Get Adobe Flash player

Nekompetentnost je zajednički nazivnik rasprave u Otvorenome

 
 
Ja bih najradije, kao fizičar, pisao strategiju za obrazovanje iz područja povijesti ili povijesti umjetnosti, ali ipak se ne usudim, jer o tim disciplinama i ne znam previše. No, autore Strategije uopće ne zabrinjava taj problem (oni su 'perolaki reformatolozi' – tj. laki na peru). Misle, da samom činjenicom što su pohađali školu u kojoj su postojali i predmeti poput matematike i prirodoslovlja, da je to dovoljno, te da mogu prionuti cjelovitoj reformi sustava i kurikuluma.
http://i.ytimg.com/vi/o0m6xsl7Jv4/hqdefault.jpg
Miroslav Dorešić
 
Može li netko tko nikad nije radio u školi imati realnu sliku o obrazovnom sustavu?! Ja mislim da ne može. Predavati povijest na sveučilištu nije isto kao spoznavati ljepotu i teškoće obrazovanja mladih, od prvašića pa do maturanata. To samozadovoljstvo spomenutih reformatora svojom mesijanskom ulogom u spašavanju hrvatskog školstva je na istoj razini kao i njihova (Budak-Flego) nedavna izjava, u emisiji HRT-a 'Otvoreno', da smo zadovoljni s kvalitetom zagrebačkog sveučilišta jer ono je navodno u 4 % svih svjetskih sveučilišta. Naravno to je točno kad se u sva svjetska sveučilišta, kojih je preko 20 tisuća, ubroje i ona npr. iz Obale Bjelokosti. Ali kad se gleda onih 500 najboljih na svijetu - Europa, USA, Japan, Kina…, onda mi tu nismo. Na isti način oni razmišljaju i o 'nižem' školstvu. Posljednje vrijeme izjavljuju da će u izradu kurikuluma biti uključeni svi nastavnici koji to žele, pa čak i roditelji i učenici. Obična demagogija! Pamtim kad sam u Ministarstvu našao hrpe papira s prijedlozima promjena u školstvu koje su slali svi redom od učitelja do profesora, a na sličan poziv iz tog istog Ministarstva. A u Ministarstvu to nije nitko pročitao!
 
I tako (Budak-Jokić) Strategija šaptom prođe u Saboru prošle jeseni, a pri tom naš obrazovni sustav šaptom pade. I dok je Mojsije izvodio svoj narod 40 godina iz ropstva ne bi li od robova načinio slobodne ljude u obećanoj zemlji, mi smo kao narod pola od tog vremena potrošili. Dakle, preostalo nam je još točno toliko godina da postanemo slobodan narod u smislu modernog doba, obrazovan i sposoban za sve gospodarske izazove.
 
Naime, porast BDP-a od 0,2 do 1 % u nizu godina, dok drugi rastu od 2 % do 3 %, znači da ćemo nužno u ovom globalnom svijetu za cca 15-20 godina biti definitivno kolonija sa super jeftinom radnom snagom. Nužno je dakle imati kvalitetno obrazovanje a onda posljedično u tom nizu godina poticati i ostvarivati razvojno (visoko tehnološko) poduzetništvo-proizvodnju. Svijet je odavno naučio razlikovati trgovačko i reproduktivno od razvojnog poduzetništva. Razvojno je ono koje gura naprijed, koje izvlači iz recesije. To je ono poduzetništvo u kojem se na temelju vlastitog znanja razvije kvalitetan proizvod, koji je prepoznatljiv na tržištu, kojeg drugi trebaju, i na kraju krajeva za njega i ne treba neka reklama. Ali koja je 'kvaka broj 11'? To ne ide bez poboljšavanja obrazovanja na dulji rok, ne ide bez stvaranja elite inžinjera –pojednostavljeno rečeno.To je jedino što nas može održati i spasiti od dužničkog ropstva. Točno prije 20 godina u trenutku kad je jedna prosječna profesorica postala ministricom, moj studentski kolega i njen radni, reče: 'Ovo nije slučajno, netko namjerno želi uništiti i ono malo što valja u našem školstvu.' Nije to rekao na pamet. Proveli su nekoliko godina radeći zajedno. Svaka čast 'društvenoj nadgradnji', kako bi se reklo 'starim marksističkim' jezikom, ona je potrebna, ali, veliko ALI, bez razvoja 'proizvodnih snaga', rečeno u duhu 'starog' jezika, nema ništa!
 
Emisija Otvoreno HRT-a od 10. veljače 2015.
 
Bila je to jedna od najlošijih emisija 'Otvoreno'. Stječe se dojam da gosp. Tihomil Togonal ovaj put nije birao sudjelovatelje u emisiji. Ključna pitanja i problemi u sustavu naobrazbe nisu ni spomenuti, a kamoli prodiskutirani. Gospoda Neven Budak i Boris Jokić su kao sugovornike imali profesora povijesti iz Splita i jednog sinekurnog sindikalistu u liku Željka Stipića. Dakle, blago rečeno nekompetentnost je zajednički nazivnik te rasprave, tako da naši reformatolozi nisu imali ozbiljnih problema oko razgolićavanja svih gluposti koje se navode u Strategiji obrazovanja. Suma sumarum četiri društvenjaka od kojih se više nije ni moglo očekivati. Gledajući emisiju čekao sam ono pravo pitanje, ali ga ne dočekah. Kako bi narod rekao-'da ne poveruješ'. Rezultati jedinog relevantnog vanjskog vrednovanja našeg obrazovnog sustava posljednjih 9 godina, PISA rezultati, nisu spomenuti ni jednom rječju!
http://www.matis.hr/upl/fotogalerija_207_v.jpg
Strašno! Gurali su kao noj glavu u pijesak. Umjesto toga smo čuli kako je naše školstvo još dobro, jer postoji dobar odnos između đaka i nastavnika! Vrlo dobra konstatacija - još uvijek nemamo učeničkih bandi kao u Bronxu, ali ipak imamo tu i tamo neke strukovno-obrtničke škole gdje nastavnici moraju dobro promisliti hoće li dati negativnu ocjenu! Citirat ću iz emisije samo neke bisere:
''Ocjenjivanje mora biti takvo da se iz njega vidi što je sadržaj te ocjene! ''(Budak)
''Ocjenjivanje je kreativan čin i nužno je vratiti dignitet ocjeni.'' (Stipić)
''Ocjenjivanje na polugodištu će smanjiti pritisak na učenike i učitelje. (prof. povijesti)
''Bitne su konceptualne promjene, tj. nastava kreacije, vještina i inovativnosti.'' (Jokić)
''Za HNOS (Hrvatski nacionalni obrazovni standard) je potrošeno 100 milijuna kuna, a program je nezanimljiv!!!''
''I očinstvo je poduzetništvo!'' (Jokić)
''Važno nam je i obrazovanje odraslih.'' (Budak)
 
O Strategiji i mogućim rješenjima
 
Problem loših rezultata na državnoj maturi i PISA projektu ne može se riješiti produljenjem pučke škole s 4 na 5 godina. Taj potez bi imao samo za posljedicu da se nadarenoj djeci, koja ionako polaze u školu sa šest godina, samo produlji obvezatno školovanje za godinu dana. Usput rečeno, sustavna briga o takvoj djeci i ne postoji, a ona su u svim naprednim zemljama u onih 10 % populacije koji doprinosi napretku. Mnoge zemlje imaju centraliziranu kvalitetnu školu za nadarenu djecu iz cijele države i to s internatom. Čak i Srbija! U Švicarskoj u takvoj školi predaju matematiku čak i doktori znanosti.   
 
Problem Strategije je što nabraja nedostatke kojih smo svi odavno svjesni, ali ničim nije pokazala da je njenim autorima jasno kako bi se ti nedostaci uklonili. Stječe se dojam da je i njima sada jasno da su pogriješili s devetogodišnjom školom, a još više u tome što nisu shvatili da obvezna i osnovna škola nisu sinonimi. Njima zbilja nije jasno što konkretno treba poduzeti da se stanje popravi. Nije im čak ni jasno da gimnazijalci imaju i više od devetogodišnjeg školovanja i da se onaj dio učeničke populacije koji školovanje završava samo na obveznoj razini, a takvih je oko 15 %, može zbrinuti i na druge načine. Npr. uvođenjem nastavnih programa koji odgovaraju podneblju gdje žive, obrazovanjem za kvalitetno poljodjelstvo, ribarstvo itd.

Kvaliteta obrazovanja može se riješiti uvođenjem kvalitetnih kadrova u obrazovni sustav i isticanjem postojećih uz njihovo materijalno nagrađivanje. Koji je način za uočavanje takvih? Razvijene zemlje su to odavno riješile. Državna matura, rutinsko propitivanje cijele učeničke populacije u nekoliko navrata tijekom školovanja, natjecanja iz matematike, fizike…sve do međunarodnih olimpijada, sustavnim praćenjem rada nastavnika i njihovim kontinuiranim usavršavanjem….
 
Kod nas nema vrjednovanja kvalitete rada nastavnika. Kvalitetne nastavnike nitko ne ističe. Nadalje, sustav napredovanja u dva stupnja, mentor i savjetnik, ne zadovoljava i ne odražava stvarnu sliku stanja i pun je nepravdi. Bavarski model s pet stupnjeva: Assesor, Studienrat, Oberstudienrat, Studiendirektor i Oberstudiendirektor je realna stručna skala po kojoj se nastavnici penju na temelju sustavnog stručnog praćenja, a najviši stupanj dobiva 60 % na plaću. Samo nastavnik s najvišim stručnim stupnjem može se kandidirati za ravnatelja škole. Jasno je da se na takav način automatizmom u sustav ugrađuje kontrola kvalitete. Praćenje kvalitete rada nastavnika je sustavno i odvija se niz godina i to stručnim nadzorom, praćenjem rezultata učenika na natjecanjima i pri upisu na viši rang obrazovanja. To je sustav koji sam sebe kontrolira i osigurava izvrsnost. Dakle, tamo nema 'uravnilovke', a to je jedan od ključnih problema našeg školstva. O tome je detaljno na Barometru Večernjeg lista u srpnju 2014. god. pisao gospodin Vjeran Stilinović.
://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQRRPOFGLjyuR5XItgYEPPbqqy60Pfd-rRkDghxDsWZLKxREVx3
Boris Jokić
 
U svrhu nastavka analize i daljnje rasprave postavljam sljedeća pitanja:
-Kakav nam je obrazovni sustav u cijelosti (osnovnoškolski, srednjoškolski, visokoškolski)? Ima li pokazatelja?
-Je li oko 70 posto odlikaša u osnovnoj školi normalna pojava ili znak za uzbunu? I to je jedna od posljedica Šuvarice!
-Je li takva situacija u zemljama u kojima razvoj tehnologije i gospodarstva korespondira s kvalitetnim obrazovanjem?
- Je li navala na neke (''neproizvodne'') fakultete samo specifična pojava samo kod nas ili je tako i u drugim zemljama?
- Je li ta ''navala'' posljedica nerealne pomame kod mladih za buduća dobro plaćena radna mjesta, a zbog općeg stanja u društvu, ili je ona velikim dijelom i posljedica slabog predznanja srednjoškolaca iz tzv. ''tvrdih'' predmeta?
- Pune li se burze rada nepotrebno nekim strukama?
- Kakva nam je efikasnost obrazovnog sustava? Ima li za to pokazatelja?
- Je li državna matura ispunila jednu od svojih ključnih zadaća glede povratne informacije iz sustava? Da li se iz rezultata državne mature naziru dijelovi obrazovnog sustava koje treba popraviti ili čak mijenjati? Dakle, je li jasna snimka postojećeg stanja?
- Zašto se rezultati državne mature skrivaju od javnosti?
- Jesu li našoj javnosti obznanjeni rezultati međunarodnog PISA projekta koji vrjednuje znanje učenika matematike, prirodoslovlja i čitalačkih kompetencija? Za Hrvatsku su oni za 2006., 2009. i 2012. godinu poražavajući!
- Je li itko o tome u Ministarstvu  obrazovanja, ali i u drugim ministarstvima raspravljao?
- Je li itko načinio analizu rezultata za druge zemlje i je li možda utvrdio korelaciju između tih rezultata i tehnološkog-gospodarskog napretka tih zemalja?
- Čule su se kod nas izjave političara da je naš obrazovni sustav kvalitetan, te da želimo biti zemlja znanja. Jesu li te tvrdnje temeljene na rezultatima naših do dvadeset učenika olimpijaca s međunarodnih olimpijada iz matematike, fizike, informatike ili su temeljene na znanju srednjeg sloja učeničke populacije?
 
Bez kvalitetnih znanja srednjeg sloja učeničke populacije nema napretka!
- Zašto se o tim olimpijcima manje u medijima govori nego o onim športskim?
- Na koji način se u našim školama predaju prirodoslovni predmeti i kakva je opremljenost kabineta?
- Rade li se demonstracijski pokusi? Prezentira li se zorna nastava i na problemski način ili su učenici prisiljeni samo 'bubetati' gradivo bez razumijevanja?
- Što znače izjave o preopterećenosti naših učenika?
- Koja je u tome uloga pedagoškog lobyja? A tek izdavačkog za udžbenike?
- Postavlja li se pitanje kojim li su to nastavnim sadržajima učenici doista preopterećeni, faktografijom ili kreativnim pristupom učenju? U kojim predmetima?
- Zar u matematici i fizici nema dovoljno kreativnosti i logičkog zaključivanja?
- Na koje onda predmete treba staviti naglasak ako se želi imati kreativne pojedince?
- Nismo li 'društvenjački ideologizirano' društvo?
- Što su po struci ljudi koji imaju pristup medijima i pišu o školstvu?
- Postavlja li se uopće pitanje u smislu efikasnosti nastave i kriterija koje se usude (doslovce usude) postaviti nastavnici pri ispitivanju?
- Koja li je uloga prosvjetne inspekcije u stvaranju lošeg ozračja u školama i neslobode nastavnika u kreiranju nastave, ispitivanju i ocjenjivanju?
- Koliko je savjesnih nastavnika u našim školama nastradalo samo zbog svoje savjesnosti i principjelnosti kada prosvjetna inspekcija djeluje na temelju anonimnih predstavki (često neosnovanih) od strane roditelja?
- Je li ta i takva prosvjetna inspekcija stručno pedagoški nadzor ili je ona po načinu svog djelovanja bliža 'prosvjetnoj policiji'?
- Institucija školskog popravka u našim školama je gotovo odumrla.
Sapienti sat!
 
Pogledati svakako:
https://www.youtube.com/watch?v=ldRdvE8_IbU
https://www.youtube.com/watch?v=RK3Mm5qTYgg
https://www.youtube.com/watch?v=o0m6xsl7Jv4
https://www.youtube.com/watch?v=cw-AuPtKBHs
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
O Strategiji naobrazbe na HRT-u  osvrt
Ruzica Cigler Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Ništa nismo čuli o tome kako (Budak-Jokić) Strategija šaptom prođe u Saboru prošle jeseni, a pri tom naš obrazovni sustav šaptom pade. Dakle, emisija je totalni promašaj.
 

Miroslav Dorešić

Pojava potresa može biti uzrokovana gradnjom brana i hidrocentrala

 
 
Petar Stojić i Rodoljub Lalić izdali su 1994. knjižicu “Potresi izazvani akumuliranom vodom”, GFS, Split, 1994. Recenzent je dr. Prelogović, koji eto u našim tiskovinama još gura projekt HE Ombla i negira povezanost akumulirane vode i potresa. Kako je knjiga pisana 1994., nedostaje joj "freških" primjera poput HE Mratinje na granici Crne Gore i BiH koja izazove i do tisuću manjih potresa godišnje, te megaprojekta Tri klanca na Jang Ceu.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRAiX6Px0TlG4urPKeq_sxQecjMfoSUCtwBnrw-RMfb3havNA90jwhttp://www.cgekonomist.com/slike/zoen2.jpg
Pojave potresa izazvanih branama uočene već tridesetih godina XX. stoljeća. Knjiga ističe da pojava potresa može biti uzrokovana gradnjom brana i hidrocentrala, ali je i u uskoj svezi s injektiranjem tekućine u podzemlje, padavinama, velikim vodnim valovima i podzemnim nuklearnim eksplozijama. Na 9 kongresu Međunarodne komisije zavelike brane (ICOLD) u Istanbulu (rujan 1967.) Francuski nacionalni komitet je upozorio svjetsku javnost na veliku opasnost koju hidroakumulacije imaju u izazivanju potresa. Zanimljiv je potres u Denveru, Colorado, SAD, 1965., kada su se inženjeri pokušali osloboditi otpadnih nuklearnih tvari iz postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja. Ispitivanja su dokazala da injektiranje tekućine u podzemlje može biti uzrokpotresa s epicentrom u blizini buduće bušotine (zato se valjda većina potresa događa u proljeće i jesen, kada su kiše obilnije ili se topi snijeg, op. T. T.)
 
Na 10 kongresu ICOLD-a u Montrealu, lipanj 1970., Jugoslavenski komitet za velike brane izjavio je o povećanoj seizmičkoj aktivnosti u širem području akumulacije Bileća izazvanim punjenjem i pražnjenjem akumulacije. Često se zanemaruje lokalna mikroseizmička aktivnost u području akumulacije. U tim seizmičkim pokretima voda je aktivni činitelj. Na seizmički aktivnim područjima raspored prirodnih naprezanja znatno je složeniji i nepostojaniji u vremenu i prostoru. Umjetno naponsko polje koje potječe od akumulacije je nehomogeno i anizotropno (anizotropija - osobina nekih tijela da u raznim smjerovima imaju različita fizikalna svojstva, npr. elastičnost, magnetizacija, toplinska vodljivost itd.) zbog vode i zbog heterogenosti mehaničkih karakteristika stijenske mase. Kod tumačenja pojava induciranih potresa uzrokovanih akumuliranom vodom slijedeće su pretpostavke: lom uslijed smicanja, efektivno naprezanje i porni pritisak, krti lomovi (voda smanjuje čvrstoću stijene i ubrzava lom) Malpasse kod Frejusa 1959., tektonskoj teoriji loma i reaktivaciji starih rasjeda, pojavi zračnih i vodnih udara u okršenim stijenama, smicanju tla (tragedija u Vaiontu 1963.) itd.
 
Ne mali utjecaj na umjetno naponsko poljevrše hidrostatski i hidrodinamični pritisci podzemne vode. I najmanje dodatno umjetno opterećenje ubrzava lom napregnute stijene, tj. potres. Zgodno je pripomenuti da je R. Lalić kao tehnokrat bio u sukobu interesa i kao tehnički rukovoditelj HEP-a promicao gradnju HE Ombla. Ono što me osobito zainteresiralo jest veliki broj političara uvezanih u priču o Gornjim horizontima i Ombli (da spomenem samo Čačića i Sanadera), a tehnička podrška INA-e razvidna je u radovima vezanim uz Omblu i Srđ. Još veće igre su se igrale oko privatizacije tog strateškog poduzeća, koji uz turizam čini kralježnicu našeg gospodarstva.
 
INA i nalazišta u Rusiji i Siriji, te ugljikohidrati u Jadranu (i moguće Dinaridima) su posebna priča. A jedan lokalni hidrogeolog mi je ukazao na razlog zamućenosti Omble; na moje pitanje zašto ne progovori u javnosti on kaže da se “ne će s rogatim bosti”. Dobro, tada će nam svima stvarnost biti “rogata”, tj. bit ćemo osuđeni da saniramo sve naše mutne vode i ceste (sa i bez mikroasfalta), privatizacije i velike iluzije, pardon investicije. I da periodično mijenjamo lijeve desnima i obrnuto, te da veselo čičimo ručicama kod velikih historijskih događaja poput ulaska u EU!
 

Teo Trostmann

Ima novaca za časopis u kojem pišu samo Kinezi, nema novaca za najstariji časopis za kulturu hrvatskog jezika – Jezik!

 
 
Stvorena je nova industrija. Hrvatska znanstvena zajednica, ali i mnoge diljem svijeta, oboljele su od posljedica te novostvorene industrije. Čija se aktivnost svodi na udaranje žiga. Kako bi apsolutno nedorasli ocjenjivači dostignuća pojedinih znanstvenika mogli povjeriti svojim tajnicama proračune vrijednosti. Najbolji hrvatski znanstvenici ne smiju pisati u hrvatskim časopisima, jer to ništa ne vrijedi. Istodobno hrvatski časopisi se pretvaraju postupno u trećerazredne dobavljače industriji žigosanja novcima hrvatskih poreznih obveznika. Koji je interes hrvatskih poreznih obveznika da to podupiru. Jedan od krivaca za takvo stanje je zaljubljenost u IF-faktor (faktor odjeka, eng. impact factor). Što povezuje časopis Engineering Review i nove kriterije napredovanja tehničara?
http://hrcak.srce.hr/logo/192.jpghttps://tkojetko.irb.hr/files/pictures/IMG_4296.jpg
Josip Brnić
 
Hrvatski fokus objavio je 7. lipnja 2013. tekst Zašto volim Guardian? To je razlog obnove teme na ovom portalu. U tom članku je opisana i komentirana objava deklaracije DORA (Declaration on Research Assessment) koja je donesena u San Franciscu početkom 2013. Ovaj je portal bio prvi i jedan od rijetkih koji je hrvatsku javnost obavijestio o objavi DORA-e. Jedan od popularizatora te Deklaracije je vrlo ugledni hrvatski znanstvenik na području biotehnologije, prof. K. Pavelić.
 
Zašto se tako malo čulo o DORA?
 
Je li bolest od nove industrije neočekivana? Tko su protagonisti te industrije i prije nego se ona tako zvala? Što je dovelo do pojave da su za neke časopise oni samo po adresi hrvatski. Što uraditi? No valja definirati najprije bolest od koje je definitivno oboljela i Hrvatska. Do sada je bio običaj da vlasnik industrijskog subjekta definira radniku zadatak, ovaj ga izvrši i vlasnik mu isplati ugovoreni iznos (nije obvezno u Hrvatskoj). Smišljena je nova industrija u kojoj je sada obrnuto. Radnik mora imati ideju, sakupiti novac da ju realizira i da za priznanje da je nešto načinio mora platiti poslodavcu. Koji mu udari žig da je obavio posao. Koja je to industrija? Bibliometrijska industrija, izraz koji potječe od Reinharda Wernera prof. teorijske fizike na Sveučilištu Leibniz u Hannoveru (Nature, 15. siječnja 2015.). Tko je najistaknutiji poslodavac? Elsevier koji je prošle godine imam višu dobit od Applea. Što nas se to tiče? Tiče se zato što smo zahvaljujući nekim promicateljima važnosti bibliometrijskih podataka oboljeli od te bolesti. I to teško.
 
Bibliometrijska industrija
 
Kada bih bio nastavnik iz društveno-humanističkih znanosti zadao bih nekom diplomantu zadatak da prouči što je sve napisano o štetnosti procjene, posebno pojedinaca na temelju IF-faktora. Dio štetnosti tog faktora objašnjena je već u članku o DORA-i koju je potpisalo diljem svijeta više od 12 tisuća znanstvenika. O štetnosti takve orijentacije piše se odavno. Ovdje samo jedan primjer. U Vjesniku 27. srpnja 2004. objavljen je tekst u kojem među ostalim piše: »Nameće se pitanje za čime čeznu oni koje ne žele hrvatske časopise, koji ne priznaju kao znanost ništa osim arheologije Prirode, prirodnu znanost. Koja je izuzetno važna, ali nedovoljna za pretvaranje zakonitosti prirodne tehnike u izume čovjekove tehnike… Stavovi akademika Silobrčića o časopisima, terminologiji i globalizaciji vrlo su stari. Neki se obrisi i posljedice naziru i osjećaju još iz doba kada je bio glavni strateg za razvoj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (o. a. 1991.).«
https://www.itp.uni-hannover.de/~werner/rfwalt.jpg
Reinhard Werner
 
Akademik V. Silobrčić je usprkos svemu, dobio novu priliku i predsjedavao donedavno Povjerenstvom za izdavačku djelatnost. U tom drugom predsjedničkom mandatu broj podupiranih časopisa s 214 opao je na 158 (smanjenje 27 %). Među njima je i najstariji časopis za kulturu hrvatskog jezika, Jezik. Istodobno raste nezadrživo broj trećorazrednih podružnica. Uporno inzistiranje da hrvatski znanstvenici moraju pisati samo u inozemstvu i neuočavanje trendova da se i u hrvatskim časopisima naplaćuje objava, dovela je do potpuno nove situacije. Za koju vjerujem da će novi Predsjednik, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak uočiti i poduzeti s Povjerenstvom potrebne mjere. Treba navesti jedno mišljenje iz rasprave o najnovijim stranim tekstovima o štetnosti procjene pojedinaca na temelju IF-a. »IF je kuga znanosti prošlog i ovog stoljeća.«
 
Faktor odjeka je kuga
 
Treba pridodati. Točno mjesec dana po razrješenju trojice članova Povjerenstva za izdavačku djelatnost: akademika V. Silobrčića, bivšeg ministra znanosti prof. H. Kraljevića i dr. sc. T. Janovića, pojavila se vijest o tome u tiskanim i elektroničkim medijima. Za neke se točno unaprijed znalo kako će plakati za Akademikom. To su mediji koji uporno tvrde da je znanost isključivo prirodna znanost. Koji nameću stavove da u hrvatskoj znanosti ništa ne vrijedi, itd. Bilo bi korisno kada bi se jednom ozbiljno razgovaralo o očištima, jednog u javnosti od najpoznatijih akademika i ovog autora.
 
Medijski plač
 
Valja se usredotočiti na iskaz trećorazredne podružnice. Tijekom duljeg vremena neki hrvatski časopisi postupno su se pretvorili u podružnice znanstvenika, pretežno s Dalekog istoka ili Istočne Europe. Ništa loše, ali treba biti svjestan da će primjerice najbolji kineski znanstvenici svoje najbolje radove objavljivati u časopisima koji uživaju najviši ugled, poput Nature ili Science. Kako sada je u modi otvoreni pristup (open access, OA) znanstvenici koji po ocjeni vlasnika raznih podatkara, ne mogu objavljivati u prvorazrednim časopisima, šalju tekstove u druge zemlje i spremni su to platiti. Ništa loše, ali ipak me čudi da se pomaže novcima poreznih obveznika izdavanje časopisa poput Engineering Review (Tehnički fakultet Rijeka, glavni urednik prof. dr. sc. Josip Brnić). Koji u najnovijem broju objavljuje 10 članaka, isključivo iz Kine. Ima li to veze s činjenicom da je glavni urednik gostujući profesor na jednom kineskom sveučilištu? Spomenuti časopis nije jedini. Postoji jedan u kojem svi znanstveni radovi imaju samo 4 stranice na raspolaganju. Radi se zapravo o objavi tekstova s jednog, recimo to uspješnog skupa. Ali ni tamo nema pretjerano domaćih autora. Mišljenja sam da takvu orijentaciju časopisa s hrvatskom adresom treba preispitati. I jasno kazati, podupirat će se samo onaj dio časopisa koji sadrži tekstove hrvatskih autora. Ili barem njih više od polovice. Tko želi isključivo objavljivati strance, neka nađe druge izvore financiranja.
 
Hrvatska treba sufinancirati samo radove hrvatskih autora
 
To je samo dio problema. Drugi dio jest činjenica da se u Hrvatskoj, ali općenito u Istočnoj Europi inzistira na IF-u i sličnim kriterijima. Pa me, makar u šali, pita jedna mlada suradnica hoće li novi članak kojeg smo napisali biti ponuđen pripadati u prvi kvartal. Hoće, kada sakupimo za članak sa 7 slika i 3500 riječi oko 15.000 kuna.
http://pentandra.com/blog/dora-and-research-assessment/dora-logo-header.png
I tako dolazimo to još jedne teme. Nedavno su me znanstvenici iz kruga društveno-humanističkih znanosti obavijestili da su kriteriji koji se želi nametnuti hrvatskim tehničkim kadrovima za izbor u viša zvanja neprihvaljivi. Oni znače potpuno odsutnost istraživanja za potrebe Hrvatske. Koja je u dubokoj krizi. Među ostalim što su nestali stručnjaci iz prakse, a znanstvenici pišu za potrebe inozemstva. I postavlja se sada pitanje kakve veze ima časopis Engineering Review i novi kriteriji izbora? Imaju istog čelnika, prof. dr. sc. Josipa Brnića?
 
Novi kriteriji tehničare vode u katastrofu
 
A gdje je makar i mrvica optimizma. U novoj ekipi koja rukovodi Sveučilištem u Zagrebu. Postoje naznake da će se to Sveučilište snažno angažirati u prijenosu tehnologije i razvoju inovacija. Za sada samo naznaka da se pripremaju važne promjene. No, to mora najprije naći mjesto u novim kriterijima izbora.
 
Sveučilište u Zagrebu pobuđuje nadu
 
Hrvatska znanstvena zajednica mora shvatiti da izbor na temelju IF-kriterija znači neprepoznavanje istinskih novina. Da se povjerenstva za napredovanja moraju vratiti svojoj istinskoj dužnosti, izboru kandidata na temelju njihove prosudbe, a ne na temelju raznih faktora. Hrvatska treba podupirati objavu samo radova hrvatskih autora. Ostalo neka, ako su tako dobri časopisi, zarade od plaćanja stranih autora. Treba prestati razlikovati radove objavljene u časopisima jesu li objavljeni u časopisima koji pripadaju podatkarama WoS ili Scopus. Sve ostalo vodi u posljedice koje je uvijek izazivala kuga, kao u ovom slučaju IF-faktor.
 

Prof. Igor Čatić

Anketa

Slobodan Milošević je ubio Ivana Stambolića, a Aleksandar Vučić Olivera Ivanovića. Slažete li se?

Subota, 20/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 954 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević