Get Adobe Flash player

Predstavljena monografija "Rektorski lanac Hrvatskog katoličkog sveučilišta"

 
 
Predstavljanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta iz Zagreba i monografije o njegovu rektorskom lancu te svečano potpisivanje sporazuma o suradnji između Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Université Panthéon-Assas – Paris II., upriličeno je 16. rujna u zgradi Splitsko-makarske nadbiskupije u Splitu. Profesori Željko Tanjić, rektor HKS-a, te Guillaume Leyte, rektor Sveučilišta Panthéon-Assas, tom su prilikom u Dvorani Ivana Pavla II. simbolično potpisima i stiskom ruke obilježili početak plodne suradnje dvaju sveučilišta.
http://www.ferata.hr/wp-content/uploads/2015/09/naslovnica.jpg
Prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i član Francuske akademije znanosti i umjetnosti (Institut de France) prof. dr. sc. dr.h.c. Emilio Marin napomenuo  je da u Splitu postoji bogata frankofonska tradicija, stoga nije ni čudno da se znanstvena i kulturna suradnja i na formalnoj razini uspostavila upravo u Splitu. Spomenuo je da je prva formalizirana znanstveno kulturna suradnja u vrijeme Jugoslavije bila između francuskih sveučilišnih organizacija na čelu s Sveučilištem Paris IV – Sorbonne i Arheološkog muzeja u Splita te da je plod te suradnje niz publikacija pod nazivom „Salona“. To je, spomenuo jer sadržaj dvije posljednje knjige iz tog niza „Inscriptions de Salone chrétienne, IVe-VIIe siècles – Natpisi starokršćanske Salone, IV.-VII. st.“ obuhvaća temelje Splitsko-makarske nadbiskupije. 
 
Dobrodošlicu svim okupljenima, posebno gostima iz Francuske, izrazio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Kako se potpisivanje sporazuma odvijalo u dvorani sv. Ivana Pavla II., nadbiskup je citirao njegove riječi  'Ne bojte se! Štoviše, širom otvorite vrata Kristu. Otvorite Njegovoj spasiteljskoj vlasti granice država, gospodarske i političke sustave, široka područja kulture, uljudbe, razvitka. Ne bojte se! Krist zna što je u čovjeku. Samo On to zna!'. Izrazio je uvjerenje da suradnja ova dva sveučilišta ulazi u okvire ove njegove poruke. Spominjući bl. Augustina Kažotića, Marka Marulića i don Ivana Paštrića, nadbiskup je istaknuo kako stoljećima postoji suradnja intelektualaca sa splitskog područja i onih iz Francuske te kako i danas Split ima dva akademika koji su članovi Francuske akademije znanosti i umjetnosti.
 
Rektor HKS-a dr. Željko Tanjić istaknuo je kako je ovo prvi međunarodni sporazum kojeg je ta visokoškolska ustanova, čije je sjedište u Zagrebu, potpisala izvan glavnog hrvatskog grada. Rekao je da je odabran Split zato što je upravo „splitsko područje kolijevka naše crkvenosti i državnosti“. Hrvatsko katoličko sveučilište želi dati doprinos razvoju znanosti, obrazovanja i hrvatskog društva iz krila Crkve, rekao je dr. Tanjić i nadodao kako njihovo malo sveučilište od 600 studenata ima čast učiti od puno većih i boljih. Nakon potpisivanja sporazuma predstavljena je dvojezična hrvatsko-engleska monografija o rektorskom lancu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koju je uredio likovni kritičar Milan Bešlić, a likovno oblikovao Ivan Doroghy.
 
Urednik Milan Bešlić istaknuo je kako se ovom monografijom prikazuje „kršćanska povijest u našoj hrvatskoj povijesti i izražava univerzalnost Katoličke Crkve“. Po njegovim riječima monografija obuhvaća razdoblje od 8 st., od Ćirila i Metoda koji su donijeli kršćanstvo u hrvatski narod, pa do 21. stoljeća. Monografija priča povijest ovog razdoblja dužeg od tisuću godina kroz osobe, svećenike, laike i znanstvenike koje su tu kršćansku povijest stvarali i bili privrženi vrijednostima koje Katolička Crkva promiče i danas kroz svoju ustanovu Hrvatsko katoličko sveučilište.
 
Govoreći o samom sadržaju rektorskog lanca, prenesenom na monografiju Milan Bešlić je kazao da   „lanac ističe tri bitne dimenzije Sveučilišta: hrvatsko, katoličko i sveučilište. Na njemu se nalazi četrnaest likova: sv. Ćiril i Metod, suzaštitnici Europe, oci slavenske pismenosti, bl. Augustin Kažotić, dominikanac, zagrebački biskup i začetnik školstva, i bl. Ivan Merz, mladi sveučilištarac, uzor i primjer studentima, sv. Katarina Aleksandrijska, žena, filozofkinja, po kojoj je imenovana akademska crkva Sv. Katarine, i sv. Mala Terezija, crkvena naučiteljica, mističarka i svetica koja znanje upotpunjuje s ljubavlju, Ruđer Bošković, isusovac i znanstvenik, i Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, biskup Juraj Dobrila, istarski preporoditelj, i Juraj Haulik, prvi zagrebački nadbiskup i kardinal, bl. Alojzije Stepinac, zaštitnik HKS-a i biskup Josip Juraj Strossmayer, začetnik modernoga hrvatskog sveučilišta i naših najvažnijih ustanova, te kardinal Josip Bozanić, osnivač HKS-a i papa emeritus Benedikt XVI. za čijeg je pontifikata Sveučilište osnovano. Na vrhu, oko vrata, nalazi se niz srdaca obilježenih križem. Sve te elemente povezuje križ koji nosi stiliziranu zvijezdu Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Kipar je oblikovao lanac kao čvrst sustav kršćanskih vrijednosti koje u svakom medaljonu zrcale specifičnom duhovnošću i simboličkom  izražajnošću. U gipkom, kovnom živom i bijelom srebru i gorskom kristalu kipar je oblikovao lanac kao simbol veza i odnosa između neba i zemlje kroz minula stoljeća“, istaknuo je između ostalog u svom izlaganju autor monografije Milan Bešlić.
 
„Rektorski lanac, kojeg je našem Sveučilištu prije dvije godine, u prigodi Dana sveučilišta, darovao kardinal Josip Bozanić, izraz je upravo te dimenzije našeg Sveučilišta. On svjedoči o tome da je Sveučilište, premda osnovano prije deset godina, ukorijenjeno u dugoj tradiciji žive i zauzete brige Crkve u hrvatskom narodu za razvoj školstva, znanosti, odgoja, cijelog hrvatskog društva na temelju evanđeoskog poslanja služenja čovjeku i društvu. Istina i ljubav su ujedinjeni i ne mogu se odvojiti. Samo oni vode do prave spoznaje. Likovi na ovom lancu obvezuju i nadahnjuju. Oni izriču i govore o onome što naše sveučilište nastoji i želi biti“, rekao je rektor dr. Tanjić.
 

Nives Matijević

Slovenija po prvi puta Zemlja partner 11. Sajma stipendija i visokog obrazovanja
 

 
Institut za razvoj obrazovanja organizira 11. po redu Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji će se održati  13. listopada 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 15. listopada 2015. na Sveučilišta u Rijeci. Zemlja partner ovogodišnjeg Sajma je Slovenija koja će svoje studijske programe i programe stipendiranja dostupne hrvatskim građanima predstaviti kroz izlaganja čak 16 institucija, uključujući sva četiri slovenska sveučilišta. Slovenija će u okviru Sajma po prvi puta u Hrvatskoj pokazati i ishode studiranja kroz atraktivne studentske projekte poput bolida i bespilotnih letjelica proizvedenih na slovenskim visokim učilištima. Detaljnije informacije o Sajmu i program događanja dostupni su na web stranici Stipendije.info (www.stipendije.info/hr/sajam) i na facebook stranici Tražim stipendiju (www.facebook.com/trazim.stipendiju).
http://televizijastudent.com/wp-content/uploads/2015/09/unnamed-1-468x600.jpg
Na ovogodišnjem Sajmu Zemlju partner Sloveniju će zastupati predstavnici čak 16 institucija, uključujući sva 4 slovenska sveučilišta, odnosno Sveučilište u Ljubljani, Sveučilište u Mariboru, Sveučilište u Primorskoj te Sveučilište u Novoj Gorici. Sudjelovanje Slovenije na Sajmu održat će se uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa Republike Slovenije, Centra Republike Slovenije za mobilnost i europske programe obrazovanja i usavršavanja (CMEPIUS) i Veleposlanstva Republike Slovenije, koji su prepoznali važnost suradnje dviju susjednih zemalja na području visokog obrazovanja i znanosti. Također, dr. sc. Maja Makovec Brenčič, ministrica obrazovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije kao i mnogi drugi ugledni gosti iz Slovenije prisustvovat će otvorenju Sajma, a s rezultatima ove suradnje hrvatska će javnost biti detaljno upoznata kroz Sajam stipendija u Zagrebu i Rijeci.
 
Izdvajamo sljedeće zanimljivosti o slovenskom visokom obrazovanju te studijskim programima i mogućnostima stipendiranja dostupnima hrvatskim studentima za studiranje u Sloveniji:
• Prema rang-listi svjetskih visokih učilišta Academic Ranking of World Universities (tzv. Šanghajska lista), Sveučilište u Ljubljani nalazi se među najboljih 500 u svijetu.
• Slovenija za obrazovanje izdvaja 5,7 % svog BDP-a, što ju svrstava u prvih 15 država Europske unije po ulaganju u obrazovanje.
• Dodatni razlog za studiranje u Sloveniji su i izdašne državne subvencije za studente koje dolaze iz država članica Europske Unije, što znači da hrvatski građani mogu studirati u Sloveniji bez plaćanja školarine na slovenskim javnim visokim učilištima na preddiplomskoj i diplomskoj razini, a subvencionirana im je i prehrana te gradski prijevoz.
• U protekloj akademskoj godini (2014./2015.) u Sloveniji je studiralo više od 3600 stranih studenata (što je oko 5 % ukupnog broja svih studenata), od kojih najviše ima upravo studenata iz Hrvatske (oko 800).

Organizaciju ovogodišnjeg Sajma omogućile su potpore brojnih partnera: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Agencija za mobilnost i programe Europske unije, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Primorsko Goranska županija te Grad Rijeka (Donatori i pokrovitelji), Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta Republike Slovenije, Centar Republike Slovenije za mobilnost i europske programe obrazovanja i usavršavanja (CMEPIUS) i Veleposlanstvo Republike Slovenije (Zemlja partner), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Sveučilište u Rijeci (Glavni Partneri) te RIT Croatia, UniWorld i slovenska sveučilišta Sveučilište u Ljubljani, Sveučilište u Mariboru i Sveučilište u Primorskoj (Srebrni sponzori).
 

www.iro.hr

Postoje rješenja, ali treba ih raspraviti i provesti

 
 
Pitanje je barem na prvi pogled neumjesno. No, kada promišljanja jednog od dekana ekonomskih fakulteta ne naiđe na širi odjek, nešto nije u redu. Ne radi se o broju fakulteta već o njihovom utjecaju na struku i uže znanstveni doprinos.
http://imef.me/wp-content/uploads/2013/11/gar00-e1385830414327.jpg
Željko Garača
 
Slučajno sam došao do prezentacije dekana Ekonomskog fakulteta u Splitu, prof. Željka Garače. Onog istog fakulteta kojem pripada i potpredsjednik Vlade, prof. Branko Grčić. Prof. Ž. Garača održao je 30. ožujka 2015. predavanje na Internom brainstormingu hrvatskih izvoznika pod naslovom Nekonvencionalne mjere monetarne i fiskalne politike za izlazak Hrvatske iz krize. Pozornost su privukle dvije osnovne misli iz tog predavanje. Predstavljanje predavača i njegov stav, za koji se zalažem tri desetljeća, trebamo industriju i izvoz. Ali korisna je proizvodnja kao zamjena za uvoz. Zbog čega naravno protestiraju sve bogatiji uvoznici i trgovci. Kako smo u međuvremenu uništili industriju, sada se rabi izraz reindustrijalizacija, svejedno za izvoz ili kao supstitut.
 
Predavač se predstavio kao nesuđeni fizičar (prirodna znanost), inženjer elektrotehnike, automatike/kibernetike, magistar računarstva, doktor ekonomskih znanosti, profesor poslovne informatike. Područja interesa informacijski sustavi, kompleksni nelinearni dinamički sustavi, računalne simulacije, a od 2003. makroekonomski sustav Hrvatske. Osnovna metoda analize sistemska (o. a. bolje sustavnosna) dinamika, a pristup rješavanju problema: inženjerski. Ako je tehnologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva, onda je prof. Ž. Garača u pravom smislu riječi tehnolog.
 
Dekan je tehnolog
 
No, ni takva osnova za rad, ni funkcija koju obavlja nisu dovoljni da se ozbiljno shvati njegova promišljanja i zauzmu stavovi. Pa makar se nijedna ideja ne prihvati. Ali u zemlji postoji nekolicina ekonomista koji sve najbolje znaju. Od toga da su nam devedesetih godina tumačili, a neki i sada kako će Hrvatska izvrsno živjeti od turizma, osobito zdravstvenog, bez poljoprivrede i industrije, do današnjih dana kada nam ti isti govore o reindustrijalizaciji. Čega, onoga što je uništeno. Samo jedan primjer. Uspjelo je uništiti petrokemijsku proizvodnju plastike. Koja je imala uoči domovinskog rata kapacitet od oko 370 tisuća tona, što je ekvivalent od oko 3 milijuna tona čelika.
 
Najprije smo dopustili pravnici i novinarki da promiču interese organizacije koja je devedesetih godina htjela uništiti svjetsku proizvodnju PVC-a. Ona je u svijetu opstala i trajno se razvija, ali kod nas je nema. A predstavnici te svjetske ekoorganizacije su 2014. u SAD-u izjavili da se odriču sotoniziranja PVC-a. Za što su se hrvatski stručnjaci zalagali još devedesetih godina o čemu postoji opširna dokumentacija sabrana u knjizi: Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja (2008.).
 
Onda je došlo na red uništenje proizvodnje polietilena i polistirena (DIOKI, DINA). Sustav koji je kada je proizvodio je izvozio plastike za više od 200 milijuna eura godišnje. Sentimentalno, nema više ni TOZ-a u kojem sam radio šezdesetih godina. U kojem smo do prijelaza na kapitalistički sustav, načinili niz diplomskih i magistarskih radova. Za koje nisu stručnjaci vjerovali da je rađeno u pogonima. Gdje je Prvomajska, itd. I o tome postoje brojni zapisi.
 
Uništena petrokemijska industrija plastike
 
Činjenica je, raste nam industrijski izvoz, što svakoga veseli. No pogledajmo za što se u svojem predavanju zalaže prof. Ž. Garača. Pritom sam izabrao misli s kojima se u načelu slažem. »U postojećoj konstelaciji dodatnu zaradu može ostvariti prije svega privatni sektor. Ne treba dijeliti savjete poslovnim ljudima kako zaraditi novac. Međutim velika je zabluda misliti, poput uspješnih poslovnih ljudi da se država može voditi kao poduzeće.
http://szssplit.hr/wp-content/uploads/2012/05/DPP_0754.jpg
Ekonomski fakultet u Splitu
 
Utemeljena je misao da bi jedan od snažnih izvora uspješne proizvodnje mogla biti prehrambena industrija temeljena na domaćoj sirovini (razvoj poljoprivrede). Kao kupac konzervirane sjeckane rajčice došao sam do zaključka da je dodana vrijednost tog proizvoda oko 10 puta veća od vrijednosti osnovne supstancije, uzgojene rajčice za industriju.«
 
Stvarno je nekonvencionalna misao. »Bolni rezovi u državnoj potrošnji u ekonomskoj krizi su kontraproduktivni ili prociklični i produbljuju krizu. Podrobnije, otpuštanje u javnom sektoru i/ili sniženje plaća u javnom sektoru i/ili ukidanje jedinica lokalne samouprave i/ili povećanje poreznog opterećenja i/ili ...u vremenu krize neće smanjiti proračunski deficit! Proračunski deficit će na godišnjoj razni ostati približno isti uz niži BDP. Država neće postati jeftinija nego relativno skuplja!« Svi političari govore upravo obrnuto. Navedena su dva primjera od kojih se prenosi samo jedan.
 
»Pretpostavka je da se otpusti 40.000 radnika u javnom sektoru. Što su rezultati? Na temelju sistemskog dinamičkog modela (nešto je računano) proračunski deficit je apsolutno isti, a relativno je veći jer je BDP manji za 0,8 %. Javni dug raste i izgubilo bi se oko 8 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru.«
 
Što donosi otpuštanje 40 tisuća radnika u javnoj upravi?
 
Prof. Ž. Garača postavlja pitanja. »Je li gospodarstvo nekonkurentno? – Jeste!« Nedavno je izračunato da je hrvatska konkurentnost 20 puta lošija od položaja Sveučilišta u Zagrebu. Međutim napada se to Sveučilište zašto nije među 2,3 % svih svjetskih sveučilišta nego tek među 2,5 do 2,7 %. »Je li država preskupa? – Jeste! Je li postoji previše jedinica lokalne samouprave? – Da! Je li postojeće stanje održivo? – Nije!
 
Strukturne reforme su nužnost, ali je pitanje koje, kada, kako i tko ih može provesti te koji su preduvjeti? Strukturne reforme javnog sektora su dugotrajne, skupe i neizvjesne. Država će možda postati efikasnija i efektivnija, ali ne jeftinija.« »Postoji li rješenje?«, pita se Dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu. Postoji i predlaže niz mjera. Među njima su: povratak monetarnog suvereniteta, devalvacija ili deprecijacija te inflacija ili je bolja deflacija? Predlaže se i preraspodjela dohotka od uvoznika izvoznicima i od stranih, domaćim proizvođačima. To su neke od misli koje zaslužuju temeljitu raspravu. U kojima će se čuti što bi to Hrvatska mogla proizvoditi za izvoz. Postojeći, pretplaćeni gosti u medijima imaju tu priliku već odavno, ali nikada nisu ozbiljno zagrizli u taj gorak kolač.
 
Postoje rješenja, ali treba ih raspraviti i provesti
 
Ako jedan dekan ne može svojim stavovima izazvati opsežnu raspravu tijekom koje su moguća tri ishoda: odbacuju se prijedlozi, prihvaćaju se u cijelosti ili što bi bilo logično prihvaća se ono što je mudro, odbacuje se ono što nije najbolje rješenje. No, mi uvijek imamo nekolicinu koja sve zna bolje. A i vrhunski stručnjaci i znanstvenici u Hrvatskoj o ničem nemaju pojma. Pa počnimo zatvarati fakultete.
 

Prof. Igor Čatić

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Subota, 22/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1077 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević