu treba pokazati učenicima.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Četvrtak, 20/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 887 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević