Get Adobe Flash player

Što bi se pod nazivom Informatika u obrazovnom sustavu uobičajeno trebalo podrazumijevati?

 
 
Pismo HAZU-a ministrici Blaženki Divjak
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
REPUBLIKE HRVATSKE
Prof. dr. sc. Blaženka Divjak
Ul. Donje Svetice 38
10 000 Zagreb
 
Zagreb, 26. listopada 2017.
 
Poštovana gospođo Ministrice,
Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na svojoj 8. (235.) redovitoj sjednici, održanoj 25. listopada 2017. raspravljalo je o Vašoj inicijativi za uvođenje obveznog predmeta Informatika u 5. i 6. razrede osnovnih škola u školskoj godini 2018./ 2019. i potrebi da se nakon prilagodbe propisa Informatika kao obvezni predmet uvede i u 7. i 8. razredima, te je zaključilo kako bi se pod nazivomInformatika u obrazovnom sustavu uobičajeno trebalo podrazumijevati:
- stjecanje vještina za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije(digitalna pismenost) kojom se oblikuju, spremaju, pretražuju i prenose različiti multimedijski sadržaji;
- uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije u obrazovnom procesu(edukacijska tehnologija, e-učenje);
- rješavanje problema računalom uporabom nekog programskog jezika pri čemu su prepoznatljivi sljedeći koraci: specifikacija i raščlamba problema, analiza problema i odabir postupaka za njegovo rješavanje, priprema i izrada programa, ispitivanje programa i uporaba programa (rješavanje problema i programiranje).
http://www.hrt.hr/media/tt_news/kus1.jpg
Zvonko Kusić
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti posebno ističe da težište obrazovnog procesa u predmetuInformatika u osnovnim i srednjim školama mora biti na rješavanju problema i programiranju. Kod učenika je potrebno poticati razvitak računalnog načina razmišljanja koje omogućuje razumijevanje, analizu i rješavanje problema odabirom odgovarajućih strategija, algoritama i programskih rješenja. Ovaj način razmišljanja nadovezuje se na matematički način razmišljanja koji se sustavno mora razvijati u matematici. Takvi se načini razmišljanja moraju prenositi i u druga područja, posebice u područje prirodoslovlja, kao i u praktični život. Ovakav pristup oblikovanju nastave informatike, posebice u osnovnoj školi, svakako bi se trebao usmjeriti i na poboljšavanje PISA rezultata hrvatskih učenika.
 
Slijedom iznesenog, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti slobodna je sugerirati uključivanje navedenih stavova u implementiranje obveznog predmeta Informatika u hrvatski osnovnoškolski obrazovni sustav.
 
Obavijest:
- svim Razredima
- Ured za odnose s javnošću i medije -spis 10-238/ -2017.
- spis 10-103/-2017.
 

Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a

Zbog Monsanta Njemačka pridobila Poljsku, Bugarsku i Rumunjsku

 
 
Države članice Europske unije u ponedjeljak 27. studenog 2017. na Žalbenom odboru prihvatile su prijedlog Europske komisije o produljenju licencije za uporabu herbicida glifozata u EU-u za sljedećih pet godina. Sadašnja dozvola ističe 15. prosinca 2017. Prema izvješću Europske komisije, u ponedjeljak 27. studenog konačno je ostvarena tzv. kvalificirana većina i izglasano je produljenje za uporabu glifozata: 18 država članica glasovalo je „ZA,“ devet je bilo protiv (Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Luksemburg i Malta) dok je Portugal bio suzdržan. Kvalificirana većina postignuta je „zahvaljujući“ Njemačkoj te Poljskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj koje su prije bile suzdržane, a sada su glasovale „ZA“ obnovu dozvole korištenja glifozata u Europskoj uniji. Ovaj ishod dokaz je snažnog lobiranja kompanije „Monsanto“ ali i njemačkog diva „Bayer AG“ koji će vjerojatno postati novi vlasnik „Monsanta.“
https://europeangreens.eu/sites/europeangreens.eu/files/typo3_pages/images/GreensEFAlogo.jpg
Europski birokrati nažalost negiraju sve dosadašnje znanstvene činjenice o štetnosti herbicida glifozata na ljudsko zdravlje, okoliš i prirodu u cjelini. Priznaju i prihvaćaju samo krivotvorene znanstvene rezultate i izvješća studija koje nikada nisu provedene. Podsjećam da to dokazuju dokumenti u sudskom procesu protiv kompanije „Monsanto“ započetom krajem 2016. u Kaliforniji (vidjeti tekst: „Slijedi li zabrana glifozata?“ - Hrvatski fokus, 10. 11. 2017.) a odvjetnici iz Kalifornije koji zastupaju tužitelje sve dokumente proslijedili su članovima Europskog parlamenta. Međutim, da stvar bude još gora, početkom studenog (2017.) pravna tvrtka „Huglo Lepage Associés Conseil“ iz Pariza dala je stručno, pravno mišljenje te upozorila na sljedeće: „Postupak obnove / produljenja dozvole za uporabu glifozata je ilegalan.“
 
Naime, postupak obnove dozvole za daljnju uporabu glifozata nije moguć prema aktivnoj i relevantnoj Uredbi br. 107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21.10.2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ.  Pravno mišljenje koje je naručio zastupnik u Europskom parlamentu Claude Turmes iz Luksemburga (Greens/EFA, Zeleni/Europski slobodni savez) pokriva nekoliko raznih obnova odobrenja za uporabu glifozata od strane Europske komisije od 2015. Autorica pravnog mišljenja je pravnica Corinne Lepage, bivša francuska ministrica za zaštitu okoliša i bivša europarlamentarka. Herbicid glifozat koji se nalazi na tržištu od 1970-ih dobio je svoju prvu desetogodišnju dozvolu za uporabu u Europskoj uniji 2002. No, 2012. godine dozvola za uporabu glifozata nije obnovljena jer se države članice nisu mogle dogovoriti. U  nekoliko navrata Europska komisija je na kraće vremensko razdoblje produljivala dozvolu za uporabu glifozata:
 
„Ovo ponavljanje obnove dozvole za korištenje glifozata je u suprotnosti s člankom 17. Uredbe br. 11072009,“ navodi se u pravnom mišljenju. Više od trideset godina glifozat je na tržištu, a herbicid je imao dozvolu za primjenu na deset godina pa pravna tvrtka ističe: „Prva dozvola za primjenu glifozata više nije valjana pa stoga nije moguće obnoviti dozvolu koja je istekla.“ Ova situacija je „izvan uobičajenog zakona,“ navodi se u pravnom mišljenju, a objašnjava se golemim protivljenjem Europljana i drugih na korištenje glifozata i komercijalnog herbicida „Roundup“ te proliferacijom studija koje dovode u pitanje toksičnost proizvoda na zdravlje i okoliš.“ „Europska komisija stvorila je skandaloznu pravnu i političku zbrku oko glifozata, stoga Komisija mora podnijeti snažan izlazni plan kako bi povratila povjerenje europskih građana,“ izjavio je početkom studenog Claude Turmes.
 
Nažalost, to se nije ostvarilo. Uporaba glifozata, herbicida ubojice, odlukom Europske komisije produljit će se na sljedećih pet godina.  Ovom odlukom Europska unija propustila je mogućnost zabrane glifozata čime bi značajno doprinjela zdravijoj i održivoj poljoprivrednoj proizvodnji kao i preharmbenoj sigurnosti. I na kraju svakako moram podsjetiti da su rezidue glifozata pronađene u golemom broju prehrambenih proizvoda, kako svježih tako i prerađenih, zatim u pićima, u tlu, vodi, kišnici, a laboratorijski testovi otkrivaju prisutnost glifozata u mokraći i majčinom mlijeku. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) zaključila je 2015. da je glifozat genotoksičan jer mijenja DNK i uvrstila ga u skupinu „vjerojatnih uzročnika karcinoma.“
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Ministrica obrazovanja kontinuirano ignorira primjedbe stručnjaka na cjelovitu kurikulnu reformu

 
 
Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 9. listopada 2017. objavilo je Izjavu za javnost u kojoj izražava zabrinutost zbog izostanka sustavne skrbi i društvenoga suglasja oko odgoja i obrazovanja. Upozoravaju na provedbu reforme koja se svodi na opremanje škola informatičkom opremom, argumente koji potvrđuju kako se Ministarstvo ne pridržava ključnih propisa odgojno-obrazovne politike i sustavno ih ne primjenjuje te ističu kako hrvatskom odgoju i obrazovanju prijeti funkcionalni kaos s nesagledivim negativnim posljedicama, piše Sanja Bilač za hkv.hr.
http://www.hrt.hr/media/tt_news/bilac_sanja_03.jpg.688x388_q85_crop_upscale.jpg
Sanja Bilač
 
Aktualna ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u potpunosti je ignorirala opasku i upozorenje najeminentnijih stručnjaka. Postavlja se pitanje u kojoj se zemlji resorna ministrica ima pravo oglušiti najavni poziv na (ne)odgovornost i upozorenje o posljedičnom prijetećem kaosu? Treba podsjetiti kako Divjak kontinuirano ignorira vodeće stručnjake HAZU-a, njihov doprinos od 150 recenzija na Cjelovitu kurikularnu reformu (CKR) te obezvređuje stav struke. Tako ministrica u javnosti ignorira ozbiljne primjedbe na CKR što je u potpunoj suprotnosti sa zaključkom recenzija koje argumentirano upozoravaju na neprovedivost i štetnost CKR-a.
Izvjesno je kako aktualno ministarstvo provodi politiku samovolje interesnih skupina koje u obrazovanju vide isključivo priliku za ostvarenje svojih interesa. Zato se umjesto reforme provodi digitalizacija i informatizacija škola što je zapravo samo forma, a sadržaj očito je nije predmet interesa. Što znače stručne recenzije nasuprot predviđenoj investiciji od 2,5 milijardi eura?
 
Što znači javni poziv nasuprot natječaju o mikro računalima s definiranom veličinom 6×6, težinom ispod 10 grama, a u svijetu postoji samo jedan takav model i to samo jednog proizvođača? Suvišno je i komentirati, jer bi i učenici u nižim razredima osnovne škole prepoznali korupciju i namještanje. Dakle, umjesto reforme, baca se prašina u oči. A Ministarstvo izaziva kaos!
 
Hrvatski odgoj i obrazovanje, pod parolom navodne depolitizacije obrazovanja, nikada do sada nije bio tako ispolitiziran, stručno difamiran i ignoriran. S druge strane, od dolaska Divjak nismo vidjeli ništa osim puštanja magle u vidu digitalizacije i informatizacije. I dok se druge zemlje, koje su krenule putem masovne digitalizacije nastave poput Njemačke, okreću novom trendu smanjivanja digitalnih sadržaja iz nastave, Hrvatska bezglavo srlja. Jer su odgoj i obrazovanje postali plodonosno područje interesnih skupina koje u suradnji s Ministarstvom koriste reformu za provođenje svojih ciljeva. U konačnici, izvjesno je kako aktualno Ministarstvo ne zastupa interese djece, škole, učitelja, znanosti, hrvatskoga društva. Hrvatska je opet pala na ispitu. Umjesto promjena, razvoja i poboljšanja imat ćemo isključivo pozitivne promjene na računima pojedinaca. Viva la Croatia!
 

Sanja Bilač, https://narod.hr/hrvatska/sanja-bilac-ministrica-obrazovanja-kontinuirano-ignorira-primjedbe-strucnjaka-cjelovitu-kurikulnu-reformu

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Srijeda, 24/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1469 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević