Get Adobe Flash player

Interdisciplinarni znanstveni skup posvećen povjesničaru, arheologu, muzealcu i sveučilišnom profesoru akademiku Mati Suiću

 
 
Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 3. studenog u Knjižnici HAZU-a započeo je interdisciplinarni znanstveni skup posvećen povjesničaru, arheologu, muzealcu i sveučilišnom profesoru akademiku Mati Suiću povodom stote godišnjice njegova rođenja. Skup pod nazivom Antiquitatis sollemnia – Antidoron Mate Suić / Svečanost starine – Uzdarje Mati Suiću organiziraju Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Zadar u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Hrvatskim arheološkim društvom i Institutom za arheologiju, a održavat će se do petka 6. studenog u Zagrebu i Zadru i obraditi brojne teme iz područja stare povijesti i arheologije. Kako je istaknula organizatorica skupa prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, plan je da ovakvi skupovi posvećeni akademiku Suiću postanu redoviti. Na otvorenju skupa govorio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras koji je akademika Suića nazvao velikanom kojeg se treba trajno sjećati.
Akademik Mate Suić rodio se u Postirama 3. studenog 2015., a umro u Zagrebu 28. listopada 2002. U svom interdisciplinarnom znanstvenom radu zahvaćao je razdoblja od prapovijesti do srednjega vijeka, a hrvatske je humanističke znanosti tijekom 20. stoljeća unaprijedio mnogim doprinosima. Uvijek je isticao da je u Razred za društvene znanosti HAZU izabran kao povjesničar, iako su zasada njegove zasluge najjasnije vrednovane u arheološkoj struci.
 
Mate Suić je jedan od utemeljitelja Filozofskog fakulteta u Zadru te profesor antičke arheologije na istom Fakultetu (kasnije Sveučilište u Zadru). Na Katedri za povijest starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1968. je naslijedio akademika Grgu Novaka 1968. Bio je i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru i utemeljitelj danas i u inozemstvu poznatog časopisa Diadora.
 
Suićevo znanstveno djelo sastoji se od brojnih terenskih istraživanja u Zadru, Ninu, Mulinama na Ugljanu i Bribirskoj glavici, te preko 300 znanstvenih radova, među kojima se ističe knjiga Antički grad na istočnom Jadranu (1976., drugo revidirano i prošireno izdanje posthumno 2003.). Iznimno važno djelo je i knjiga Zadar u starom vijeku [Prošlost Zadra I, 1981.]. Te su dvije knjige stupovi antičke arheologije i povijesti u drugoj polovini 20. stoljeća. Godine 1996. u Zadru je izišla opsežna knjiga njegovih najvažnijih radova pod naslovom Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske koja otkriva široki i golemi dijapazon Suićevih znanstvenih radova. Među njima se opsegom i kvalitetom ističe studija Hijeronim Stridonjanin – građanin Tarsatike. U pripremi je knjiga u kojoj se objavljuju rezultati Suićevih istraživanja jadertinskog foruma koju za života nije uspio dovršiti.
 

Marijan Lipovac

Hrvatska znanstvena zajednica mora pisati i na materinjem, hrvatskom jeziku

 
 
Treba uvodno naglasiti. Tekst je doprinos borbi za hrvatski nacionalni identitet, koji se ostvaruje u velikoj mjeri uporabom hrvatskoga jezika. Članci za širu javnost traže primjere.
http://os-vnazor-nevidjane.skole.hr/upload/os-vnazor-nevidjane/images/newsimg/578/Image/Logo_HJ_2012.jpg
Slušam i čitam programe političkih stranaka. O svemu se izjašnjava, samo ne o bitnom čimbeniku identitetu svakog naroda, hrvatskom jeziku i pridržavanju normi u javnoj komunikaciji. Pridržavanje normi trebala bi biti obveza, posebno hrvatskih medija. U ovom slučaju navodim nekoliko primjera. Prema hrvatskim normama, a koje su u tom dijelu usvojene i u Pravopisu Instituta za Hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), znak za postotak se piše odvojeno od brojke, dakle 23 % a ne 23%. U Hrvatskoj kao i u brojnim državama postoji decimalni zarez, a ne decimalna točka. Dakle tri cijela i dvadeset pet stotinki piše se 3,25 a ne 3.25. Treba se pridržavati i normi pri pisanju naziva materijala. Tako se PVC piše poli(vinil-klorid) a ne polivinilklorid. Pritom se mora zadržati međunarodne složene kratice. Nazivi na temelju međunarodnih kratica za područje plastike i gume dostupni su na: https://www.fsb.unizg.hr/polimeri/casopis/index.php?pg=kratice.
 
Mediji, pridržavajte se međunarodnih i hrvatskih normi
 
Puno gora je situacija s pisanjem lažnih prijatelja. Tako se sada favorizirani akronim ili može i složena kratica STEM (science, technology, engineering and mathematics) nije znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika, već prirodna znanost, informatika, tehnika i matematika (Večernji list, 6. listopada 2015).
 
Sve je postalo tehnologija. Engleska riječ technology ima u hrvatskom više od trideset značenja. Svi sada samo dizajniraju (e. design), pa su posljedično dizajneri. Riječ design znači prema hrvatskom jezikoslovcu i leksikografu Željku Bujasu i nekim drugim rječnicima: imenica, glagolska imenica, pridjev i glagol. Evo primjera nacrtati, narisati, napraviti skicu (plan), zasnovati, konstruirati, kreirati, praviti dizajn (o.a. dizajnirati), namjeravati, kaniti, namijeniti, zamisliti (glagoli). Neka od značenja imenice: nacrt, uzorak, skica, dezen, dizajn, konstrukcija, plan, zamisao, namjera… interior design = dizajn interijera = unutarnje uređenje. Glagolska imenica ima u hrvatskom značenja: projektiranje, konstruiranje, dizajniranje, oblikovanje. Značenje pridjeva je projektirani, osmišljeni, dizajnirani, kreirani. Riječ design treba prevoditi tuđicom dizajn samo ako se radi o onom dijelu izgleda proizvoda koji se može označiti kao razlika između uporabnog oblika i funkcionalnog oblika. Dakle na onaj dio oblika koji prodaje proizvod. Modni dizajn je pravilno.
http://www.hrt.hr/arhiv/99/03/16/16.jpg
Što znači ultimativni show? Engleska riječ ultimate među ostalim znači: posljednji, krajnji, konačni, osnovni, temeljni, odlučujući, presudni, finalni, maksimalni, najbolji, vrhunski, granični, prekidni, žestoki, uzvišeni, pri slomu, do sloma. Primjer: Pogodite o kojem se šou radi. Druga emisija graničnog šoua The Voice, Druga emisija pri slomu serije The Voiceili Druga emisija vrhunskog (najboljeg) showa The Voice (Zg-magazin,23. veljače 2015.).
 
Gadget je spravica, a widget, programčić. Kako prevesti circular economy? To je kružno gospodarstvo. Cirkularna ekonomija je doslovni prijevod s engleskog i nema veze s hrvatskim. Ekonomija je u hrvatskom definirana kao društvena znanost, dok je gospodarstvo skup raznih ekonomskih aktivnosti na nekom prostoru (najčešće državi). I tako u nedogled.
 
Engleske riječi imaju mnogostruka rješenja
 
Prijedlog, političke stranke obvežite se na promicanje hrvatskog jezika kao jednog od najvažnijih čimbenika hrvatskog identiteta. U borbi protiv rješenja iz jednog slavenskog jezika, koji čini zajedno s hrvatskim, crnogorskim i bosanskim nadsustav (Prilog sustavnosnoj analizi hrvatskog jezika, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20(1994), 19-30.) nemilice prenosimo rješenja iz jednog analitičkoga, vrlo nepreciznog jezika. O čemu svjedoče navedeni primjeri.
 
Završit ću jednom ocjenom iz 1967. Tada sam među ostalim priređivao i vodio jazz emisije. Evo što sam našao, čisteći stare fascikle.
 
U vrijeme mraka, na Radio Zagrebu program se kontrolirao tijekom cijelog trajanja. Kontrolori su pisali izvještaje. Što je napisao kontrolor 30. listopada 1967? »… ako se apstrahira njegov suviše zagrebački, to jest pogrešan način akcentiranja…«.
 
Čuvajte hrvatski jezik i ne prisiljavajte hrvatsku znanstvenu zajednicu da mora pisati samo na engleskom. Tražite da piše i na hrvatskom, jer to mora onda biti i izvor nazivlja i za najšire pučanstvo.
 

Igor Čatić

To znači da je većina populacije EU-a jasno rekla NE uzgoju genetski modificiranih organizama

 
 
Sedamnaest država članica Europske unije te četiri 'administrativne regije' u još dvije države nalaze se u „sastavu“ pokreta „Bez GMO-a“ ('GMO-free movement') i one su donijele odluku o zabrani kultiviranog uzgoja genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojim teritorijima, odnosno obradivim površinama. O njihovoj odluci obaviještena je Europska komisija budući je rok za prijavu bio 3. listopada 2015. Naime, prema odluci Europske unije / Europske komisije državama članicama EU-a prepuštena je „puna sloboda u odlučivanju“ kada su u pitanju genetski modificirani organizmi i njihov kultivirani uzgoj.  
http://www.intermagazin.rs/wp-content/uploads/2015/01/eu-no-gmo.jpg
Države koje su donijele odluku o zabrani kultiviranja GMO-a na svojem području odnosno poljoprivrednim obradivim površinama su: Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska i Slovenija, zatim četiri regionalne uprave – Škotska, Wales i Sjeverna Irska u Velikoj Britaniji, te Valonija u Belgiji.
 
Navedenih sedamnaest (17) država članica Europske unije zajedno s četiri regionalne uprave predstavljaju nešto više od 65 % populacije EU-a i 65 % obradivih poljoprivrednih površina. To znači da je većina populacije EU-a jasno rekla „NE“ uzgoju genetski modificiranih organizama (GMO-a) i tako „zatvorila vrata“ kultiviranom uzgoju genetski preinačenih poljoprivrednih kultura na svojem teritoriju. Države koje su se dvoumile između odluke „za“ i „protiv“ GMO-a sada se više ne mogu predomisliti i registrirati kao „država bez GMO-a.“ Nasuprot tome, države koje su se opredjelile „protiv“ kultiviranog uzgoja GMO-a moći će u svako doba opozvati svoju odluku i odustati od svojeg statusa kao „država bez GMO-a.“
 
Jedina genetski modificirana kultura koja je odobrena za uzgoj u EU-u i koja se uzgaja je genetski modificirani kukuruz biotehnološke kompanije Monsanto poznat kao MON810, dok još sedam genetski modificiranih kultura čeka odobrenje Europske komisije za kultivirani uzgoj na poljoprivrednim površinama. Svih sedam GMO-a odnosi se na genetski modificirani kukuruz. Devet država članica EU-a (Austrija, Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Mađarska, Njemačka i Poljska) još je ranije donijelo odluku o zabrani kultiviranog uzgoja kukuruza MON810 na temelju predostrožnosti. Međutim, biotehnološke kompanije koje prodaju genetski modificirano sjeme nemaju obavezu pridržavati se odluke onih država koje su se izjasnile protiv kultiviranog uzgoja GMO-a, upozoravaju stručnjaci iz Greenpeace-ovog ureda pri EU u Bruxellesu. Naime, prema direktivi EU-a 2015/412, vlade mogu zatražiti da biotehnološke kompanije čije genetski modificirano sjeme je već odobreno ili čeka odobrenje za komercijalnu sjetvu ne stavljaju svoje proizvode na tržište u njihovim zemljama. No, biotehnološke kompanije kao Dow, Monsanto, Syngenta i Pioneer mogu prihvatiti ili čak odbiti zahtjev(e) bez obrazloženja. Vlade mogu zakonskom uredbom zabraniti uzgoj pojedine genetski modificirane kulture ili određenu skupinu GMO-a odobrenih u EU. Europska komisija objavljuje popis nacionalnih zakona o uzgoju GMO-a.
 
O pravu država članica EU-a da same odluče hoće li odobriti ili zabraniti komercijalni uzgoj GMO-a na svojem teritoriju odlučeno je još u ožujku ove godine, a odluka je stupila na snagu u travnju kao „kompromis između država koje su 'za' i koje su 'protiv' uzgoja GMO-a.“ Ovaj sporazum omogućuje državama da se odluče protiv uzgoja GMO-a na temelju mjera sigurnosti u svrhu zaštite zdravlja i okoliša ili u svrhu zaštite interesa potrošača i domaćeg tržišta. No, postavlja se pitanje može li „jedinstveno tržište“ EU-a preživjeti razdvajajnje zbog GMO-a? Države članice EU-a sada su se podijelile u dva 'tabora' – jedan 'za' i drugi 'protiv' kultiviranog uzgoja genetski modificiranih poljoprivrednih kultura, što znači da će jedanaest država uzgajati GMO na svojem teritoriju a sedamnaest ne će. Nadalje, u Velikoj Britaniji samo je Engleska rekla 'da' i tako ostala usamljena. To će biti pravi veliki izazov za „jedinstveno tržište“ Europske unije jer će biti vrlo, vrlo teško, zapravo gotovo nemoguće, spriječiti kontaminaciju konvencionalnih i ekoloških poljoprivrednih kultura s onima iz GMO uzgoja. Dosadašnja iskustva i znanstveni dokazi ukazuju na kontaminaciju, tj. genetsko onečišćenje konvencionalnih i ekoloških kultura s genetski modificiranim kulturama (o tome sam također već pisala).

Franziska Achterberg, Greenpeaceova direktorica za politiku hrane upozorava da će ova nova usvojena „reforma“ omogućiti Komisiji da odobri uvoz GMO-a čak i onda kada se tome protivi većina nacionalnih vlada, Europski parlament i javnost: „Prijedlog Komisije je farsa jer čitav nedemokratski sustav ostaje netaknut. On će omogućiti Komisiji da nastavi ignorirati većinu koja se protivi GMO-u, bez obzira što je predsjednik Jean-Claude Juncker u srpnju 2014. obećao da će većini država članica EU-a koje se protive GMO-u omogućiti da to i ostvare. Komisija sada treba dostaviti zakonodavni prijedlog da se to postigne.“ Revidirani plan procjene rizika u EU koji se pozivao na ministre zaštite okoliša u 2008. nije proveden. Europska agencija za sigurnost hrane također ignorira trenutnu procjenu rizika čime se ignorira pravilo EU-a na snazi od 2001. (direktiva 2001/18) a koja se odnosi na neovisno i 'dubinsko' testiranje genetski modificiranih poljoprivrednih kultura.   
 
Ovo je još jedan od razloga u nizu radi kojih većina država članica EU-a odbija odluke Europske komisije kada je u pitanju odobrenje kultiviranog uzgoja GMO-a. „Većina država više ne vjeruje sigurnosnim procjenama EU-a o GMO-u i upravo stoga su donijele pravilnu odluku da zaštite svoju poljoprivrednu proizvodnju i svoj prehrambeni lanac,“ izjavila je Franziska Achterberg te dodala: „Europska unija i Komisija mogu vratiti povjerenje samo na jedan način, a to je da trenutno zaustave, tj. stave na čekanje sva odobrenja koja se odnose na GMO te da hitno donesu odluku o reformi sigurnog testiranja i odobrenja genetski modificiranih kultura namijenjenih kako prehrani čovjeka tako i hranidbi domaćih životinja.“     
 

Rodjena Marija Kuhar

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Utorak, 16/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1271 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević