Get Adobe Flash player

Povećana svijest o svim opasnostima trgovinskih sporazuma

 
 
U razdoblju od 10. do 17. listopada 2015. održat će se „Međunarodni dani aktivnosti“ s brojnim decentraliziranim kao i centraliziranim aktivnostima i akcijama diljem Europske unije i Sjeverne Amerike. „Međunarodni dani aktivnosti“ održat će se s jasnom namjerom i glasnom porukom da ne želimo trgovinske sporazume poput TTIP-a i CETA-e jer će oni bitno ugroziti naša prava – demokratska prava, prehrambenu suverenost, zapošljavanje, radnička prava i zaštitu okoliša. Najveće aktivnosti planiraju se u Njemačkoj i Nizozemskoj, dok će se u Bruxellesu (15.-17. listopada) održati veliki prosvjedni marš protiv 'EU Summita' na kojem će europski građani jasno i glasno reći 'NE' siromaštvu, nejednakosti i TTIP-u. Istovremeno, prosvjedi će se održavati i diljem Sjeverne Amerike, uključujući naravno i SAD.
http://osnabrueck-alternativ.de/wp-content/uploads/2014/10/TTIP-CETA-Stop.jpg
U cijeloj Europi a ne samo u Europskoj uniji, znatno je povećana svijest o svim opasnostima trgovinskih sporazuma kao što su Transatlantski sporazum o trgovini i partnerskom ulaganju poznatiji kaoTTIP te CETA, trgovinski sporazum između Europske unije i Kanade.
 
'Europska građanska inicijativa' ('European Citizen's Initiative') objavila je 7. listopada 2015. značajnu vijest: ukupno je sakupljeno više od tri milijuna potpisa građana (točan broj: 3.263.920) protiv sporazuma TTIP i CETA. U isto vrijeme prosvjedovat će i građani diljem Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Pacifika koji su se ujedinili snažno kao nikada do sada i jasno će se suprotstaviti trgovinskim i drugim sporazumima: TTIP, CETA, a naročito Transpacifičkom partnerstvu/TPP između SAD-a, Kanade i određenih azijskih država, TiSA – Trade in Services Agreement.  
 
TiSA je međunarodni sporazum o trgovini usluga između 24 strane, uključujući EU i SAD, a odnosi se na liberalizaciju i privatizaciju javnih usluga, u prvom redu to su bankarstvo, zdravstvo i transport. TiSA je pokrenuta na inicijativu SAD-a 2012. Pregovori o sporazumu TiSA vođeni su uglavnom u tajnosti, a kritika pregovora o sporazumu TiSA znatno je porasla nakon objave tajnog dokumenta od strane WikiLeaksa u lipnju 2014. Pregovori o sporazumu TTIP vođeni su također velikim dijelom u tajnosti: samo u fazi priprema za pregovore o ovom sporazumu održano je prema službenim podatcima EU-a 590 sastanaka između predstavnika Europske Komisije i korporativnih lobista.
 
U javnosti se tvrdi kako će navedeni sporazumi doprinijeti gospodarskom rastu i stvaranju novih radnih mjesta. U SAD-u američka javnost ima i te kako negativna iskustva sa Sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini (North American Free Trade Agreement/NAFTA, potpisan 1994.) koji je uzrokovao gubitak više od 800.000 radnih mjesta. (Za više informacija, molim pogledati tekst objavljen na portalu Hrvatskog fokusa 3. 4. 2015.: „Globalni prosvjed protiv trgovinskih sporazuma“).
 
TTIP nije samo trgovinski sporazum između EU-a i SAD-a kako se najčešće smatra i predstavlja u javnosti, TTIP podrazumijeva i usklađivanje propisa o sigurnosti i radnog prava s obje strane Atlantika. TTIP se odnosi i na ograničavanje slobode kretanja ljudi budući je kretanje zamišljeno u vidu odredbe „MODE 4“ tj. „prisustvo fizičkih osoba jedne zemlje na teritoriju neke druge zemlje.“ U navedenim pregovorima koji su u tijeku na mobilnost i migraciju gleda se samo s ekonomskog gledišta. Temeljno pravo na slobodu kretanja ovdje se ne pojavljuje kao takvo, tvrde oni dobro upućeni te upozoravaju: „Kretanje roba i kapitala imati će veće slobode od kretanja ljudi.“ Predviđa se i progresivno nestajanje javnih službi i priprema se njihova privatizacija tehnikom zvanom „negativna lista,“ u kojoj su popisane javne službe koje ne smiju biti privatizirane. Nadalje, TTIP kao i drugi slični sporazumi znače i podređenost država pravu skrojenom po mjeri multinacionalnih kompanija preko rješavanja sporova između država i kompanije (omraženi ISDS, koji nije ništa drugo nego pravni mehanizam zaštite ulagača odn. investitora), a koji već ima naziv „sudovi za zaštitu očekivanih budućih profita.“  
http://www.csee-etuce.org/images/Pictures/tisa.JPG
S obje strane Atlantika ali i šire, svjedoci smo golemih promjena u posljednjih nekoliko desetljeća, a osobito u posljednja dva desetljeća: javni interesi više nisu javni jer oni postaju privatni interesi, snažno se promiče liberalizacija gospodarstva/ekonomije i financija, uz istovremeni golemi porast nejednakosti, siromaštva i gladi te uništavanje okoliša u golemim razmjerima. Od svih naprijed navedenih sporazuma 'o trgovini i ulaganjima' korist i dobrobit imati će isključivo korporacije, osobito velike međunarodne korporacije koje snažno lobiraju u korist ovih sporazuma zahvaljujući svojoj financijskoj moći.
 
Navedeni sporazumi onemogućit će sve nas da mijenjamo stvari na bolje i sudjelujemo u odlučivanju. Drugim rječima, ovdje se radi o znatnom smanjenju naše demokracije i demokratskih prava, ugrožava se javno djelovanje javnih institucija, smanjuju se standardi – kako društveni tako i oni u području zaštite okoliša, ugrožavaju se nadalje i obiteljska poljoprivredna gospodarstva/OPG-ovi, osobito mala, te standardi koji se odnose na sigurnost hrane, farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda itd.
 
Bude li usvojen, TTIP će dati goleme „privilegije“ multinacionalnim kompanijama, imao bi snagu zakona i zauvijek „vezao ruke“ vladama – na promjenu sporazuma TTIP ne bi mogle utjecati ni političke promjene niti javno mnijenje, TTIP bi se provodio/primijenjivao „ili milom ili silom“ jer sporazum predviđa da promjene može donijeti samo jednoglasni konsenzus svih zemalja potpisnica.
 
Moto Međunarodnih dana aktivnosti: Trgovina za dobrobit ljudi! Zaustavimo TTIP, CETA-u, TPP i TiSA-u! Ne korporativnom grabežu!  
 

Rodjena Marija Kuhar

Hrvatsko društvo mora proći kroz temeljitu i duboku reformu

 
 
Godine zanemarivanja, improvizacije, neulaganja, neizradbe cjelovitih i dobro osmišljenih reformi, stranački ministri koji su više vodili računa o stranci nego o bazi davaju danas turobnu sliku hrvatskoga školskog sustava. Kada bi se prosječni učitelj ponašao poput bivšeg ministra Željka Jovanovića, predsjednika Vlade Milanovića, inženjera Čačića..., vrlo bi brzo ostao bez zaposlenja jer su ljudi postali osjetljivi na rigidno, autoritarno, svađalačko, nekulturno ponašanje. Danas profesor mora voditi računa o svakoj svojoj riječi, o tonu - on je izložen bez zaštite djeci, roditeljima, javnosti, pretpostavljenima. Učitelj mora biti točan jer ga djeca ne će čekati (on radi od zvona do zvona). Neurednost, šlampavost, osjetljivost nemaju mjesta u tom zanimanju. Učenik je često poput hotelskoga gosta redovno u pravu bez obzira je li zapušten, razmažen, nezainteresiran, drzak, neprilagođen, pa čak i agresivan i autodestruktivan.
http://i.telegraph.co.uk/multimedia/archive/02497/school-competition_2497402b.jpg
Gubitak autoriteta je vidljiv i u obitelji (koje su često nestabilne!); kasni noćni izlasci, opijanja, lake droge, nepromišljene veze, kladionice postaju radije pravilo ponašanja negoli iznimka. Sviđalo se to nama ili ne djeca su ogledalo roditelja i društva. Mediji i videoigrice zarobljavaju um mladih, sve manje se čita, provodi vrijeme u kvalitetnim sadržajima i aktivnostima, prirodi, tehničkom i fizičkom radu (vidi: Nicholas Carr, "Plitko", kao i izvrstan rad dr. Ranka Rajovića, člana MENSA-e).
 
Užasnut sam i oduzimanjem bodova djeci koja pohađaju usporedno glazbenu školu, tj. bore se na dvije fronte, dok je istodobno moguće upisati se u neko zanimanje na osnovi kvote spola?! Umjesto svestrane i humanističke osobe kako ju je npr. vidio Steiner događaju se ljudi bez volje, kampanjci, štreberi, nekreativci, slabe koncentracije i radne discipline i etike. Sposobnost za samostalni rad, praktične djelatnosti, samostalno zaključivanje, sazrijevanje i preuzimanje odgovornosti trebali bi biti smisao odgoja.
 
Mnogi učenici imaju štetne navike, uslijed čega su masovno oslobođeni tjelesnog odgoja. Njemačke studije pokazuju da se među glavnim uzrocima školskog neuspjeha nalaze i neodgovarajuća prehrana i neispavanost učenika! U želji da rastereti učenike sustav je sveo na minimum tehnički, glazbeni, likovni, tjelesni odgoj - odnosno aktivnosti koje ljudima daju zdravlje, kulturu, praktična znanja, opuštanje, zabavno izražavanje vlastite osobe kroz razonodu, samopouzdanje, igru i kolektivni rad. S druge strane, HNOS je zamišljen u SAD-u 70-ih godina XX. stoljeća kada je dr. Aaronson u Teksasu pokušao izvršiti integraciju Hispanoamerikanaca, Afroamerikanaca i bijelaca (mogli bi reći Euroamerikanaca) kroz mješovite grupe. U nas bi takva vrsta rada imala smisla samo s romskom djecom.
 
O sadašnjem konceptu školskih ekskurzija dalo bi se napisati cijeli članak; recimo samo da disko klubovi i izlasci do ranog jutra ne bi trebali niti u snu biti dio kulturno pedagoškog rada. Sjećam se svoje davne ekskurzije u doba SFRJ kada smo obišli dobar dio Slovenije i ujedno učinili vrlo kvalitetan izlet u Veneciju. To je primjer dobroga kompromisa, tj. upoznavanja svjetske metropole ali i obilaska domaćega terena. Siguran sam da djeca iz Dubrovnika ili Osijeka slabo poznaju npr. Istru, obilazak Mađarske (npr. Sziget, Pečuh, Budimpešta) se može upotpuniti s dijelovima sjeverne Hrvatske. Birokratizirano shvaćanje svijeta i nesposobnost da se prilagodimo zahtjevima vremena i tržišta u priličnoj se mjeri odražava i na školstvo,posebno visoko koje proizvodi činovnike, ustrajavajući na kvantiteti a ne na kvaliteti.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTklTrvhC6p6E2FM0Yet5bSBttfE3bHh_tsgFjqVD3hM-BWzHcm
Papirologija naša svagdašnja još je ojačana i utopijskom idejom ex ministra Jovanovića da svak može sve, pa smo zatrpani i posebnim prilagođenim i individualiziranim programima za učenike s teškoćama u razvoju. Za razliku od činovnika ili radnika u državnoj tvrtki profesor rijetko uzima bolovanje jer je teško naći zamjenu i nadoknaditi propuštene sate.
 
Nešto recimo i o traženih 4 posto povišice, što bi činilo 200 - 300 kuna koliko iznosi jedan mjesečni prometni pokaz, karta autobusna Dubrovnik - Zagreb, 2 kg liganja (lignji), 3 sata rada kvalificiranoga zidara... Jasno je da su tu radi tek o načelu, o simptomu nezadovoljstva, o kapi koja je prelila čašu, o sistemu nepotizma i korupcije bez pravog vrjednovanja znanja. Bit problema je dublja, najbolji naši umovi tek trebaju stvoriti radosniji, životniji i motivirajući okvir za razvoj pojedinca i društva kroz školovanje; odnosno cijelo društvo mora proći kroz temeljitu i duboku reformu, nazovito to ako hoćete moralnom i duhovnom obnovom, lustracijom. Što očekivati od graditelja koji odbaciše kamen temeljni?
 

Teo Trostmann

Istraživanja o svim pitanjima iz hrvatske povijesti treba prije svega prepustiti povjesničarima

 
 
Pismo Matku Marušiću i Josipu Pečariću
Poštovani prof. dr. sc. Matko Marušić
Poštovani akademik Josip Pečarić
U odgovoru na Vaše pismo od 20. srpnja 2015. priopćujemo Vam stajalište koje je povodom toga zauzelo Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na sjednici održanoj 30. rujna 2015.:
http://i1.wp.com/kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/02/matko-maru%C5%A1i%C4%87.jpghttp://www.hkv.hr/images/stories/pecj-v.jpg
Matko Marušić i Josip Pečarić
 
U svezi sa sadržajem pisma od 20. srpnja 2015. upućenog Predsjedniku Akademije, ne vidimo da je u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj ičim ugrožena sloboda znanstvenog istraživanja, pa stoga ne vidimo ni potrebu da Akademija u tom smislu donosi deklaraciju o zaštiti slobode znanstvenih istraživanja. Akademija se u skladu sa svojim poslanjem zalaže za slobodu istraživanja uz poštivanje znanstvenih, umjetničkih, stručnih i etičkih načela te za slobodu argumentirane znanstvene kritike u duhu tolerancije i međusobnog uvažavanja.
 
Isto tako, Akademija se zalaže za dignitet svake znanstvene grane, pa tako i historiografije te smatra da istraživanja o svim pitanjima iz hrvatske povijesti treba prije svega prepustiti povjesničarima i drugim znanstvenicima i stručnjacima iz područja humanističkih i društvenih znanosti, koji djeluju na temelju  priznate znanstvene metodologije uz strogo poštivanje etike i uz odsutnost svakog političkog utjecaja. Svjesna svog poslanja i društvene odgovornosti Akademija redovito organizira znanstvene skupove o važnim društvenim pitanjima i njihove rezultate podastire javnosti u knjigama i drugim publikacijama. U tome je Akademija otvorena za suradnju sa svim relevantnim čimbenicima i to ne samo hrvatske akademske zajednice.
 
Zbog obveze da djeluje kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Hrvatskoj, Akademija se ne može upletati u  polemike koje se vode u medijima jer se iz njih, po naravi stvari, ne može sa sigurnošću utvrditi autentičnost tamo navedenih izjava, ne vidi se jesu li pri tome korištene općepriznate metode za znanstvena istraživanja te jesu li primijenjena načela na kojima se temelji Akademijino djelovanje.     
Zagreb, 30. rujna 2015.
 

Ured za odnose s javnošću i medije HAZU-a

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Subota, 21/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 942 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević