Get Adobe Flash player

Naziv "Listopad, mjesec svjesnosti o karcinomu dojke" trebalo bi preimenovati u "Mjesec ne-svjesnosti o karcinomu dojke"

 
 
Mjesec listopad je „mjesec svjesnosti o karcinomu dojke“ a na nacionalnoj razini obilježava se diljem svijeta. Stoga je ružičasta vrpca postala diljem svijeta simbol „svjesnosti i borbe protiv raka dojke.“ Prema podatcima koje objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), svake godine registrira se oko 1,38 milijuna novooboljelih od karcinoma dojke i 458.000 umrlih od ove bolesti. Karcinom dojke smatra se jednim od najčešćih kancerogenih oboljenja kod žena, a danas se gotovo podjednako javlja u razvijenim zemljama kao i u državama u razvoju.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQI-dqJtOx2Ezbn_ESJSuRmC_4nHGw8LOLxTofsSx3h-JzN2toM3A
Svjetska zdravstvena organizacija ističe jedan vrlo značajan podatak: „Mamografija je vrlo skup klinički pregled koji je dostupan u državama s dobrom zdravstvenom infrastrukturom koje mogu osigurati i provoditi dugoročne preventivne programe.“ I ovaj podatak svatko mora imati na umu budući se u javnosti uvriježilo mišljenje kako je ovaj pregled zaista besplatan za sve žene. Međutim, ove preventivne preglede u konačnici netko plaća. Danas već ne mali broj stručnjaka upozorava da bi se naziv „listopad, mjesec svjesnosti o karcinomu dojke“ trebao preimenovati u „mjesec ne-svjesnosti o karcinomu dojke“ budući se u tom razdoblju uopće ne govori, ne informira i ne podiže svijest o stvarnim uzrocima karcinoma dojke niti se govori o mogućim solucijama kada je u pitanju epidemija ove bolesti kod žena ali i kod muškaraca.
 
Mnogo više bi se trebalo govoriti o poznatim kao i o mogućim uzrocima karcinoma dojke, budući su znanstvenici već identificirali brojne kancerogene tvari koje se povezuju s razvojem karcinoma dojke, a najvažnije kancerogene tvari koje navode nalaze se u brojnim higijenskim proizvodima za svakodnevnu njegu tijela, genetski modificirani organizmi i hrana koja sadrži GMO, te industrijski prerađena hrana, zatim znatno onečišćenje okoliša itd. Umjesto toga, „mjesec svjesnosti o karcinomu dojke“ nastoji uvjeriti ljude da je najbolji način prevencije karcinoma njegovo 'rano otkrivanje.' Međutim, danas je otkriveno i poznato da dijagnostička mamografija pod kojom se podrazumijeva zračenje dojke, zapravo uzrokuje razvoj karcinoma dojke: jedna jedina mamografija može uzrokovati ozbiljno i složeno oštećenje DNK čime se znatno povećava rizik od razvoja karcinoma dojke.
 
Jedno od vrlo značajnih novijih otkrića otkriva da je u posljednjih 30 godina kod više od milijun 'pacijentica' bilo potpuno krivo dijagnosticirano oboljenje raka dojke zbog čega su nepotrebno bile podvrgnute terapiji. Ovaj podatak odnosi se samo na SAD, pa je broj krivo dijagnosticiranih i nepotrebno liječenih zapravo mnogostruko veći. Medicinski stručnjaci u ovom slučaju suočeni su s problemom prekomjerne dijagnostike (i o tome sam pisala) što je neminovno povezano s nepotrebnom skupom terapijom (kirurgija, zračenje, kemoterapija, itd.).  
http://s1.reutersmedia.net/resources/r/?m=02&d=20111024&t=2&i=521700660&w=644&fh=&fw=&ll=&pl=&sq=&r=img-2011-10-25T035516Z_01_NOOTR_RTRMDNC_0_India-600997-2
U rujnu je objavljena neovisna znanstvena studija koju je predvodio ugledni danski znanstvenik dr. Peter C. Gøtzsche u Nordijskom centru Cochrane (Nordic Cochrane Center). Studija je objavljena u časopisu „Journal of the Royal Society of Medicine“ (rujan 2015., Vol. 108, No. 9) pod nazivom: „Mammography screening is harmful and should be abandoned“ („Mamografija je štetna i trebala bi biti napuštena“). Tom prilikom dr. Gøtzsche je izjavio: „Kada bi mamografija bila lijek, uvjeren sam da bi tada on već odavno bio izbačen s tržišta.“  
 
Iako je tek nedavno objavljena ova studija o štetnosti mamografije pa se stoga preporučuje izbjegavanje ove vrste preventivnog pregleda, tokom listopada, mjeseca svijesnosti o karcinomu dojke mogli smo svi slušati bezbrojne poruke o sigurnom i učinkovitom preventivnom pregledu odnosno mamografiji koja „spašava život(e)“ dok su, s druge strane, kampanju već prozvali „ružičastim ispiranjem mozga.“ Kada se počeo mjesec listopad obilježavati kao 'mjesec svjesnosti o karcinomu dojke' pokušali su istražiti mnogi stručnjaci kao i novinari. Međutim, istina o „povijesnoj“ odluci obilježavanja listopada kao mjeseca svjesnosti o karcinomu dojke, tj. potrebi mamografskih pregleda ostaje nejasna, kao da je zavijena nekim velom tajne. Ipak, otkriveno je da je 1985. u SAD-u osnovano 'partnerstvo' između Američkog društva za karcinom i današnje farmaceutske kompanije „AstraZeneca“ koja je ujedno i proizvođač nekoliko lijekova koji se koriste u terapiji karcinoma dojke. Štoviše, „AstraZeneca“ je čvrsto povezana sa zakladom „HealthCare“ ('HealthCare Foundation').
 
Farmaceutska kompanija „AstraZeneca“ stoga ima golemu ulogu ali i financijski interes u „mjesecu svjesnosti karcinoma dojke“ jer upravo ona je proizvođač dva najviše i najčešće upotrebljavana lijeka u kliničkoj terapiji karcinoma dojke. Oboljele žene od karcinoma dojke svakako dobro znaju da se radi o lijekovima poznatim na tržištu kao „Tamoxifen“ i „Arimidex.“ Dakako, ovdje se zapravo radi o sukobu interesa i to vrlo teško možemo ignorirati. Ono što najviše zabrinjava i uznemiruje je činjenica da je lijek „Tamoxifen“ zapravo klasificiran kao poznata humana kancerogena tvar pri Međunarodnoj agenciji za istraživanje karcinoma (International Agency for Research on Cancer). Znači, poznata kancerogena tvar koristi se kao „lijek“ u terapiji karcinoma dojke!? Stoga je posve jasno zašto se u kampanji mjeseca svjesnosti o karcinomu dojke potpuno izbjegava pojam „kancerogen.“„Posve je jasno da se radi o strategiji,“ upozoravaju stručnjaci.
 
Naime, postoji golem broj dokazanih, poznatih kancerogenih tvari kao i onih koje se smatraju „mogućim kancerogenim tvarima“ i njih možemo vidjeti u različitim javnim bazama podataka. Tako je herbicid „Roundup“ (glifozat) nedavno reklasificiran kao „moguća kancerogena tvar“ od strane Svjetske zdravstvene organizacije, o čemu sam također pisala.
 
Ukoliko pokret „ružičaste vrpce“ i „mjesec svjesnosti o karcinomu dojke“ imaju stvarni cilj zaštite žena i njihovog zdravlja te smanjenje broja oboljelih i broja umrlih od ove zloćudne bolesti, tada bi se ovaj 'pokret' morao prije svega zalagati za otkrivanje stvarnih, poznatih kao i mogućih kancerogenih tvari koje imaju ulogu u pojavi i razvoju karcinoma dojke te na temelju tih spoznaja podizati svijest kod žena o opasnostima kao i o mogućoj zaštiti. Međutim, farmaceutskoj multinacionalnoj korporaciji kao što je AstraZeneca ovo nije u interesu. Naprotiv, korporacija znatno doprinosi rastućoj epidemiji oboljelih od karcinoma dojke jer na taj način ostvaruje golem profit na temelju „preventivnih“ dijagnostičkih pregleda tj. mamografije te liječenju oboljelih.
 

Odabrala i prevela: Rodjena Marija Kuhar     

Hrvatski znanstvenici sudjeluje u izgradnji mega teleskopa na Kanarima

 
 
U sklopu projekta izgradnje niza Čerenkovljevih gama-teleskopa (CTA - Cherenkov Telescope Array), vrijednoga čak 300 milijuna eura, u petak 9. listopada u opservatoriju Roque de los Muchachos na kanarskom otoku La Palmi održana je ceremonija polaganja kamena temeljca za najveći Čerenkovljev teleskop na sjevernoj hemisferi: prototip LST (Large Scale Telescope) promjera 23 metra. Samom polaganju kamena temeljca za LST je, uz niz uglednika iz najprestižnijih znanstvenih ustanova na svijetu uključenih u projekt, te osoba iz društvenog i političkog svijeta, nazočio i Takaaki Kajita, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. 
http://isdc.unige.ch/cta/images/cta-logo.jpg
Time započinje aktivna faza izgradnje opservatorija koji će omogućiti nove spoznaje o nekim od najekstremnijih i najsilovitijih događaja u svemiru te opažanje visokoenergijskog zračenja s dosad neviđenom preciznošću – približno deset puta osjetljivije od postojećih instrumenata. U projektu sudjeluje oko 1500 znanstvenika i inženjera s pet kontinenata i 30 zemalja te više od 170 istraživačkih institucija, a značajan je i aktivan doprinos hrvatskih znanstvenika sa Sveučilišta u Splitu (FESB), Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zagrebu (FER) te Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. 
 
LST je ogroman teleskop. Osim velikog promjera reflektora (23 metra), imat će i kameru promjera 3 metra za detekciju svjetlosti nastale od gama-zraka. Bit će to jedna od najsloženijih i najbržih kamera na svijetu. Prototip teleskopa LST, koji će služiti za provjeru funkcionalnosti CTA niza Čerenkovljevih teleskopa, mogao bi postati i prvi teleskop u postavu kad na snagu stupi sporazum između Španjolske i konzorcija CTA o postavljanju CTA-sjever upravo na kanarski otok La Palmu. 
 
Čerenkovljevi teleskopi gama-zrake ne opažaju izravno, već mjere učinke koje one stvaraju u interakcijama s molekulama Zemljine atmosfere pri čemu nastaju veliki pljuskovi čestica. Kozmičke gama-zrake omogućuju pak istraživanje fizikalnih procesa u svemiru u kojima se oslobađa najviše energije: eksplozije supernova, crne rupe, 'mikrokvazari', aktivne galaktičke jezgre te izvori provala gama-zraka. CTA će omogućiti i potragu za tamnom tvari te istraživanje moguće kvantne strukture prostorvremena.
 
Hrvatska je u srpnju ove godine primljena u međunarodnu kolaboraciju LST (Large Scale Telescope) koja je sastavni dio CTA konzorcija, i bavi se dizajnom i izradom prototipa LST-1, najvećeg od tri različite dimenzije Čerenkovljevih teleskopa budućeg CTA opservatorija. Poziv za uključenjem u LST dobili smo zahvaljujući prepoznatom doprinosu hrvatskih znanstvenika u radu međunarodnog eksperimenta MAGIC u kojem smo aktivni još od 2008., smještenom na ORM opservatoriju na kanarskom otoku La Palma. U Magicu i CTA hrvatski sudionici na projektu nastupaju kao jedinstven entitet. Iako dolaze iz raznih krajeva Hrvatske, nastupaju kao jedna institucija.
http://eas.unige.ch/EWASS2015/images/Obs_La_Palma1.jpg
„Naši ljudi na ovom projektu dolaze iz Splita, Rijeke i Zagreba, a priključila nam se i doktorantica iz Osijeka. Ne radimo svi na istoj vrsti zadataka. Posla je puno, pa se radi raspodjela poslova prema osobnim afinitetima i ekspertizama. Primjerice, na kameri radi splitska grupa u suradnji s dijelom riječke grupe. Simulacije rade ljudi iz zagrebačke i riječke grupe, kaže dr. sc. Dario Hrupec, s Instituta Ruđer Bošković, jedan je od devet Hrvata koji rade na ovom projektu. „Projekt je predložen još 2006. godine, a konstrukcija bi trebala početi 2016. Za tako velike projekte, usporedive s LHC-om na CERN-u, uobičajeno faza pripreme traje cijelo desetljeće. CTA će biti jedan od vodećih projekata iz područja astročestične fizike u iduća dva do tri desetljeća. Izuzetna je prilika raditi na takvom projektu, naročito za mlađe ljude, naše buduće doktorande. Raditi u CTA znači biti na fronti istraživanja iz astrofizike, ali i same temeljne fizike“, kaže Hrupec.
 
U projektu izgradnje ovog mega-teleskopa sudjeluju i znanstvenici iz Splita. Uz prof. dr. sc. Nikolu Godinovića tu su još profesori Damir Lelas, Ivica Puljak, te novi student Darko Zarić koji će svoj doktorat raditi na 'Magicu', a svoj hardversko-softverski doprinos radit će na CTA, na razvoju LST teleskopa. Na splitskom FESB-u  trenutno rade na posebnoj kameri za precizni nadzor položaja glavne kamere LST-a, razvoju softvera za kontrolu kvalitete podataka i cjelokupnog detektorskog sustava te na Monte Carlo simulacijama koje su neophodne za odluku o konačnom broju i rasporedu teleskopa. Riječki astrofizičari; izv. prof. dr. Dijana Dominis Prester, dr. Tomislav Terzić i doc. dr. Željka Bošnjak,  zahvaljujući isticanju u radu u sklopu međunarodne kolaboracije MAGIC, dobili su poziv da sudjeluju u dizajnu prototipa LST-1 najvećeg teleskopa CTA niza. Time će Sveučilište u Rijeci uz razvoj temeljnih istraživanja, dobiti priliku za razvoj vrhunske svjetske eksperimentalne opreme i naprednog računarstva s mogućnošću brojnih primjena u razvoju hrvatskog gospodarstva i očuvanju okoliša, zajednički i ravnopravno sa svjetskim znanstvenim velesilama poput primjerice Japana, SAD-a i Njemačke.
 
Kroz rad na dizajnu i konstrukciji ovako zahtjevnog međunarodnog eksperimenta, Hrvatska dobiva priliku za razvoj vještina i kompetencija u području razvoja napredne tehnologije i računarstva s brojnim mogućim primjenama u razvoju gospodarstva te izobrazbu kadrova u međunarodnom kompetitivnom okružju. Uz to, problematika na kojoj radimo u kombinaciji s jakom međunarodnom suradnjom otvara i mogućnost prijave za financiranje međunarodnih projekata s naglaskom na transfer tehnologije.
 

Nives Matijević

U HAZU-u održan komemorativni skup u spomen na akademika Petra Šimunovića

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u ponedjeljak 19. listopada 2015. komemorativni sastanak u spomen na akademika Petra Šimunovića, istaknutog hrvatskog jezikoslovca, onomastičara i dijalektologa u povodu prve godišnjice njegove smrti. Na komemoraciji su bili i potpredsjednici HAZU-a akademik Jakša Barbić i akademik Velimir Neidhardt, glavni tajnik akademik Pavao Rudan, članovi Razreda za filološke znanosti i drugi akademici, članovi obitelji pokojnog akademika Šimunovića i njegovi kolege, prijatelji i štovatelji.
http://www.rodoslovlje.hr/wp-content/uploads/2014/08/simunovic.jpg
Život i djelo akademika Šimunovića predstavio je tajnik Razreda za filološke znanosti akademik August Kovačec koji je istaknuo da je akademik Šimunović sa svojim istraživanjima prezimena, toponima i dijalekata ostavio dojmljivo lingvističko djelo koje će na njega trajno podsjećati. Akademik Petar Šimunović rodio se 19. veljače 1933. u Dračevici na otoku Braču. Od 1961. do umirovljenja 2003. radio je u Akademijinom Zavodu za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku (danas Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje).
 
Za člana suradnika Akademije u Razredu za filološke znanosti izabran je 1983., za izvanrednog člana 1988., a redoviti je član HAZU postao 1991. Bio je tajnik Razreda za filološke znanosti od 2004. do 2010., a od 2011. do smrti 5. kolovoza 2014. član Predsjedništva HAZU. Objavio je preko 400 radova, od čega sam i u suatorstvu tridesetak knjiga. Bio je jedan od glavnih suradnika u izradi Hrvatskog dijalektološkog atlasa, autor Čakavskoga rječnika srednjodalmatinskih govora (u suautorstvu s Matom Hrastom), Čakavskih tekstova (s Reinholdom Oleschom) i velike Retrospektivne onomastičke bibliografije s Valentinom Putancem. Važna su mu djela i Toponimija otoka Brača, Čakavisch-deutsches Lexikon (I – III) u suradnji s Matom Hrastom i Reinholdom Oleschom, Naša prezimena i porijeklo, Leksik prezimena SR Hrvatske s Valentinom Putancem te Hrvatska prezimena zajedno s Franjom Maletićem. Bio je voditelj Akademijina projekta Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas. Bio je i glavni urednik Akademijina časopisa Folia onomastica Croatica i član uredništva časopisa Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Predavao je na poslijediplomskim studijima te na Slavenskom institutu u Kőlnu.
 
„Petar Šimunović bio je utemeljitelj modernog sustava onomastičkih istraživanja u Hrvatskoj kao autonomne znanstvene discipline“, rekao je akademik Kovačec, istaknuvši i njegove zasluge za proučavanje rodnoga Brača i drugih srednjodalmatinskih otoka. Detaljnije je o radu akademika Šimunovića govorila prof. dr. sc. Anđela Frančić, članica suradnica HAZU koja ga je nazvala najvećim hrvatskim onomastičarom nakon Petra Skoka. „Dao je prepoznatljiv biljeg hrvatskoj onomastici koju je digao na svjetsku razinu. Nema područja u onomastici koje nije dotaknuo zahvaćajući duboko u povijest. Zadužio je cijelu hrvatsku znanost i kulturu“, rekla je prof. dr. sc. Frančić, spomenuvši i Šimunovićeve zasluge za toponomastiku grada Zagreba te za istraživanje prezimena hrvatskih iseljenika i manjina u drugim zemljama. Posebno je istaknula Šimunovićeva česta gostovanja u medijima kojima je popularizirao hrvatsku onomastiku i približio je običnom čovjeku.
 
O radu akademika Šimunovića na istraživanju hrvatskih prezimena govorio je akademik Milan Moguš koji je istaknuo da je svojim radom utvrdio postojanje prezimena među Hrvatima još u XII. stoljeću. „Onomastikoni su spomenici ljudskog pamćenja, oni upućuju na naše iskone i govore o našim vezama s drugim narodima, kulturama, ideologijama i jezicima“, rekao je akademik Moguš. Posebno je istaknuo Šimunovićevo djelo Hrvatska prezimena u kojem je uspio pobrojati preko 115.000 prezimena i preko 7000 imena naselja i koje, kako je kazao, predstavlja svojevrstan hrvatski krsni list.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Petak, 22/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1027 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević