Get Adobe Flash player

Istraživanja dokazuju da medicinska praksa uz preporuke uzimanja dnevnih niskih doza 'aspirina' uzrokuje više štete nego koristi

 
 
Tamna strana 'aspirina' više se ne može skrivati od javnosti nakon objave novih smjernica i preporuka za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti (tj. bolesti srca i krvožilnog sustava) koje su u ožujku 2019. zajedno objavili „American College of Cardiology“ i „American Heart Association.“ Nove preporuke objavljene su u znanstveno-recenziranom medicinskom časopisu „Journal of the American College of Cardiology.“ Naime, provedeno istraživanje američkih medicinskih stručnjaka, uključujući prvenstveno stručnjake za bolesti srca i krvožilnog sustava, „ruši“ odnosno negira sve dosadašnje medicinske savjete i preporuke unatrag nekoliko desetljeća a koje se odnose na korisnost uzimanja dnevnih niskih doza 'aspirina.' O tome je odmah izvijestio „New York Times“ 18. ožujka 2019. („Daily Low-Dose Aspirin No Longer Recommended by Doctors, if You are Healthy“ / „Ako ste zdravi, liječnici više ne preporučuju dnevne niske doze aspirina“).       
https://missouripoisoncenter.org/wp-content/uploads/2012/03/image15-300x226.png
Desetljećima se tvrdi da je korisno svakodnevno uzimanje niskih doza (75-100 miligrama) aspirina u svrhu sprječavanja srčanog infarkta ili moždanog udara ali i nekih drugih bolesti. Istraživanja su također provedena i u Australiji a rezultate je 18. listopada 2018. objavio ugledni časopis „New England Journal of Medicine.“ Združeno istraživanje provedeno je u Australiji i SAD-u u razdoblju od 2010. do 2014. godine kod osoba u dobi od 70 godina i starijih u čijoj medicinskoj povijesti bolesti nije zabilježeno kardiovaskularno oboljenje, demencija ili invalidnost. Rezultati ovog istraživanja dokazuju da medicinska praksa uz preporuke uzimanja dnevnih niskih doza 'aspirina' uzrokuje više štete nego koristi što se osobito odnosi na osobe starije životne dobi. Istraživanja su proveli znanstvenici australskog Sveučilišta Monash /Monash University („Effects of Aspirin on Cardiovascular Events and Bleeding in the Healthy Elderly“).
 
'Aspirin' je zaštitni znak, zaštitno ime njemačkog farmaceutskog diva „BAYER.“ To je kemijski proizvod nastao/proizveden čistom kemijskom sintezom, nije prirodnog podrijetla i ne smije se zamijeniti sa salicilnom kiselinom koja je prirodnog podrijetla. Glavna aktivna tvar bayerovog brenda „aspirina“ je acetil-salicilna kiselina koje nema u prirodi. Salicin sadrži neke vrste bilja, prvenstveno vrbe, točnije kora bijele vrbe (lat. Salix alba). Bijela vrba je vrsta bjelogoričnog drveća iz porodice vrba (lat. Salicaceae). Stari Grci također su znali za pozitivan učinak kore bijele vrbe: Hipokrat je u 5. stoljeću prije Krista pisao o gorkom prahu iz bijele vrbe koji ublažava bolove i vrućicu. Prirodni biljni ekstrakt kore bijele vrbe, salicin, korišten je stoljećima u narodnoj medicini protiv boli, upala i vrućice.
 
Medicinski stručnjaci do sada su 'aspirin' povezali s pojavom gotovo 50 različitih nuspojava i štetnih učinaka na zdravlje čovjeka: 'aspirin' između ostalog, može uzrokovati i čir na želucu, tinicius/šum u uhu i gubitak sluha, krvarenje u mozgu, povećava smrtnost kod influence tj. gripe, uzrokuje Reyeov sindrom (teško oštećenje jetre i mozga s visokom smrtnošću kod mladih osoba), Chronovu bolest, infekciju s bakterijom Helicobacter pylori itd.
 
Od početka ove 2019. godine medicinski stručnjaci, osobito oni iz područja za bolesti srca i krvožilnog sustava počinju sve više, sve češće i glasnije upozoravati javnost o štetnosti svakodnevnog uzimanja niskih doza 'aspirina' koje se preporučuju u svrhu prevencije/sprječavanja srčanog infarkta i moždanog udara. Usprkos tome, „Bayer“ na svojoj mrežnoj stranici snažno promovira 'aspirin' kao svoj najbolji brend: „čudesan lijek,“ „za zdravlje srca,“ „protiv moždanog udara,“ „lijek koji spašava život,“ „lijek protiv boli,“ „lijek protiv karcinoma debelog crijeva“ itd.  I dok „Bayer“ tako snažno promovira 'aspirin,' svoj najpoznatiji proizvod, znanstvena zajednica bilježi sve više dokaza o štetnosti 'aspirina.' Stoga i stručnjaci ugledne američke klinike „Mayo“ također upozoravaju da dnevno uzimanje niskih doza 'aspirina' može uzrokovati unutarnja krvarenja i druga ozbiljna oštećenja i nuspojave.
 
Američki znanstveni časopis JAMA Neurology kojeg izdaje Američko medicinsko udruženje (Journal of the American Medical Association, JAMA) objavio je u svibnju 2019. rezultate provedenog sustavnog pregleda i meta-analize objavljenih znanstvenih radova o štetnosti i negativnim posljedicama svakodnevnog uzimanja niskih doza (oko 81 mg) 'aspirina' u svrhu sprječavanja kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Znanstvenici su tako otkrili da niske doze 'aspirina' uzrokuju intrakranijalno krvarenje (krvarenje unutar lubanje) i to kod osoba bez ikakvih simptoma kardiovaskularnog oboljenja. Štoviše, kod osoba bez simptomatske kardiovaskularne bolesti primjena odn. uzimanje niskih doza 'aspirina' na dnevnoj osnovi povezano je s općim porastom rizika za intrakranijalno krvarenje te povećanjem rizika za intracerebralno krvarenje (krvarenje u moždanom tkivu) i to osobito kod Azijaca i osoba s niskim indeksom tjelesne mase (indeksom tjelesne mase procjenjuje se uhranjenost).
 
(JAMA Neurol.: „Frequency of Intracranial Hemorrhage With Low-Dose Aspirin in Individuals Without Symptomatic Cardiovascular Disease;“ May 13, 2019). Stoga stručnjaci savjetuju: nemojte samoinicijativno u preventivne svrhe uzimati 'aspirin' – posavjetujte se sa svojim liječnikom i svakako skrenite pozornost na najnovija medicinska saznanja o navedenim štetnim nuspojavama niskih doza 'aspirina.'
  

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Sve svjetske mitologije imaju zajednički korijen

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 23. svibnja povjesničar umjetnosti, pisac i novinar i sveučilišni profesor u mirovini Vladimir Peter Goss održao je predavanje na temu Izvori svjetskih mitologija i počeci hrvatske umjetnosti. Autor knjige Izvori svjetskih mitologija (The Origins od the World's Mythologies) iz 2012., harvardski antropolog Michael Witzel, ustvrdio je da sve svjetske mitologije imaju zajednički korijen, koji se danas može iščitati u dvije inačice, Laurazijskoj (95 %) i Gondwanskoj (5 %). Moguće je da su obje nastale iz jednog temeljnog korpusa – Pangeanske mitologije, a zaključci o tome formuliraju se na temelju rekonstrukcija iz kasnijih tekstova.
U svom je predavanju Goss pojasnio da na hrvatskom prostoru specifični slijed njegovih stanovnika stvara specifični umjetnički izraz, koji se zasniva i na predkršćanskoj izvanurbanoj zakarpatskoj tradiciji, ali i na integraciji u urbani i izvanurbani svijet Mediterana, pri čemu dolazi do širokog prožimanja. Goss je među ostalim iznio niz primjera toponima u Hrvatskoj i drugim slavenskim zemljama nastalih prema vrhovnim slavenskim božanstvima, Perunu, Velesu i Mokoš. „Oni su glavni junaci praslavenskih mitova o tome kako je stvoren i uređen svijet. Mjesta u kojima se mogu vidjeti točke posvećene tima trima božanstvima nerijetko pojavljuju zajedno, i to u karakterističnom suodnosu, u obliku trokuta“, kazao je Goss. Prema Gossovom mišljenju, tragovi nekadašnjeg svetišta božice Mokoš mogli bi se nalaziti i pored zagrebačke katedrale gdje je postojao humak Gamula, čije ime je nastalo od slavenskog naziva gomila.
 
O Vladimiru Peteru Gossu govorio je tajnik Razreda za likovne umjetnosti HAZU-a akademik Mladen Obad Šćitaroci koji je istaknuo da je doktorirao 1972. na Cornell University s tezom o predromaničkom i ranoromaničkom graditeljstvu u Hrvatskoj. Autor je ili suautor 14 knjiga ili znanstvenih kataloga i 86 studija s naglaskom na razdoblja predromanike i romanike na Mediteranu i Jugoistočnoj Europi. Danas je professor emeritus Sveučilišta u Rijeci.
 

Marijan Lipovac

Ideja o pokretanju centra potekla je iz splitske bolnice

 
 
U palači Milesi u Splitu, u subotu, 25. svibnja 2019. je održan okrugli stol 'Predstavljanje Istraživačkog medicinskog centra Split'. Sudionici Okruglog stola bili su: prof. dr. sc. Julije Meštrović, ravnatelj KBC Split; prof. dr. sc. Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu; doc. dr. sc. Ljubo Znaor, voditelj odjela za znanstveni rad KBC Split; prof. dr. sc. Ozren Polašek, izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanosti i inovacije Sveučilišta u Splitu.
http://neuron.mefst.hr/docs//web2016/banner_up/MF_naslovna_800x527.jpg
Klinički bolnički centar Split, Medicinski fakultet Split i splitsko Sveučilište svoj su zajednički rad na projektu iskazali potpisivanjem memoranduma o suradnji u veljači ove godine. Time su započele zajedničke aktivnosti navedenih ustanova na pripremi projekta istraživačko-inovacijske infrastrukture, pod nazivom Istraživački medicinski centar Split (IMCS). U projekt su od početka uključeni Županija splitsko-dalmatinska i Grad Split, prepoznajući opći interes i korist za cijelu regiju.
 
Ideja o pokretanju centra potekla je iz splitske bolnice, čiji ravnatelj prof. dr. Julije Meštrović tvrdi da je splitska bolnica najveća zdravstvena ustanova od Trsta do Patrasa, s 3750 zaposlenih. S Medicinskog fakulteta danas čak 127 profesora i docenata radi i u KBC-u Split, te da je ovaj projekt vrlo ambiciozan, ali ne i za Split, čiji građani, ali i sve gravitirajuće stanovništvo, oko 800 tisuća ljudi, zaslužuje i treba dobiti što kvalitetniju i suvremeniju medicinsku znanost. Kad se ovaj veliki projekt ostvari, na jednom će se mjestu objediniti znanstveno-istraživački i klinički rad dviju splitskih medicinskih ustanova.
 
„Prve korake smo započeli prije skoro dvije godine, uspostavom ozbiljne znanstvene baze temeljene na dugogodišnjoj bliskoj suradnji između Medicinskog fakulteta i KBC-a. Zamisao je bila i ostala izgraditi i opremiti regionalni Istraživački medicinski centar u novoj zgradi na prostoru između bolnice Križine i Medicinskog fakulteta, koja bi imala oko 10 tisuća četvornih metara i u kojoj bi se smjestilo osam specijaliziranih laboratorija i to: Laboratorij za humanu genetiku, Laboratorij za biologiju stanica i tkiva, Laboratorij za bioinformatiku, analizu podataka i statistiku, Laboratorij za srčano-žilnu medicinu i medicinu životnog stila, Laboratorij za tumore, Laboratorij za nerodegenerativne bolesti i neuroznanost, Laboratorij za regenerativnu medicinu i rehabilitaciju te Laboratorij za vrednovanje novih alata, lijekova i postupaka u kliničkoj medicini. Strateški plan uključuje i izgradnju i opremanje Centra za akutnu medicinu s Objedinjenim hitnim bolničkim prijemom i nove Poliklinike iznad višeetažnog parkirališta, kao i uređenje parka-šetališta za bolesnike“, rekao je prof. dr. Meštrović.
 
Prof. dr. Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta, naglasio je kako će ovim institutom podignuti istraživačke i biomedicinske kapacitete na nevjerojatno visoku razinu i postati vrlo prestižno mjesto u svijetu.
„Istraživanja koja će se tu raditi dovode u zajednički odnos kliničare i ostale znanstvenike, a temeljna znanja pretvorit ćemo u znanja koja se mogu primijeniti u praksi, a to znači podizanje standarda liječenja pacijenata i kvalitete cjelokupne zdravstvene skrbi. Konačno, projekt će otvoriti prilike za mnoga nova radna mjesta čime ćemo zadržati naše mlade u Hrvatskoj. Korist od uspostave centra imat će i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo jer centar predstavlja platformu za transfer tehnologije, odnosno razvoj inovacija u području biomedicine i zdravstva“, kazao je prof. dr. Zoran Đogaš.
 
Prof. dr. Ozren Polašek  jedan je od znanstvenika koji imaju kumulativni radni odnos na Medicinskom fakultetu i u KBC-u Split, nalazi se na listi najcitiranijih znanstvenika u 2018. godini koju je objavio Clarivate Analytics. Njegovi su radovi u jedan posto najcitiranijih radova objavljenih u Web of Science bazi, a projekt '1001 Dalmatinac' koji on vodi zainteresirao je svjetsku stručnu javnost, dok je sam prof. dr. Polašek proglašen najboljim hrvatskim znanstvenikom u biomedicini. Projekt '10.001 Dalmatinac' je trenutačno najbolje rangirani projekt u području biomedicine prema podacima Hrvatske znanstvene bibliografije. Osnovni cilj programa, kako se kaže na stranicama projekta, jest „stvoriti cjeloviti resurs za istraživanje genetičkih, okolišnih i društvenih odrednica zdravlja i bolesti, posebice kroničnih bolesti koje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj i drugim razvijenim zemljama“. Znanstvenici uključeni u rad programa '10.001 Dalmatinac' su još 2010. godine postigli da Hrvatska bude na 20. mjestu u svijetu po korištenju genomske analize povezanosti. Uz ovaj projekt, u tijeku su i drugi slični projekti naših velikih međunarodno priznatih znanstvenika, poput onog na onkologiji pod vodstvom prof. dr. Eduarda Vrdoljaka, u laboratoriju za istraživanje raka prof. dr. Janoša Terzića, na neuroznanosti prof. dr. Zorana Đogaša, na patologiji pod vodstvom prof. dr. Snježane Tomić i mnogi drugi.
 
„Ovo pokazuje trajnu usmjerenost Medicinskog fakulteta, ali i Sveučilišta, prema globalnoj znanstvenoj izvrsnosti, koja se odražava na svim razinama rada. Za razliku od drugih fakulteta, koji su u zadnjih nekoliko godina smanjivali uvjete napredovanja, posebice uvjete stjecanja doktorata, Medicinski fakultet u Splitu ih je povećavao, tako da danas imamo najzahtjevnije kriterije napredovanja u cijeloj Hrvatskoj“, kazao je prof. dr. Polašek.
Rektor splitskog Sveučilišta Dragan Ljutić je istaknuo da će tom centru temelje dati splitski KBC i Medicinski fakultet, a sve uz maksimalnu participaciju Sveučilišta, te da je to velika stvar za grad, državu i regiju.
„Mladim generacijama šaljemo poruku da se uključe u projekt jer imaju mogućnost napredovati. Mi ovdje radimo jednu malu Barcelonu, jedno znanstveno središte koje je integrirano“, poručio je rektor Ljutić.
Manifestaciju su organizirali Zavod HAZU u Splitu, Hrvatska akademija medicinskih znanosti, rektorat Sveučilišta u Splitu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatski liječnički zbor i Klinički bolnički centar Split.
 

Nives Matijević

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Ponedjeljak, 17/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1257 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević