Get Adobe Flash player

COP 21 - Sastanak na vrhu čelnika Ujedinjenih naroda posvećenog klimatskim promjenama

 
 
Dok je Europa na nogama zbog još jednog smrtonosnog terorističkog napada, Parizu će biti teško misliti na bilo što osim na sljedeća 24 sata. No uskoro u francusku prijestolnicu počinju stizati izaslanici za preliminarne sastanke uoči skupa COP21, sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda posvećenog klimatskim promjenama koji će početi 30. studenog uz svu pompu koja prati okupljanja svjetskih čelnika. Postoji izvjesna simetrija između dvaju događanja koja nadilazi zadatak iz noćnih mora pred kojim se nalaze preopterećene francuske sigurnosne službe. Kao što je istaknuo britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond u važnome govoru u Sjedinjenim Državama samo nekoliko dana prije pariških napada prošlog petka: „Neobuzdane klimatske promjene...mogle bi imati katastrofalne posljedice poput porasta globalnih temperatura, što bi pak moglo dovesti do porasta razine mora i golemih kretanja ljudi koja bi potaknula sukobe i nestabilnost.”
http://www.nrg4sd.org/wp-content/uploads/2015/06/logo-cop21-hp.jpg
Postoje razlozi za optimizam u vezi s korisnim ishodom tih pregovora, osobito zahvaljujući odlučnosti tima predsjednika Obame da isporuči dogovor s nekom vrstom pravne snage. No svaki će dogovor biti tek znak za početak procesa, a ne njegov kraj. Svijet je nešto naučio iz proteklih neuspjeha. Novost u tome da se svaku zemlju zasebno zatraži da odredi doprinos na nacionalnoj razini na koji bi se obvezala uoči COP 21 sastoji se u tome da se na taj način smanjuje prostor za cjenkanje, barem zasad. Veliki govor britanske ministrice energetike Amber Rudd od srijede, kojime se postavio rok za obustavu rada elektrana na ugljen do 2025., naglasit će taj osjećaj obveze i trebao bi doprinijeti stvaranju zamaha prije pregovora, iako je riječ tek o maloj nadogradnji politika koje je ministrica naslijedila. Ujedno se radi o nužnoj ponovnoj afirmaciji obećanja konzervativaca o zelenijoj opskrbi električnom energijom koja se počinjala doimati upitnom nakon što su torijevci odlučili dokinuti subvencije vjetroelektranama i solarnim elektranama neočekivano rano, što je naišlo na brojne kritike.
 
Rudd je kazala da preoblikuje britansku energetsku politiku, a ako joj to ne polazi sasvim za rukom, ministrica je barem složila više ili manje koherentan obrazac iz fragmenata koji su se pojavili od izbora u svibnju. To je plan. No sa svim njegovim proturječjima i uvjetnim obvezama, ne može se reći da je riječ o jasnome izlazu iz tzv. energetske trileme, odnosno ravnoteže koju valja postići između sigurnosti, održivosti i priuštivosti. Uzmimo za primjer obvezu povlačenja ugljena u sljedećih 10 godina: taj je plan preuzet uz zadršku koja se odnosi na činjenicu da se neće provesti, osim ako ne bude jasne i pouzdane alternative. S obzirom na stalnu nesigurnost u vezi s novim nuklearnim elektranama (koje će, prema planu ministrice Rudd, biti ono što sprečava gašenje mreže kada dođe do dekarbonizacije opskrbe električnom energijom), to podrazumijeva nove elektrane na plin, koji je manje prljav od ugljena, ali je ipak fosilno gorivo čije količine nisu neograničene. Plan će podrazumijevati i iskorištavanje plina iz škriljevca, koji je zasad u Ujedinjenom Kraljevstvu sasvim neispitan, a već izaziva političku neuralgiju. Ako će plin biti srž energetske opskrbe nakon 2030., kada bi struja trebala postati dekarboniziranom, onda se mora usmjeriti znatan novac u razvoj pohranjivanja i skladištenja ugljika (CCS). CCS je u govoru ministrice Rudd zavrijedio tek jedan spomen.
http://i0.wp.com/www.politicususa.com/wp-content/uploads/2015/11/Climate-Conference-1.jpg?resize=480%2C270
Što se tiče odluke o povlačenju subvencija za obnovljive izvore energije, ona se branila kao dio nužnog pomaka prema tome da se zelena energija učini konkurentnijom uz pomoć drugih goriva, unatoč tome što je to nešto što nuklearna energija neće biti u dogledno vrijeme. Međutim, bilo je nešto dobrih vijesti za obnovljive izvore energije: biti će subvencija za nove vjetroelektrane na otvorenome moru u slučajevima u kojima se mogu natjecati s cijenom novih nuklearnih elektrana. Loše vijesti glase da su troškovi proizvodnje električne energije iz morskih vjetroelektrana u dvije godine pali za trećinu, no ostaje problem transporta energije.
 
Dekarbonizacija opskrbe energijom pokazuje se teškim zadatkom. No predstavlja manji izazov nego odvikavanje nacije od plinskog grijanja i automobila na dizel i benzin. Time se najveći teret smanjenja emisija ugljika prebacuje na proizvodnju električne energije. Najjeftiniji način da se u tome uspije, način na koji bi se najviše utjecalo na živote potrošača i na koji bi se najviše smanjili njihovi računi za potrošnju energije bio bi da se poveća energetska učinkovitost. Čini se da je Rudd ostavila taj dio svojeg plana u ladici.
 
Britanija u Parizu ipak može dati pozitivnu poruku, a to mogu biti samo dobre vijesti. No svijet još nije smislio način da zadrži globalno zagrijavanje na razini manjoj od kritičnih dva stupnja Celzijeva. Pravi će se pregovori u Parizu voditi oko praćenja i provedbe usklađivanja i uspostave formule za povećanje obveza u budućnosti. Plan ministrice Rudd, koji snažan naglasak stavlja na plin, a izbjegava učinkovitost, učinit će sljedeći korak u smanjenju emisija ugljika u Ujedinjenom Kraljevstvu težim nego što bi trebao biti.
 

The Guardian, Uredništvo

Prava matematika uvijek je bila i lijepa, a prava je umjetnost uvijek bila i istinita

 
 
Govor na međunarodnoj konferenciji "MIA 2015." u Mostaru
Poštovana rektorice,
poštovani sudionici matematičke konferencije Matematičke nejednakosti i primjena čast mi je pozdraviti vas vrhunske svjetske matematičare u ime svih studenata, osoblja, asistenata i profesora Fakulteta prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i zaželjeti vam iskreno od srca: dobro nam došli. Svojom nazočnošću i svojim sudjelovanjem učinili ste iznimnu čast fakultetu, Sveučilištu u Mostaru, našemu gradu i Bosni i Hercegovini.
http://res.cloudinary.com/www-hercegovina-info/image/upload/c_fit,f_auto,h_251,q_60,w_430/bez-naslova_82955469.jpg
Mario Vasilj
 
Ovom konferencijom slavimo šezdeseti rođendan profesora: Nevena Elezovića, Marka Matića i Ivana Perića i njihov doprinos matematici, ali i matematiku kao zaseban jezik kojim možemo govoriti o sebi i svijetu te njezine spoznaje koristiti kao iznadvremenske istine primjenjive u vremenu i prostoru. Nadam se da će ova konferencija biti poticaj našim studentima da još jače i dublje proučavaju i uče i da će ovih dana u druženju s vama osjetiti onaj unutarnji zov znanstvenika: traženje istine. Vi neumorno ustrajavate na tom putu i stoga vam hvala što ste nam učinili čast i u ovako velikom broju sa svih strana svijeta došli u naš grad i na naš fakultet. Znam, da ćete vi puno skromnije od mene komentirati ovaj vaš susret kao okupljanje koje vam omogućava da još jednom razmijenite vlastite spoznaje, razmotrite vlastite uvide i razgovarate o vlastitim iskustvima. Kao matematičari bavite se mnogim stvarima, ljudima izvan struke, teško razumljivim. To vas čini posebnima i izdvaja vas iz našega kruga kojemu se vraćate kao potreba da na temelju vaših spoznaja uopće možemo shvaćati svijet u kojem živimo i prirodu koja nas okružuje.
 
Jedan od naših hrvatskih matematičara, Vladimir Devidé, izrekao je misao da je prava matematika „uvijek bila i lijepa, a prava je umjetnost uvijek bila i istinita“ pa vam mi u ovim zajedničkim inspirativnim druženjima priželjkujemo iznimnu bliskost s ljepotom i istinom. Lav Tolstoj je tvrdio da je jedan matematičar rekao „da zadovoljstvo leži – ne u otkrivanju istine, nego u njezinu traženju“ i stoga vam želimo da u ovo vrijeme provedeno zajedno osjetite ne samo to zadovoljstvo nego i zadovoljstvo ljudskog druženja i našeg gostoprimstva. Naša je želja da se ugodno osjećate i da u međusobnim ljudskim kontaktima, i kontaktima sa svima koje na našem fakultetu i u našem gradu ostvarite, pronađete onu klicu ljudskoga zajedništva koja nas čini plemenitijima i nama samima razotkriva ono najljepše u nama. Ljudi smo u pravom smislu riječi tek onoliko i onda kada u nama ljubav nadvlada sve druge osjećaje i učini da činimo njome vođeni. I sve što iz ljubavi činimo bit će veličanstveno od prijateljske geste do nove matematičke teorije. Mi vam želimo plodonosan rad i ugodno druženje. Na koncu neka mi bude dopušteno posebno pozdraviti našeg prijatelja, gosta i domaćina akademika Josipa Pečarića. Još jednom dobro nam došli, svako vam dobro, i živjeli.
 

Prof. dr. sc. Mario Vasilj, dekan Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Mostar, predsjednik Organizacijskog odbora međunarodne konferencije MIA 2015.

https://www.youtube.com/watch?v=UW4fGOQDNIY
https://www.youtube.com/watch?v=Wq6dKQvBBFk

Znanstveni skup posvećen hrvatskom književniku Marijanu Matkoviću

 
 
U organizaciji Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU-a i Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU.a u srijedu 25. studenog održan je znanstveni skup posvećen hrvatskom književniku Marijanu Matkoviću povodom stote godišnjice njegova rođenja. Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je Matkovića nazvao velikanom hrvatske književnosti i podsjetio da je doprinos hrvatskoj kulturi dao ne samo kao dramski pisac i esejist, nego i kroz obnašanje dužnosti predsjednika Društva hrvatskih književnika, šefa kulturno-umjetničkog odjela Radio Zagreba, intendanta HNK-a u Zagrebu, umjetničkog direktora Zagreb filma i jednog od osnivača Dubrovačkih ljetnih igara. Marijan Matković u Akademiju je ušao 1950. kao dopisni član, a redoviti član postao je 1960. te je od 1954. do 1978. obnašao i dužnost tajnika Razreda za književnost, a od 1974. do smrti 1985. bio je i voditelj današnjega Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Matković je 1962. pokrenuo Akademijin književni časopis Forum i bio mu urednik sve do smrti, a na njegov poticaj Zavod je 1975. pokrenuo i svoj časopis Kroniku. Akademik Kusić je kao veliku Matkovićevu zaslugu istaknuo prebacivanje teatrološke građe iz HNK u Zagrebu u Zavod 1966., čime je Akademija dobila jednu od svojih najvrjednijih arhivskih zbirki. „Kao esejist bio je jedan od najvećih, uz Antuna Gustava Matoša i Miroslava Krležu. Upravo je Matković zaslužan za reafirmaciju Matoša u vrijeme kad ga se prešućivalo“, rekao je akademik Kusić, spomenuvši i Matkovićev rad na objavljivanju sabranih djela Vladimira Nazora, kao i Ive Vojnovića koje nije uspio dovršiti.
http://www.enciklopedija.hr/Ilustracije/PE_M019.jpg
Marijan Matković
 
Tajnik Razreda za književnost akademik Pavao Pavličić kazao je da je Marijan Matković jedan od pisaca koji se vratio, budući da se u zadnje vrijeme mnogo čita i spominju se njegove zasluge. „Matković je sretno prebrodio svoj boravak u čistilištu, vratio se među nas i na nama je da ga reafirmiramo“, rekao je akademik Pavličić koji je istaknuo da je osim dramama i esejima Matković kao književnik značajan i po svojim putopisima koji su u hrvatskoj književnosti nedovoljno afirmirani.
 
Povodom stote godišnjice rođenja Marijana Matkovića u Knjižnici HAZU-a postavljena je i izložba o njemu čiji je autor dr. sc. Branko Hećimović, voditelj Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU, a postavljena je i izložba povodom 40. godišnjice časopisa Kronika čiji autori su dr. sc. Ana Batinić i Željko Trbušić.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Četvrtak, 18/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 972 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević