Get Adobe Flash player

Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim sredstvima – 18. – 24. studenoga

 
 
Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se svake godine 18. studenoga. Ovu inicijativu koja se obilježava od 2008. pokrenula je Europska unija, a Europski regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije priključio se ovoj inicijativi 2012. čime se obilježavanje proširilo i na države izvan Europske unije. A Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima obilježavao se od 2015. godine.
https://www.bactiguard.com/wp-content/uploads/2020/11/who-antimicrobials-hwc-rectangle-logo5.jpg
Glavni cilj obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima je podizanje javne svijesti o opasnostima koje proizlaze iz pojave i širenja rezistencije tj. otpornosti bakterija na antibiotike kao i iz nepromišljenog korištenja antibiotika. Posljednji podatci potvrđuju da diljem Europske Unije raste broj pacijenata zaraženih bakterijama otpornim na antibiotike što predstavlja sve veću prijetnju javnom zdravstvu i zdravstvenomm sustavu u cjelini. „Promišljenim korištenjem antibiotika može se zaustaviti razvoj bakterija otpornih na antibiotike, čime antibiotici ostaju učinkoviti i za buduće generacije.“
 
1. Svake godine 33.000 ljudi umre od izravnih posljedica infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike. To se može usporediti s ukupnim brojem putnika iz više od stotinu zrakoplova srednje veličine.
2. Problem infekcija uzrokovanih bakterijama otpornim na antibiotike koje se javljaju kod europskog stanovništva može se usporediti s problemom gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno.
3 U razdoblju između 2007. i 2015. povećalo se zdravstveno opterećenje svakom od 16 bakterija otpornih na antibiotike koje se istražuju:   
a. broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju infekcijama uzrokovanim bakterijom Klebsiella pneumoniae otpornom na karbapeneme, grupu antibiotika tzv. posljednje linije obrane od infekcije, povećao se za šest puta. To je zabrinjavajući trend jer se ove bakterije mogu lako proširiti u zdravstvenim ustanovama ako se ne uvedu odgovarajuće mjere sprječavanja i kontrole infekcije.
b. Broj smrtnih slučajeva koji se odnose na infekciju uzrokovanu bakterijom Escherichia coli otpornom na cefalosporin treće generacije povećao se četiri puta.
4. 75 posto zdravstvenog opterećenja bakterijama otpornim na antibiotike u Europi je posljedica infekcija povezanih s pružanjem zdravstvene skrbi. Taj postotak mogao bi se smanjiti odgovarajućim mjerama prevencije i kontrole infekcija kao i nadzorom nad primjenom antibiotika u zdravstvenim ustanovama.
5. Najveće opterećenje za zdravstvo predstavljaju infekcije uzrokovane bakterijom E. coli otpornom na cefalosforin treće generacije, a više od polovice ovih infekcija pojavljuje se u zajednici. Kako bi se smanjilo opterećenje zdravstva ovim infekcijama, potreban je nadzor nad primjenom antimikrobnih sredstava usmjeren na one koji propisuju lijekove u primarnoj zdravstvenoj skrbi kao i prevencija infekcija i kontrola intervencija u području primarne zdravstvene zaštite.
6. 39 posto opterećenja prouzrokovale su infekcije bakterija otpornih na antibiotike posljednje linije obrane poput karbapenema i kolistina.
7. To je povećanje u odnosu na 2007. te je zabrinjavajuće zbog toga što su ovi antibiotici posljednja mogućnost za liječenje. Kada oni prestanu biti učinkoviti, iznimno je teško, a u mnogim slučajevima nemoguće, liječiti takve infekcije.
Navedene ključne poruke temelje se na članku objavljenom u časopisu „The Lancet Infectious Diseases ” 5. studenoga 2018. (Vol. 19) pod nazivom „Attributable deaths and disability-adjusted life-years caused by infections with antibiotic-resistant bacteria in the EU and the European Economic Area in 2015: a population-level modelling analysis.” 
 
Ključne poruke za javnost:
Bakterije otporne na antibiotike predstavljaju opasnost za sve nas jer uzrokuju infekcije koje se teško liječe. Uzimamo li antibiotik(e) uvijek iznova i nepravilno, doprinosimo povećanju broja bakterija otpornih na antibiotike  - a to je jedan od gorućih zdravstvenih problema. Posljedica toga je: kada Vi, vaša djeca ili drugi članovi obitelji zatrebaju liječenje antibiotikom/ antibioticima, postoji mogućnost da oni ne će biti učinkoviti.
Samoliječenje antibioticima ne predstavlja odgovornu uporabu antibiotika. Samoliječenje je kada uzimate (ili želite uzeti) antibiotik bez prethodne konzultacije s liječnikom tako što:
• koristite 'višak' antibiotika koji je preostao od prethodnog liječenja ili
• u ljekarni kupite antibiotik koji se izdaje bez recepta. 
 
Antibiotici nemaju učinak analgetika i ne mogu ublažiti glavobolju, bol ili vrućicu. Oni su učinkoviti samo protiv bakterijskih infekcija i ne mogu pomoći kod infekcija uzrokovanih virusima – poput obične prehlade i gripe. Do 80 posto zimskih bolesti koje zahvaćaju nos, grlo, uho i pluća virusnog su podrijetla – stoga uzimanje antibiotika ne će pomoći u slučaju ovih bolesti.
Ne ćete imati nikakve koristi ukoliko uzimate antibiotik(e) protiv prehlade i gripe jer oni jednostavno ne djeluju protiv virusnih infekcija.
Štoviše, antibiotici mogu prouzročiti i ozbiljne, neugodne nuspojave poput proljeva, mučnine ili osipa kože.
Uzimanje antibiotika u svrhu umjerene bakterijske infekcije poput rinosinusitisa (upala nosa i sinusa), grlobolje ili upale uha najčešće nije potrebno budući se imuni sustav može boriti s takvim umjerenim infekcijama. Većina simptoma može se ukloniti bezreceptnim lijekovima, uzimanje antibiotika ne će utjecati na smanjenje težine simptoma i ne će pomoći da brže ozdravite.
 
Do 2020. održavao se i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima. No, u svibnju 2020. održan je tripartitni savjetodavni sastanak UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) i Svjetske zdravstvene organizacije gdje je odlučeno da se naziv proširi s „rezistencije na antibiotike“ na „antimikrobnu rezistenciju.“ Stoga se od ove godine u razdoblju od 18. do 24. studenoga prvi puta obilježava Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim sredstvima. Ovogodišnji slogan glasi: „Antimikrobna sredstva: korištenje s oprezom“ (ili: pažljivo korištenje).
                                                                          
Otpornost mikroba na ključne lijekove u liječenju bolesti u značajnom je porastu – otpornost se javlja sve češće ne samo kod bakterija, nego i kod virusa, gljivica i parazita zbog čega se infekcije sve teže liječe.
Pod pojmom „antimikrobnih sredstava“ podrazumijevaju se lijekovi koji imaju ključnu ulogu u liječenju bolesti kod ljudi, životinja i biljaka – to su antibiotici, zatim protuvirusni, protu-gljivični i protu-parazitarni/protu-protozoalni lijekovi. 
Prijetnja antimikrobne rezistencije na navedene skupine lijekova u znatnom je porastu diljem svijeta, a nastaje kao posljedica višestrukih čimbenika – osobito prekomjerne primjene antimikrobnih sredstava kod ljudi, životinja i u poljoprivredi, a ulogu također ima i nedostatak pristupa čistoj pitkoj vodi, loši sanitarni uvjeti i loši higijenski uvjeti.
Najveći zdravstveni problem predstavljaju infekcije uzrokovane bakterijom E. coli i Klebsiella pneumonie koje su otporne na antibiotike; opasnost predstavlja i bakterija Staphylococcus aureus otporna na meticilin (MRSA) jer se ove infekcije vrlo teško liječe – 64 posto pacijenata inficiranih s MRSA umire.
Uzročnik tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis, također je otporan na antibiotike koji su ključi u liječenju ove bolesti; otpornost virusa humane imunodeficijencije / HIV na ključne protuvirusne lijekove također je u porastu. Jednako raste i otpornost krvnog parazita, najčešćeg uzročnika malarije - Plasmodium falciparum te gljivice Candida auris koja izaziva invazivne gljivične infekcije a njezina otpornost na protu-gljivične lijekove također je u porastu.
 
Stručnjaci također upozoravaju da je zbog pandemije koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti COVID-19, znatno porasla uporaba antibiotika, jer ljudi pogrešno misle da će ih antibiotik zaštititi od infekcije ili pomoći u liječenju bolesti COVID-19.
Za kraj ponovimo još jednom: antibiotici su neučinkoviti u liječenju virusnih infekcija, uključujući prehladu i gripu, pa tako i COVID-19.
 
Izvor:
 
1. European Antibiotic Awareness Day 2020: https://antibiotic.ecdc.europa.eu
2. World Antimicrobial Awareness Week 2020: World Health Organization/Regional Office for Europe, www.euro.who.int  i www.who.int/new-room/events/
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Masovni pokolj krznašica u Danskoj zbog koronavirusne pandemije

 
 
„Najgori scenarij je nova pandemija koja iznova kreće iz Danske“, kao iz groba došle su riječi Kåre Mølbak, ravnatelja danskih zdravstvenih vlasti, Statens Serum Institut (SSI) u Kopenhagenu. Prema Institutu, infekcije COVID-19 registrirane su 6. studenoga na 216 farmi krznašica (nerc ili europska vidrica). Ne samo da su takve infekcije registrirane; pronađene su i nove varijante virusa, ukupno pet različitih klastera. Varijante virusa utvrđene kod vidrica otkrivene su i kod 214 osoba među 5.102 uzoraka, od kojih 200 živi u regiji Sjeverni Jutland.
https://gdb.voanews.com/DA4C3FD1-A82D-4701-9AFD-558924B6F612_w1200_r1.jpg
„Primjetni strah prošao je javnozdravstvenom zajednicom“ ističe autor teksta. Već je bilo poznato da su vidrice osjetljive na virus SARS-CoV-2. Tako je 23. i 25. travnja (2020.) zabilježena pojava infekcije na farmama vidrica u Nizozemskoj – farme s 12.000 odnosno 7.500 životinja. Zaraženi radnik na farmi prenio je zarazu COVID-19 na vidrice i, poput ljudi, zaraza se pokazala ili asimptomatskom, ili vidljivom bolešću sa simptomima poput intersticijske upale pluća. S vremenom, zarazom je bilo pogođeno 12 od 130 nizozemskih farmi vidrica. Ono što je zanimalo istraživače bila je razina virulencije u prijenosu virusa kroz populaciju. „Iako virus SARS-CoV-2 prolazi kroz brojne mutacije šireći se uzgojem vidrica“, piše Martin Enserik za Science, „njegova se virulencija ne povećava.“
 
Danska su otkrića, međutim, potaknula još jednu zabrinutost: mogućnost da je virus iz klastera/skupine 5, kako je utvrdio Institut, bio mnogo otporniji na antitijela ljudi zaraženih SARS-CoV-2 u usporedbi s drugim ne-mutiranim virusima SARS-CoV- 2. Drugim riječima, potencijalnim cjepivima može prijetiti zastarjelost (tj. neučinkovitost, op.a.).
 
Na sastanku održanom 6. studenog, Tyra Grove Krause, voditeljica odjela za epidemiologiju i prevenciju zaraznih bolesti na Statens Serum Institut, nije željela izvršiti „upis u registar sudnjeg dana“ (tj. donijeti odluku o masovnom uništenju krznašica). Ali nije bila ništa manje oprezna. „Mi nedvojbeno moramo provesti više studija o ovoj specifičnoj varijanti virusa i njezinom mogućem učinku na buduća cjepiva, ali treba puno vremena da se naprave takve vrste studija.“ Ali nije bila raspoložena čekati „dobivanje svih dokaza“ o mogućim rizicima. „Morate djelovati na vrijeme da zaustavite prijenos virusa.“
 
Svjetska zdravstvena organizacija pokušava pružiti određenu sigurnost, a iako je to dobrodošlo, javnu sliku ovog tijela često se nepravedno narušava njegovim početnim pristupom prema 'novom' koronavirusu. U izjavi za National Geographic (4. 11. 2020.) Svjetska zdravstvena organizacija / SZO priznaje zabrinutost „jer je virus prešao s ljudi na životinje i natrag na ljude. Svaki put kad se to dogodi, može se promijeniti više toga.“ No, Soumya Swaminathan, glavna znanstvenica SZO-a, suzdržala se od donošenja bilo kakvih zaključaka iz trenutnog otkrića u Danskoj. „Moramo pričekati i vidjeti kakve su implikacije, ali mislim da ne bismo trebali donositi bilo kakve zaključke o tome hoće li ova mutacija utjecati na učinkovitost cjepiva.“
 
Francois Balloux, direktor Genetičkog Instituta (University College London's Genetics Institute) također daje svoje mišljenje o ovom „fantastično zanimljivom“ scenariju. „Ne vjerujem da soj koji je prilagođen vidrici predstavlja veći rizik za ljude.“ Ovo dolazi s kvalifikacijama, naravno. “Nikada ne možemo ništa isključiti, ali u principu to ne bi smjelo biti. Definitivno se ne bi trebao povećati prijenos. Ne vidim ni jedan dobar razlog zašto bi virus mogao postati još opasniji.“
 
U Danskoj se ništa ne prepušta znanstvenom slučaju - ni po pitanju virulencije niti po pitanju učinkovitosti cjepiva. „Sve životinje na farmama, njih 17 milijuna mora se uništiti.“ Ova odluka donesena je u svrhu sprječavanja širenja novog mutiranog soja virusa SARS-CoV-2. Danska premijerka Mette Frederiksen pokušala je humanitarno sagledati probleme svoje zemlje i njezine industrije krznašica/vidrica. „Imamo veliku odgovornost prema našem stanovništvu“, objasnila je u srijedu, „ali s mutacijom koja je sada otkrivena imamo još veću odgovornost i prema ostatku svijeta.“ Stanovnicima u sedam područja Sjevernog Jutlanda također je rečeno „da ostanu na svom području kako bi spriječili širenje zaraze ... Molimo vas koji živite u Sjevernom Jutlandu da učinite nešto potpuno izvanredno. Oči svijeta uprte su u nas.“ (Određen je lockdown u trajanju od četiri tjedna za stanovništvo koje živi u području Sjevernog Jutlanda, op.a.). 
 
Unatoč trenutnom i učinkovitom uništavanju industrije krzna, Mogens Jensen, ministar za hranu i ribarstvo, izjavljuje da je to „ispravno učiniti u situaciji kada je cjepivo, koje je trenutno svjetlo na kraju vrlo mračnog tunela, u opasnosti.“ Magnus Heunicke, ministar zdravstva, također je ponovio činjenicu da „uzgoj vidrica tijekom trajanja epidemije COVID-19 podrazumijeva mogući rizik za javno zdravlje – kao i za mogućnosti borbe protiv bolesti COVID-19 cjepivima.“
 
Ova neizbježno bezosjećajna i brutalna mjera znači da su navedene životinje i industrija „osuđeni“ na povijest. Zagovaratelji dobrobiti životinja u ovoj mjeri imaju pomiješane osjećaje: vide okrutnost u masovnom ubijanju, ali i nadu u iskorjenjivanju trgovine krznom. „Ispravna odluka“, prema danskoj organizaciji za zaštitu životinja (Animal Protection Denmark), „bila bi potpuno ukinuti uzgoj vidrica i pomoći poljoprivrednicima u [drugom] zanimanju koje ne dovodi u pitanje javno zdravlje i dobrobit životinja.“
 
Dr. Joanna Swabe, viša direktorica javnih poslova u Humane Society International / Europe, izrazila je određeno zadovoljstvo zbog onoga što je inače označilo mračan kraj danske populacije vidrica/nerca. .... Čak je išla toliko daleko da je čestitala danskoj premijerki na „odluci da poduzme tako značajan i znanstveno utemeljen korak u svrhu zaštite danskih građana od smrtonosnog koronavirusa.“ Lobisti i trgovci krznom, iako prihvaćaju zdravstvene rizike, imali su rezerve prema apsolutnoj prirodi danskog odgovora na ovu situaciju. Magnus Ljung, izvršni direktor tvrtke Saga Furs, primijetio je kako je u Nizozemskoj i Španjolskoj postignuta kontrola infekcija COVID-19 u populacijama vidrica bez potrebe za masovnim ubijanjem. Mick Madsen iz briselske industrijske grupe Fur Europe prihvatio je da „javna sigurnost mora biti na prvom mjestu,“ ali je pozvao danske vlasti da „svoja istraživanja daju na uvid međunarodnim znanstvenicima.“
 
U SAD-u masovni 'odstrel' krznašica tek treba započeti. Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (US CDCs) i dalje su hladni prema bilo kakvim drastičnim mjerama, unatoč slučajevima zaraženih koronavirusom na farmama vidrica u Utahu, Wisconsinu i Michiganu. Prijenos na ljude još nije dokumentiran (tj. zabilježen), iako je glasnogovornica Jasmine Reed istaknula da su „istrage u tijeku.“
 
Uslijedilo je neko ispitivanje iz međunarodnih izvora u vezi s odlukom Danske, premda je to više radi umjerene sumnjičavosti. Marion Koopmans iz Medicinskog centra Erasmus u Rotterdamu (Erasmus Medical Centre), podsjećajući na istraživanje izbijanja zaraze kod nizozemskih populacija vidrica, smatrala je odvažnim tvrdnju o rezistentnoj mutaciji. “To je vrlo ozbiljna izjava. Jedna mutacija, ne bih očekivala da će imati tako dramatičan učinak.“  Emma Hodcroft, molekularna epidemiologinja sa sjedištem na Institutu za socijalnu i preventivnu medicinu (Institut of Social and Preventive Medicine) u Bernu, Švicarska, također je bila sumnjičava. „Gotovo nikada nije bio slučaj da je riječ o tako jednostavnoj priči jedne mutacije i da sva vaša cjepiva prestanu biti učinkovita.“
 
Nakon velikog danskog pokolja vidrica, moglo bi se pokazati da je odluka premijerke Frederiksen bila manje „vođena znanošću“ nego što se pretpostavljalo. To ne obeshrabruje Hodcroft, koja toplo prihvaća danski pristup da „napravi korak previše, a ne korak premalo.“ „Onda, šteta zbog vidrica.“
 
Ovom odlukom danske Vlade završava višedesetljetni uzgoj krznašica u Danskoj: više od 1200 farmi krznašica moralo je ubiti sve životinje na farmama do 16. 11. 2020.: „Ovo je katastrofa, trajno zatvaranje uzgoja i likvidacija industrije krzna s posljedicom gubitka posla oko 6.000 ljudi,“ izjavio je Tage Pedersen, predsjednik Copenhagen Fur
 
Izvor:
 
1. Dr. Binoy Kampmark (RMIT University, Melbourne): „Fur Trades and Pandemics: Coronavirus and Denmark's Great Mink Massacre“, The Centre for Research on Globalization, 8. 11. 2020.; www.globalreserach.ca
2. Adrienne Murray: „Coronavirus: Denmark shaken by cull of millions of mink“, BBC News, 11. 11. 2020.; www.bbc.com/new/
3. Dina Fine Maron: „Denmark to cull 15 milllion mink after coronavirus spillover into humans,“ National Geographic, 4. 11. 2020.; www.nationalgeographic.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Izumio uređaj za proizvodnju acetilenskoga plina i acetilenske svjetiljke

 
 
Ivan Dellaitti (Senj, XIX. st. – Senj, XX. st.), hrvatski je izumitelj uređaja za proizvodnju acetilenskoga plina i acetilenske svjetiljke. Na temelju činjenice da kalcijev karbid u doticaju s vodom stvara acetilenski plin koji gori i daje dobro svjetlo, Dellaitti je 1898. konstruirao i patentirao uređaj za proizvodnju acetilenskoga plina iz karbida i svjetiljku za ribolov što je svjetlila uz pomoć acetilenskoga plina. U eksperimentalnome ribolovu tom svjetiljkom Dellaittiju je pomagao tadašnji ribarski nadzornik Petar Lorini. Svjetiljka je vrlo brzo ušla u uporabu, zamijenivši dotadašnji tradicionalni način osvjetljavanja mora noću uz pomoć vatre.
https://tehnika.lzmk.hr/wp-content/uploads/2018/01/HTE_0603.jpg
Uređaj za proizvodnju acetilenskoga plina i svjetiljka funkcionirali su tako da bi voda ušla u otvor uređaja gdje se nalazi kalcijev karbid i postupno ga natapala. Reakcijom vode i kalcijeva karbida nastajao je acetilenski plin koji je ispunio posudu i svojim tlakom spriječio daljnji prodor vode u nju. Zatim se acetilenski plin cjevčicama dovodio do svjetiljke, gdje je izgarao. Kako se plin trošio, tlak se smanjivao, voda je ulazila u spremnik i stvarale su se nove količine acetilenskoga plina te se tako potrošnjom acetilenskoga plina njegova količina uvijek obnavljala. Konstruiranjem acetilenskih svjetiljki bavio se i komiški ribar Jakov Kuljiš Amerikana. On je za svoj patent »acetilenskoga ferala« za noćni ribolov (1903.) kao useljenik u Americi dobio državno priznanje i bio je proglašen počasnim građaninom SAD-a. https://tehnika.lzmk.hr/dellaitti-ivan/
Utorak, 01/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2174 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević