Get Adobe Flash player

U Senju održan Kranjčevićev spomen-dan

 
 
Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i u organizaciji Grada Senja i Gradske knjižnice Senj, u utorak 10. studenog u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju održan je Kranjčevićev spomen-dan kojim je obilježena 150. godišnjica rođenja hrvatskog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića i 130. godišnjica izlaska prve njegove zbirke pjesama Bugarkinje. Tim povodom javnosti je predstavljen Rječnik Bugarkinja, treći rječnik posvećen djelu nekog hrvatskog književnika, koji su izradili akademik Milan Moguš i prof. dr. sc. Marko Tadić, član suradnik HAZU. Obraćajući se nazočnima, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić za Kranjčevića je kazao da je bio najdomoljubniji pjesnik u hrvatskoj povijesti s kojim počinje moderna hrvatska poezija i podsjetio na tezu Miroslava Krleže da je Kranjčević bio barjaktar slobode. „Kranjčević je jedna od najvećih osoba u hrvatskoj kulturi i na neki je način zaokružio sliku o Senju kao gradu koji je mnogo učinio za hrvatski narod“, kazao je akademik Kusić, podsjetivši da su u Senju, osim Kranjčevića, rođeni i hrvatski književnici Pavao Ritter Vitezović, Vjenceslav Novak, Milutin Cihlar Nehajev i Milan Ogrizović. Istaknuo je važnost Senja i Senjske biskupije za razvoj hrvatskog glagoljaštva, a spomenuo je i zasluge akademika Moguša, rodom iz Senja, kao istaknutog jezikoslovca i nekadašnjeg predsjednika HAZU. „Budite ponosni na svog sugrađanina Kranjčevića i na svog predsjednika Akademije akademika Milana Moguša“, poručio je Senjanima akademik Kusić.
http://www.vecernji.hr/media/cache/3b/4f/3b4f49eee2bbb947ddc005a7a01bc7a6.jpg
O Kranjčevićevom književnom djelu govorio je akademik Krešimir Nemec koji je kazao da je Kranjčević bio čovjek proturječja i paradoksa, istodobno austrougarski činovnik i hrvatski pjesnik koji je imao uzbudljiv unutarnji, a ne vanjski život. „U Kranjčeviću žive dva pjesnika – pjesnik prorok koji nastavlja tradiciju ilirskih budnica i intimistički pjesnik koji anticipira modernu. Kranjčević se pojavio u vrijeme kad je hrvatska lirika bila u krizi nakon Šenoine smrti i kada je dominirao August Harambašić sa svojim budnicama. Kranjčević prekida s deklamatorskom i nazdravičarskom poezijom i započinje novu dionicu u hrvatskom pjesništvu. Rodoljublje kod njega nije sentimentalno ni ksenofobno, nego je opisano kao čovjekoljublje. Kranjčević je pjesnik velikih tema kao što su odnos čovjeka i Boga, položaj čovjeka u svemiru ili nacionalna nesloboda. Nakon Kranjčevića više ništa nije bilo isto u hrvatskoj poeziji“, poručio je akademik Nemec.
 
Rječnik Bugarkinja predstavili su akademik Milan Moguš i prof. dr. sc. Marko Tadić. Akademik Moguš je podsjetio da su do sada samo dva hrvatska pjesnika dobila rječnike posvećene njihovim književnim djelima – Dobriša Cesarić i Ivan Mažuranić. „Tri vršne točke Kranjčevićeve poezije su čovjek, Bog i domovina, a tri vršne vrijednosti su jednakost, pravda i poštenje“, kazao je akademik Moguš koji je opširnije govorio i o jezičnim osobinama Kranjčevićevih djela.
 

Marijan Lipovac

Najveći dobitnici SAD i Japan, a najveći gubitnici Kina i Europska unija

 
 
Dugo iščekivani tekst Transpacifičkog partnerstva (TPP) konačno je ugledao svjetlo dana. Riječ je o sporazumu žestoko kritiziranom zbog tajnovitosti kojom su bili obavijeni pregovori koji bi trebao ukinuti trgovinske barijere u državama zaslužnim za ukupno 40 posto svjetskog BDP-a. Taj je sporazum ujedno i ostavština američkog predsjednika Baracka Obame za novo američko stoljeće. Naime, neosporno će najveći dobitnici ovim sporazumom biti SAD i Japan, dok su najveći gubitnici Kina i Europska unija. Tako je Global Risk Insights izračunao kako će ukidanjem 18.000 različitih carinskih davanja, koje je dogovorilo 12 pacifičkih država, Kina godišnje gubiti 47 milijardi dolara proračunskih prihoda i 57 milijardi dolara prihoda od izvoza. EU bi pak godišnje do 2025. godine trebao ostati bez tri milijarde dolara proračunskih prihoda i 38 milijardi prihoda od izvoza.
http://globalriskinsights.com/wp-content/uploads/2013/12/leaders_of_tpp_member_states-677x316_c.jpg
Amerika piše pravila
 
Riječ je svakako i o novoj viziji svijeta u kojem bi SAD zahvaljujući TPP-u, ali i Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), sličnom ugovoru koji SAD pregovara s EU-om, Washington dodatno izolirao Rusiju i Kinu. Da je Kina namjerno isključena iz pregovora o TPP-u potvrđuje i izjava američkog predsjednika Obame, koji je, javlja CNBC, rekao: "Kada više od 95 posto naših potencijalnih klijenata i kupaca živi izvan naših granica, ne možemo dopustiti državama poput Kine da pišu pravila svjetskog gospodarstva. TPP će osigurati da SAD pišu ta pravila".
 
Sam pregovarački proces oko TPP-a je bio prilično dug. Njegova zigota je nastala još 2006. kada su Brunei, Čile, Singapur i Novi Zeland potpisali Sporazum o transpacifičkom strateškom ekonomskom partnerstvu. Krenuli su pregovori o TPP-u pod paskom SAD-a, a u koje su se uključili Japan, Meksiko, Kanada, Australija, Vijetnam, Malezija i Peru. "Iako postoje brojne poveznice, postoje i brojne razlike između atlantskog i pacifičkog sporazuma. TPP je pregovaran između SAD-a i 11 zemalja koje imaju vrlo različite političke sustave, od komunističkog Vijetnama do neoliberalne Australije. Razlikuju se i njihovi standardi zaštite radničkih prava, okoliša, potrošača, tržišnog natjecanja itd. Rezultat toga je da iste one strahove koje Europljani imaju prema potencijalnom sniženju naših standarda prema američkima, Amerikanci imaju prema svojim budućim pacifičkim partnerima.
 
Dodajmo tome činjenicu da su SAD usred izborne godine, "što će sigurno zakomplicirati proces ratifikacije u Kongresu", rekla nam je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan. Da bi tu moglo biti ozbiljnih problema pokazuje i činjenica da se TPP-u protivi Hillary Clinton, najizglednija kandidatkinja demokrata za predsjedničke izbore, pa bi Obama mogao imati ozbiljan problem s prikupljanjem dovoljno ruku za potvrdu toga sporazuma. Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula rekao nam je kako najnovije informacije potvrđuju već viđenu zabrinutost ekološkim standardima i sustavom zaštite investitora u slučaju spora s državom, zbog čega ne očekuje vrlo brzu ratifikaciju TPP-a. Iste strahove koje imaju Europljani prema američkim standardima imaju i Amerikanci prema svojim pacifičkim partnerima
 
Jednostavniji pregovori o TTIP-u
 
No kako doznajemo od Borzan kada je u sklopu delegacije Europskoga parlamenta bila u posjetu Washingtonu ranije ove godine, sugovornici u State Deparmentu i Kongresu su im otvoreno rekli da je za njih TTP prioritet, između ostalog i zato jer smatraju da će pregovori s EU teći jednostavnije jer se radi o zajednici sličnijoj SAD-u. Smatra da sada, kada je TTP ispregovaran, možemo očekivati da će američka strana više diplomatskih i političkih resursa usmjeriti prema TTIP-u. "TTIP je način da se povrati trgovinska ravnoteža i realnost je da je TPP na neki način sredstvo pritiska na EU. No, pregovarači Europske komisije imaju jasan mandat od država članica i Europski parlament je jasno rekao koje su crvene linije preko kojih se ne smije prijeći.
https://pbs.twimg.com/media/CTDy6xvUAAAB6zI.png
U pregovorima obje strane moraju popustiti, no ako vidimo da je cijena sklapanja sporazuma previsoka u kontekstu sniženja europskih standarda, ne ćemo ga podržati", rezolutna je Borzan. Picula ističe kako Europska unija ne smije pasivno promatrati sa strane najnovija zbivanja. Ukazuje na činjenicu je da će se 90 % svjetskog rasta ostvariti izvan EU-a, a 30 milijuna poslova već direktno ovisi o izvozu. Zato ne čudi ni sve aktivniji pristup Europske komisije prema trgovinskim sporazuma koji su se nametnuli kao jedan od prioriteta. "Najnoviji cilj je, osim nastavka rada na TTIP-u, postavljanje jasnih ciljeva u trgovini s Kinom te pokretanje trgovinskih sporazuma s Australijom, Novim Zelandom, Filipinima i Indonezijom kao i modernizacija postojećih sporazuma s Turskom, Meksikom i Čileom. Ne treba zaboraviti ni TiSA-u (Trade in Services Agreement) u kojem EU sa 24 zemlje raspravlja o liberalizaciji uslužnih djelatnosti koje generiraju 70 % BDP-a", doznajemo od Picule. Kao i Borzan napominje da pritom, kvaliteta sadržaja ne smije biti dovedena u pitanje vremenskim rokovima. Jednako tako, senzacionalističke izjave o špijunskim sobama i teorijama zavjere ne smiju biti poluga za sabotažu. "TTIP i ostali sporazumi mogu biti od velike koristi za male i srednje poduzetnike koje postojeće administrativne barijere uvelike ograničavaju, pa samim time i za Hrvatsku", zaključuje Picula.
 

Tomislav Oharek, Poslovni dnevnik

Zvonko Kusić: Bio je gigantska figura hrvatske povijesti u teškim vremenima za hrvatski narod čiji značaj je prešao granice Hrvatske

 
 
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić sudjelovao je u srijedu 4. studenog u akademskom razgovoru (colloquium academicum) na temu Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja održanom u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta.
U svom je izlaganju akademik Kusić Stepinca je usporedio s Josipom Jurjom Strossmayerom, kazavši da je poput njega bio gigantska figura hrvatske povijesti u teškim vremenima za hrvatski narod čiji značaj je prešao granice Hrvatske. Podsjetio je da se Stepinac tijekom života susreo s četiri totalitarna režima – za studija u Rimu od 1924. s talijanskim fašizmom, po povratku u domovinu 1931. s kraljevskom diktaturom, 1941. s ustaškom Nezavisnom Državom Hrvatskom te 1945. s komunističkom Jugoslavijom te da je uvijek bio u sukobu s postojećim režimom.
 
Akademik Kusić je istaknuo Stepinčevo pomaganje progonjenim Židovima još prije početka Drugoga svjetskog rata. „Iako je u početku pozdravio uspostavu NDH kao hrvatske države, zauzeo je kritičan stav prema ustaškom režimu i to javno, vrlo jasno i glasno, te je spasio mnoge progonjene Židove, Srbe i komuniste. U našem dijelu Europe, ali i u cijeloj okupiranoj Europi nije bilo čovjeka takve čvrstine koji bi se usudio to činiti, zbog čega mu je život bio ugrožen, a ustaške vlasti su tražile njegovu smjenu. Dolaskom militantnog ateizma 1945. Stepinac ostaje čvrsto na braniku hrvatske Crkve i hrvatskog naroda. Napadajući Stepinca komunisti su napadali i Katoličku Crkvu i ideju hrvatske slobode. Vlasti su ga suđenjem na montiranom procesu htjele zastrašiti, no on je postao simbol nade i otpora i pozicionirao se kao simbolički vođa hrvatskog naroda. Time je Katolička Crkva, koja je stoljećima bila supstitut hrvatske državnosti nastavila tu ulogu i pomogla hrvatskom narodu prebroditi jedan od njegovih najtežih trenutaka. Stepinac je odbio otići u Rim i ostao uz svoj narod i narod uz njega, a narod je uvijek najviši sud“, rekao je akademik Kusić. Za Stepinca je kazao da je snagu crpio iz duboke vjere. „Nije mrzio ni svoje progonitelje i ta njegova čvrstoća i snaga ušla je u identitet cijelog naroda. Stepinac je nadživio i svoje progonitelje i njihove argumente te nam i danas poručuje što je Hrvatska, što je hrvatska Katolička Crkva i što je hrvatska sloboda. Stoga spada među najznamenitije Hrvate“, zaključio je akademik Kusić.
 
U akademskom razgovoru sudjelovali su i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc.  Damir Boras, predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, zamjenik ravnateljice Hrvatskog instituta za povijest prof. dr. sc. Gordan Ravančić, ravnateljica Staroslavenskog instituta dr. sc. Marica Čunčić, predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. sc. Božidar Petrač, prof. dr. sc. Stipe Botica s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i postulator Stepinčeve kauze mons. dr. sc. Juraj Batelja. Pozdravnu riječ sudionicima skupa, među kojima je bio i apostolski nuncij Alessandro D D'Errico, nekoliko hrvatskih biskupa, predstavnici političkog života i diplomatskog zbora te brojni profesori, studenti i ostali građani, uputio je veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
 

Marijan Lipovac, Ured za odnose s javnošću i medije HAZU-a

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Ponedjeljak, 16/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 904 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević