Get Adobe Flash player

U HAZU-u održano predavanje Rudolfa Stracaboška Uloga liderstva i menadžmenta u razvoju Hrvatske

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 14. siječnja održano je predavanje Uloga liderstva i menadžmenta u razvoju Hrvatske mr. sc. Rudolfa Stracaboška koji je na osnovu svog iskustva u vođenju međunarodnih tvrtki i projekata govorio o mogućnostima razvoja Hrvatske utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama.
Rudolf Stracaboško
 
„Hrvatska treba iskoristiti svoje komparativne prednosti, pa čak i neke navodne nedostatke, kao što je široka naobrazba koja danas može biti prednost jer se traži multidisciplinarnost. Vjerujem da u Hrvatskoj postoje kapaciteti za ravnopravno uključivanje u natjecanje na otvorenom međupovezanom, međuovisnom svjetskom tržištu. Za ravnopravno natjecanje na svjetskoj sceni svi dionici hrvatskog društva, od vlade preko tvrtki do pojedinaca, moraju odmah i bitno poboljšati svoju učinkovitost. Imamo kvalitetne ljude, ali nedostaje nam liderstvo i menadžment. Iskustva pokazuju da čak i najbolja strategija i akcijski planovi budu neuspješni ako njihovu implementaciju ne nadgledaju oni koji su ih postavili i ako za provedbu nitko ne odgovara. Potrebno je izabrati jedan model i krenuti i to će pokrenuti sve ostalo“, kazao je Stracaboško iznijevši primjere poslovanja uspješnih tvrtki koje počivaju na stručnom znanju i iskustvu. „Proizvodi se mogu kupiti, ali ne može se kupiti motivacija i inovativnost. Tvrtke se ne smiju oslanjati na staru slavu i primjenjivati rješenja koja su vrijedila jučer smatrajući da će vrijediti i sutra“, rekao je Stracaboško. Govoreći o uspjehu Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da se u toj zemlji cijeni kreativan duh pojedinaca te postoji veća spremnost za preuzimanje rizika nego drugdje, a inovacije brzo nalaze primjenu na tržištu.
 
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić u uvodnom je izlaganju kazao da je razvoj Hrvatske i svake druge zemlje povezan s tehničkom inteligencijom koja je uvijek bila nositelj razvoja civilizacije i kulture. „U SAD-u i Japanu 40 posto menadžera su inženjeri. Radi se o ljudima koji drugačije razmišljaju i koji su bitni za razvoj društva, a u Hrvatskoj su u zadnjih 25 godina, s nestankom velikih industrijskih pogona, inženjeri iščeznuli s društvene scene i iz upravljačkih struktura, gdje su nekad bili značajno zastupljeni. Kaže se da krizu ne mogu riješiti stručnjaci, nego državnici, a čini se da mi po svom mentalnom sklopu više volimo državnike od kojih očekujemo magična rješenja“, rekao je akademik Kusić. Istaknuo je i važnost obrazovanja u kojem će važnu ulogu imati predmeti iz STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Predsjednik Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU akademik Marin Hraste istaknuo je važnost rasprava o ovakvim temama za cijelo društvo i njihovu popularizaciju, čemu svoj prilog daje i Hrvatska akademija kroz dijalog s javnošću.
 
Mr. sc. Rudolf Stracaboško diplomirao je na studiju strojarstva, smjer termotehnika,  na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i ondje magistrirao u području energetike. Radio je u tvrtkama Jugoturbina – Trgovina i inženjering u Karlovcu te Končar – Generatori i motori u Zagrebu, a deset je godina bio asistent na strojarskoj grupi predmeta na Tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru je nastavio u inozemstvu, gdje je radio na rukovodećim položajima u tvrtkama ABB na Novom Zelandu i u Švicarskoj te ALSTOM u Švicarskoj i Nizozemskoj. Tijekom karijere sudjelovao je na oko 150 svjetskih projekata električnih.
 

Marijan Lipovac

Hrvatska će godišnje za »Balkanski centar znanosti« davati 28.000 eura

 
 
Sedam godina od začetka ideje o osnivanju zajedničkog međunarodnog Centra za istraživanje i inovacije zapadnog Balkana, ona je pred realizacijom: sedam zemalja potpisnica - Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Srbija - uskoro bi trebale početi raditi na zajedničkim znanstvenim projektima. Očekuje se da će Srbija za koji dan ratificirati ugovor istovjetan onomu kakav su dosad potvrdile Hrvatska i BiH. Ugovornom ratifikacijom još jedne (četvrte od ukupno sedam) članica, s radom može početi WEIS - Western Balkans Research and Innovation Centre sa sjedištem u Splitu. Upućeni očekuju da će se to dogoditi početkom proljeća.
http://public.mzos.hr/lgs.axd?t=16&id=23742
Sjedište WEIS-a bit će na splitskim Bačvicama i riječ je, doznajemo, o prostoru od 300-tinjak kvadrata, useljivom nakon manjih adaptacija. Organizaciju će voditi direktor izabran na međunarodnom natječaju, zajedno s dva zamjenika, pri čemu će direktor WEIS-a dobiti diplomatski status.
 
Republika Hrvatska prva je zemlja potpisnica Ugovora o Centru za istraživanje, međunarodnoj, nezavisnoj organizaciji u regionalnom vlasništvu sedam zemalja zapadnoga Balkana. Hrvatski sabor 25. rujna prošle godine donio je i poseban zakon kojim je potvrdio osnivanje WEIS-a, a da je riječ o bitnom projektu za znanost navedeno je i u izvješću Vlade o mandatu Zorana Milanovića. Stvaranje zajedničkog znanstvenog centra u planu je od 2009., točnije od sarajevskog potpisivanja Deklaracije o zajedničkoj suradnji u znanosti i inovacijama. WEIS će imati status međunarodne organizacije i provodit će regionalnu suradnju na području inovacija i istraživanja, omogućujući time zajedničko sudjelovanje zemalja zapadnog Balkana u bitnim projektima Europske unije.
Glavni cilj WEIS-a je osnažiti suradnju regije u znanosti, tehnologijama i inovacijama, poticati suradnju domaćih znanstvenika i istraživača u inozemstvu s posebnim naglaskom na znanstvenu dijasporu.
 
Osnivanje Centra, kao i izradu Strategije istraživanja za inovacije zapadnoga Balkana, tehnički je pomogla Europska komisija.
- S aspekta znanosti, vjerujem da će Centar biti vrlo koristan i omogućit će nam financiranje znanstvenih projekata i umrežavanje znanstvenika - kaže Roko Andričević, zamjenik ministra znanosti u tehničkoj Vladi i aktivni podupiratelj projekta. Osvrćući se na pojedinačne otpore koji su se proteklih godina javljali zbog novog okretanja regiji, Andričević kaže da je riječ o zabludi: činjenica da sedam zemalja zapadnog Balkana osniva zajednički znanstveni centar ne znači da one ne će imati partnere iz Europe i svijeta.
 
Norveška, primjerice, planira uložiti u WEIS 10 milijuna eura i uključiti svoje nacionalne partnere u projekt.
- Ne, ne okrećemo se regiji, jer znanost nema granica. Interes je da se ovo područje poveže znanstveno i čitav projekt mogao bi biti financijski melem. Ne isključujem mogućnost da se kao regija povežemo i s partnerima iz SAD-a - kaže Andričević.
Godišnji trošak - Hrvatska će financirati s 28.000 eura
Svaka država ima godišnju obvezu ulaganja u WEIS u iznosu ovisnom o visini BDP-a. Hrvatska će, prema riječima Roka Andričevića, izdvajati godišnje 28.000 eura, dok će se iznosi drugih država spuštati do najmanjeg od oko 15 tisuća eura. Naplata počinje paralelno s početkom funkcioniranja Centra na Bačvicama.
Kako stoji u Vladinu izvješću o proteklom mandatu, u državnom proračunu za 2016. za WEIS je isplaniran iznos od ukupno 370.000 kuna.
 

Mirela Lilek, Jutarnji list

Predavanje i rasprava o krizi u daljnjem razvitku Europske unije

 
 
U organizaciji Kabineta za pravo, politiku i sociologiju „Juraj Križanić“ Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u srijedu 20. siječnja u palači HAZU-a održano je predavanje i rasprava o krizi u daljnjem razvitku Europske unije pod naslovom Kraj Europske unije?
http://www.vecernji.hr/media/cache/18/d0/18d0bb1d2c1587350b435182ee5d22c8.jpg
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić u uvodnom je govoru istaknuo da se EU nalazi u teškoćama i izazovima zbog financijske krize koje je dodatno pojačala izbjeglička kriza. „To dovodi do jačanja radikalizma i populizma te dovodi u pitanje vrednote na kojima EU počiva, prije svega Schengenski sustav i slobodu kretanja. Sva rješenja koja se nude zapravo su polovična“, kazao je akademik Kusić, poručivši da unatoč krizi u njenom funkcioniranju HAZU čvrsto stoji uz EU. Podsjetio je da je Akademija još 2007. i 2011. organizirala skupove o EU na kojima se govorilo i o dilemama koje bi se mogle pojaviti. Uoči referenduma o ulasku Hrvatske u EU, Akademija je na izvanrednoj skupštini 18. siječnja 2012. pozvala hrvatske građane da na referendumu podrže pristupanje Hrvatske Uniji, a u travnju 2015. pod pokroviteljstvom HAZU održana je rasprava o budućnosti EU u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose i inicijative New Pact for Europe na kojoj su se okupili predstavnici Europske komisije, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, zastupnici u Hrvatskom saboru, dužnosnici Vlade te stručnjaci koji se bave europskim integracijama, političkim i gospodarskim temama. Akademik Kusić je upozorio da je u Hrvatskoj još uvijek slab osjećaj europskog identiteta, zbog čega se Europsku uniju doživljava kao vanjskopolitičku temu.
 
Akademik Zvonko Posavec govorio je o političko-pravnim temeljima Zapadne Europe, počevši od borbe između svjetovne i duhovne vlasti na prijelazu iz 11. u 12. stoljeće, preko engleske Magne charte libertatum koja 1215. proklamira osiguranje procesne zaštite prava, humanizma i renesanse koji uklanjaju transcendentnost u odnosu među ljudima do prosvjetiteljstva u 18. stoljeću kada se svi autoriteti podvrgavaju preispitivanju ili kritici. „Identitet Zapadne Europe počiva na odvojenosti svjetovne i duhovne vlasti, vladavini prava, neotuđivosti ljudskih prava i suverenitetu naroda realiziranom u nacionalnim državama. U 19. i 20. stoljeću nacionalne države proizvele su nečuvene sukobe, od kojih je najgori bio Drugi svjetski rat nakon kojeg se ustanovilo da nacionalne države svojim sukobima ne mogu riješiti aktualne probleme te se počinju izgrađivati supranacionalni identiteti“, rekao je akademik Posavec, dodavši da EU ne može funkcionirati po modelu nacionalne države jer ne postoji europski narod, zbog čega ne može imati niti svoj ustav.
 
Prof. dr. sc. Goran Gretić govorio je o krizi ujedinjenja europskih država te o Latinskom imperiju kao mogućoj alternativi sadašnjeg ustrojstva EU. Radi se o konceptu koji je 1945. osmislio francuski filozof Alexandre Kojève prema kojem bi se Francuska, Italija i Španjolska gospodarski i politički ujedinile te se otvorile drugim zemljama Mediterana, stvarajući tako protutežu Njemačkoj i Velikoj Britaniji i njihovom sustavu vrijednosti. Prema Gretićevim riječima, koncept Latinskog imperija uključivanjem zemalja sjeverne Afrike riješio bi pitanje kolonijalnog nasljeđa tog dijela Mediterana koji je danas jedan od glavnih problema sigurnosti u svijetu. Dijelom je taj koncept ostvaren osnivanjem Mediteranske unije 2008. na inicijativu tadašnjeg francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Gretić je istaknuo da bi kroz neke elemente koncepta Latinskog imperija mogli biti riješeni aktualni problemi u funkcioniranju Europske unije i podjele između njenog sjevera i juga.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Četvrtak, 17/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 784 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević