Get Adobe Flash player

Najstariji pronađeni fosili datiraju upravo iz razdoblja modrozelenih bakterija. Zovu se stromatoliti

 
 
Prvi (mikro) organizmi osjećali su se baš lijepo u praatmosferi Zemlje. Bilo je toplo, hrane (organske tvari) je bilo u izobilju, a kisika zapravo veoma malo (prisjetimo se, prvi organizmi nastali su u uvjetima bez kisika i on je za većinu živih organizama u početku bio otrovan!). Rekli bi, raj na Zemlji.
https://images.placesonline.com/photos/40780_stromatoliti_perth.jpg?quality=80&w=710&h=510&mode=crop
A onda se dogodilo nešto što ih je neugodno iznenadilo i poremetilo im sve planove. Nešto kao kad naručite sladoled od maline, a dobijete dosadnu vaniliju. Pojavile su se modrozelene bakterije! Kod modrozelenih bakterija (cijanobakterija) se u prekambriju razvila sposobnost obavljanja procesa fotosinteze. Uz pomoć sunčeve svjetlosti, bakterije su počele koristiti ugljikov dioksid (CO2) i vodu (H20) kako bi napravile šećer i prehranile se. Kao otpadni proizvod u tom procesu nastao je – kisik!
 
Sa sigurnošću se može potvrditi da su modrozelene bakterije nastale prije 2,8 milijarda godina, a smatra se da su mogle nastati čak i prije 3,5 milijarda godina. U vrijeme kada su tek nastale, kisika je još uvijek bilo malo, ali pošto su ove bakterije bile dominantan oblik života gotovo 2 milijarde godina, on se postepeno sve više nakupljao. U jednom trenutku njegova se koncentracija povećala do razine u kojoj je organizmima koji na njega nisu bili prilagođeni (anaerobni organizmi) kisik postao toliko otrovan da su ti organizmi većinom izumrli. Kako to u evoluciji obično biva, neki se organizmi prilagođavaju životu sa kisikom, a neki se povlače na mjesta gdje ga nema (na primjer dublje u mulj gdje kisik ne dopire).
Razvitak ovih bakterija bio je od neprocjenjive važnosti za daljnju evoluciju života kakvog danas poznajemo. Atmosfera bogata kisikom bila je jedan od preduvjeta za nastanak kompleksnije eukariotske stanice (stanice sa definiranom jezgrom i organelima), a time i višestaničnih organizama.
 
Stromatoliti

Iako bismo možda pomislili da nešto tako malo i nježno kao što je bakterijska stanica ne može ostaviti nikakve fosilne ostatke, najstariji pronađeni fosili datiraju upravo iz razdoblja modrozelenih bakterija. Zovu se stromatoliti. Stromatoliti nastaju u plitkim, toplim morima kada bakterije vežu čestice sedimenta te svojim rastom i izmjenom tvari utječu na njegovu raspodjelu, čime nastaju specifični oblici stromatolita. Najčešći stromatoliti napravljeni su od slojeva vapnenca. Prije pojave kisika koji je omogućio daljnju evoluciju života, stromatolitne prevlake prekrivale su gotovo cijelu površinu Zemlje, čiji su najčešći stanovnici bili upravo modrozelene bakterije. Stromatoliti postoje i danas, a nalazimo ih na zapadnoj obali Australije i Brazila, a kod nas na otoku Pagu. Modrozelene bakterije su, kako vidimo, prastare!
 
Mikrobijalni karbonati (stromatoliti i tromboliti) poznat su i značajan facijes koji se pojavljuje neposredno uz granicu perm-trijas (P/Tr). Pojava ovog tzv. anakronističnog facijesa opisana je na brojnim lokalitetima (pregled u KERSHAW et al., 2012) i ukazuje na izuzetno nepovoljne uvjete u marinskim okolišima vezane za masovno izumiranje krajem perma u kojima mikrobna zajednica predstavlja rijetke preživjele organizme te se razvija uslijed odsutnosti kompetitivne biote. Istraživanja P/Tr granice koja već dulje vrijeme traju u Vanjskim Dinaridima odnosno u zapadnom dijelu Paleotetisa, tek nedavno su omogućila pronalazak mikrobijalita na tri lokaliteta u Slovenije i na jednom lokalitetu u Hrvatskoj što uz raniji pronalazak (FIO et al., 2010) predstavlja rijetko i vrijedno otkriće. Na sva tri lokaliteta u Sloveniji, mikrobijalni stromatoliti talože se izravno na gornjopermske vapnence Bellerophon Formacije. Vapnenci Bellerophon Formacije predstavljaju uglavnom lagunski facijes ili vrlo mala grebenska tijela u kojima dominiraju fosilni ostaci algi, foraminifera, ježinaca, spužvi, školjkaša, puževa, ostrakoda, brahiopoda, mahovnjaka te konodontni fragmenti. Uz uvjete kontinuirane sedimentacije može se uočiti oštri kontakt gotovo crnih belerofonskih vapnenaca sa sivim laminiranim mikrobijalnim talozima (vapnencima na dva lokaliteta i dolomitima na jednom lokalitetu) koji predstavljaju prijelazni P/Tr interval. Istraživanja koja imaju za cilj točno lociranje P/Tr granice su u tijeku. Mikrobijalni talozi se uočavaju zahvaljujući izraženoj laminaciji. Mikropetrografski laminacija se očituje izmjenom svijetlih, mikrosparitnih te tamnih, mikrobijalnih lamina. U svijetlim laminama prisutan je homogeni mikrosparit koji vjerojatno odražava taloženje anorganskog karbonata uslijed specifičnih biokemijskih marinskih uvjeta koji su se pojavili na P/Tr granici. Prisutne su i rijetke kućice foraminifera (Hyperammina deformis) koje ukazuju na stresne uvjete te na rijetke organizme koji su ih preživjeli. Za razliku od svijetlih lamina, tamne lamine su mikrobijalnog (organskog) porijekla te u njima može biti prisutna i značajnija količina framboidalnog pirita. Unutar tamnih mikrobijalnih lamina uočeno je nekoliko karakterističnih mikrostrukturnih obilježja koje izravno ukazuju na mikrobijalno porijeklo. To su: 1) mikrobne niti – koje mogu biti kontinuirane, razlomljene ili uvijene, a prostiru se povrh svijetlih mikrosparitnih lamina te ponekad okružuju krupne makrokristale sparita: 2) nakupine sitnih sfera (20-40 μm) koje predstavljaju sitne šuplje kuglaste forme sa jasnim mikritnim rubom te se pretpostavlja da predstavljaju kokoidne bakterije sačuvane zahvaljujući biološki potaknutoj kalcifikaciji ; 3) mikritne grudice i peloidi koji predstavljaju izdužene krupne, potpuno mikritne forme ili imaju mikritni rub dok je unutrašnjost izgrađena od makrosparita i 4) sparitne mikrosfere (> 300 μm) okruglih ili elipsastih oblika, oštrih granica, makrokristalaste unutrašnjosti koje zbog navedenih karakteristika sliče ooidima. Postanak sparitnih mikrosfera nije razjašnjen, no mikrokarakteristike uočene u istraženim uzorcima ukazuju na genetsku vezu između postanka mikritnih grudica/peloida te sparitnih mikrosfera pri čemu bi mikrosfere mogle nastati početnim mikrobijalnim obavijanjem sparitnih kristala, dok su uslijed daljnjeg pretaloživanja poprimile pravilne forme slične ooidima. Na jedinom lokalitetu u Hrvatskoj gdje su pronađeni dolomitizirani mikrobijalni talozi (Brušane, Velebit) u P/Tr intervalu uočen je ravnomjeran raspored mikritnih i mikrosparitnih lamina, bez karakterističnih mikrostrukturnih obilježja.

 

Barbara Milutinović, http://www.bioteka.hr/modules/evolucijasvijeta/article.php?storyid=5

Zvonko Kusić: Izborom novih članova Akademija se obnavlja

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 14. lipnja održana je svečanost na kojoj je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić proglasio novih 10 redovitih članova, 8 dopisnih članova, 10 članova suradnika, kao i 6 reizabranih članova suradnika koji su izabrani na skupštini Akademije 10. svibnja.
http://www.unizg.hr/uploads/pics/izabrani_clanovi_HAZU_judas_lipanj2018_712x385.jpg
Novoproglašeni redoviti članovi su:u Razredu za društvene znanosti akademik Arsen Bačić i akademik Željko Tomičić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti akademikTomislav Cvitaš i akademikGoran Muić, u Razredu za medicinske znanosti akademikDražen Matičić i akademkinja Mirna Šitum, u Razredu za filološke znanosti akademikMarko Samardžija, u Razredu za književnost akademkinja Željka Čorak, u Razredu za likovne umjetnosti akademikIgor Rončević te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademikDavorin Kempf.
 
Novi dopisni članoviHrvatske akademije znanosti i umjetnosti su: Davor Rodin u Razredu za društvene znanosti, Silvio Ferrari iz Italije u Razredu za književnost, Vanda Grubišić iz SAD-a u Razredu za prirodne znanosti, Jadranka Gvozdanović iz Njemačke u Razredu za filološke znanosti, Ivan Mirković iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Živko Pavletić iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti, Harry White iz Irske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju te Peter Wriggers iz Njemačke u Razredu za tehničke znanosti.
 
Novoproglašeni članovi suradnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti su: u Razredu za društvene znanosti Anđelko Akrap, Vladimir Strugar i Stjepan Ćosić, u Razredu za prirodne znanosti Vlasta Ćosović i Tvrtko Korbar, u Razredu za medicinske znanosti Lovorka Grgurević, u Razredu za likovne umjetnosti Krešimir Rogina i Vinko Penezić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti Sanja Steiner.
 
Za članove suradnike Hrvatske akademije ponovno su proglašeni Silvia Tomić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Miloš Judaš u Razredu za medicinske znanosti, Mira Menac-Mihalić i Marko Tadić u Razredu za filološke znanosti, Nenad Fabijanić u Razredu za likovne umjetnosti i Jurica Sorić u Razredu za tehničke znanosti.
 
Nakon ovogodišnjih izbora u Hrvatskoj akademiji je ukupno 144 redovitih članova, 130 dopisnih članova i 87 članova suradnika. Akademik Goran Muić, rođen 1969., ujedno je i najmlađi redoviti član HAZU. Najstariji je akademik Drago Grdenić, rođen 1919., koji je 1959. postao izvanredni član, a 1973. redoviti član.
 
U svom uvodnom govoru predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić kazao je da se izborom novih članova Akademija obnavlja, podsjetivši na mnoge istaknute osobe iz hrvatskog znanstvenog i umjetničkog života koji su bili Akademijini članovi, posebno na one koji su preminuli od zadnjih izbora 2016. „Ima više izvrsnih kandidata nego što ima mjesta u Akademiji, ali bitno je da su oni koji su izabrani izvrsni i da su to osobe iza kojih stoje djela nacionalnog i međunarodnog značenja. Izbor novih članova pokazatelj je i vrijednosti za koje se Akademija zalaže, a Akademija i akademici uvijek su njegovali kult rada. Akademija nije samo skup struka, nego i skup ličnosti. Vjerujem da će novoizabrani akademici služiti na čast,  nastaviti djelo svojih predšasnika i da će svojim izborom i radom potvrđivati misiju Akademije da bude savjest i svijest nacije, jedna od najvećih konstanti i i simbol koji daje poruku društvu. Akademija je neovisna, nepristrana, i za razliku od drugih institucija ona nema parcijalnih interesa. Stoga Akademija jamči i stabilnost i jedinstvo nacije. U Akademiji postoji samo jedna Hrvatska. Hrvatska akademija se čuje, ali po prvi put Akademija se i sluša jer njeni stavovi ulaze u društvo. Po prvi put postoji svijest da društvo treba Akademiju i više se ne moramo nametati društvu“, kazao je akademik Kusić, podsjetivši na povijesnu ulogu Akademije u izgradnji hrvatskog nacionalnog identiteta i borbi za očuvanje hrvatske državnosti. Podsjetio je i na aktivnost HAZU u 2017. kada je organizirala 438 različitih događanja. Iznio je i podatke da je Akademija u svojih 157 godina objavila ukupno 6368 edicija, od čega 244 u 2017. Posebno je istaknuo nakladnički niz Modernizacija prava od 40 knjiga i ediciju Hrvatska prirodna i kulturna dobra.
 
Nakon govora predsjednika Akademije, kratka obrazloženja o novoizabranim dopisnim članovima Akademije pročitao je glavni tajnik akademik Pavao Rudan, a tajnici pojedinih Akademijinih razreda pročitali su obrazloženja za novoizabrane redovite članove i članove suradnike svog razreda. Potom je uslijedilo uručivanje povelja svim novim članovima Akademije.
 
Akademkinja Mirna Šitum zahvalila je u ime svih novih članova poručivši da je svatko od njih unio srce u svoja znanstvena i umjetnička djela te dugi niz godina ustrajao u vjerovanju da svojim marljivim radom i dosljednim stavovima sudjeluje u izvrsnosti. „Njegovali smo u sebi to vjerovanje i iz njega je proistekla stvarnost ovog našeg današnjeg trenutka. Mi želimo biti svježa snaga koja neće uvijek ići onuda kuda staza vodi, već će kročiti i onamo gdje puta nema. Nadahnutim radom i posezanjem za širokim obzorima hrabro ćemo postavljati pitanja i bez samodopadnosti nastojati ostavljati trag za sobom. Nećemo šutjeti i biti poslušni, ali sve ono što je sveto našoj Hrvatskoj akademiji nikada nećemo iznevjeriti niti poniziti. Njegovat ćemo njezinu autonomiju, samostalnost i kontinuitet, opirati se prolaznim utjecajima i posvećivati brizi za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta“, kazala je akademkinja Šitum, poručivši da su novi članovi HAZU spremni na služenje Hrvatskoj i da žele dijeliti njezinu sudbinu kao „najizvrsniji sudionici rađanja njezine bolje budućnosti.“ „Najveću utjehu pronalazimo u pomisli da je čovjekova životna zadaća pomoći da sveukupno neznanje, sva poniženja i nedaće u njegovoj domovini budu sve manji. Želimo ovaj svijet ostaviti boljim no što smo ga našli. Vjerujemo u bolje mogućnosti i živeći u skladu sa svjetlom koje nosimo u sebi, imat ćemo hrabrosti ostvariti ih. Istina je jedino sigurno tlo na kojem se stoji. Ona je neprijeporna. Strah je zbog nje povrijeđen, neznanje ju ismijava, zloba ju iskrivljava, ali ona je tu. Istina u znanosti i istina pretočena u umjetnost“, kazala je akademkinja Mirna Šitum.
 
Nakon zahvale uslijedio je glazbeni program u kojem je violinist Orest Shourgot uz glasovirsku pratnju Domagoja Gušćića izveo djela Souvenir a Steinbrück Franje Krežme i Thais Meditation Julesa Masseneta. Uz akademike, svečanosti proglašenja prisustvovali su brojni uzvanici i predstavnici hrvatskog političkog, znanstvenog, kulturnog i javnog života, među kojima je bio i potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Mirko Šundov, izaslanik predsjednice Republike dr. sc. Mate Granić, izaslanik predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić, kao i članovi obitelji novoizabranih članova Akademije.
 

Marijan Lipovac

Mnoštvo velikih propusta koji zaslužuju i trebaju ozbiljnu doradu

 

 

Zlatna formula hrvatskog jezika "ča-kaj-što" sažima i predstavlja na jednostavan i razumljiv način. Bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga, sastavljenog od triju dionica (stilizacija ili narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske.
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo, studeni 2017.
http://www.os-cazma.skole.hr/upload/os-cazma/images/newsimg/33503/ca.jpg
CITATI iz stručnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme (KRITIKE I VIZIJE) IZBOR CITATA IZ STRUČNIH RECENZIJA: KRITIKA „CJELOVITE KURIKULARNE REFORME“ (CKR) I PRIJEDLOZI NOVE VIZIJE OBRAZOVNE REFORME RH (izvaci iz "Crvene knjige" i "Plave knjige“ o reformi odgoja i obrazovanja u RH)
 
Prof. dr. sc. Dean Slavić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Među autorima ovoga kurikuluma ne samo da nema povjesničara književnosti – nema ni jedne osobe koja bi ispunjavala dva bitna uvjeta: prvo, da je po temeljnome studiju kroatist, i drugo da se bavila znanošću o književnosti. Nema ni metodičara za više razrede osnovne škole te za srednju školu. Razlog je u pogrješnom sustavu izbora „radne skupine" koja je pisala kurukul.
 
Ivan Janjić, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb
Novi prijedlog nastavnog „kurikuluma" jasno govori kako je stručna radna skupina „skrbila" o hrvatskom jeziku. Dovoljno je navesti kao anegdotu izlaganje članice Stručne radne skupine za Hrvatski jezik u srednjim školama koja se na županijskom stručnom vijeću pohvalila da su, analizirajući kurikule stranih obrazovnih sustava, proučili i kurikul Sejšela i Novoga Zelanda???
 
Prof. dr. sc. Mario Grčević, dekan Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, član suradnik HAZU
Bitni dijelovi ocijenjenoga kurikula na žalost nisu pripremljeni na način koji bi bio prihvatljiv kao temelj za reformu nastave Hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama.
 
Drago Štambuk, dr. med. književnik i diplomat, Zagreb
Bečki izbor štokavice (Srbin Vuk Karadžić, Slovenac Jernej Kopitar, austrijska balkansko-ujedinjujuća politika) predodredio je štokavicu kao jezik kojim će se jezično ujediniti Južni Slaveni, izbacio drastično čakavicu i kajkavicu iz javne i službene uporabe, smanjio hrvatske preduvjete za vlastitu političku integraciju favorizirajući politiku južnoslavenskoga „prisajedinjenja" pod vodstvom Srbije. Vuk navodi: „Svi su štokavci Srbi, samo su čakavci Hrvati". Stoga zlatna formula hrvatskog jezika "ča-kaj-što" sažima i predstavlja na jednostavan i razumljiv način poput oznaka („brand") bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga, sastavljenog od triju dionica (stilizacija ili narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske.
 
Dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, prof. savjetnik XV. gimnazija, Zagreb
Zamjetno je da se predloženi kurikul hrvatskog jezika oslanja isključivo na metodičare „školske prakse". Sigurno bi bilo više nego poželjno u doradu dokumenta pored uvaženih kolega sa škola uključiti sveučilišne profesore, kroatiste s katedri za hrvatski jezik i književnost, znanstvenike i filologe. Hrvatski jezik kao sintagma ne spominje se. Hrvatska književnost u kanonu nigdje se izrijekom ne spominje. Vjerojatno se podrazumijeva, no govorimo o predmetu koji nosi obilježja nacionalnoga identiteta, hrvatske povijesti i kulture. Duhovne vrijednosti jezika i književnosti su zanemarene, a u prvi plan utisnute su raznolike metode, definicije, ponderi i tako dalje.
 
Prof. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Marko Alerić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U spomenutim je kurikulnim dokumentima i mnoštvo velikih propusta te zaslužuju i trebaju ozbiljnu doradu prije eksperimentalnoga uvođenja u škole.
 
Dr. sc. Tihomir Rajčić, prof. OŠ Kneza Mislava, Kaštel Sućurac
Umjesto žurbe treba nastaviti otvorenu i široku raspravu u koju bi se uključile i institucije koje su do sada bile izostavljene iz rasprave. U današnjim okolnostima veliku težinu ima njegovanje hrvatskog jezika u smislu očuvanja njegove individualnosti kao jednog od službenih jezika EU.
Marina Čubrić, prof. savjetnik Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti, Zagreb
Ponajviše bure izazvala je domena Književnost i stvaralaštvo. Od 208 pisaca 130 je stranih, a 78 hrvatski su književnici. Već taj podatak zabrinjava.
 
Akademik Igor Fisković HAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Očito se u CKR-u daju preveliki, mahom suvišni zadaci prije negoli su utvrđene osnovne podloge, što znači da nije utvrđen način kako bi se učenici zbližili s umjetnošću i dostojno ju zavoljeli kao rezultat ljudskog duha i duhovnih težnji ili nastojanja. Svakako, moja recenzija kurikula nije niti može biti pozitivna.
 
Antonia Sikavica Joler, prof. mentor I. gimnazija, Zagreb
Kurikul Hrvatskoga jezika detaljno navodi sve ciljeve, svrhu i ishode učenja, a nigdje nije određen sadržaj (program) kojim bi se isti mogli i ostvariti u nastavi. Kako vrednovati znanje bez zadanoga sadržaja?! K tome su sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik potpuno neprimjerene hrvatskome kao materinskome jeziku i u praksi ih je nemoguće ostvariti. Nerazumno i književno-znanstveno neutemeljeno s popisa lektire izostavljaju se klasici poput Homera, Marulića ili Biblije. Gledajući po stilskim razdobljima (iako taj sustav u popisu autora i djela NE postoji), rezultat je za nacionalnu književnost - poražavajući!
 
Prof. dr. sc. Gordana Varošanec Škarić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mišljenja sam da je veći nedostatak u nastanku ovoga uputnika da su u njegovomu kreiranju sudjelovali samo stručnjaci koji su se javili na javni natječaj, a nisu se posebno pozvali poznati sveučilišni nastavnici i znanstvenici, to jest stručnjaci koji imaju i javnu prepoznatljivost. Kakav je to narod koji nema prošlosti koja se utkala u sadašnjost i koji nema jasan uvid u budućnost? To znači gubitak identiteta naroda koji govori hrvatskim jezikom. Je li to bila namjera autora ovih uputnika?
 
Akademik Igor Anić HAZU i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Temeljni nedostatak predloženih kurikula nastavnog predmeta Priroda i društvo jest opširnost i složenost gradiva. I dalje se nastoji opširnim ishodima učenja i njihovom razradom opteretiti učenika mnoštvom informacija. Mišljenja sam kako bi se pravi učinak postigao kada bi se sada, nakon ovoga prijedloga kurikula, obvezalo autore rasteretiti ga za jednu trećinu.
 
Dr. sc. Tihomir Engelsfeld, prof., ravnatelj V. gimnazija, Zagreb
Smatram da je najveći problem pogrešno postavljen koncept modula koji bi mogao utjecati na smanjenje mogućnosti izbora nastavnih predmeta iz STEM područja, a posebno Fizike, Kemije i Biologije. Ovdje naglašavam da većina učenika odabire fakultet tek u četvrtome razredu kada je prekasno za promjenu modula. Ovu sam tvrdnju godinama provjeravao u osobnome razgovoru s maturantima.
 
Mr. sc. Nenad Bakić, Institut za razvoj i inovativnost mladih, Zagreb
Kako zaobići formalni sustav i brzo, a radikalno potaknuti digitalnu pismenost i kreativnost? Cjelovita kurikularna reforma imala je ideološku dimenziju – s kojom se možemo i ne moramo slagati, ali svi moramo razumjeti da u društvu ima i onih koji misle drugačije pa je u pitanju djece važno imati konsenzus makar to značilo i ograničavanje dosega reforme, koja je bila i u odabiru CKR tima snažno politički usmjerena, što nije moglo dovesti do konsenzusa. Veći je problem pak potpuno nerazumijevanje vodstva reforme u tome što reforma u stvari jest.
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Utorak, 16/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 911 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević