Get Adobe Flash player

Osamnaesti je predsjednik Akademije u njenih 157 godina i prvi iz redova umjetnika

 
 
Akademik Velimir Neidhardt izabran je za novog predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na izbornoj skupštini HAZU-a održanoj u četvrtak 15. studenog na kojoj su birani članovi novog Predsjedništva Akademije. Akademik Neidhardt dobio je 87 glasova, a njegova protukandidatkinja akademkinja Milena Žic Fuchs 37 glasova.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/a/a5/Arhitekt_Velimir_Neidhardt.jpg/220px-Arhitekt_Velimir_Neidhardt.jpg
Na skupštini su izabrani i potpredsjednici HAZU-a, akademik Davor Miličić i akademik Frano Parać. Njihovi protukandidati bili su akademik Davorin Rudolf i akademik Stanislav Tuksar. Hrvatska akademija nije izabrala novog tajnika jer nijedan od kandidata, niti akademik Dario Vretenar, niti akademik Andrej Dujella, nisu dobili 68 glasova koliko je najmanje bilo potrebno za izbor. Stoga će se skupština za izbor novog glavnog tajnika održati 5. prosinca, kada će se birati i pet članova Predsjedništva. Naime, svaki od devet Akademijih razreda u Predsjedništvu ima po dva predstavnika, a jedan od njih je tajnik svakog pojedinog razreda. Novi tajnici razreda potvrđeni su u četvrtak na skupštini.
 
Za tajnika Razreda za društvene znanosti izabran je akademik Gordan Družić, za tajnika Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti izabran je akademik Goran Pichler, za tajnika Razreda za prirodne znanosti akademik Ferdo Bašić, za tajnicu Razreda za medicinske znanosti akademkinja Vida Demarin, za tajnika Razreda za filološke znanosti akademik Darko Novaković, za tajnika Razreda za književnost izabran je akademik Pavao Pavličić, za tajnika Razreda za likovne umjetnosti akademik Mladen Obad Ščitaroci, za tajnika Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Stanislav Tuksar te za tajnika Razreda za tehničke znanosti akademik Ignac Lovrek.
Mandat novog predsjednika, potpredsjednika, glavnog tajnika, tajnika razreda i članova Predsjedništva HAZU počinje 1. siječnja 2019. i traje četiri godine, s mogućnošću reizbora na još jedan mandat.
 
Akademik Velimir Neidhardt, rođen 1943. u Zagrebu, istaknuti arhitekt i professor emeritus Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 18. je predsjednik Akademije u njenih 157 godina i prvi iz redova umjetnika. Dosadašnji predsjednici bili su Franjo Rački, Pavao Muhić, Josip Torbar, Tadija Smičiklas, Tomislav Maretić, Vladimir Mažuranić, Gustav Janeček, Gavro Manojlović, Albert Bazala, Tomo Matić, Andrija Štampar, Grga Novak, Jakov Sirotković, Ivan Supek, Ivo Padovan, Milan Moguš i Zvonko Kusić. Redoviti član HAZU, u Razredu za likovne umjetnosti, akademik Neidhardt postao je 1991., a od 1980. bio je član suradnik. U mandatu od 2011. do 2018. obnaša dužnost potpredsjednika HAZU-a, a ujedno je i voditelj Kabineta za arhitekturu i urbanizam HAZU-a, predsjednik Upravnog odbora Zaklade HAZU-a (od 1998.) i predsjednik Odbora za zaštitu dobara od nacionalnog interesa te glavni urednik edicije Hrvatska prirodna bogatstva i kulturna dobra.
 
Velimir Neidhardt diplomirao je 1967. na Arhitektonskom fakultetu kod prof. Drage Galića, a tijekom akademske godine 1974.–1975. bio je stipendist fondacije „Zlatko i Joyce Baloković” na Harvard University i Massachusetts Institute of Technology u Cambridgeu u SAD-u. Od 1975. do 1976. stručno se usavršavao kod Skidmore, Owings and Merrill, Architects – Engineers u Chicagu. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu magistrirao je 1978. na temu Razvoj modela u znanstvenoj metodi urbanističkog planiranja, a doktorirao 1990. s disertacijom Antroposocijalni faktor u teorijskom pristupu arhitektonskom i urbanističkom projektiranju. Autor je ili suautor više od 200 arhitektonskih projekata, urbanističko-arhitektonskih studija i natječajnih radova, od kojih je velik dio nagrađen, među kojima su Nacionalna i sveučilišna knjižnica te poslovne zgrade INA-Trgovine i Croatia osiguranja u Zagrebu, a zajedno s akademikom Brankom Kinclom i Jurom Radićem autor je novog putničkog terminala Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman u Zagrebu. Za projekte poslovne zgrade INA-Trgovine i zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice nagrađen je godišnjom nagradom „Vladimir Nazor“ 1989. i 1995. Dobio je i Nagradu Grada Zagreba 2001., a 2009. i Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
 
Akademik Neidhardt objavio je velik broj znanstvenih radova te knjigu Čovjek u prostoru: Antroposocijalna teorija projektiranja. Devedeset radova akademika Neidhardta pisanih od od 1968. do 2018., kao i i deset njegovih intervjua i 20 odabranih tekstova uglednih kritičara i teoretičara koji su pisali o njegovim djelima, objavljeno je u knjizi Misao u arhitekturi. Od 1995. do 1999. akademik Neidhardt bio je predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata. Od 2015. dopisni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Na Arhitektonskom fakultetu kao professor emeritus na doktorskom studiju vodi kolegij Arhitektonsko istraživanje suvremenosti. U svom se govoru nakon proglašenja rezultata izbora akademik Neidhardt zahvalio članovima HAZU, kao i sadašnjem predsjedniku akademiku Zvonku Kusiću na vođenju Akademije u proteklih osam godina. „Naš program je nastavak kontinuteta koji nosi uspjehe, prepoznavanje i otvorenost javnosti kako bi Akademija i dalje bila relevantna na zadovoljstvo sviju nas. Pred nama je jedan te isti cilj: služenje našoj 157 godina dugoj tradiciji, čuvanje nacionalnog identiteta i promocija izvrsnosti znanosti i umjetnosti. Mi akademici u srcu nosimo znanost i umjetnost, ali nadasve Hrvatsku, i tako ćemo i dalje raditi“, poručio je akademik Neidhardt.
 
Akademkinja Milena Žic Fuchs čestitala je akademiku Neidhardtu na izboru za novog predsjednika HAZU i pozvala akademike na jedinstvo radi boljitka Hrvatske i Akademije. Obraćajući se nazočnim akademicima uoči izbora, akademik Kusić je kazao da je izbor novog predsjednika važna poruka hrvatskom društvu i hrvatskom narodu. „Duboko sam uvjeren da će oni koje večeras izaberemo dostojno voditi Akademiju u ostvarenju njene misije, a to je čuvanje identiteta nacije, predstavljanje države i nacije i promicanje najviših vrijednosti nacije“, rekao je akadmeik Kusić.
 

Marijan Lipovac

U Rimu otvorena izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine

 
 
U palači Falconieri u Rimu u utorak 13. studenog bit će otvorena izložba Faust Vrančić u kontekstu europske baštine koju je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici u suradnji s  Veleposlanstvom Mađarske u Rimu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Tehničkim muzejom „Nikola Tesla“ iz Zagreba, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. Cilj izložbe je u godini Europske kulturne baštine dodatno promovirati i talijanskoj javnosti predstaviti ovog značajnog hrvatskoga velikana. Nakon otvorenja izložbe bit će održan i okrugli stol na kojem će sudjelovati prof. Adriano Papo (Centro Studi Adria-Danubia) s izlaganjem o eruditima i humanistima iz Dalmacije koji su u 16. stoljeću djelovali u Italiji, Hrvatskoj i Mađarskoj, dok će dr. sc. Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU govoriti o intelektualnim obzorima i duhovnom nasljeđu Fausta Vrančića, a dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU o Petojezičnom rječniku Fausta Vrančića.
https://www.sibenik.in/upload/novosti/2018/11/2018-11-12/99567/memorijalnicentarprvi.jpg
Ime Fausta Vrančića (1551.–1617.) veže se uz brojna područja – bio je biskup, polihistor, diplomat, izumitelj i plodan pisac djela iz područja leksikografije, tehnike, logike, etike, povijesti i književnosti. Izložbom će se u cjelini predstaviti život i raznoliki opus Fausta Vrančića, što je potrebno da bi se u potpunosti prezentirao veliki Šibenčanin koji je zamislima prelazio granice epoha, a duhovnim, intelektualnim i političkim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe: od rodnog Šibenika i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Habsburškog Carstva, do Mletačke i Papinske Države. Autori izložbe su Marijana Borić (izložbeni postav: Intelektualno i duhovno djelovanje Fausta Vrančića), Ivan Halić (izložbeni postav: Faust Vrančić-Machinae novae) i Nela Marasović (virtualni postav), a izložba je otvorena do 7. prosinca. 
 
Na izložbi će biti prezentirana građa iz bogatog fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja čuva najvažnija Vrančićeva djela (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae i Machinae novae) kao i dio rukopisne ostavštinu njegove obitelji. Vrančićev životni put, njegova djela kao i građa vezana uz njegov život i rad predstavit će se građom izloženom u vitrinama, virtualnim postavom, maketama i panoima koji prikazuju Vrančićev razvoj, te tumače značaj njegovih djela kao i njegov doprinos europskom nasljeđu. Vrančićevi najznačajniji projekti izloženi u djelu Machinæ novæ odražavaju njegovo vizionarstvo i anticipiraju daljnji razvoj tehnike, što ovo djelo čine posebno vrijednim i jednim od kapitalnih djela renesansne tehnike. Stoga će ovo djelo biti posebno prezentirano u postavu pokretnom izložbom Faust Vrančić – Machinae novae, koju je Tehnički muzej „Nikola Tesla“ u Zagrebu priredio povodom obilježavanja 400. obljetnice tiskanja tog djela u Veneciji 1615.
 
Uz izložbu, bit će pripremljen popratni katalog i promotivni materijal. „Faust Vrančić zbog svog plodnog i raznovrsnog opusa u hrvatskoj je znanosti i kulturi metaforom renesanse. Načinom promišljanja i djelovanja bio je humanist koji je djelima nastojao unaprijediti ljudski život, obogatiti ga i načiniti dostojnim življenja. Zadivljuje činjenica da i nakon četiri stoljeća, pojedini njegovi dugovječni projekti (kao most od metala, most ovješen o lance, žičara, prvi amortizeri u povijesti tehnike, padobran i drugi) u ponešto modificiranom, suvremenijem obliku još uvijek nalaze široku primjenu diljem svijeta. Pokretan živim intelektom i tehničkim duhom zamišljao je konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba. Mnoge njegove ideje čekale su stoljeća da zažive u praksi. Raznovrsnost Vrančićeva opusa i univerzalnost njegovih poruka obvezuje nas na kontinuirano istraživanje i daljnju afirmaciju njegova nasljeđa, kao i na međusobnu suradnju u promišljanju, pronalaženju i provođenju inovativnih, što svrsishodnijih načina i strategija povezivanja raznovrsnih aktivnosti i inicijativa u sferama znanosti, kulture i obrazovanja“, kaže dr. sc. Marijana Borić.
 

Marijan Lipovac

Cilj projekta Alliance4Life je smanjivanje razlika i podjela u istraživanju i inovacijama u području biomedicine

 
 
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u srijedu 21. studenog održan je okrugli stol Biomedicinska istraživanja u Hrvatskoj – stanje i izazovi. Skup je održan u sklopu projekta EU „Alliance4Life“ financiranog iz programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020, čiji je nositelj Masarykovo sveučilište iz Brna sa svojim institutom CEITEC, dok je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu partner na projektu. Članovi Projektnog tima su Ana Borovečki, Boris Brkljačić, Nada Čikeš, Srećko Gajović, Filip Sedlić, Goran Šimić, Gabrijela Radić, Smiljka Vikić-Topić, akademik Slobodan Vukičević i Tea Vukušić Rukavina. Okrugli stol je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo važnost uključenja hrvatskih znanstvenika u europske i svjetske znanstvene tokove, što je misija Akademije još od njenog osnutka.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/CEITEC_logo.jpg/1200px-CEITEC_logo.jpg
Projekt Alliance4Life rezultat je inicijative deset vodećih biomedicinskih institucija iz devet EU13- država članica. Cilj projekta je smanjivanje razlika i podjela u istraživanju i inovacijama u području biomedicine između zemalja EU15 i EU13. Europska komisija podržala je ovu novu inicijativu jer se očekuje da rezultati i preporuke projekta Alliance4Life mogu dati korisne prijedloge i time pridonijeti znanstvenoj politici država članica EU kao i drugim europskim državama. Jedan od važnih projektnih zadataka je organiziranje nacionalnih okruglih stolova s ciljem informiranja javnosti i donositelja odluka o dobrim praksama partnera te njihov prijenos na druge institucije partnere kao i predlaganje vlastitih načina unaprjđenja sustava znanosti.
 
Na okruglom stolu raspravljalo se o dvije važne teme: Sinergiji financiranja znanosti iz strukturnih fondova EU (ESIF) i okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 (H2020) te Udjelu rada u znanosti sveučilišnih biomedicinskih nastavnika. Također se analizirala uspješnost Hrvatske u programima Obzor 2020, s naglaskom na biomedicinska istraživanja te dodijeljena sredstva iz strukturnih fondova EU-a. Raspravljalo se i o definiranju kriterija mjerenja nemjerljivog, udjela rada u znanosti sveučilišnih biomedicinskih nastavnika. Kako je istaknuto, znanstveno-nastavni djelatnici matičnih sastavnica biomedicinskog područja Sveučilišta u Zagrebu suočeni su s realnim poteškoćama i problemima usklađivanja nastavnih obveza sa znanstvenim postignućima koja su obvezatni kriterij napredovanja te neadekvatnom valorizacijom znanstvene izvrsnosti. Govorilo se o specifičnostima problema rada u znanosti sveučilišnih biomedicinskih nastavnika u kumulativnom radnom odnosu s kliničkim nastavnima bazama koji u svojoj svakodnevnoj praksi puno veću pozornost posvećuju kliničkom radu. No istovremeno se od njih očekuje ista razina znanstvenog doprinosa, pa se temeljno pravilo znanstvene izvrsnosti publish (in Q1) or parish postavlja kao temeljno pitanje jednakosti obveza, prava i mogućnosti djelatnika matičnih sastavnica u biomedicinskom području, neravnopravnim ili trenutno nedefiniranim, s obzirom na njihovo bazično, kliničko, javno-zdravstveno podrijetlo u kontekstu udruženosti (ili ne) s kliničkim radom.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Andrej Plenković je zaposlio ujaka, kuma i sestričnu. Tko je sljedeći?

Ponedjeljak, 10/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1226 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević