Get Adobe Flash player

Najveći neprijatelj farmaceutske industrije

 
 
Rak je kiselina, posebno mliječna kiselina koja je otpadni produkt gljivica i plijesni i živi u okruženju s vrlo malo kisika. Ukoliko se do kancerogenih stanica dovede što više molekula kisika one ugibaju. Soda bikarbona, neprijatelj svake farmaceutske industrije. Snažno će se opirati ideji da nešto tako jeftino kao što je natrijev bikarbonat može nadmašiti najskuplje  farmaceutike. Postoje uvjerljivi dokazi i mnoštvo podržavajućih teorija  koje upućuju na to da bi natrijev bikarbonat trebao biti primarni i univerzalni medikament za široki raspon različitih oboljenja, uključujući rak i dijabetes, kojeg bi u lječilišni postupak trebali uključiti svi terapeuti i medicinski stručnjaci za veliki broj bolesti današnjice.
http://www.sdghchem.com/wp-content/uploads/2018/03/NaHCO3-640-1-7-1.jpg
Kad se radi o natrijevom bikarbonatu to je dobro proučena i shvaćena tvar. Već se desetljećima nalazi u širokoj upotrebi, čak i od strane onkologa koji ne bi željeli da njihovi pacijenti prebrzo umru zbog prevelike toksičnosti konvencionalnih tretmana. Natrijev se bikarbonat rutinski primjenjuje kako bi se spriječilo da toksičnost kemoterapeutika i zračenja uništi bubrege pacijenata ili da ih ubije. Milijuni ljudi po cijelom svijetu konzumiraju ione bikarbonata u vodi  za piće u svrhu prevencije ili se pomoću njih liječe u bolnici, klinici ili  hitnoj službi zbog kliničke acidoze kao i kod mnoštva drugih stanja. Natrijev bikarbonat pomaže da se svakog dana spasi nebrojeno mnogo života.
 
Soda bikarbona (natrijev bikarbonat) je u medicinskom smislu jasno oslikana logotipom tvrtke Arm & Hammer kao bazični radni konj medicine za kojeg bi svaki profesionalni liječnik, a i roditelj trebao znati, ali i kako ga rutinski primjenjivati. Kad se kombinira s drugim snažnim i temeljnim prirodnim tvarima kao što su magnezijev klorid i jod, svatko ima na dohvat ruke trojstvo medicinskih superheroja spremnih da odjednom ostvare znanstvena medicinska čuda. Natrijev bikarbonat je istovremeno čudesni lijek i prijatelj, to je i tvar koju biste željeli uvijek imati pri ruci, pogotovo u današnje vrijeme  ekonomskih i zdravstvenih nevolja. Ta se tvar uistinu kvalifcira kao medikament preživljavanja, a u slučaju nuklearnog rata željet ćete tu tvar imati na zalihi kako bi zaštitili bubrege i ostale osjetljive organe članova obitelji. Željet ćete je imati pri ruci za više razloga nego što uopće možete zamisliti, zato krenite u trgovinu i kupite 10-20 kilograma. Znate li da možete kupiti 25 kilograma sode bikarbone za manje od 50 dolara?
 
Manjak bikarbonata je na cijelom svijetu najneprepoznatljivije medicinsko stanje unatoč tome što je izuzetno uobičajeno. Problemi s kiselim pH vrijednostima (relativni manjak bikarbonatnih iona) uzima veliki danak u ljudskoj fiziologiji i što više neka osoba primi kiselog, to je veći problem za staničnu fiziologiju. Svaka biokemijska reakcija je osjetljiva na pH vrijednost jer su enzimi na tu ravnotežu posebno osjetljivi. Naša prehrana igra važnu ulogu u održavanju povoljnog tjelesnog pH. Veliki dio suvremene prehrane dovodi do smanjenja pH vrijednosti prema kiselom. Neravnoteža pH ometa stanične aktivnosti i stanične funkcije, pogotovo ako pH nastavi padati. Pretjerano kiseli pH vodi ka staničnom propadanju, što na kraju vodi do ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su rak, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, osteoporoza i žgaravica. Činjenica kako biološki život najbolje funkcionira u ne-kiselom (alkalnom) miljeu dovoljno jasno govori u prilog korisnosti sode bikarbone.
 
Soda bikarbona odgovorna je za transport kisika: širi krvne žile i lakše otpušta kisik u tkiva, što znači da povećava PH vrijednost / lužnatost /. Povišenje PH vrijednost mokraće sprječava kristalizaciju mokraćnih kanala.Utvrđeno je da mokraćna kiselina uzrokuje dijabetes, srčane bolesti, srčane udare, giht, bubrežne kamence. Također stvara otrovni spoj alkosan koji stvaraju gljivice, a to znači dijabetes i konačno rak.
Oralnim uzimanje soda bikarbona izvlači Uran iz bubrega, sprječava infekciju mokraćnog mjehura, gihta, artritisa, groznicu te pomaže aktivnost gušterače za koju se zna da proizvodi najviše bikarbonata i koja je odgovorna za proizvodnju inzulina.U slučaju nuklearnog rata američka vojska preporučuje kupke u koje se stavi 2,5 kg sode kako bi se zaštitili bubrezi i ostali organi od ozračenosti. Pijte je svaki dan ujutro i uvečer po pola male žličice u čaši vode ali samo farmaceutsku sodu bikarbonu jer ne sadrži aluminij.
 
Onu koju kupite u trgovini upotrebljavajte samo za kućnu uporabu. Još je bolje ako je pijete u kombinaciji sa svježe iscijeđenim limunovim sokom ili s jabučnim octom, također svaki dan. Za teža oboljenja najdjelotvornije je ako je pijete pomiješanu sa crnom melasom, javorovim sirupom ili medom. Za ovaj tretman je propisani određenibroj dana. Bez obzira ima li netko srčana ili neurološka oboljenja, rak ili teži oblik gripe ako uzima zajedno sodu i magnezijev klorid osigurava sebi siguran tretman. Njihovo zajedničko djelovanje učikovito odsranjuje otrove i kiseline iz svih stanica, tkiva i organa. Uzimati 4-6 mjeseci pa 2-4 mjeseca prekid.
 
NAČIN UPORABE SODE BIKARBONE

 

Koristimo je za liječenje / oralno, kupka, klistir / i za kućnu uporabu. Za liječenje obvezno koristiti farmaceutsku sodu, a za kućnu upotrebu onu koju možete kupiti u trgovini. Pijte je svaki dan 2 puta dnevno ujutro i uvečer na prazan želudac pomiješanu s vodom. Preporuča se destilirana voda.Još je djelotvornije ako je svaki dan pijete pomiješanu s jabučnim octom ili s svježe iscijeđenim limunovim sokom. Ovo će te pripremiti na slijedeći način. Dvije jušne žlice jabučnog octa ili dvije jušne žlice svježe iscijeđenog limunskog soka pomiješati sa pola male žličice sode. Pričekajte da zapijeni i nakon što pjena pade ulijte vode i popijte.
 
Ako je limun prskan sa pesticidima stavite u 2 dcl kipuće vode šaku soli i 5-6 jušnih žlica octa. Kad se voda ohladi u nju staviti limune 24 sata i dobro isprati. Ako se radi o težim bolestima pa čak i o raku pomiješajte sodu sa crnom melasom, javorovim sirupom ili medom. Ovaj tretman traje od 7-14 dana.
CRNA MELASA – Pomiješati po jednu malu žličicu melase i sode u čaši vode i piti jedanput dnevno.
JAVOROV SIRUP – Pomiješati javorov sirup i sodu u omjeru 3 naprema 1. Zagrijavati na laganoj vatri i miješati. Kad se zapijeni skinuti, uliti u bocu i čuvati u hladnjaku. Pije se jedna mala žličica dnevno.
MED – Isto kao i za javorov sirup. Klistiranje – Na 1 litru vode staviti nekoliko jušnih žlica sode.
KUPKA – / ozračenje, kemoterapija / U toplu kupku staviti 2,5 kg sode i 1,5 kg soli. Izvlači uran i ostale teške metale.
UMOR, NAPETOST MIŠIĆA, SKIDANJE MRTVIH STANICA KOŽE – U toplu kadu staviti jednu šalicu sode. Skinuti će mrtvi dio kožnih stanica i ostaviti svijetlu i mladu kožu.
BRADAVICE – Na vlažnu nakvašenu bradavicu lagano utrljati sodu. Raditi češće.
GRIPA – Za prvi dan doza je pola male žličice u čaši vode koju pijete 6 puta dnevnu u razmaku od 2 sata. Za drugi dan pijete 4 doze dnevno u razmaku od 2 sata. Treći dan pije se dvije doze po jedna ujutro i uvečer.
Četvrti dan nastaviti s dvije doze.
MOKRAĆNI MJEHUR – Staviti jednu žličicu sode u čašu vode pa piti dvije čaše zaredom tri puta dnevno / znači 6 čaša /. Ovako piti prvi tjedan. Drugi tjedan isto samo piti 2 puta dnevno. Treći tjedan isto samo piti jedan put dnevno. Ne koristiti ovo više od 21 dan.
RAK PROSTATE I KOSTIJU – Pomiješati po jednu žličicu sode i melase u čaši vode i piti 4 dana zaredom po jednu čašu dnevno. Peti dan isti omjer mješavine piti 2 puta dnevno. Od 6-11 dana pomiješati po dvije male žličice melase i sode i piti 2 puta dnevno.
 
SODA BIKARBONA ZA KUĆNU UPORABU
KVASAC ZA DIZANJE TIJESTA – Vitamin C u prahu ili limunsku kiselinu pomiješati u jednakim omjerima sa sodom. Nećete trebati dugo čekati da se tijesto digne.
UBODI INSEKATA ILI opeklina – Napraviti gustu smjesu od sode i vode i obilato prekriti bolno mjesto. Isprati kada se osuši.
VOĆE I POVRĆE – Oprati u zdjeli vode s 2-3 žlice sode ili staviti malo sode na mokru spužvu pa istrljati, a potom oprati.
ČIŠĆENJE PERILICE – Staviti ½ šalice sode u perilicu i program ispiranje.
KUHINJSKI odljev začepljenim – Uliti šalicu sode, a zatim šalicu vrućeg octa. Nakon 10 minuta isprati jednom litrom kipuće vode.
NEUGODNI MIRISI U HLADNJAKU – Dodati pola šalice sode.
SMEĐE MRLJE NA Šalić ILI čajnika – Sodu pomiješati s vodom i
istrljati plastičnom četkom.
ZAGORIJELE NASLAGE NA TAVI ILI ROŠTILJU – Namazati mješavinom sode i vode i ostaviti 10 min. Ili preko noći te ukloniti prljavštinu.
TAPECIRANI NAMJEŠTAJ ILI TAPETE – pošpricati mješavinom sode i vode i ostaviti da djeluje 10 minuta pa usisati.
DASKA ZA REZANJE – istrljati sa pastom koja je mješavina jedna žlica sode, jedna žlica soli i voda. Potom isprati vrućom vodom.
KANTA ZA SMEĆE SMRDI – Na dno posuti malo sode.
ČETKE I ČEŠLJAJI – Prati u otopini sode.
PRANJE POSUĐA – Dodati 3 žličice sode u vodu. Omekšat će i hidratizirati ruke.
MIRIS LUKA NA RUKAMA – istrljati ruke s mješavinom sode i vode.
OSJETLJIVOST NA KISELI SADRŽAJ UMAK – Dodati malo sode dok se kuha.
 

http://www.novi-svjetski-poredak.com/2013/05/28/soda-bikarbona-najveci-neprijatelj-farmaceutske-industrije/

Genetski modificirana drveća opasnost za kukce oprašivače i druge korisne kukce i predatore

 
 
Papa Franjo je 2015. objavio encikliku pod nazivom: „Laudato si' – Lettera Enciclica sulla cura della casa comune“ odnosno „Laudato si' – Enciklika o brizi za zajednički dom.“ Enciklika je dobila naziv po zazivu svetog Franje Asiškog: „Hvaljen budi, moj Gospodine“ (Laudato si', mi' signore) koji u Pjesmi stvorova podsjeća na činjenicu da je planet Zemlja naš zajednički dom „poput sestre s kojom dijelim svoj život i poput majke koja nas prima u svoje ruke.“ U enciklici papa Franjo sve nas poziva da osluhnemo zlostavljanje i pljačkanje zemlje te na ekološko obraćenje.
https://www.editriceshalom.it/media/catalog/product/cache/1/thumbnail/700x/17f82f742ffe127f42dca9de82fb58b1/c/o/cop-8755-per-sito.jpg
U četvrtom poglavlju enciklike „Laudato si'“ papa Franjo govori o takozvanoj cjelovitoj ekologiji što je ujedno i naslov četvrtog poglavlja. Naime, u četvrtom poglavlju papa Franjo govori o uskoj međusobnoj povezanosti svega živoga i neživoga: „Vrijeme i prostor nisu neovisni jedno o drugome, a čak se ni atomi ili subatomske čestice ne mogu promatrati odvojeno. Baš kao što su različiti vidovi planeta – fizički, kemijski i biološki – međusobno povezani, tako i žive vrste tvore mrežu koju nikada nećemo do kraja istražiti i razumjeti. Veći dio našeg genetskog kôda dijele mnoga živa bića. Iz toga slijedi da rascjepkanost znanja i izdvojeni podatci zapravo mogu postati oblik neznanja ako nisu uklopljeni u šire shvaćanje stvarnosti.“ Upravo su DRVEĆA taj neodjeljivi dio mreže „cjelovite ekologije“ o čemu govori papa Franjo. Može se čak imati i dojam da drveća više znaju o toj uskoj povezanosti i cjelovitoj ekologiji od nas samih. Peter Wohlleben, njemački šumarski inženjer i rendžer, dao nam je čudesan uvid u još čudesniji život drveća. Razmjer u kojem drveće živi prilično je neobičan.
 
Wohlleben je 2015. objavio knjigu pod naslovom: „Tajni život drveća: što drveće osjeća, kako se sporazumijeva“ (naslov originala: „Das geheime Leben der Bäume: Was sie fühlen, wie sie kommunizieren“) u kojoj nam otkriva da su drveća „bića s društvenim mrežama koja gledaju i štite jedni druge.“ Stabla imaju osjećaje, navike i pamćenje, skrbe o bolesnim i nemoćnim susjednim stablima itd. Ova knjiga postala je vrlo brzo 'bestseller', tj. najprodavanija knjiga koja je u Njemačkoj postala golemi hit i nalazila se u vrhu popisa „Spiegela“ kao najprodavanija knjiga u razdoblju od 2015. do 2017.: „To je knjiga nakon koje više ne ćete niti jedno stablo gledati istim očima.“ Tko pročita knjigu ne ostaje ravnodušan i više ne će na isti način gledati šumu, drveća i šumsku zajednicu jer to su živa bića koja imaju osjećaje, sposobnost učenja i pamćenja. Biolozima je sve ovo dobro poznato, ali šira javnost o tome ili znade jako malo ili ne zna ništa. Knjiga je prevedena na više jezika, uključujući dakako engleski i – hrvatski a stigla je u najprikladnije vrijeme.  
 
Naime, naše sadašnje i buduće šume u velikoj su opasnosti zbog industrije genetskog inženjeringa. Korporacije poput „ArborGena“ predviđaju zamijeniti hektare prirodnih šuma diljem svijeta plantažama genetski modificiranih stabala. Genetski modificirana drveća promoviraju se i prodaju kao drveća koja su otpornija na mraz/hladnoću i štetnike od njihovih prirodnih srodnika, a ujedno su i „potencijalna blagodat za proizvodnju biogoriva i celuloze.“ Međutim, kritičari poput „Pokreta za zaustavljanje genetski modificiranog drveća,“ međunarodna koalicija koja genetski modificirano drveće naziva „Frankenštajnova stabla,“ tvrdi kako su ona invazivna, rizična za prirodna drveća zbog kontaminacije s genetski modificiranim peludom te izrazito zapaljiva (!) i kao takva predstavljaju opasnost za ekosustave („The Campaign to Stop GE Trees“). 
 
„Globalna deklaracija iz Asuncióna“ napisana i objavljena u Asunciónu, Paragvaj, 2014. godine od međunarodne grupe biologa, genetičara, domicilnog stanovništva, ekologa i drugih, uputila je upozorenje kako genetski modificirana drveća, osobito ona drveća koja su genetski „dizajnirana“ da kontinuirano proizvode insekticid(e) predstavljaju opasnost za kukce oprašivače i druge korisne kukce i korisne predatore (lovce) koji imaju golemo značenje u proizvodnji hrane i prehrambenom lancu, uključujući i ptice pjevice. Nadalje, mnoštvo organizacija za zaštitu okoliša (Global Justice Ecology Project, Sierra Club, The Friends of the Earth, The Organic Consumers Association, Center for Food Safety, Dogwood Alliance, International Center for Technology itd.) pokrenulo je kampanju za zaustavljanje opasnih namjera korporacije „ArborGen“ za plantažni uzgoj brzo rastućeg genetski modificiranog drveća, pretežito za potrebe drvne industrije.
 
Godine 2010. ove organizacije podnijele su tužbu u svrhu zaustavljanja sadnje 260.000 sadnica genetski modificiranog eukaliptusa diljem sedam saveznih američkih država južnog SAD-a. Slijedeće drvo koje stručnjaci genetskog inženjeringa žele posaditi je genetski modificirani američki kesten, lat. Castanea dentata, američka vrsta kestena koju je uništila bolest plamenjača unesena iz Azije uvozom zaraženog azijskog kestena. Uzročnik ove opasne plamenjače je patogena gljivica Cryphonectria parasitica. Sadnja genetski modificiranog američkog kestena naročito zabrinjava mnoge stručnjake i aktiviste koji se protive genetski modificiranom drveću iz dobro poznatih razloga i brojnih negativnih iskustava s genetski modificiranim poljoprivrednim kulturama: „Zagovaratelji genetski modificiranog drveća žele posaditi genetski modificirani američki kesten izravno u prirodne šume s namjerom izazivanja genetski modificiranog onečišćenja malobrojnih preostalih stabala prirodnog, genetski ne modificiranog američkog kestena putem peluda što će omogućiti širenje genetski modificiranog američkog kestena.“ „Američko Ministarstvo poljoprivrede (USDA) već je izdalo odobrenje korporaciji 'ArborGen' za prodaju genetski modificiranog bora (lat. Pinus taeda) bez nadzora vlade, bez procjene rizika, bez informiranja javnosti s mogučnošću javne rasprave itd. – izjavila je Anne Petermann, izvršna direktorica organizacije „Global Justice Ecology Project.“
 
Nadalje, Global Justice Ecology Project smatra da genetski modificirana drveća predstavljaju mnogo veću opasnost od genetski modificiranih poljoprivrednih kultura jer drveća mogu živjeti desetljećima, pa i stoljećima, a njihovo sjeme i pelud mogu putovati stotinama milja daleko uz rizik genetski modificiranog onečišćenja njihovih divljih srodnika u drugim prirodnim šumama. Eukaliptus (E. globulus) je vrlo popularna vrsta kod genetskih inženjera jer je to tvrdo bjelogorično drvo koje se mnogo sadi i uzgaja na plantažama. Genetski modificirani eukaliptus poznat je kao drvo koje „strašno žeđa“ i zahtijeva goleme količine vode, izrazito je invazivno i zapaljivo! Zajednice diljem svijeta već su svjedoci štetnih učinaka genetski modificiranog eukaliptusa, osobito u ČILEU gdje su pripadnici indijanaca Mapuche zajednice, a osobito njihovi 'narodni' vođe bili izloženi uznemiravanju i maltretiranju, prepadima, hapšenjima i ubojstvima. Zbog toga se zajednica domicilnog stanovništa Mapuche indijanaca koji žive u Čileu (oko 1,5 milijun) te u Argentini (oko 200.000) obratila Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Den Haagu u svrhu zaštite njihovih ljudskih prava kao i zbog genocida koji nad njima vrše vlade Čilea i Argentine, a o tome je objektivno i opširno izvjestio „The Guardian“ 12.travnja 2019.: „We are hostages: indigenous Mapuche accuse Chile and Argentina of genocide.“
 
U Čileu se nemilosrdno sjeku i krče prirodne čileanske šume poznate po vrstama kojih nema nigdje drugdje u svijetu, a zemljište se prenamijenjuje za plantažni uzgoj genetski modificiranog drveća, pretežito eukaliptusa (E. globulus i E. nitens, 35%) i kalifornijskog bora (lat. Pinus radiata, 57%). Zbog brzo rastućeg genetski modificiranog drveća koje je i visoko zapaljivo i nije nikako pogodno za ovo podneblje iz više razloga, Čileom često haraju požari: početkom 2017. strašan požar zahvatio je oko 500.000 hektara šuma, plantaža s GM drvećem (eukaliptus i kalifornijski bor) te male obiteljske farme, a val požara trajao je nekoliko tjedana. Međutim, mediji, vlade i drugi odmah su optužili zajednicu Mapuche indijanaca, nepravedno dakako, jer oni s požarom nisu imali nikakve veze. Mapuche su žrtve pohlepnih korporacija i korumpiranih političara. Stručnjaci tvrde da su plantaže drveća u Čileu bile napadnute štetnicima koji se nisu nikako mogli kontrolirati: osiguravajuća društva naime, ne 'pokrivaju' troškove zbog napada štetnika na plantažama drveća, ali zato isplaćuju osiguranje u slučaju požara.  Na kraju moram svakako spomenuti da je zajednicu Mapuche indijanaca proučavao hrvatski antropolog, filolog, povjesničar, istraživač itd. Ivan Benigar (1883.-1950.). 
 
Tisuće žena u Brazilu je 2006. uništilo milijune sadnica genetski modificiranog eukaliptusa zbog izrazito negativnih učinaka plantaža na život njihovih lokalnih zajednica. A Kina je do sada jedina zemlja s velikim nasadima genetski modificiranog drveća na čijem popisu se nalazi i – paulonija (P. tomentosa i P. fortunei). Na ovim velikim plantažama genetski modificiranog drveća nema nikakvih drugih biljnih vrsta, nema kukaca, nema ptica, nema divljih životinja – samo nepregledni plantažni redovi stabala koja su genetski modificirana tako da što brže rastu ostavljajući iza sebe pustoš, beživotno tlo i prazne podzemne zalihe pitke vode. „Rješenja za svu oskudicu, izjavljuje Anne Petermann, je obnova prirodnih, održivim načinom upravljanih šuma. One dolaze s planetarnim darovima kao što su filtriranje vode, staništa divljih životinja, sekvestracija ugljika odn. izdvajanje i spremanje CO2 (smanjenje emisije CO2 u atmosferu) i biološka raznolikost – nesebična planetarna posebnost kao u konceptu 'cjelovite ekologije' u enciklici Laudato si' pape Franje.“
 
Izvor:
  1. Papa Franjo: „Laudato si' – enciklika o brizi za zajednički dom“ – sažetak Papine enciklike Laudato si' Radio Vatican, 18.06.2015. - www.laudato.hr;
  2. National Catholic Reporter: „Integral ecology: everything is connected“ 27.08.2015.;
  3. Sharon Abercrombie / National Catholic Reporter: „Native forests threatened by genetically engineered trees,“ 21.06.2016.;  
  4. World Rainforest Movement, Bulletin 231: „Chile: Rebuilding productive resistance after the forest fires;“ 7.07.2017.;
  5. The Campaign to STOP GE Trees: „Chile: Mega forest fires, corporate crime and impunity,“ 10.07.2018.
  6.  

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Samo mali broj zanatnika postat će obrtnicima

 
 
Podudarila se dva događaja. Akcija „ruke“ i „pohvala starosti“. To me potaklo da napišem tekst o radnicima koji su vješti u svojim poslovima, a rade i rukama. Ljudske ruke su i danas, usprkos svim pomagalima,nenadmašivo sredstvo djelovanja. Zato je opravdan natpis na jednom nedavnom plakatu: „Gdje su ruke ima i struke“. No za ostvarenje tog cilja dovoljne su tri godine, od toga kako si postao naučnik (šegrt) da postaneš zlata vrijedan zanatnik (kalfa). Zanatnik umjesto kalfe ili rukodjelnog momka bio je poznat u Šibeniku još 18. stoljeću. Spominje ga primjerice i A. Barac (internet). Ne moraš postati ni majstorom, a posebno, ne obrtnikom.
https://c.stocksy.com/a/qRw400/z9/1177990.jpg?1563567894
Poticaj za usporedbu ruku i pohvale starosti potječe iz knjige akademika P. Pavličića „Pohvala starosti“. Napisao sam mu među ostalim. „Ne sjećam se da sam ikada čitao tako vjerno opisano što nam se događa kada postanemo starci. Jedna od najživotnijih knjiga koju sam pročitao. Jedna riječ koja mi se posebno sviđa, glagol "prpošiti se". Knjigu najtoplije preporučam svima koji su u mirovini za ljetno čitanje. Ako se još sjećaju lektire u školi i zavoljeli čitanje. I pridodao sam “Što sam stariji, bolje shvaćam što ste napisali“.No, u knjizi nisu navedeni izvršitelji radnje. Iz opisa sam se prepoznao kao prpošitelj. Ima nas puno, pa i na stranicama ovog portala. Koji pišemo tekstove o našim iskustvima iz mladosti ili početka karijere. Postoje i prpošiteljice. Nadam se da će se prepoznati ako budu čitale ovaj tekst. I odlučio sam voditi „Dnevnik jednog prpošitelja.“
 
Ovih dana čitam u vodećim njemačkim tehničkim novinama VDI-N. SR Njemačkoj nedostaje 311.000 strukovnih radnika na području MINT-a (o. a. u nas poznato kao STEM područje). Iz SAD-a dolazi vijest da nema strukovnih radnika, npr. na području prerade plastike. Velika Britanija želi ponovno proizvoditi, pa treba i strukovne radnike koji će proizvoditi te posebno, znati održavati proizvedeno. I u biltenu Zaklade Alexander von Humboldt ističe se taj problem. Kao i nedavno na jednom Učiteljskom simpoziju u nas.
 
Dok se slažem s nazivom strukovna škola, ne mogu shvatiti kako nadležni ne mogu shvatiti da iz nekih razloga izbjegavaju izraz zanatske škole. Izbjegavalo se to i u bivšoj državi, pa sam uz gimnaziju, službeno pohađao i školu učenika u privredi. Trebaju nam i obrtničke škole. Ali te nemaju veze sa zanatima. Samo mali broj zanatnika postat će obrtnicima. Obrtnik je poduzetnik. Za neka područja treba majstorski ispit (npr. frizeri), a za proizvodnju plastičnih i gumenih tvorevina treba samo obrtnica.
 
Konačno smo u Hrvatskoj shvatili da nam trebaju i oni koji su završili zanat i započela je opravdano promidžba struke. Nikada nisam pročitao koliko jedna zemlja treba u postotku limara, krojača, ekonomista, posebno, sve popularnijih psihologa, itd. I tada sam se prisjetio da sam na stranicama Večernjeg lista krajem 2016. napisao tekst „Osposobiti zanatnike za uspješne obrtnike“. Tih je dana VL objavio dva teksta. Jedan „Tko završi strukovnu školu, ima kruh u ruci“ (VL 9. prosinca 2016.). Zašto su svi došli u krizu s potrebnim stručnim radnicima? Odgovor je jednostavan. Napunili smo glave svima da će sve riješiti digitalizacija, roboti i visoko obrazovani. Život je negdje drugdje. Treba znati raditi i rukama. Zašto? Jer su ruke nenadmašivo sredstvo djelovanja. Taj sam članak objavio u časopisu „Sustavi“, urednika Josipa Stepanića, 2009. Koji je oko tog teksta pridodao više tekstova o ruci. Primjerice „Ozljede ruke u sportu“, „Ruke u plesu, nepriznato komunikacijsko oruđe, sustav prenošenja čovjekove vještine i kreativnosti, pneumatski mišić kao aktuator i dominantnost ruke“.
 
Iz teksta napisanog 2016. prenosim. „Svima koji su bilo kada živjeli u realnom ili fizičkom, dakle materijalnom svijetu znaju da je još u kolovozu 2004. u Topuskom održan skup »Utjecaj strukovnog obrazovanja na gospodarstvo Republike Hrvatske«. Govorio sam o mom dvojakom identitetu. O putevima od gimnazije do diplome strojarskog inženjera i šegrta, koji je učio alatničarski zanat i postao alatničarski zanatnik. To ga je iskustvo trajno obilježilo. Sada se smatra alatničarskim znanstvenikom, ali nikada nije postao alatničarski obrtnik, kao njegov otac. I tu dolazimo do središnje teme, je su li zaista naše enciklopedije, brojni rječnici i jezikoslovci u pravu kada izjednačuju zanat i obrt. Odnosno natuknicu zanat upućuju na obrt“. Opseg teksta ne dopušta podrobnije objašnjenje. Izbjegavajući devedesetih riječ zanatlija, svi su ju pretvorili u obrtnika. Brodnjak tumači da riječ zanatlija znači zanatnik ali i obrtnik. Objašnjenje ću završiti glasovitom rečenicom Leonarda da Vincija. „Umjetnost je zanat plus ono nešto“. Neki glasoviti slikari i kipari imali su obrtničke radionice u kojima su učenici najprije učili zanat slikanja i kiparenja. „Što treba učiniti da obrazujemo potreban broj zanatnika, jer obrtnika koji su mali poduzetnici, treba bitno manje. Trebamo trogodišnje zanatske škole. Od zavarivača do dimnjačara ili alatničara. A potrebne su i obrtničke škole gdje se uči kako uspješno poslovati. Što nas sprječava uvođenju takvog rješenja? Ljudi koji odlučuju, a ne razlikuju zanat i obrt“.
 
Ovaj tekst je tzv. ogledni početak „Dnevnika jednog prpošitelja“. No, pojavila se važna upadnica, povezana s tri moja teksta u razdoblju od desetak dana. Jedna inačica objavljena je i na ovom portalu 26. srpnja 2019. Donald Trump je odlučio na izvorni i zanimljiv način financirati svoju kandidaturu za ponovni izbor kao predsjednika SAD-a. Prodajom plastičnih slamki s ugraviranim natpisom TRUMP. U svojoj propagandnoj poruci na Twitteru najavio je da prodaje snop od 10 slamki za 15 USD. Naveo da su dugačke 23 cm, mogu se ponovno upotrebljavati i reciklirati, ne sadrže u javnosti dvojbeni bisfenol A (BPA) i da su Made in USA. No, u skladu s odredbama Federal Trade Commission Green Guide smatra se da te slamke ne zadovoljavaju zelene kriterije recikličnosti (29. 7. 2019.). Dakle ne mogu se reciklirati. Stoga ne čudi da razni festivali, igrači američkog nogometa, hrvatski glazbenici i mnogi drugi misle da postoji jednokratna plastika, umjesto jednokratnih plastičnih proizvoda. Vrećice, slamke, opušci ili plastično posuđe i pribor stoga nisu jednokratna plastika. Već jednokratni plastični proizvodi. A plastični pribor i vrećice su višekratno upotrebljivi.
 

Profesor emeritus Igor Čatić

Anketa

Zašto A. Plenković i dalje brani nepostojeći "dan antifašističke borbe" 22. lipnja?

Četvrtak, 14/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1072 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević