Get Adobe Flash player

Pružanje podrške uspostavi karijere izvrsnih mladih znanstvenika

 
 
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u utorak 15. svibnja predstavljen je natječaj za Tenure Track pilot program Hrvatske zaklade za znanost. Tenure Track pilot program je financiran  temeljem Okvirnog sporazuma između Saveznog vijeća Švicarske i Vlade Republike Hrvatske o provedbi Švicarsko-hrvatskog programa suradnje na smanjenju gospodarskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene Europske unije. Cilj programa vrijednog 4,7 milijuna franaka je pružanje podrške uspostavi karijere izvrsnih mladih znanstvenika u osnivanju neovisne istraživačke grupe te stjecanju uvjeta i sposobnosti za buduće zapošljavanje.
http://www.hrvatskiglas-berlin.com/wp-content/uploads/gg.jpg
Potpredsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt istaknuo je važnost podupiranja mladih istraživača i njihovih projekata kako bi se mogli dalje razvijati, posebno u STEM području, dok je švicarski veleposlanik Stefan Estermann podsjetio da se među 26 švicarskih nobelovaca nalaze i dvojica Hrvata, Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog koji su djelovali na Saveznoj tehničkoj visokoj školu (ETH) u Zürichu. Po Estermannovim riječima, ETH je, uz Federalnu politehničku školu u Lausannei (EPFL) jedino od 20 najboljih svjetskih visokih učilišta koje nije iz anglo-američkog područja.
 
Program je predstavio dr. sc. Olivier Küttel, voditelj Odjela za međunarodne poslove, EPFL-a. Natječaj Tenure Track Pilot program otvoren je od 3. travnja do 3. srpnja, uz obaveznu predregistraciju do 20. svibnja, i njime će se financirati četiri do pet neovisnih istraživačkih grupa. Prihvatljiva istraživačka područja su biomedicina i zdravstvo, biotehničke znanosti, tehničke znanosti i prirodne znanosti te interdisciplinarni prijedlozi, a najveći ukupni iznos financiranja po projektu iznosi do 1,1 milijun franaka, odnosno do 7,570.587 milijuna kuna. Trajanje financiranja projekata je pet godina, a provedba bi početi u siječnju 2019. Javna sveučilišta, javni znanstveni instituti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti mogu biti institucije domaćini voditeljima projekta i njihovim grupama, no jedan od uvjeta za voditelja projekta je da nije stalno zaposlen u tim institucijama. Glavni istraživači na projektima mogu biti znanstvenici bilo kojeg državljanstva u ranoj fazi razvoja karijere. „Ne samo što želimo ohrabriti talentirane hrvatske znanstvenike iz inozemstva da se vrate kući, nego ujedno želimo mladim istraživačima dati šansu, odgovornost i buduće prilike u njihovoj vlastitoj zemlji kako više ne bi morali odlaziti u inozemstvo radi ostvarenja uspješne karijere“, kazao je Küttel, izrazivši nadu da će projekti mladih hrvatskih znanstvenika imati utjecaja i na razvoj hrvatskog gospodarstva.
 

Marijan Lipovac

Nastavljena suradnja između HAZU-a i CANU-a

 
 
Predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti akademik Dragan Vukčević posjetio je u utorak 22. svibnja Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje su ga primili glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan  i tajnik Razreda za prirodne znanosti akademik Ivan Gušić, a susreo se i s predsjednikom HAZU akademikom Zvonkom Kusićem. Tijekom susreta razgovaralo se o suradnji dviju akademija na projektima od zajedničkog interesa, kako bilateralnoj tako i u sklopu Euromediteranske akademske mreže (EMAN) čiji je predsjednik od 2016. akademik Rudan. Na sastanku akademika Rudana s akademikom Vukčevićem najavljeno je da će se u listopadu u Baru održati simpozij Kultura, tehnologija i humanizam u suorganizaciji EMAN-a i Crnogorske akademije.
http://www.rtcg.me/upload/boxImageData/2017/02/17/216003/Dragan%20Vukcevic.jpg
Dragan Vukčević
 
EMAN okuplja akademije iz država mediteranskog prostora, iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Cipra, Crne Gore, Egipta, Francuske, Grčke, Hrvatske, Izraela, Italije, Jordana, Libanona, Malte, Monaka, Maroka, Palestine, Portugala, Senegala, Slovenije, Španjolske i Tunisa. Glavni cilj EMAN-a je promocija rasta i koordinacija mediteranskog znanstvenog prostora, a djeluje u sklopu Međuakademske grupe za razvoj (GID).
 

Marijan Lipovac

Mogući štetni učinci masnih kiselina EPA i DHA na kopneni svijet

 
 
Znanstvenici su tehnikom genetskog inženjeringa stvorili novu genetski modificiranu poljoprivrednu kulturu. Istraživački centar „Rothamsted Research“ sa sjedištem u Velikoj Britaniji 'proizveo' je genetski modificiranu uljanu repicu koja proizvodi omega-3 masne kiseline, EPA i DHA (eikosapentaenoična kiselina/EPA, dokosaheksanoična kiselina/DHA). Obje ove omega-3 masne kiseline nisu prirodni sastojak većine kopnenih biljaka. Cilj „Rothamsteda“ bio je stvoriti/uzgojiti uljanu repicu koja će proizvoditi omega-3 masne kiseline slične onima koje prirodno nalazimo u ribama i drugim morskim plodovima te algama, a osobito su ovim masnim kiselinama bogate ribe hladnih mora: tuna, losos, haringa, skuša, srdela i dr.
https://www.njuskalo.hr/image-bigger/sjeme-sadnice/kamelina-sjemenke-slika-85511294.jpg
Novu genetski modificiranu uljanu repicu znanstvenici su nazvali 'kamelina' i ona bi trebala proizvoditi iste masne kiseline kao i riba. Tvrde da ove masne kiseline koje potječu iz genetski modificirane uljane repice mogu zamijeniti korištenje divlje ribe u prehrani riba u uzgoju (akvakultura) te tako pomoći u očuvanju oceana koji se već prekomjerno izlovljeni. No, Stefanie Hixson i suradnici objavili su 2016. rezultate provedene studije o mogućim učincima omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) na jednu vrstu leptira poznatog pod nazivom bijeli leptir kupusar ili mali kupusar (lat. Pieris rapae). Prehrana ličinki leptira kupusara masnim kiselinama EPA i DHA koje nisu bile podrijetlom od genetski modificirane uljane repice, imala je za posljedicu deformaciju krila i povećanu težinu odraslih leptira. Na temelju rezultata provedene studije znanstvenici su zaključili da je potrebno provesti daljnja istraživanja o mogućim štetnim učincima masnih kiselina EPA i DHA na kopneni svijet.
 
Kanadski i američki znanstvenici objavili su nedavno stručni tekst o mogućim posljedicama uzgoja genetski modificirane uljane repice, ili kako su je nazvali – „riblja“ kamelina, na kopneni biljni i životinjski svijet i ekosustave. Pored toga istaknuli su i studiju S. Hixson i suradnika te opisali i druge moguće rizike uzgoja genetski modificirane uljane repice koja 'proizvodi' masne kiseline EPA i DHA. U tekstu autori posebno ističu kako kopneni kukci nemaju potrebu za omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA pa one nisu u sastavu njihove prehrane. No, kopneni kukci imaju potrebu za jednom drugom masnom kiselinom, a to je alfa-linolenska kiselina/ALA koju nalazimo u biljnim uljima lana, soje i uljane repice, te u sjemenkama lana, 'chia' i u orasima.
 
Alfa-linolenska kiselina je preteča masnih kiselina i ona je neophodna i kukcima za njihovo zdravlje, rast, razvoj i preživljavanje. Poznato je da medonosne pčele koje se hrane hranom siromašnom s ALA znatno gube sposobnost učenja – to su pokazala provedena istraživanja. Otkriveno je da genetski modificirana uljana repica „kamelina“ zbog proizvodnje omega-3 masnih kiselina EPA i DHA proporcionalno smanjuje sadržaj ALA i to gotovo za polovicu, ovisno o transgenoj liniji. Drugim riječima, sadržaj ALA u ulju GM uljane repice „kamelina“ značajno je smanjen u odnosu na sadržaj ALA u konvencionalnoj, tj. genetski ne-modificiranoj uljanoj repici. Autori nadalje objašnjavaju kako nije poznato hoće li nedostatak ili smanjeni udio masne kiseline ALA u prehrani kopnenih kukaca prouzročiti i nedostatak ALA u organizmu kukaca.
 
Također nije poznato mogu li EPA i DHA funkcionalno zamijeniti ALA kod kopnenih beskralježnjaka. Stoga upozoravaju na moguće štetne posljedice koje bi mogle nastati zbog EPA i DHA koje nisu prirodni sastojak u prehrani kopnenih beskralježnjaka. I u ovom slučaju nove genetski modificirane kulture previše je nepoznanica i otvorenih pitanja. Autori stoga upozoravaju: „Čini se da učinci masnih kiselina EPA i DHA na kopnene kukce variraju te su stoga potrebna daljnja istraživanja. Nadalje, uzimajući u obzir rezultate Hixson i suradnika (2016.), kao i opći nedostatak informacija o fiziološkim učincima prehrane s EPA i DHA na kopnene kukce, preporučujemo da se proširi evaluacija o sigurnosti za okoliš i procjenu rizika što bi trebalo biti dio procesa kritičke procjene koje zahtijevaju globalna i nacionalna regulatorna tijela (npr. Canada Food Inspection Agency, američka Agencija za hranu i lijekove/US Food and Drug Agency, Europska agencija za sigurnost hrane/European Union Food Safety Authority, FAO itd.).“
 
Autori su zaključili da će biti „gotovo nemoguće“ spriječiti bijeg transgena iz genetski modificirane uljane repice „kamelina“ u divlje i kultivirane srodnike što može dovesti do „biokemijskih, ekoloških i evolucijskih učinaka koji mogu biti nepovratni.“
 
Izvor: „Potential for novel production of omega-3 long-chain fatty acids by genetically engineered oilseed plants to alter terrestrial ecosystem dynamics,“ Stefanie M. Colombo et al., Agricultural Systems 164 (2018) 31-37 (www.sciencedirect.com);
„Long-Chain Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids have Developmental Effects on the Crop Pest, the Cabbage White Butterfly Pieris rapae,“ Stefanie M. Hixson et al., objavio: PlosOne, 24.03.2016.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Srijeda, 18/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 885 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević