Get Adobe Flash player

Nastavljena suradnja između HAZU-a i CANU-a

 
 
Predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti akademik Dragan Vukčević posjetio je u utorak 22. svibnja Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti gdje su ga primili glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan  i tajnik Razreda za prirodne znanosti akademik Ivan Gušić, a susreo se i s predsjednikom HAZU akademikom Zvonkom Kusićem. Tijekom susreta razgovaralo se o suradnji dviju akademija na projektima od zajedničkog interesa, kako bilateralnoj tako i u sklopu Euromediteranske akademske mreže (EMAN) čiji je predsjednik od 2016. akademik Rudan. Na sastanku akademika Rudana s akademikom Vukčevićem najavljeno je da će se u listopadu u Baru održati simpozij Kultura, tehnologija i humanizam u suorganizaciji EMAN-a i Crnogorske akademije.
http://www.rtcg.me/upload/boxImageData/2017/02/17/216003/Dragan%20Vukcevic.jpg
Dragan Vukčević
 
EMAN okuplja akademije iz država mediteranskog prostora, iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Cipra, Crne Gore, Egipta, Francuske, Grčke, Hrvatske, Izraela, Italije, Jordana, Libanona, Malte, Monaka, Maroka, Palestine, Portugala, Senegala, Slovenije, Španjolske i Tunisa. Glavni cilj EMAN-a je promocija rasta i koordinacija mediteranskog znanstvenog prostora, a djeluje u sklopu Međuakademske grupe za razvoj (GID).
 

Marijan Lipovac

Mogući štetni učinci masnih kiselina EPA i DHA na kopneni svijet

 
 
Znanstvenici su tehnikom genetskog inženjeringa stvorili novu genetski modificiranu poljoprivrednu kulturu. Istraživački centar „Rothamsted Research“ sa sjedištem u Velikoj Britaniji 'proizveo' je genetski modificiranu uljanu repicu koja proizvodi omega-3 masne kiseline, EPA i DHA (eikosapentaenoična kiselina/EPA, dokosaheksanoična kiselina/DHA). Obje ove omega-3 masne kiseline nisu prirodni sastojak većine kopnenih biljaka. Cilj „Rothamsteda“ bio je stvoriti/uzgojiti uljanu repicu koja će proizvoditi omega-3 masne kiseline slične onima koje prirodno nalazimo u ribama i drugim morskim plodovima te algama, a osobito su ovim masnim kiselinama bogate ribe hladnih mora: tuna, losos, haringa, skuša, srdela i dr.
https://www.njuskalo.hr/image-bigger/sjeme-sadnice/kamelina-sjemenke-slika-85511294.jpg
Novu genetski modificiranu uljanu repicu znanstvenici su nazvali 'kamelina' i ona bi trebala proizvoditi iste masne kiseline kao i riba. Tvrde da ove masne kiseline koje potječu iz genetski modificirane uljane repice mogu zamijeniti korištenje divlje ribe u prehrani riba u uzgoju (akvakultura) te tako pomoći u očuvanju oceana koji se već prekomjerno izlovljeni. No, Stefanie Hixson i suradnici objavili su 2016. rezultate provedene studije o mogućim učincima omega-3 masnih kiselina (EPA i DHA) na jednu vrstu leptira poznatog pod nazivom bijeli leptir kupusar ili mali kupusar (lat. Pieris rapae). Prehrana ličinki leptira kupusara masnim kiselinama EPA i DHA koje nisu bile podrijetlom od genetski modificirane uljane repice, imala je za posljedicu deformaciju krila i povećanu težinu odraslih leptira. Na temelju rezultata provedene studije znanstvenici su zaključili da je potrebno provesti daljnja istraživanja o mogućim štetnim učincima masnih kiselina EPA i DHA na kopneni svijet.
 
Kanadski i američki znanstvenici objavili su nedavno stručni tekst o mogućim posljedicama uzgoja genetski modificirane uljane repice, ili kako su je nazvali – „riblja“ kamelina, na kopneni biljni i životinjski svijet i ekosustave. Pored toga istaknuli su i studiju S. Hixson i suradnika te opisali i druge moguće rizike uzgoja genetski modificirane uljane repice koja 'proizvodi' masne kiseline EPA i DHA. U tekstu autori posebno ističu kako kopneni kukci nemaju potrebu za omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA pa one nisu u sastavu njihove prehrane. No, kopneni kukci imaju potrebu za jednom drugom masnom kiselinom, a to je alfa-linolenska kiselina/ALA koju nalazimo u biljnim uljima lana, soje i uljane repice, te u sjemenkama lana, 'chia' i u orasima.
 
Alfa-linolenska kiselina je preteča masnih kiselina i ona je neophodna i kukcima za njihovo zdravlje, rast, razvoj i preživljavanje. Poznato je da medonosne pčele koje se hrane hranom siromašnom s ALA znatno gube sposobnost učenja – to su pokazala provedena istraživanja. Otkriveno je da genetski modificirana uljana repica „kamelina“ zbog proizvodnje omega-3 masnih kiselina EPA i DHA proporcionalno smanjuje sadržaj ALA i to gotovo za polovicu, ovisno o transgenoj liniji. Drugim riječima, sadržaj ALA u ulju GM uljane repice „kamelina“ značajno je smanjen u odnosu na sadržaj ALA u konvencionalnoj, tj. genetski ne-modificiranoj uljanoj repici. Autori nadalje objašnjavaju kako nije poznato hoće li nedostatak ili smanjeni udio masne kiseline ALA u prehrani kopnenih kukaca prouzročiti i nedostatak ALA u organizmu kukaca.
 
Također nije poznato mogu li EPA i DHA funkcionalno zamijeniti ALA kod kopnenih beskralježnjaka. Stoga upozoravaju na moguće štetne posljedice koje bi mogle nastati zbog EPA i DHA koje nisu prirodni sastojak u prehrani kopnenih beskralježnjaka. I u ovom slučaju nove genetski modificirane kulture previše je nepoznanica i otvorenih pitanja. Autori stoga upozoravaju: „Čini se da učinci masnih kiselina EPA i DHA na kopnene kukce variraju te su stoga potrebna daljnja istraživanja. Nadalje, uzimajući u obzir rezultate Hixson i suradnika (2016.), kao i opći nedostatak informacija o fiziološkim učincima prehrane s EPA i DHA na kopnene kukce, preporučujemo da se proširi evaluacija o sigurnosti za okoliš i procjenu rizika što bi trebalo biti dio procesa kritičke procjene koje zahtijevaju globalna i nacionalna regulatorna tijela (npr. Canada Food Inspection Agency, američka Agencija za hranu i lijekove/US Food and Drug Agency, Europska agencija za sigurnost hrane/European Union Food Safety Authority, FAO itd.).“
 
Autori su zaključili da će biti „gotovo nemoguće“ spriječiti bijeg transgena iz genetski modificirane uljane repice „kamelina“ u divlje i kultivirane srodnike što može dovesti do „biokemijskih, ekoloških i evolucijskih učinaka koji mogu biti nepovratni.“
 
Izvor: „Potential for novel production of omega-3 long-chain fatty acids by genetically engineered oilseed plants to alter terrestrial ecosystem dynamics,“ Stefanie M. Colombo et al., Agricultural Systems 164 (2018) 31-37 (www.sciencedirect.com);
„Long-Chain Omega-3 Polyunsaturated Fatty Acids have Developmental Effects on the Crop Pest, the Cabbage White Butterfly Pieris rapae,“ Stefanie M. Hixson et al., objavio: PlosOne, 24.03.2016.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Od sada HAZU ima 147 redovitih, 130 dopisnih članova i 87 članova suradnika

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u četvrtak 10. svibnja održala je izbornu skupštinu na kojoj je izabrano 10 novih redovitih članova, 8 dopisnih članova i 11 članova suradnika, a ponovno je izabrano 6 dosadašnjih članova suradnika.
http://info.hazu.hr/upload/image/ZTomicic.jpg
Željko Tomičić
 
Iznadpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za akademike su izabrani: u Razredu za društvene znanosti Arsen Bačić i Željko Tomičić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Goran Muić i Tomislav Cvitaš, u Razredu za medicinske znanosti Dražen Matičić i Mirna Šitum, u Razredu za filološke znanosti Marko Samardžija, u Razredu za književnost Željka Čorak, u Razredu za likovne umjetnosti Igor Rončević te u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Davorin Kempf.
 
Za dopisne članoveHrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: Davor Rodin u Razredu za društvene znanosti, Silvio Ferrari iz Italije u Razredu za književnost, Vanda Grubišić iz SAD-a u Razredu za prirodne znanosti, Jadranka Gvozdanović iz Njemačke u Razredu za filološke znanosti, Ivan Mirković iz SAD-a u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Živko Pavletić iz SAD-a u Razredu za medicinske znanosti, Harry White iz Irske u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju te Peter Wriggers iz Njemačke u Razredu za tehničke znanosti.
 
Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti Anđelko Akrap, Vladimir Strugar i Stjepan Ćosić, u Razredu za prirodne znanosti Vlasta Ćosović i Tvrtko Korbar, u Razredu za medicinske znanosti Lovorka Grgurević i Davor Štimac, u Razredu za likovne umjetnosti Krešimir Rogina i Vinko Penezić, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti Sanja Steiner.
 
Za članove suradnike Hrvatske akademije ponovno su izabrani Silvia Tomić u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, Miloš Judaš u Razredu za medicinske znanosti, Mira Menac-Mihalić i Marko Tadić u Razredu za filološke znanosti, Nenad Fabijanić u Razredu za likovne umjetnosti i Jurica Sorić u Razredu za tehničke znanosti. Nakon ovogodišnjih izbora Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ima ukupno 147 redovitih članova, 130 dopisnih članova i 87 članova suradnika.
 
„Izbor novih članova Akademije posebna je svečanost jer članovi Akademije su Akademija sama. Izbor novih članova naša je poruka društvu, dokaz  na koji način Akademija može sudjelovati u procesima u društvu temeljeći se na priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu svojih članova. Članovi Akademije legitimiraju se svojim radom, a Akademija nije samo skup struka, nego i skup ličnosti u kojoj do izražaja dolaze multikompetentnost i sinergijske sposobnosti“, kazao je u svom govoru uoči izbora predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić. Istaknuo je da je Hrvatska akademija kao jedna od temeljnih hrvatskih institucija danas otvorena i okrenuta budućnosti, zbog čega se promijenila njena percepcija u društvu. „To je veliko priznanje koje smo dobili od društva i to povjerenje moramo održati i ponoviti. Vjerujem da ćemo danas svojim glasanjem potvrditi takav kurs i odlučnost Akademije i da ćemo osigurati ono što su prije više od 150 godina postavili naši utemeljitelji. Hrvatska akademija mora biti ne samo autoritet u znanosti i umjetnosti, nego i važan moralni autoritet u društvenim zbivanjima. Ona mora naciji osigurati odgovore na sve društvene izazove i utjecati na konstituiranje društvene svijesti. Danas kad imamo urušavanje sustava vrijednosti uloga Akademije je možda važnija nego ikad“, poručio je akademik Kusić.
Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak 14. lipnja u palači HAZU-a.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Srijeda, 19/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 836 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević