Get Adobe Flash player

SAD nije potpisao dva od ukupno osam sporazuma ILO-a

 
 
Europa pokušava u pregovorima o Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama (TTIP) obvezati SAD na visoku razinu zaštite. Time želi spriječiti da SAD slabi standarde na području socijalne politike i zaštite okoliša kako bi se pojeftinio izvoz. EU će tražiti od SAD-a da se TTIP-om eksplicitno obveže na poštivanje prava na štrajk.
http://polpix.sueddeutsche.com/bild/1.2687811.1444595422/860x860/ttip-berlin-usa-handel-eu.jpg
Masovni prosvjedi održani tijekom vikenda u Berlinu pokazuju da su se njemački kritičari okomili na TTIP. Oni se, naime, boje da će planirani sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om rezultirati padom standarda na području socijalne politike i zaštite okoliša. Europa sada pokušava izaći kritičarima u susret poglavljem pod nazivom „Trgovina i održivi razvoj“ i obvezati SAD na poštivanje visoke razine zaštite, iako on dosada nije ratificirao brojne međunarodne sporazume o radu i zaštiti okoliša. Sve to proizlazi iz prijedloga koji je EK dogovorila sa zemljama članicama i koji je podastrijela američkoj vladi na pregovorima 19. listopada. U poglavlju o održivom razvoju Europa želi postići to da EU i SAD imaju pravo zaštitu okoliša i socijalna prava svojim zakonima održati na razini koja im se čini primjerenom. Pritom bi se svaka od strana trebala obvezati da će zakonima i političkim mjerama postići visoki stupanj zaštite. Uvjet za to je da se odrede pravila koja bi bila u skladu s međunarodno priznatim načelima.
 
Europa planira u svom članku eksplicitno spriječiti SAD u tome smanjuje standarde na području socijalnih prava i zaštite okoliša kako bi njegove tvrtke mogle jeftinije izvoziti u EU i time ostvarivati veće tržišne udjele. Tako EU želi spriječiti utrku za pojeftinjenjem proizvoda čije bi posljedice najviše snosili građani. Obje strane bi prema europskom prijedlogu trebale priznati da je nedopustivo poticati izvoz i privlačiti investicije na taj način. Nadalje, obje strane bi se trebale obvezati da neće ponuditi svojim tvrtkama izuzeća od primjene standarda na području socijalne politike i zaštite okoliša. Što to znači? Ako Europa i SAD ugovore tu zaštitnu klauzulu, svaki put kada bi SAD oslabio spomenute standarde, Europa bi se mogla pozvati na kršenje sporazuma. Europa također planira od SAD-a dobiti dodatna jamstva na području zaštite na radu. U sporazumu Međunarodne organizacije rada (ILO) dogovoreno je više temeljnih načela koja su usmjerena protiv prisilnog rada, rada djece, diskriminacije na radnom mjestu na osnovi spola ili boje kože. Osim toga, oni propisuju prava zaposlenika na osnivanje sindikata i kolektivno dogovaranje plaća.
 
SAD nije potpisao dva od ukupno osam sporazuma ILO-a koji se upravo odnose na ta pitanja. Europa sada planira potaknuti SAD da se TTIP-om obveže na poštivanje svih temeljnih načela zaštite na radu. A to bi u praksi moglo imati nekoliko posljedica. Američki sindikati tuže se, primjerice da južne savezne države kompliciranim pravilima u tvornicama otežavaju osnivanje sindikata i održavanje štrajkova.
 
EU također planira u okviru pregovora o TTIP-u primorati SAD da eksplicitno prizna pravo radnika na štrajk. SAD bi tada po prvi put u jednom trgovinskom sporazumu bio primoran na poštivanje standarda ILO-a za dostojanstven rad koja između ostaloga predviđaju zaštitu na radi, primjerenu plaću i radno vrijeme. Sličan cilj Europa želi ostvariti na području zaštite okoliša. Tako primjerice planira obvezati SAD na poštivanje načela iz međunarodnih sporazuma o kemikalijama i opasnom otpadu koje SAD još uvijek nije ratificirao. Briselski prijedlog o održivom razvoju također predviđa poboljšanje uvjeta rada na globalnoj razini – primjerice kada se proizvodi za Zapad proizvode u zemljama u razvoju.
 
Europa i Sjedinjene Američke Države trebale bi se u TTIP-u također obvezati da će i s drugim zemljama sklapati sporazume o uvjetima rada. Kao uzor bi trebao poslužiti sporazum koji su EU i SAD zaključili s Bangladešom nakon što je 2013. pri urušavanju tvornice tekstila Rana Plaza stradalo više od 1100 ljudi. Taj dobrovoljni sporazum predviđa između ostaloga da tvornice u Bangladešu kontroliraju obučeni inspektori i da se se poštuju propisi o sigurnosti gradnje i propisi o zaštiti od požara. Europa još nikada u jednom trgovinskom sporazumu donijela toliko opsežne prijedloge za zaštitu socijalnih prava i okoliša, saznaje se iz jedne države članice. Pregovori će pokazati je li američka vlada spremna prihvatiti te prijedloge. SAD općenito uglavnom sklapa vrlo slične trgovinske sporazume koji se temelje na kompromisu demokrata i republikanaca iz 2006. A da bi ispunili zahtjeve EU-a,  oni će od tog kompromisa morati odustati.
 

Alexander Hagelüken, Süddeutsche Zeitung, München

U Centru će se kreirati inovativni proizvodi – prototipi za potrebe industrije, temeljeni na znanstvenim istraživanjima

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 17. studenog održana je skupština Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU na kojem je prof. dr. sc. Nedjeljko Perić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje o Inovacijskom centru Nikola Tesla (ICENT) koji će početi s radom u narednih 15 dana. ICENT će biti smješten u prostoru FER-a koji je i njegov osnivač, a 2019. trebala bi započeti izgradnja Centra na zagrebačkoj Martinovki. Očekuje se da će se u upravljanju Centrom u narednom razdoblju FER-u priključiti i drugi fakulteti i institucije. Prema riječima prof. dr. sc. Perića, djelovanje ICENT-a bilo bi u interesu Hrvatske i cijele podunavske regije. „Osnovna uloga Inovacijskog centra Nikola Tesla bila bi da premosti jaz između istraživanja u akademskoj i istraživačkoj zajednici i potreba industrije tako što će se u Centru kreirati inovativni proizvodi – prototipi za potrebe industrije, temeljeni na znanstvenim istraživanjima.
https://www.fer.unizg.hr/_news/icons/d012f566f530a23dc74af252cf5d83be7294_icon.jpg
Nikola Perić
 
Time bi ICENT pomagao hrvatskom gospodarstvu povećanjem prihoda od novih proizvoda, otvaranjem novih radnih mjesta visoke dodane vrijednosti i unošenjem novih tehnologija u hrvatsku industriju. ICENT će predstavljati zaokruženi koncept koji će umrežavati akademsku zajednicu, istraživačke institute, hrvatsku industriju, lokalnu i širu zajednicu te državnu upravu“, kazao je prof. dr. sc. Perić. Pritom je istaknuo da će se interakcijom navedenih sudionika osigurati prostor za multidisciplinska primijenjena istraživanja i razvoj, racionalizaciju primjene i komercijalizacije rezultata te posljedično kreiranje i unapređenje industrije visoke dodane vrijednosti. „Kako bi ICENT mogao učinkovito raditi i opravdati svoju društvenu ulogu, mora raspolagati odgovarajućom razvojnom infrastrukturom smještenom u prikladne prostore i vrhunskim ljudskim potencijalima u područjima koja su strateški važna za gospodarski razvoj: u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, energetici, robotici, transportnome sustavu, biomedicinskome inženjerstvu i tehnologiji naprednih komponenata. Time se Inovacijski centar svojom vizijom i misijom uklapa u društvene izazove Hrvatske, ali i EU. ICENT će svojim ustrojem i djelovanjem aktivno pridonositi snažnom umrežavanju svih bitnih čimbenika istraživačko-inovacijsko-inkubacijskog lanca u inovacijsko-poduzetničku mrežu radi komercijalizacije inovacija, a time i stvaranja komplementarnog inovacijskog ekosustava“, poručio je prof. dr. sc. Nedjeljko Perić.
 

Marijan Lipovac

Jezične neznalice protiv balona, zrakoplova..., protiv hrvatskoga identiteta

 
 
Znate li što je podivljali blimp, ili što su stealth obilježja? Mogu li se topiti kućišta svijeća? O čemu se govorilo na konferenciji Cirkularna ekonomija i industrija polimera? Poticaj za ovaj tekst je reakcija jedne fakultetski obrazovane osobe na moj jezično-politički tekst u kojem sam zahtijevao da se stranke izjasne o važnosti i očuvanju hrvatskoga nacionalnog identiteta. Pri čemu je hrvatski jezik na svim razinama komunikacije javnosti, nužnost (HF, 30. listopada 2015.)
http://www.personalblimp.com/images/front_page.jpghttps://fbb-git.github.io/stealth/stealth.jpg
Dragi naši "hrvatski" blimp i stealth!
 
»Već godinama smetaju ti silni anglizmi u svim domenama, a najčešće se rabe u ekonomsko - bankarskom svijetu. Mi obični čitatelji ništa ne razumijemo... Anglizmi savršeni u funkciji muljanja i zamagljivanja.« Na čitateljstvu je da prosudi ovu reakciju, jer radi se o primjerima iz masovnih medija, a ne stručnom tisku.
 
Na prvo pitanje, teško ćete odgovoriti ako nemate prijatelja među zrakoplovcima ili dobre rječnike. Nedavno je objavljena vijest da se vrlo skupi blimp raspao. Kada se vidjelo sliku, pa to se u običnom hrvatskom jeziku zove balon. Ili zbog specifičnog oblika cepelin. A što su to stealth obilježja. Radi se o zrakoplovima, pretežno vojnim, čije je jedno od glavnih obilježja radarska nevidljivost.
 
U nedavnoj usporedbi vrsta svijeća navedeno je da se plastična kućišta od njihove topline tope. Topi se u otapalu (npr. vodi), kućišta se tale. Kao i ledenjaci ili snijeg obasjani suncem. Nedavno održana konferencija trebala se zvati Kružno gospodarstvo i industrija plastike. Nekoliko zapažanja i poticaja.
 
Dame obožavaju najlonke (plastika, poliamid) ali ih ne doživljavaju kao plastični proizvod. Najprije je bio najgori masovni proizvod svih vremena, pa ekonomsko pitanje. Sada je to primjer štetnosti jednokratne uporabe. Proizvod je naravno plastična vrećica. Koja se može uspoređivati samo s papirnatim vrećicama od kojih je po 7 kriterija bolja, jedino je nejasno, kada će se raspasti. Sve prognoze o stotinama godina su neprihvatljive, nema empirijski provjerenih podatka. Za staklo ima, ocjena, u moru neodređeno vrijeme. Svaka plastična vrećica može se barem dva puta upotrijebiti, za donošenje, osobito mokroga ili masnog sadržaja i punjenje kućnim otpadom. A najnovija uporaba plastičnih vrećica je zagrijavanje nedonoščadi. Što je primjer jednokratne ambalaže? Plastična ambalaža u trgovačkim lancima za pakiranje mljevenog mesa.
 
Samo jedan izvedeni podatak s navedene konferencije. Godine 1950. svjetska proizvodnja plastike bila je 1,5 a 2014. čak 311 milijuna tona. U 64 godine povećanje od 207 puta!!! A migrantska kriza je dopunski potvrdila važnost plastike u suvremenom svijetu. Zamislite si samo kako bi bilo organizirati raspodjelu potrebne vode da se ona tijekom njihova putovanja dijelila u staklenkama.
 

Prof. Igor Čatić

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Petak, 19/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1021 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević