Get Adobe Flash player

Jedan od glavnih ciljeva agroterorizma je napad odnosno terorističko djelovanje protiv domaćih životinja - stoke

 
 
Afrička svinjska kuga čija pojava i nezaustavljivo širenje uzrokuje ozbiljan poremećaj u globalnoj proizvodnji svinjetine i opskrbi mesom te jednako tako ima nesagledive gospodarske i financijske štete u državama gdje se pojavila, mogla bi imati još jednu, posve neočekivanu zdravstvenu posljedicu. Naime, kako sam već pisala, Kina se od početka kolovoza 2018. bori protiv ove ozbiljne virusne zarazne bolesti koja je poharala kinesko svinjogojstvo. Prema nekim stručnim izvješćima više od 50 posto kineske populacije domaćih svinja ili je uginulo od posljedica afričke svinjske kuge, ASK, ili su životinje bile neškodljivo uklonjene (ubijene) u svrhu daljnjeg sprječavanja širenja bolesti.
https://cdn.cfr.org/sites/default/files/styles/article_header_l_16x9_600px/public/image/2020/01/RTX6ZRFR.jpg
Uzimajući u obzir nesagledive posljedice i gospodarske štete koje uzrokuje pojava i širenje uzročnika ove virusne zarazne bolesti svinja smatra se, između ostalog i mogućim agroterorističkim agensom. Američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) označilo je afričku svinjsku kugu kao „odabranog agensa“ i bolest se nalazi na saveznom američkom popisu „biološki selektivnih agensa i toksina“ tj. na popisu tzv. „odabranih agensa“ koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnom zdravstvu i (bio)sigurnosti („US Federal Select Agent Program“). a. Opisuje se kao namjerni unos ili uvođenje uzročnika tj. agensa određene zarazne bolesti životinja s ciljem izazivanja goleme ekonomske štete, poremećaja i prekida društveno-ekonomske stabilnosti te stvaranja panike, nevolje i bijede. Potrebno je svakako istaknuti da su stotine patogenih mikroorganizama uzročnika životinjskih bolesti lako dostupni teroristima. Na podužoj listi bioterorizma nalaze se, između ostalog slijedeće zarazne bolesti životinja: ptičja gripa, afrička svinjska kuga, klasična svinjska kuga, bolest kvrgave kože goveda, Q-groznica, bolest plavog jezika, botulizam, antraks, Nipah virus, Lyssavirus itd. 
 
Biološki, ekonomski i politički učinci agroterorizma jesu od međunarodnog značaja i zanimanja: stoga se od 2005. organizira Međunarodni simpozij o agroterorizmu (International Symposium on Agroterrorism / ISA). Kina kao najveći svjetski uzgajivač domaćih svinja i najveći globalni proizvođač svinjetine ima još jednu značajnu ulogu u opskrbi jednom „sirovinom“ neophodnom za farmaceutsku industriju. Naime, osim velikih financijskih gubitaka i destabilizacije svinjogojstva i čitave industrije vezane uz ovu agroindustrijsku granu, afrička svinjska kuga mogla bi posve neočekivano imati i neizravnu ozbiljnu posljedicu za ljudsko zdravlje zbog nestašice – heparina, kako u SAD-u tako i u drugim državama diljem svijeta, upozoravaju stručnjaci. Heparin je fiziološki antikoagulans koji sprječava zgrušavanje krvi, djeluje antitrombolitički, a na male ugruške i fibrinolitički. Ima široku primjenu u humanoj medicini: terapija srčanog udara ili infarkta, kod tzv. iregularne 'angine pektoris,' hemodijalize itd. Heparin je otkriven 1916. i nalazi se na popisu esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije / WHO-a (WHO's List of Essential Medicines).
 
Najčešća uporaba heparina je kod slijedećih stanja: akutni koronarni sindrom, fibrilacija atrija, duboka venska tromboza, plućna embolija, zatim u kardiokirurgiji itd. Heparin se primjenjuje i lokalno u terapiji i prevenciji oboljenja vena: kod tromboze, upale vena uzrokovane trombozom, oticanja nogu i grčeva u listovima, kod sportskih ozljeda i ozljeda zadobivenih nesretnim slučajem – hematomi, modrice, nagnječenja, iščašenja, upale tetiva i ovojnice/tendosinovitis, tretman ožiljka koji teško zacjeljuje itd.
 
Heparin kao aktivni sastojak u komercijalnim farmaceutskim proizvodima dobiva se ekstrakcijom iz crijeva svinja; može se proizvesti i od goveda. Međutim, SAD su 1990-ih zabranile uporabu heparina podrijetlom od goveda zbog rizika koji mogu biti povezani prionima vezanim uz goveđu spongiformnu encafalopatiju, bolest poznatiju kao „kravlje ludilo.“ Heparin se može proizvesti i od ovaca i koza ali takvi proizvodi nikada nisu ispitani na ljudima. S obzirom da je Kina do epidemije afričke svinjske kuge bila najveći svjetski uzgajivač domaćih svinja, a time i najveći proizvođač i izvoznik svinjetine (prema procjenama, početkom 2018. Kina je imala oko 440 milijuna svinja, dok je istovremeno ukupna globalna populacija domaći svinja brojila oko 769 milijuna svinja), ona je ujedno (bila) i primarni najveći globalni opskrbljivač aktivne tvari neophodne za farmaceutsku industriju u svrhu proizvodnje heparina; čak 80 posto globalne opskrbe aktivnih farmaceutskih sastojaka potrebnih za proizvodnju heparina dobavljala je Kina kao najveći globalni proizvođač svinjetine. Prepolovljena populacija domaćih svinja u Kini može globalno negativno utjecati na proizvodnju heparina s posljedicom nedostatka ovog važnog farmaceutskog proizvoda. Iz navedenog se razloga već vode pripreme za globalni nedostatak heparina.
 
Globalna kompanija „Fresenius Kabi“ (Njemačka) jedan je od glavnih svjetskih proizvođača heparina koja je već počela ograničavati 'dodjelu' lijekova na bazi heparina zbog nedostatka sirovih sastojaka neophodnih za proizvodnju heparina. A to je dakako povezano s posljedicama epidemije afričke svinjske kuge u Kini. Iako američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) nije službeno objavila nedostatak sirovine važne za proizvodnju heparina, oni vrlo pomno prate cijelu situaciju, a američki Odbor za energetiku i trgovinu već je pozvao na usvajanje plana za slučaj nedostatka sirovine za proizvodnju heparina. Zapravo, globalna opskrba sirovinom neophodnom za proizvodnju heparina kao i globalna proizvodnja heparina zahtijevaju kontinuiranu opskrbu farmaceutske industrije s ovom važnom sirovinom. Globalna proizvodnja heparina vrlo je osjetljiva na poremećaje uzrokovane smanjenjem populacije domaćih svinja – u ovom slučaju poremećaj je uzrokovan epidemijom afričke svinjske kuge u Kini i u drugim azijskim državama kao i u pojedinim europskim državama. Podsjećam da je smrtnost oboljelih svinja od ASK gotovo 100 posto. Osim toga, sve oboljele, inficirane, sumnjive na zarazu kao i potencijalno zdrave životinje treba odmah neškodljivo ukloniti u svrhu sprječavanja širenja ASK. Nadalje, u zaraženim područjima moraju se provoditi najstrože profilaktičke mjere, a svaka trgovina svinjama i proizvodima od svinja mora biti onemogućena, odnosno – zabranjena.
Opravdano se stoga strahuje da ne postoji alternativa u opskrbi sirovinom neophodnom za proizvodnju heparina – ukoliko farmaceutska industrija ne će imati kontinuiranu dostatnu opskrbu sirovinom za proizvodnju heparina, moguć je ozbiljan nedostatak ovog lijeka.
 
Štoviše, pojedini stručnjaci smatraju da će biti potrebne godine dok se ASK stavi pod nadzor. A to može značiti prolongirani nedostatak heparina na tržištu što će zasigurno negativno utjecati i drastično promijeniti korištenje ovog lijeka u cijelom zdravstvenom sustavu na globalnoj razini. Čak i kada bi se epidemija ASK stavila pod određenu kontrolu u Kini (ali i izvan nje), bilo bi potrebno određeno vrijeme za oporavak svinjogojstva u Kini. U ovom trenutku proizvodnje sintetskog heparina nema iako se radi na tome. Na tržištu doduše postoji određeni broj alternativnih lijekova s učinkom antikoagulansa, ali oni ne mogu u potpunosti zamijeniti heparin jer se ne mogu primijeniti u svim zdravstvenim situacijama kao ni kod svih pacijenata.
 
Iz navedenih razloga bolnice i zdravstveni sustavi diljem svijeta mogu biti suočeni s potrebom promjene načina djelovanja kako bi smanjili rizike kroz duže vremensko razdoblje. Ukoliko epidemija ASK dovede do dugotrajnijeg nedostatka 'sirovine' neophodne za proizvodnju heparina, bolnice i zdravstveni sustavi mogli bi biti prisiljeni na promjenu svoje rutinske prakse. Budući se Kina još uvijek bori protiv epidemije afričke svinjske kuge u što je uključen i masovni odstrel milijuna svinja, moramo očekivati da će proizvodnja heparina biti ozbiljno ograničena.
Je li zdravstveni sustav u Lijepoj Našoj pripremljen za slučaj nestašice heparina? Odgovor na ovo pitanje morat će potražiti netko od istraživačkih novinara.
 
Izvor:
 
1. Elena Martin: „Unexpected Health Consequences of African Swine Fever,“ Outbreak Observatory – weekly „Outbreak Thursday,“ 19. rujan 2019.; www.outbreakobservatory.org
2. Armin Elbers i Rickard Knutsson: „Agroterrorism Targeting Livestock: A Review with a Focus on Early Detection Systems,“ Biosecurity and Bioterrorism: Biodefense Strategy, Practice, and Science Vol. 11, No. S1 24. 8. 2013.; Mary Ann Liebert, Inc.;
www.liebertpub.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Mačići mogu presti već drugog dana svog života, ali ne mogu mijaukati

 
 
Predenje
 
Pojedine značajke karakteristične su samo za mačke. Neke od tih značajki oduvijek su za čovjeka bile tajnovite, ali su ujedno pobuđivale i veliko zanimanje. Ljudi su uvijek fascinirani onim što životinje mogu a oni ne mogu. Jedna od značajki prema kojima su mačke prepoznatljive svakako je - predenje. Mnogi misle da prede samo domaća mačka, te da je predenje izraz zadovoljstva. No, je li tome zaista tako?
https://tierliebe.com/wp-content/uploads/2019/07/katze-sommer-hitze-abkuehlung.jpg
Zašto mačke predu? Mačka prede jer je stvorena za to. Sve domaće mačke imaju sposobnost predenja od rođenja: mačići mogu presti već drugog dana svog života, ali ne mogu mijaukati. Ljubitelji i uzgajivači mačaka kao i veterinari znadu da ženka prede kada na svijet 'donosi' mlade jer tako ublažava bol, a predenje uz to djeluje i opuštajuće. Mačići instinktivno predu kada ih majka njeguje i mazi - time šalju signal da su dobro i još čvršće se povezuju s majkom. A ona im također uzvraća svojim predenjem označavajući mačićima put do hrane i topline majčinog tijela. Smatra se da je to zbog toga što se mačići rađaju slijepi, nemaju osjet mirisa a i sluh im nije u potpunosti razvijen. Zbog toga mačići najbolje reagiraju na majčino predenje, koje im služi kao sredstvo usmjeravanja.
 
„Danas je poznato da mačke ne predu samo kada su sretne, opuštene i zadovoljne. Istraživanja su pokazala da mačke predu kada su gladne, napete ili pod stresom, bolesne ili čak u određenim traumatskim trenucima. Mačka koja je iznenada ozljeđena, čak i ako je na samrti, ona će – presti,“ izjavio je za Wired Tony Buffington, stručnjak za mačke i veterinar na 'Ohio State University.'
Još od pradavnih vremena kada su drevni Egipćani držali domaće mačke, znanstvenici, filozofi i ljubitelji mačaka znatiželjno su tražili razloge zašto mačka prede.
 
Čini se da se frekvencija mačjeg predenja koju možemo izmjeriti instrumentima kreće između 25 i 150 Hz (herca). Slučajno (ili ne) otkriveno je da frekvencija zvuka predenja između 35 i 50 Hz stimulira rast kosti kao i zacjeljivanje kosti. Pojedini stručnjaci smatraju također da predenje pomaže mačićima održavanju čvrstoće njihovog kostura. No, frekvencija predenja može biti i veća od 150 Hz i tada ono ima jedno drugo značenje. Naime, jedna strudija čiji rezultati su objavljeni u časopisu „Current Biology“ otkrila je da frekvencija predenja između 220 i 520 Hz znači da mačka traži / moli hranu od svojeg vlasnika. Zanimljiva je činjenica da je ova visoka frekvencija predenja vrlo slična frekvenciji plača ljudskog dojenčeta (između 300 do 600 Hz) koje je gladno i traži majku da ga nahrani. Istraživači su također otkrili da što je frekvencija predenja viša to je vlasniku teže odbiti „molbu“ mačke za hranom.   
 
Nekome se može učiniti smješnim i pomalo ludim, ali čak i astronauti NASA-e koriste terapiju vibracijom predenja mačke kada su u bestežinskom stanju u svemiru. Naime, duži boravak u bestežinskom stanju povezan je s atrofijom mišića i smanjenjem gustoće kosti što je uzrokovano nemogućnošću normalne fizičke aktivnosti. Naime, poznato je da mačke čuvaju energiju dugotrajnim odmaranjem i spavanjem, stoga se smatra da je predenje zapravo nisko-energetski mehanizam kojim se stimuliraju kosti i mišići bez mnogo energije.
Veterinarskim stručnjacima poznata je činjenica koliko su mačke otporne i žilave, te kako stoički podnose traumu; stoga nikako ne začuđuje činjenica kako je instinkt mačke da prede pod velikim pritiskom i traumom u direktnoj vezi s time.
 
Predenje mačke pod stresom/traumom opisuje se često kao mačja mantra, tj. titrajući zvuk koji doprinosi samo-zacjeljivanju, samo-umirivanju, samo-opuštanju i dr. No, još uvijek je nepoznato kako mačke predu i o tome se vode rasprave. Postoje dvije teorije:
- Prva i najpopularnija teorija temelji se na provedenom istraživanju koje pokazuje da predenje uzrokuje aktivacija živaca unutar aparata za glasanje. Signali ovih živaca uzrokuju vibracije/titranje glasnica dok dijafragma služi kao pokretna pumpa koja tjera zrak u i iz vibrirajućih glasnica, što uzrokuje “muzičko” mrmljanje, odnosno predenje. Veterinar Neils C. Pederson, autor knjige o držanju mačaka (Feline Husbandry) vjeruje kako središnji živčani sustav potiče predenje te da je ono stoga na dobrovoljnoj osnovi. Drugim riječima, mačke predu samo kada one to žele.       
- Druga teorija smatra da zvuk predenja potječe od vibracije, tj. titranja krvnih žila unutar samog organa za glasanje.
Ne tako davnim istraživanjem otkriveno je da se u mozgu mačke oslobađaju prirodne tvari nalik morfinu (endorfini – polipeptidi koji kod kralježnjaka nastaju u hipofizi i u hipotalamusu). Budući se endorfini oslobađaju u stanju zadovoljstva ili kod boli, time možemo objasniti dvojako značenje predenja. Ova teorija ide u prilog Pedersonovoj teoriji da mozak potiče predenje, jer endorfini aktiviraju jedan od glavnih sustava u mozgu. Koje god bilo objašnjenje za predenje, čini se da predenje mačke odražava i njezino zadovoljstvo, a možemo ga povezati i s poboljšavanjem njezinoga stanja kada je ona pod stresom. Kako god bilo, predenje je svakako jedna od najugodnijih osobina mačaka.
 
Odrasla mačka prede često i u blizini svoga vlasnika, a naročito ako ju držite u krilu i mazite. Mačke predu prije spavanja, a zvuk predenja može biti visok ili nizak. Najniži zvuk predenja je oko 26 Hz,  a neki ga uspoređuju s tzv. praznim hodom diesel/dizel-motora. Međutim, ukoliko mačka neprestano prede i/ili mijauče tijekom 24 ili 36 sati, tada to svakom vlasniku mačke mora biti znak da je njegova „zdrava“ ljubimica (ili ljubimac) zapravo – bolesna. Stručnjaci koji proučavaju ponašanje životinja smatraju da mačke predu kada su pod stresom iz istog razloga kao što čovjek pod stresom ili u strahu može sam sebi pjevati ili mrmljati. Uplašene mačke također predu izražavajući time svoje ne-agresivne namjere ili pokornost. Starije mačke predenjem šalju prijateljski signal te da žele prići bliže i poigrati se. Divlje mačke predenjem šalju signal o ne-napadanju te da ih se druge mačke ne moraju bojati. Predenje mačke pozitivno utječe i na ljudsko zdravlje. Stoga mačke često imaju terapijsku ulogu u oporavku pacijenata te u domovima za starije i nemoćne.    
 
Nedavno istraživanje o predenju potaknuli su Institut za istraživanje komunikacija između životinja  u Sjevernoj Karolini, SAD i ENDEVCO, vodeći svjetski proizvođač i distributer zvučnih, vibrirajućih i drugih instrumenata i aparata. Istraženo je predenje kod pet različitih vrsta mačaka: geparda, puma, servala, ozelota i domaće mačke. U svrhu navedenoga istraživanja koristio se najmanji akcelerometar (ENDEVCO Model 22, najmanji akcelerometar na svijetu). Istraživanje je pokazalo da predenje mačke, odnosno titranje djeluje stimulirajuće i ublažavajuće kod 82% ljudi koji pate od akutnih i kroničnih bolesti i bolova, potiče rast tkiva, potiče zacjeljivanje rana, poboljšava cirkulaciju krvi i oksigenaciju, tj. opskrbu krvi kisikom, smanjuje otekline i usporava/sprječava rast bakterija.
 
Danas je mnogim veterinarskim ortopedima poznato kako relativno lako i brzo zacjeljuju mačje kosti u usporedbi sa sličnim ozljedama kod pasa. Časopis Američkog veterinarskog udruženja objavio je rezultate istraživanja koje su proveli dr. Whitney i Mehlhaff. Istraživanje se temeljilo na 132 slučaja pada mačke s visokih katova zgrada, prosječan pad bio je pad s 5.5 kata, ili 17 m visine. Pad s 45 kata zabilježen je kao pad s najveće visine koji je mačka – preživjela. Devedeset posto (90%) mačaka od njih 132 preživjele su pad iako su bile vrlo teško i ozbiljno ozljeđene. U stručnoj literaturi također postoje podaci koji dokazuju kako su mačke manje sklone postoperativnim komplikacijama od drugih ljubimaca.
 
Poznato je da se kod mačaka ne javljaju oboljenja kosti, ligamenata i mišića tako često kao kod pasa na primjer. Veterinarskim ortopedima također je poznato da ne-zaraštavanje kostiju kod mačaka je vrlo rijetka pojava. Općenito se smatra da predenje ima određenu ulogu u rjeđoj pojavi displazije i drugih osteoporoznih stanja koštanog sustava. Stručnjaci vjeruju kako upravo predenje ima ulogu u samo-izlječenju i samo-obnovi. Postoje stručni radovi koji pokazuju da niska frekvencija i nizak intenzitet (predenja) djeluju terapeutski.
Istraživanje koje su proveli Institut za istraživanje komunikacija između životinja i ENDEVCO pokazalo je da izlaganje niskim frekvencijama zvuka djeluje pozitivno na gustoću kosti kod ljudi, zaraštavanje prijeloma kosti i smanjuje bol; poznato je da vlasnici mačaka imaju niži krvni tlak. Stoga se vjeruje da predenje ima vrlo sličan učinak kao i ultrazvučna terapija u humanoj medicini.
 
Titraji između 20 i 140 Hz djeluju anabolički na rast kosti i pospješuju zaraštavanje prijeloma kosti,  potiču zacjeljivanje rupture (puknuće) mišića i ligamenata, smanjuju otekline i bol. Institut za istraživanje komunikacija između životinja otkrio je da predenje mačke ne samo da se podudara s ovim niskim titrajima, već da se titraji kod predenja najčešće kreću između 25 i 50 Hz, što se pokazalo optimalnim kod zacjeljivanja prijeloma kosti i poticanja rasta kosti. Titraji od 100 Hz i 200 Hz zauzimaju drugo mjesto jer povoljno utječu na čvrstoću kosti: utjecaj ovih titraja pospješuje čvrstoću kosti i do 30% te također ubrzava zacjeljivanje prijeloma kosti. A frekvencija predenja kod svih naprijed navedenih mačaka u pokusu iznosi upravo 25 Hz, 50 Hz, 100 Hz, 125 Hz, 150 Hz (jedino je kod geparda frekvencija neznatno niža odnosno viša nego kod ostalih mačaka, ±2).Istraživači trenutno istražuju mogućnost pozitivnog utjecaja predenja mačke, odn. titraja na zaustavljanje osteoporoze kod ljudi, naročito kod žena u starijoj dobi.
 
Dr. June McNicholas sa Sveučilišta Warwick (University of Warwick) u Velikoj Britaniji istraživala je ulogu kućnih ljubimaca kod starijih osoba smještenim u domovima za starije i nemoćne osobe. Istraživanje je pokazalo da 57 % domova ima pravilnik o držanju kućnih ljubimaca, a dvije trećine prihvaćaju kućne ljubimce, uključujući i mačke. Nadalje, dr. McNicholas je otkrila kako mačke imaju vrlo pozitivnu ulogu kod starijih i/ili bolesnih osoba kao i kod ostalih ljudi:
• mačke pružaju znatnu utjehu usamljenim osobama, osobito onima koji su nedavno izgubili bračnog druga;
• mačke pozitivno djeluju na žene koje boluju od raka dojke;
• vlasnici mačaka mnogo manje pate od psiholoških i fizičkih poremećaja i bolesti;
• gotovo 90 % djece koja imaju mačku ubrajaju svoju ljubimicu među deset najboljih prijatelja.
 
Institut za pedijatriju i bolesti adolescenata sa sjedištem u Münchenu, Njemačka, proveo je istraživanje koje je pokazalo da mala djeca koja su u neprekidnom kontaktu s mačkom ili mačkama imaju mnogo manju mogućnost da obole od alergijske astme (67 %), dok se kod 45 % ove djece neće pojaviti tzv. peludna groznica, odnosno alergija na pelud. Na temelju provedenih istraživanja znanstvenici su zaključili da predenje mačke ima vrlo važnu ulogu u samom životu mačke te da predenje utječe na prirodnu selekciju. Predenje izaziva jačanje muskulature, povećava pokretljivost zglobova a ima i terapeutsko djelovanje protiv boli.
Zanimljivost:Na tržištu se nalaze i CD-ovi koji čovjeku omogućuju opuštanje uz 60-minutno slušanje mačjeg predenja u kombinaciji s muzikom. Reakcije ljudi kao i njihova iskustva uz slušanje ovih CD-ova vrlo su pozitivne. A čak ih i mačke vole!  
 
Izvor:
 
1. „Why do cats purr?“ autor: Leslie A. Lyons, assistant professor at the School of Veterinary Medicine at the University of California, Davis; Scientific American;
2. Marissa Laliberte: „Why do Cats Purr?“, Riders Digest
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

'Nova' atipična (ili netipična) upala pluća povezuje se s nekadašnjim neidentificiranim (!) 'coronavirusom' - uzročnikom SARS-a

 
 
Od sredine prosinca 2019. Kinom se širi misteriozna upala pluća uzrokovana jednako tako tajnovitim virusom. Misteriozna upala pluća pojavila se u Wuhanu, glavnom gradu provincije Hubei. Wuhan je jedan od najvećih kineskih gradova i najveća luka na rijeci Jangce u središnjoj Kini: grad je 2017. imao nešto više od 8 milijuna stanovnika a predviđanja ukazuju da bi do 2035. u gradu moglo živjeti više od 10 milijuna stanovnika.
https://images.theconversation.com/files/309692/original/file-20200113-103966-kzt0fg.jpg?ixlib=rb-1.1.0&q=45&auto=format&w=600&h=427&fit=crop&dpr=1
'Nova' atipična (ili netipična) upala pluća povezuje se s nekadašnjim neidentificiranim (!) 'coronavirusom' koji se navodi kao uzročnik SARS-a. Podsjetimo se: Prvi slučajevi SARS-a, teški oblik akutnog respiratornog sindroma kod ljudi zabilježeni su u južnoj kineskoj provinciji Guangdong 2002. godine. No, prema navodima, uzročnik SARS-a prvi puta je potvrđen početkom travnja 2003. i to ne samo u Aziji nego i izvan nje. Uzročnik SARS-a bio je virus iz roda Coronavirusa pa je nazvan SARS-coronavirus, SARS-CoV. Tvrdilo se, iako nikada nije potvrđeno, da SARS-CoV potječe od šišmiša te da se prenio na druge životinje, osobito cibetke (vrsta male mačkolike zvijeri).
 
U gradu Wuhan prema podatcima objavljenim 19. siječnja 2020. potvrđeno je 65 oboljelih osoba od infekcije uzrokovane novim 'coronavirusom.' Do sada je od posljedica bolesti umrlo dvoje ljudi. No, „Centers for Disease Control and Prevention / CDC“ (Centri za kontrolu i prevenciju bolesti) 20. siječnja 2020. objavljuju slijedeće: „Prema objavi kineskih vlasti u Kini je do sada potvrđeno oko 200 slučajeva oboljelih, a četiri osobe su umrle.“  A najnovije vijesti potvrđuju šest smrtnih slučajeva (21. 1. 2020.).
 
Zhou Xianwang, gradonačelnik Wuhana za Kinesku središnju televiziju 21.01.2020. izjavio je slijedeće: „U gradu Wuhan potvrđeno je do sada 258 inficiranih osoba novim 'coronavirusom', a sveukupno do sada je u Kini potvrđeno 296 oboljelih. Osim u Wuhanu, bolest uzrokovana novim 'coronavirusom' potvrđena je u gradovima Guangdong, Zhejiang, Beijing/Peking, Šangaj i dr. Od ukupnog broja oboljelih u Wuhanu, 51 pacijent je u ozbiljnom odn. teškom zdravstvenom stanju, dok je 12 pacijenata u vrlo teškom zdravstvenom stanju,“ izjavio je gradonačelnik Wuhana. Do sada je potvrđeno ukupno pet slučajeva infekcije uzrokovane novim 'coronavirusom' – dvije žene na Tajlandu, po jedna ženska osoba u Južnoj Koreji i Tajvanu te jedna muška osoba u Japanu. Prema tvrdnjama sve oboljele osobe boravile su u gradu Wuhan ili su proputovale kroz grad.
Pojava i širenje novog (soja?) 'coronavirusa' povezuje se s velikom tržnicom u gradu Wuhan (Huanan Seafood Market) na kojoj se osim ribe i drugih morskih plodova prodaje meso drugih životinja kao i žive životinje. Zbog toga je tržnica zatvorena 1. siječnja 2020. prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
 
Međutim, već u samom početku pojave nove atipične upale pluća, pojedini pacijenti su negirali bilo kakav kontakt s tržnicom, uključujući i slučajeve potvrđene izvan Kine. Tako se ističe slučaj iz Wuhana gdje je muž radio na navedenoj tržnici i prvi je obolio, a potom je oboljela i njegova supruga koja negira bilo kakav izravni kontakt s tržnicom. U samom početku pojave bolesti nije postojao dokaz da se virus prenosi s čovjeka na čovjeka, ali se smatra da virus potječe od životinja. No, do ovog trenutka izvor infekcije nije poznat, a ne zna se ni koja ili koje životinje prenose virus na čovjeka. Ipak, dr. Penny Burns, australska stručnjakinja za katastrofe i hitnu medicinu navodi moguće izvore infekcije: morske plodove, piletinu, žive kokoši ili divlje životinje, uključujući i šišmiše.
 
Kineski stručnjaci kao i oni izvan Kine istražuju uzroke pojave i širenja novog 'coronavirusa' čiji izvor još uvijek nije poznat. Zapravo, kao i u slučaju SARS-a sve je obavijeno velom tajne. Ipak, kineski stručnjaci su izolirali virus i 7. siječnja 2020. potvrdili da se radi o posve novom 'coronavirusu' – a to je utvrđeno na temelju sekvencije genoma virusa: „virus nije u bliskoj srodnosti s ijednim humanim virusom koji trenutno cirkulira / kruži humanom populacijom.“ Virus su stoga nazvali novi 'coronavirus' – n-CoV, a u medijima se naziva često i „virus iz Wuhana“ ili „Wuhan virus.“ Stručnjaci ga za sada službeno označavaju kao „2019-nCov.“
 
Epidemija SARS-a započela je 2002. u južnoj Kini i trajala je više od devet mjeseci. 'Coronavirus' uzročnik SARS-a (SARS-CoV) bio se proširio u 37 država, a od teškog akutnog respiratornog sindroma tj. SARS-a ukupno je oboljelo 8.098 osoba, a umrle su 774 osobe. Virus SARS-a otkriven je kod nekoliko životinja, uključujući cibetke i rakunske pse (ili kunopse) koji se prodaju na kineskim tržnicama kao hrana. Naime, meso azijske cibetke u Kini se smatra pravom kulinarskom delikatesom. Prema navodima, životinje inficirane virusom SARS-a nisu imale nikakve simptome bolesti.
Daljnja istraživanja otkrila su postojanje virusa sličnih virusu SARS-a kod šišmiša potkovnjaka u Kini. Pretpostavlja se da su se cibetke mogle inficirati od šišmiša te uzročnika prenijeti na čovjeka na kineskim gradskim tržnicama. No, u slučaju epidemije SARS-a mnogo toga ostalo je nepoznato i sve se svodi na „pretpostavlja se... misli se... smatra se...“
Kako je došla tako je i prošla epidemija SARS-a, a sada se smatra da je 'coronavirus' uzročnik SARS-a - nestao. No, prema navodima, novi 'coronavirus' (n-CoV) iz kineskog grada Wuhan nije 'coronavirus' SARS-a ali, citiram: „virus je sličan virusima za koje se misli da su preteče SARS-a kod šišmiša.“ Virusi iz porodice Coronaviridae, rod Coronavirus, nazivaju se zbog svojeg izgleda pod elektronskim mikroskopom: lat. corona znači vijenac (a može značiti i kruna).
 
'Coronavirusi' su grupa različitih virusa koji uzrokuju infekcije i oboljenja kako kod ljudi tako i kod životinja, uključujući i svinje i kokoši. Poznato je sedam 'coronavirusa' koji su sposobni inficirati čovjeka, uključujući i ovaj novi „Wuhan coronavirus“ tj. n-CoV i naprijed navedeni SARS-CoV. Drugi humani 'coronavirusi' koji kod ljudi uzrokuju infekcije a čiji simptomi su slični prehladi  jesu na primjer: 229E, NL63, OC43 i HKU1, te poznatiji MERS-virus.
 
Bliskoistočni respiratorni sindrom, MERS, uzrokuje također 'coronavirus' – MERS-CoV; ovaj virus uzrokuje infekciju dišnih organa kod jednogrbih deva te na Bliskom Istoku često prelazi s deva na čovjeka. MERS-CoV je identificiran 2012. godine i od tada kontinuirano predstavlja zdravstveni problem na Bliskom Istoku. Potvrđeno je oko 2500 slučajeva oboljelih od MERS-a, a umrlo je 858 osoba.
 
Čini se da 'coronavirusi' lako prelaze s jedne vrste na drugu. Novi 'coronavirus' iz Wuhana, n-CoV, mogao bi biti treći primjer u posljednjih 20 godina. Jedan 'coronavirus' 2016. uzrokovao je uginuće 24.000 svinja u južnoj Kini. Bolest je tek kasnije dobila ime „akutni sindrom proljeva kod svinja“ (SADS): tvrdi se da je virus prenesen sa šišmiša na svinje ali se nije proširio na ljude jer je brzo zaustavljeno njegovo širenje. Pretpostavlja se da je u slučaju pojave SARS-a i MERS-a kod ljudi bio potreban posrednik: u prvom slučaju (SARS) to su vjerojatno azijske cibetke, a u slučaju MERS-a to su jednogrbe deve. No, nisu sasvim jasni razlozi zašto se to događa. Međutim, „lov na viruse“ i masovna sekvencija genoma virusa diljem svijeta povezala je poznate 'coronaviruse' sa šišmišima: mnogi šišmiši inficirani 'coronavirusom' žive u jugoistočnoj Aziji, a poznata su žarišta u Južnoj Americi, srednjoj Europi i u Africi.
 
Znanstvenici bi trebali sada otkriti stvarni izvor infekcije 'coronavirusom' iz Wuhana, n-CoV, bolje istražiti ulogu šišmiša i intermedijarnih životinjskih posrednika (npr. cibetka, rakunski pas ili kunopas čija pojava je potvrđena i u Hrvatskoj, jednogrbe deve i dr.) u širenju uzročnika infekcije a time i bolesti. U slučaju SARS-a i MERS-a to nije učinjeno. Ili? Postoji mogućnost da se u znanstvenim krugovima znade istina ali ona ne dopire do šire javnosti. A što se tiče atipične upale pluća uzrokovane novim 'coronavirusom' iz Wuhana, kinesko Nacionalno zdravstveno povjerenstvo izjavilo je da izvor virusa nije pronađen kao ni njegov(i) način(i) prijenosa. Zdravstveni stručnjaci do nedavno su upozoravali da iako nema jasnih dokaza o lakom širenju infekcije uzrokovane novim 'coronavirusom' iz Wuhana s čovjeka na čovjeka, ne smijemo isključiti i tu mogućnost.
 
„Mainstream“ mediji diljem svijeta upozoravaju na moguće globalno širenje novog 'coronavirusa' iz Wuhana pitajući jesmo li spremni za pandemiju bolesti? Istovremeno, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva na oprez i praćenje kretanja i širenja ove tajnovite bolesti ali istovremeno, WHO ne preporučuje specifične mjere opreza za turiste i druge putnike te trgovinu. No, približavanjem kineske Nove godine koja počinje u subotu 25. siječnja 2020. i trajat će do 8. veljače 2020., kada se gotovo 1,4 milijarda ljudi „pokrene“ i putuje Kinom ili izvan zemlje, Svjetska zdravstvena organizacija sazvala je za srijedu 22. siječnja 2020. izvanredni sastanak u svezi pojave i širenja infekcije izazvane novim 'coronavirusom' nakon potvrde stručnjaka da se virus n-CoV može prenijeti s čovjeka na čovjeka. Odbor za izvanredna stanja WHO-a mogao bi stoga u srijedu 22. 1. 2020. objaviti preporuke za zdravstvene politike, a može također proglasiti i međunarodno izvanredno stanje te na globalnoj razini pozvati na mjere opreza, suradnju i financiranje u suzbijanju virusa.
 
Na kraju jedna vijest: CNN je 21. 1. 2020. objavio kako se uskoro očekuje da će Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (US CDC) potvrditi prvi slučaj infekcije novim 'coronavirusom' iz Wuhana u SAD-u. A najnovije vijesti o bolesti uzrokovanoj novim 'coronavirusom' mijenjaju se gotovo iz sata u sat.
 
Izvor:
 
1. Connor Bamford (Queen's University Belfast, Virology): „Mystery China pneumonia outbreak likely caused by new human coronavirus,“ The Conversation, 13. 1. 2020.;
2. Sixth Tone - fresh voices from today's China: „Wuhan Coronavirus: Latest Updates,“ 21. 1. 2020.,  www.sixthone.org
3. 2019 Novel Coronavirus (2019-nCoV), Wuhan, China, 20. 1. 2020., www.cdc.gov
4. CNN reports: CDC expected to announce first US case of Wuhan coronavirus, 21. 1. 2020., www.cnn.com
5. World Health Organization: „Novel Coronavirus,“ www.who.int
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Čega se više bojite?

Ponedjeljak, 30/03/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1056 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević