Get Adobe Flash player

Obilježena 10. obljetnica Hrvatskoga društva za štitnjaču

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 11. prosinca proslavljena je 10. obljetnica Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora. O dosadašnjim aktivnostima Društva govorio je njegov predsjednik akademik Zvonko Kusić, ujedno i predsjednik HAZU, koji je podsjetio na bogato iskustvo koje Hrvatska ima u rješavanju bolesti štitnjače kao jednog od najraširenijih javnozdravstvenih problema koji zahvaća značajan dio populacije, osobito žene.
„Hrvatska je prošla put od stanja teške endemske gušavosti s kretenizmom pedesetih godina 20. stoljeća do potpune eliminacije gušavosti i svih poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda, od kojih je najvažnije zaostajanje u psihomotornom razvoju, što je od neprocjenjivog značenja za svaku populaciju. Time se Hrvatska uvrstila među države koje su najuspješnije riješile ovaj važan javnozdravstveni problem“, kazao je akademik Kusić, pojasnivši da je s obzirom na učestalost bolesti štitnjače, visoku stručnu i znanstvenu razinu prevencije, dijagnostike i liječenja, kao i interdisciplinarnost problematike, postojala potreba da se osnuje društvo koje koje bi se bavilo stručnim i znanstvenim radom iz područja tireoidologije. Stoga je 30. studenoga 2005. utemeljeno Hrvatsko društvo za štitnjaču koje čine specijalisti nuklearne medicine, otorinolaringologije, interne medicine (endokrinologije, kardiologije), onkologije, patologije, oftalmologije, specijalisti iz područja javnoga zdravstva, obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije, psihijatrije, radiologije, dermatovenerologije, opće kirurgije, kliničkih istraživanja i bazičnih znanosti, te diplomirani inženjeri fizike, kemije, medicinske biokemije, molekularne biologije i elektrotehnike.
 
Društvo promiče nove spoznaje, ali i usuglašava već postojeća načela, što doprinosi unapređenju prevencije, dijagnostike i liječenja bolesti štitnjače u cijeloj zemlji. Dodatne aktivnosti Hrvatskog društva za štitnjaču su i tiskanje radova u svojim ili glasilima Hrvatskog liječničkog zbora, stručna predavanja po podružnicama Zbora, javni nastupi u svrhu unapređenja zdravstvene kulture stanovništva, periodično izdavanje Glasnika Hrvatskog društva za štinjaču te dodjela nagrada, zahvala i odličja, od kojih je najpoznatije Priznanje „Josip Matovinović“ nazvana po hrvatskom endokrinologu svjetskog ugleda na čiji poticaj je u tadašnjoj Jugoslaviji 1953. uvedena jodna profilaksa, što je dovelo do uklanjanja teških oblika gušavosti i kretenizma.
 
Akademik Zvonko Kusić je najavio da u predstojećem razdoblju Hrvatsko društvo za štitnjaču planira intenzivno raditi na utvrđivanju incidencije i prevalencije bolesti štitnjače u Hrvatskoj, a u tijeku je i izrada Nacionalnog registra bolesti štitnjače. „Još uvijek postoje brojna neistražena područja funkcije štitnjače, etiologije i patofiziologije bolesti štitnjače pa je tako uloga Društva i poticanje znanstveno–istraživačkog rada kroz organizaciju stručnih sastanaka, simpozija i kongresa. Društvo će imati važnu ulogu u novim uvjetima financiranja u zdravstvu, racionalizaciji postupaka, izradi algoritama, preporuka i smjernica u dijagnostici i liječenju bolesti štitnjače“, zaključio je akademik Kusić.
http://proleksis.lzmk.hr/slike1/sss0122.JPG
Hrvatsko društvo za štitnjaču je 2007. osnovalo Hrvatsku udrugu za bolesti štitnjače, interesnu skupinu bolesnika, članova njihovih obitelji te svih zainteresiranih za problematiku štitnjače, o čijem radu je govorila njena predsjednica Morana Paliković Gruden. Ona je akademiku Kusiću i svim liječnicima koji se bave bolestima štitnjače zahvalila što su oboljelima omogućili da znaju živjeti sa svojim bolestima.
 
Na svečanosti je govorio i dopredsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču prof. dr. sc. Ante Punda, predstojnik Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu KBC-a Split koji je istaknuo kvalitetu suradnje splitskih liječnika sa zagrebačkim kolegama. Tijekom svečanosti akademik Kusić je dodijelio i prigodna priznanja zaslužnim članovima Društva za dugogodišnji rad na području tireoidologije. Na svečanosti su među brojnim uzvanicima bili i zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik te rektor Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. sc. Damir Boras koji je pohvalio rad Društva zbog interdisciplinarnosti, suradnje među sveučilištima i ispunjavanja svoje društvene misije.
 

Marijan Lipovac

U Zadru će se predstaviti projekt Europske unije

 
 
Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) dana 18. prosinca 2015. u IMPACT centru, Put stanova bb, održat će predstavljanje projekta Save Water for an Horizon of Opportunities – Save H2O, sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Erasmus+. Projektni konzorcij projekta čini 8 europskih partnera iz Hrvatske, Nizozemske, Belgije, Italije, Portugala i Grčke. AGRRA ima važnu ulogu nositelja projekta čija je vrijednost 286.712,00 eura.
Na predavanju će se predstaviti projektni ciljevi i aktivnosti te projektni rezultati, kao i važnost vodnih resursa, kako u svijetu tako i kod nas. Naglasak će se staviti na inovativne alate koji će pridonijeti očuvanju pitke vode kao jednog od najznačajnijih resursa, kako Republike Hrvatske tako i Zadarske županije.
Istaknuli bismo samo nekoliko podataka iz prezentacije
70 % Zemljine površine pokriveno je vodom
3 % od ukupne količine vode je pitka voda
1 % od ukupne količine pitke vode je dostupno čovječanstvu.
Za proizvodnju jednog kilograma rajčica potrebno je 214 litara vode.
 

Ana Zubčić

Brojna događanja i ostvareni rezultati tijekom ove godine

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 17. prosinca svoju redovitu skupštinu na kojoj je o radu HAZU-a u 2015. govorio njen predsjednik akademik Zvonko Kusić. Tijekom ove godine u HAZU-u je održano ukupno 325 događanja, od toga 123 znanstvena skupa, kongresa, simpozija i okrugla stola, 48 predstavljanja knjiga, konferencija za novinare, promocija programa i prikazivanja filmova, 38 predavanja, 33 izložbe, 42 posjeta delegacija i događanja vezanih uz međuinstitucijsku suradnju, 22 svečane sjednice, dodjele nagrada i koncerta te 12 skupština i 7 komemoracija.
Od najvažnijih Akademijinih aktivnosti u Zagrebu i još 14 hrvatskih gradova izdvajaju se skupovi posvećeni aktualnim pitanjima hrvatskog društva, kao što su migracije, poljoprivreda, zaštita potrošača, pravni položaj šuma i tla, uloga medija u izborima i zalihe nafte u Jadranu, a održan je i prvi znanstveni skup o položaju Roma u Hrvatskoj te skupovi o položaju znanosti u društvu. Sa Sveučilištem u Zagrebu HAZU je organizirao niz tribina na temu Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske, a održana je i rasprava o akademskoj zajednici i fondovima EU-a. Održana su i brojna predavanja i znanstveno-stručni skupovi o liječenju i prevenciji bolesti te o zdravstvenim problemima.
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti javnosti je poslala svoja očitovanja o provedbi reforme obrazovanja i o presizanjima srpske filologije protiv hrvatske kulture i identiteta, a dala je i izjave u povodu prosvjeda hrvatskih branitelja na Trgu Svetog Marka u Zagrebu te u povodu događanja u rješavanju graničnog spora sa Slovenijom. HAZU je bio domaćin i pokrovitelj rasprave o budućnosti Europske unije održane u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose i inicijative New Pact for Europe, kao i sedmog sastanka europskog Ministarskog odbora za okoliš i zdravlje.
 
S Hrvatskom gospodarskom komorom Akademija je organizirala konferenciju Zaposlimo Hrvatsku održanu pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović na kojoj se raspravljalo o suradnji znanosti i gospodarstva kao ključu uspjeha u borbi protiv nezaposlenosti. S nekoliko manifestacija HAZU-a je sudjelovao u Festivalu Francuske u Hrvatskoj Rendes-vous. S više prigodnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu proslavljeno je 200 godina od rođenja utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a HAZU je proslavio i stotu godišnjicu rođenja svojega nekadašnjeg predsjednika akademika Ivana Supeka, kao i akademika Marijana Matkovića, akademkinje Vande Kochanski Devide i akademika Mate Suića. Obilježena je i 150. godišnjica rođenja pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića, 400. godišnjica djela Novi strojevi Fausta Vrančića i 200. godišnjica završetka Bečkog kongresa. HAZU je bio domaćin i međunarodnog znanstvenog skupa posvećenog 300. godišnjici Sinjske alke i obrane Sinja 1715. Pod okriljem HAZU-a započele su pripreme za obilježavanje 450. godišnjice Sigetske bitke i pogibije Nikole Šubića Zrinskog 2016.
 
U Knjižnici HAZU-a otvorena je Soba nobelovaca posvećena hrvatskim nobelovcima kemičarima Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu, a s radom je započeo i Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU. Svoju 70. godišnjicu osnutka proslavio je Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci, a 60. godišnjicu Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU u Zagrebu. Hrvatska akademija bila je domaćin dodjela priznanja Oskar znanja učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija Za žene u znanosti. Akademija i njezine muzejsko-galerijske jedinice te Knjižnica sudjelovale su u manifestacijama Međunarodni dan muzeja i Noć knjige, kada ih je posjetilo više tisuća građana. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u 2015. posjetili su među ostalim i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i više ministara. Mnogi članovi HAZU za svoj su rad dobili ugledna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu.
 
Hrvatska akademija je tijekom 2015. objavila ukupno 56 publikacija, 7 ih je objavljeno u sunakladništvu, a 10 publikacija je u tisku. Još 75 knjiga tiskano je uz pomoć Zaklade HAZU. Članovi Akademije su izvan HAZU objavili 32 knjige, tako da je zahvaljujući Akademiji u 2015. objavljeno ukupno 180 knjiga, časopisa, zbornika, kataloga i drugih publikacija.
 
„U današnjem vremenu društvene dezorijentacije i relativizacije svih institucija važno je da postoji Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti koja sa svojom sustavnošću, nepristranošću i neovisnošću jedina može donositi stavove utemeljene na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima. Akademija je otvorena javnosti i okrenuta budućnosti, ona je čuvar hrvatskog nacionalnog identiteta i jedinstva nacije. U ovoj Akademiji postoji samo jedna Hrvatska. Zahvaljujući našoj aktivnosti koja pokriva sva društvena područja Akademija se pozicionirala kao referentno mjesto koje okuplja znanstvenike i stručnjake iz cijelog društva, kao mjesto stabilnosti, staloženosti, kontinuiteta i razuma. Ugled Akademije raste i sve češće nas traže da budemo pokrovitelji i suorganizatori raznih događanja. Sve češće se traže naša mišljenja, a u javnosti se pojavljuju i mišljenja i smjernice koje je Akademija donijela još prije nekoliko godina, tako da naš uporan rad ipak dolazi do izražaja. Time HAZU ispunjava svoju glavnu misiju, a to je usmjeravanje procesa u društvu“, kazao je akademik Kusić.
 
Skupština HAZU-a prihvatila je planove rada za 2016. koje je predstavio glavni tajnik Akademije akademik Pavao Rudan. Donesena je i odluka o osnutku Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU. Za novog člana Predsjedništva HAZU-a iz Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti umjesto preminulog akademika Nikole Kallaya izabran je akademik Nenad Trinajstić. Nakon skupštine održano je tradicionalno blagdansko primanje kojem su uz članove i zaposlenike HAZU-a nazočile i osobe iz javnog života.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Četvrtak, 17/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 824 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević