Get Adobe Flash player

U Centru će se kreirati inovativni proizvodi – prototipi za potrebe industrije, temeljeni na znanstvenim istraživanjima

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 17. studenog održana je skupština Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj HAZU na kojem je prof. dr. sc. Nedjeljko Perić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu održao predavanje o Inovacijskom centru Nikola Tesla (ICENT) koji će početi s radom u narednih 15 dana. ICENT će biti smješten u prostoru FER-a koji je i njegov osnivač, a 2019. trebala bi započeti izgradnja Centra na zagrebačkoj Martinovki. Očekuje se da će se u upravljanju Centrom u narednom razdoblju FER-u priključiti i drugi fakulteti i institucije. Prema riječima prof. dr. sc. Perića, djelovanje ICENT-a bilo bi u interesu Hrvatske i cijele podunavske regije. „Osnovna uloga Inovacijskog centra Nikola Tesla bila bi da premosti jaz između istraživanja u akademskoj i istraživačkoj zajednici i potreba industrije tako što će se u Centru kreirati inovativni proizvodi – prototipi za potrebe industrije, temeljeni na znanstvenim istraživanjima.
https://www.fer.unizg.hr/_news/icons/d012f566f530a23dc74af252cf5d83be7294_icon.jpg
Nikola Perić
 
Time bi ICENT pomagao hrvatskom gospodarstvu povećanjem prihoda od novih proizvoda, otvaranjem novih radnih mjesta visoke dodane vrijednosti i unošenjem novih tehnologija u hrvatsku industriju. ICENT će predstavljati zaokruženi koncept koji će umrežavati akademsku zajednicu, istraživačke institute, hrvatsku industriju, lokalnu i širu zajednicu te državnu upravu“, kazao je prof. dr. sc. Perić. Pritom je istaknuo da će se interakcijom navedenih sudionika osigurati prostor za multidisciplinska primijenjena istraživanja i razvoj, racionalizaciju primjene i komercijalizacije rezultata te posljedično kreiranje i unapređenje industrije visoke dodane vrijednosti. „Kako bi ICENT mogao učinkovito raditi i opravdati svoju društvenu ulogu, mora raspolagati odgovarajućom razvojnom infrastrukturom smještenom u prikladne prostore i vrhunskim ljudskim potencijalima u područjima koja su strateški važna za gospodarski razvoj: u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, energetici, robotici, transportnome sustavu, biomedicinskome inženjerstvu i tehnologiji naprednih komponenata. Time se Inovacijski centar svojom vizijom i misijom uklapa u društvene izazove Hrvatske, ali i EU. ICENT će svojim ustrojem i djelovanjem aktivno pridonositi snažnom umrežavanju svih bitnih čimbenika istraživačko-inovacijsko-inkubacijskog lanca u inovacijsko-poduzetničku mrežu radi komercijalizacije inovacija, a time i stvaranja komplementarnog inovacijskog ekosustava“, poručio je prof. dr. sc. Nedjeljko Perić.
 

Marijan Lipovac

Jezične neznalice protiv balona, zrakoplova..., protiv hrvatskoga identiteta

 
 
Znate li što je podivljali blimp, ili što su stealth obilježja? Mogu li se topiti kućišta svijeća? O čemu se govorilo na konferenciji Cirkularna ekonomija i industrija polimera? Poticaj za ovaj tekst je reakcija jedne fakultetski obrazovane osobe na moj jezično-politički tekst u kojem sam zahtijevao da se stranke izjasne o važnosti i očuvanju hrvatskoga nacionalnog identiteta. Pri čemu je hrvatski jezik na svim razinama komunikacije javnosti, nužnost (HF, 30. listopada 2015.)
http://www.personalblimp.com/images/front_page.jpghttps://fbb-git.github.io/stealth/stealth.jpg
Dragi naši "hrvatski" blimp i stealth!
 
»Već godinama smetaju ti silni anglizmi u svim domenama, a najčešće se rabe u ekonomsko - bankarskom svijetu. Mi obični čitatelji ništa ne razumijemo... Anglizmi savršeni u funkciji muljanja i zamagljivanja.« Na čitateljstvu je da prosudi ovu reakciju, jer radi se o primjerima iz masovnih medija, a ne stručnom tisku.
 
Na prvo pitanje, teško ćete odgovoriti ako nemate prijatelja među zrakoplovcima ili dobre rječnike. Nedavno je objavljena vijest da se vrlo skupi blimp raspao. Kada se vidjelo sliku, pa to se u običnom hrvatskom jeziku zove balon. Ili zbog specifičnog oblika cepelin. A što su to stealth obilježja. Radi se o zrakoplovima, pretežno vojnim, čije je jedno od glavnih obilježja radarska nevidljivost.
 
U nedavnoj usporedbi vrsta svijeća navedeno je da se plastična kućišta od njihove topline tope. Topi se u otapalu (npr. vodi), kućišta se tale. Kao i ledenjaci ili snijeg obasjani suncem. Nedavno održana konferencija trebala se zvati Kružno gospodarstvo i industrija plastike. Nekoliko zapažanja i poticaja.
 
Dame obožavaju najlonke (plastika, poliamid) ali ih ne doživljavaju kao plastični proizvod. Najprije je bio najgori masovni proizvod svih vremena, pa ekonomsko pitanje. Sada je to primjer štetnosti jednokratne uporabe. Proizvod je naravno plastična vrećica. Koja se može uspoređivati samo s papirnatim vrećicama od kojih je po 7 kriterija bolja, jedino je nejasno, kada će se raspasti. Sve prognoze o stotinama godina su neprihvatljive, nema empirijski provjerenih podatka. Za staklo ima, ocjena, u moru neodređeno vrijeme. Svaka plastična vrećica može se barem dva puta upotrijebiti, za donošenje, osobito mokroga ili masnog sadržaja i punjenje kućnim otpadom. A najnovija uporaba plastičnih vrećica je zagrijavanje nedonoščadi. Što je primjer jednokratne ambalaže? Plastična ambalaža u trgovačkim lancima za pakiranje mljevenog mesa.
 
Samo jedan izvedeni podatak s navedene konferencije. Godine 1950. svjetska proizvodnja plastike bila je 1,5 a 2014. čak 311 milijuna tona. U 64 godine povećanje od 207 puta!!! A migrantska kriza je dopunski potvrdila važnost plastike u suvremenom svijetu. Zamislite si samo kako bi bilo organizirati raspodjelu potrebne vode da se ona tijekom njihova putovanja dijelila u staklenkama.
 

Prof. Igor Čatić

Washington ne smije dopustiti da Kina preraste u morsku velesilu

 
 
Manje azijske zemlje profitiraju iz nadmetanja velesila – rekao nam je Roy Li, potpredsjednik Svjetskog trgovinskog centra u Tajvanu. Taj profesor ekonomije smatra da, iako nasilna politika Sjedinjenih Država usporava produbljivanje kineskih odnosa, on vidi ozbiljne mogućnosti u ugovoru o slobodnoj trgovini poznatoj pod nazivom Transpacifičko partnerstvo, za koje se Washington zauzima.
http://bengalchamber.com/agm/pages/photos/International%20Relations/banner%203.jpg
• U listopadu je odlučeno da će se Tajvan priključiti Transpacifičkom partnerstvu (TPP). Što Kina misli o tomu?
- Pravni sporovi oko priključenja Tajvana riješeni su time da je uvjet za primitak u TPP članstvo u Azijsko-tihooceanskoj gospodarskoj suradnji (APEC). S obzirom da je samostalni član kako APEC-a, tako i WTO-a, Tajvan se unatoč načelu „jedna država dva sustava“ može priključiti američkoj inicijativi. Kako to Kina doživljava, osjetljivo je pitanje. Protekle dvije godine više puta sam razgovarao s kineskim kolegama, oni su mišljenja da se Peking više koncentrira na bilateralne odnose Taipeija i Washingtona. TPP kao regionalna suradnja je stoga manje važna tema. Istovremeno, Kina na tu inicijativu gleda kao na jedan od geopolitičkih sredstava Washingtona kojima je pokušava izolirati u regiji.
 
• Njihovu bojazan potvrđuje da je ranije sam Barack Obama izjavio kako Washington ne smije dopustiti da u Aziji Kina diktira gospodarska pravila. Ovih je dana državni tajnik John Kerry ipak ponudio Kini i Rusiji priključenje TPP-u. Biste li mi pomogli u shvaćanju toga?
- Sjedinjene Države pozdravile bi namjeru Kine za priključenjem. Ranije je, naravno, Washington namjerno Kinu držao na distanci od partnerstva, bojao se naime da će Kina tijekom početnih usuglašavanja preuzeti inicijativu. Sada, međutim, kada su položena načela i pravila partnerstva, rado bi vidjeli unutar toga sustava i Kinu, prilagođenu spomenutim pravilima i načelima. Pozornosti vrijedno je, inače, da je stajalište Pekinga omekšalo, premijer Li Kequijang je nedavno o partnerstvu govorio iznenađujuće pozitivno.
 
• Istovremeno, nije pomoglo približavanju to što je prošli tjedan kroz osporavane teritorije Južnoga kineskog mora plovio američki ratni brod. Izjave Pekinga tada nisu odavale pomirbu…
- Politički ciljevi Sjedinjenih Država su jasni. Washington ne smije dopustiti da Kina preraste u morsku velesilu. Sve to, naravno, ne utječe pozitivno na gospodarsku suradnju, jednom treba raščistiti poziciju Kine. Istovremeno, ima i pozitivnih pomaka. Kina, Japan i Južna Koreja su u nedjelju održali uspješan sastanak koji bi mogao rezultirati uspostavom zone slobodne trgovine između tri spomenute zemlje. Iz toga je razvidna strategija Kine: Peking svoje geopolitičke sporove nastoji odvojiti od gospodarskih i trgovinskih odnosa.
 
• TPP se spominje i kao američku urotu protiv infrastrukturne investicije Novi put svile koju je osmislio Peking. Jeste li i Vi toga mišljenja?
- Dvije inicijative ne isključuju jedna drugu, naime trgovinskom partnerstvu infrastrukturnu pozadinu može pružiti upravo projekt Novi put svile. Potonji je, međutim, teški program, s obzirom da inicijativa za povezivanje azijskih i europskih tržišta može kršiti i ruske i američke interese. U regiji je inače u zadnje vrijeme na tragu geopolitičkih interesa utemeljeno bezbroj organizacija i suradnji, što je pogodno za manje zemlje. One mogu birati među kreditnim konstrukcijama velesila.
https://www.logicsupply.com/blog/wp-content/uploads/2012/06/wtcnangang.jpg
• Gdje je Tajvan u tom sustavu?
- Ranije smo igrali posredničku ulogu, no proteklih osam godina uspostavili smo tješnje odnose s Kinom. No to ne znači da se situacija ne može promijeniti. Na Tajvanu je uloga javnosti vrlo snažna, a na pragu su izbori. Sve više je onih koji smatraju da im je dosta prokineske politike i da žele veću distancu.
 
• A kako će Tajvan profitirati iz članstva u TPP-u?
- Naš izvoz u većinu zemalja sada je opterećen visokim carinama, a partnerstvo će te carine ukinuti. Ozbiljan je problem što se tajvanska industrija sve više iseljava u inozemstvo, što bi TPP mogao zaustaviti. Najvažnije je, međutim, da će se stvoriti snažno kritičan međunarodni sustav standarda poštivanje kojeg će ubrzati i u odgovarajućem koritu držati gospodarske reforme na Tajvanu.
 

Viktor Buzna, Magyar Nemzet

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Subota, 15/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1131 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević