Get Adobe Flash player

Pojava potresa može biti uzrokovana gradnjom brana i hidrocentrala

 
 
Petar Stojić i Rodoljub Lalić izdali su 1994. knjižicu “Potresi izazvani akumuliranom vodom”, GFS, Split, 1994. Recenzent je dr. Prelogović, koji eto u našim tiskovinama još gura projekt HE Ombla i negira povezanost akumulirane vode i potresa. Kako je knjiga pisana 1994., nedostaje joj "freških" primjera poput HE Mratinje na granici Crne Gore i BiH koja izazove i do tisuću manjih potresa godišnje, te megaprojekta Tri klanca na Jang Ceu.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRAiX6Px0TlG4urPKeq_sxQecjMfoSUCtwBnrw-RMfb3havNA90jwhttp://www.cgekonomist.com/slike/zoen2.jpg
Pojave potresa izazvanih branama uočene već tridesetih godina XX. stoljeća. Knjiga ističe da pojava potresa može biti uzrokovana gradnjom brana i hidrocentrala, ali je i u uskoj svezi s injektiranjem tekućine u podzemlje, padavinama, velikim vodnim valovima i podzemnim nuklearnim eksplozijama. Na 9 kongresu Međunarodne komisije zavelike brane (ICOLD) u Istanbulu (rujan 1967.) Francuski nacionalni komitet je upozorio svjetsku javnost na veliku opasnost koju hidroakumulacije imaju u izazivanju potresa. Zanimljiv je potres u Denveru, Colorado, SAD, 1965., kada su se inženjeri pokušali osloboditi otpadnih nuklearnih tvari iz postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja. Ispitivanja su dokazala da injektiranje tekućine u podzemlje može biti uzrokpotresa s epicentrom u blizini buduće bušotine (zato se valjda većina potresa događa u proljeće i jesen, kada su kiše obilnije ili se topi snijeg, op. T. T.)
 
Na 10 kongresu ICOLD-a u Montrealu, lipanj 1970., Jugoslavenski komitet za velike brane izjavio je o povećanoj seizmičkoj aktivnosti u širem području akumulacije Bileća izazvanim punjenjem i pražnjenjem akumulacije. Često se zanemaruje lokalna mikroseizmička aktivnost u području akumulacije. U tim seizmičkim pokretima voda je aktivni činitelj. Na seizmički aktivnim područjima raspored prirodnih naprezanja znatno je složeniji i nepostojaniji u vremenu i prostoru. Umjetno naponsko polje koje potječe od akumulacije je nehomogeno i anizotropno (anizotropija - osobina nekih tijela da u raznim smjerovima imaju različita fizikalna svojstva, npr. elastičnost, magnetizacija, toplinska vodljivost itd.) zbog vode i zbog heterogenosti mehaničkih karakteristika stijenske mase. Kod tumačenja pojava induciranih potresa uzrokovanih akumuliranom vodom slijedeće su pretpostavke: lom uslijed smicanja, efektivno naprezanje i porni pritisak, krti lomovi (voda smanjuje čvrstoću stijene i ubrzava lom) Malpasse kod Frejusa 1959., tektonskoj teoriji loma i reaktivaciji starih rasjeda, pojavi zračnih i vodnih udara u okršenim stijenama, smicanju tla (tragedija u Vaiontu 1963.) itd.
 
Ne mali utjecaj na umjetno naponsko poljevrše hidrostatski i hidrodinamični pritisci podzemne vode. I najmanje dodatno umjetno opterećenje ubrzava lom napregnute stijene, tj. potres. Zgodno je pripomenuti da je R. Lalić kao tehnokrat bio u sukobu interesa i kao tehnički rukovoditelj HEP-a promicao gradnju HE Ombla. Ono što me osobito zainteresiralo jest veliki broj političara uvezanih u priču o Gornjim horizontima i Ombli (da spomenem samo Čačića i Sanadera), a tehnička podrška INA-e razvidna je u radovima vezanim uz Omblu i Srđ. Još veće igre su se igrale oko privatizacije tog strateškog poduzeća, koji uz turizam čini kralježnicu našeg gospodarstva.
 
INA i nalazišta u Rusiji i Siriji, te ugljikohidrati u Jadranu (i moguće Dinaridima) su posebna priča. A jedan lokalni hidrogeolog mi je ukazao na razlog zamućenosti Omble; na moje pitanje zašto ne progovori u javnosti on kaže da se “ne će s rogatim bosti”. Dobro, tada će nam svima stvarnost biti “rogata”, tj. bit ćemo osuđeni da saniramo sve naše mutne vode i ceste (sa i bez mikroasfalta), privatizacije i velike iluzije, pardon investicije. I da periodično mijenjamo lijeve desnima i obrnuto, te da veselo čičimo ručicama kod velikih historijskih događaja poput ulaska u EU!
 

Teo Trostmann

Ima novaca za časopis u kojem pišu samo Kinezi, nema novaca za najstariji časopis za kulturu hrvatskog jezika – Jezik!

 
 
Stvorena je nova industrija. Hrvatska znanstvena zajednica, ali i mnoge diljem svijeta, oboljele su od posljedica te novostvorene industrije. Čija se aktivnost svodi na udaranje žiga. Kako bi apsolutno nedorasli ocjenjivači dostignuća pojedinih znanstvenika mogli povjeriti svojim tajnicama proračune vrijednosti. Najbolji hrvatski znanstvenici ne smiju pisati u hrvatskim časopisima, jer to ništa ne vrijedi. Istodobno hrvatski časopisi se pretvaraju postupno u trećerazredne dobavljače industriji žigosanja novcima hrvatskih poreznih obveznika. Koji je interes hrvatskih poreznih obveznika da to podupiru. Jedan od krivaca za takvo stanje je zaljubljenost u IF-faktor (faktor odjeka, eng. impact factor). Što povezuje časopis Engineering Review i nove kriterije napredovanja tehničara?
http://hrcak.srce.hr/logo/192.jpghttps://tkojetko.irb.hr/files/pictures/IMG_4296.jpg
Josip Brnić
 
Hrvatski fokus objavio je 7. lipnja 2013. tekst Zašto volim Guardian? To je razlog obnove teme na ovom portalu. U tom članku je opisana i komentirana objava deklaracije DORA (Declaration on Research Assessment) koja je donesena u San Franciscu početkom 2013. Ovaj je portal bio prvi i jedan od rijetkih koji je hrvatsku javnost obavijestio o objavi DORA-e. Jedan od popularizatora te Deklaracije je vrlo ugledni hrvatski znanstvenik na području biotehnologije, prof. K. Pavelić.
 
Zašto se tako malo čulo o DORA?
 
Je li bolest od nove industrije neočekivana? Tko su protagonisti te industrije i prije nego se ona tako zvala? Što je dovelo do pojave da su za neke časopise oni samo po adresi hrvatski. Što uraditi? No valja definirati najprije bolest od koje je definitivno oboljela i Hrvatska. Do sada je bio običaj da vlasnik industrijskog subjekta definira radniku zadatak, ovaj ga izvrši i vlasnik mu isplati ugovoreni iznos (nije obvezno u Hrvatskoj). Smišljena je nova industrija u kojoj je sada obrnuto. Radnik mora imati ideju, sakupiti novac da ju realizira i da za priznanje da je nešto načinio mora platiti poslodavcu. Koji mu udari žig da je obavio posao. Koja je to industrija? Bibliometrijska industrija, izraz koji potječe od Reinharda Wernera prof. teorijske fizike na Sveučilištu Leibniz u Hannoveru (Nature, 15. siječnja 2015.). Tko je najistaknutiji poslodavac? Elsevier koji je prošle godine imam višu dobit od Applea. Što nas se to tiče? Tiče se zato što smo zahvaljujući nekim promicateljima važnosti bibliometrijskih podataka oboljeli od te bolesti. I to teško.
 
Bibliometrijska industrija
 
Kada bih bio nastavnik iz društveno-humanističkih znanosti zadao bih nekom diplomantu zadatak da prouči što je sve napisano o štetnosti procjene, posebno pojedinaca na temelju IF-faktora. Dio štetnosti tog faktora objašnjena je već u članku o DORA-i koju je potpisalo diljem svijeta više od 12 tisuća znanstvenika. O štetnosti takve orijentacije piše se odavno. Ovdje samo jedan primjer. U Vjesniku 27. srpnja 2004. objavljen je tekst u kojem među ostalim piše: »Nameće se pitanje za čime čeznu oni koje ne žele hrvatske časopise, koji ne priznaju kao znanost ništa osim arheologije Prirode, prirodnu znanost. Koja je izuzetno važna, ali nedovoljna za pretvaranje zakonitosti prirodne tehnike u izume čovjekove tehnike… Stavovi akademika Silobrčića o časopisima, terminologiji i globalizaciji vrlo su stari. Neki se obrisi i posljedice naziru i osjećaju još iz doba kada je bio glavni strateg za razvoj hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa (o. a. 1991.).«
https://www.itp.uni-hannover.de/~werner/rfwalt.jpg
Reinhard Werner
 
Akademik V. Silobrčić je usprkos svemu, dobio novu priliku i predsjedavao donedavno Povjerenstvom za izdavačku djelatnost. U tom drugom predsjedničkom mandatu broj podupiranih časopisa s 214 opao je na 158 (smanjenje 27 %). Među njima je i najstariji časopis za kulturu hrvatskog jezika, Jezik. Istodobno raste nezadrživo broj trećorazrednih podružnica. Uporno inzistiranje da hrvatski znanstvenici moraju pisati samo u inozemstvu i neuočavanje trendova da se i u hrvatskim časopisima naplaćuje objava, dovela je do potpuno nove situacije. Za koju vjerujem da će novi Predsjednik, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak uočiti i poduzeti s Povjerenstvom potrebne mjere. Treba navesti jedno mišljenje iz rasprave o najnovijim stranim tekstovima o štetnosti procjene pojedinaca na temelju IF-a. »IF je kuga znanosti prošlog i ovog stoljeća.«
 
Faktor odjeka je kuga
 
Treba pridodati. Točno mjesec dana po razrješenju trojice članova Povjerenstva za izdavačku djelatnost: akademika V. Silobrčića, bivšeg ministra znanosti prof. H. Kraljevića i dr. sc. T. Janovića, pojavila se vijest o tome u tiskanim i elektroničkim medijima. Za neke se točno unaprijed znalo kako će plakati za Akademikom. To su mediji koji uporno tvrde da je znanost isključivo prirodna znanost. Koji nameću stavove da u hrvatskoj znanosti ništa ne vrijedi, itd. Bilo bi korisno kada bi se jednom ozbiljno razgovaralo o očištima, jednog u javnosti od najpoznatijih akademika i ovog autora.
 
Medijski plač
 
Valja se usredotočiti na iskaz trećorazredne podružnice. Tijekom duljeg vremena neki hrvatski časopisi postupno su se pretvorili u podružnice znanstvenika, pretežno s Dalekog istoka ili Istočne Europe. Ništa loše, ali treba biti svjestan da će primjerice najbolji kineski znanstvenici svoje najbolje radove objavljivati u časopisima koji uživaju najviši ugled, poput Nature ili Science. Kako sada je u modi otvoreni pristup (open access, OA) znanstvenici koji po ocjeni vlasnika raznih podatkara, ne mogu objavljivati u prvorazrednim časopisima, šalju tekstove u druge zemlje i spremni su to platiti. Ništa loše, ali ipak me čudi da se pomaže novcima poreznih obveznika izdavanje časopisa poput Engineering Review (Tehnički fakultet Rijeka, glavni urednik prof. dr. sc. Josip Brnić). Koji u najnovijem broju objavljuje 10 članaka, isključivo iz Kine. Ima li to veze s činjenicom da je glavni urednik gostujući profesor na jednom kineskom sveučilištu? Spomenuti časopis nije jedini. Postoji jedan u kojem svi znanstveni radovi imaju samo 4 stranice na raspolaganju. Radi se zapravo o objavi tekstova s jednog, recimo to uspješnog skupa. Ali ni tamo nema pretjerano domaćih autora. Mišljenja sam da takvu orijentaciju časopisa s hrvatskom adresom treba preispitati. I jasno kazati, podupirat će se samo onaj dio časopisa koji sadrži tekstove hrvatskih autora. Ili barem njih više od polovice. Tko želi isključivo objavljivati strance, neka nađe druge izvore financiranja.
 
Hrvatska treba sufinancirati samo radove hrvatskih autora
 
To je samo dio problema. Drugi dio jest činjenica da se u Hrvatskoj, ali općenito u Istočnoj Europi inzistira na IF-u i sličnim kriterijima. Pa me, makar u šali, pita jedna mlada suradnica hoće li novi članak kojeg smo napisali biti ponuđen pripadati u prvi kvartal. Hoće, kada sakupimo za članak sa 7 slika i 3500 riječi oko 15.000 kuna.
http://pentandra.com/blog/dora-and-research-assessment/dora-logo-header.png
I tako dolazimo to još jedne teme. Nedavno su me znanstvenici iz kruga društveno-humanističkih znanosti obavijestili da su kriteriji koji se želi nametnuti hrvatskim tehničkim kadrovima za izbor u viša zvanja neprihvaljivi. Oni znače potpuno odsutnost istraživanja za potrebe Hrvatske. Koja je u dubokoj krizi. Među ostalim što su nestali stručnjaci iz prakse, a znanstvenici pišu za potrebe inozemstva. I postavlja se sada pitanje kakve veze ima časopis Engineering Review i novi kriteriji izbora? Imaju istog čelnika, prof. dr. sc. Josipa Brnića?
 
Novi kriteriji tehničare vode u katastrofu
 
A gdje je makar i mrvica optimizma. U novoj ekipi koja rukovodi Sveučilištem u Zagrebu. Postoje naznake da će se to Sveučilište snažno angažirati u prijenosu tehnologije i razvoju inovacija. Za sada samo naznaka da se pripremaju važne promjene. No, to mora najprije naći mjesto u novim kriterijima izbora.
 
Sveučilište u Zagrebu pobuđuje nadu
 
Hrvatska znanstvena zajednica mora shvatiti da izbor na temelju IF-kriterija znači neprepoznavanje istinskih novina. Da se povjerenstva za napredovanja moraju vratiti svojoj istinskoj dužnosti, izboru kandidata na temelju njihove prosudbe, a ne na temelju raznih faktora. Hrvatska treba podupirati objavu samo radova hrvatskih autora. Ostalo neka, ako su tako dobri časopisi, zarade od plaćanja stranih autora. Treba prestati razlikovati radove objavljene u časopisima jesu li objavljeni u časopisima koji pripadaju podatkarama WoS ili Scopus. Sve ostalo vodi u posljedice koje je uvijek izazivala kuga, kao u ovom slučaju IF-faktor.
 

Prof. Igor Čatić

Mainstream uporno uništava sustav komenzalnih dobrih bakterija širokom primjenom antibiotika

 
 
Posljednjih godina u mnogim državama poput SAD-a, Velike Britanije, a sada i Hrvatske i BiH, roditelji i šira javnost upoznati su i suočeni sa pojavom epidemije ospica, i ne samo ospica već i zaušnjaka, pertusisa ili hripavca itd. Pri tome se vrlo često krive djeca koja nisu cijepljena protiv određenih zaraznih bolesti. Međutim, u svim dosadašnjim epidemijama, osobito u SAD-u stručnjaci su dokazali da su najčešće oboljevala cijepljena djeca! Nerijetko, stručnjaci i roditelji postavljaju pitanje: ukoliko je cjepivo sigurno i zaista pruža djetetu zaštitu od bolesti, zašto se onda za epidemiju krive ne cijepljena djeca? Razmislite o tome.
„Roditelji, cijepite svoju djecu!“ – to vrlo često slušaju roditelji u mnogim državama diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj gdje je, za razliku od većine država, cijepljenje zakonska obveza. Državna uprava tako kontinuirano „osviješćuje“ roditelje o potrebi cijepljenja protiv određenih zaraznih bolesti, a roditelji i svi ostali žive u uvjerenju da su cjepiva sigurna i da pružaju sigurnu zaštitu od određene bolesti. Međutim, imuni sustav ne djeluje tako, upozoravaju stručnjaci. Isprazne tvrdnje o cjepivima i njihovoj učinkovitosti nikada nisu potkrijepljene dokazima o stvarnoj učinkovitosti, a roditelji i svi ostali koji se odluče cijepiti ne znaju ništa o cjepivima niti o sadržaju cjepiva, već slijepo prihvaćaju ovu „javnozdravstvenu mantru,“ upozoravaju stručnjaci koji su vrlo pomno pregledali znanstvene podatke tokom nekoliko desetljeća te sastavili izvještaj na više od 300 stranica uz popis velikog broja znanstvenih radova koji dokazuju ne učinkovitost i štetnost cjepiva, često i s kobnim posljedicama. Na žalost, ovi dokazi se prešućuju u određenim znanstvenim krugovima (tj. u onima koji zagovaraju cijepljenje) kao i u javnosti.
 
Vodeći mediji koji imaju zadatak „oblikovanja“ javne svijesti („mainstream“ mediji) stvorili su u mnogim državama, osobito u SAD-u dihotoniju: ukoliko nisi za cjepivo i cijepljenje, tada si „protivnik cjepiva i cijepljenja“ ili kako ih nazivaju u SAD-u „anti-vaxxer.“
Zdrav čovjek ima i zdrav imuni sustav koji je sposoban sam 'proizvesti' antitijela protiv patogenih uzročnika i njemu nije potrebna beskonačna lista cjepiva. U posljednje vrijeme znanstvenici sve više i sve češće progovaraju o jednom zanemarenom i zaboravljenom sustavu u našem tijelu, a to je sustav tzv. dobrih komenzalnih bakterija. „Mainstream“ medicina današnjice uopće ne prihvaća niti brine o ovom i te kako značajnom sustavu našeg tijela. Štoviše, ona uporno uništava sustav komenzalnih dobrih bakterija širokom primjenom antibiotika koja je često i nepotrebna. Nažalost, ni prehrambena industrija ne brine uopće o važnosti dobrih bakterija u našem organizmu. Herbicid glifozat također dodatno pogoršava stvar jer i on ima značajnu ulogu u 'tihom' uništavanju komenzalnih dobrih bakterija u crijevu čovjeka što negativno utječe na obrambeni mehanizam svake osobe. Zašto su crijevne komenzalne bakterije važne?
 
Dokazano je da 'prijateljske' spore Bacillusa se povezuju s B-limfocitima u svrhu ubrzavanja stvaranja antitijela kada je to neophodno. Uništavanje sustava dobrih bakterija u našem tijelu, naročito u crijevima, predstavlja najvažniji uzrok pojave i širenja mnogih bolesti suvremene današnjice, a ne nedostatak cjepiva ili odbijanje cijepljenja. Humana populacija je stvorena za ko-interakciju sa tisućama vrsta dobrih bakterija. Dobre bakterije pomažu u kvalitetnoj probavi hrane te sudjeluju u pružanju zaštite organa od toksičnih tvari. Upravo stoga dobre bakterije su „srce i mozak“ imunog sustava.
 
Naravno, to su dokazali i znanstenici Sveučilišta Loyola u Chicagu, Odjel mikrobiologije i imunologije, koji su otkrili da su bakterije u obliku štapića poznate pod nazivom Bacillus pravi katalizator za imuni sustav te da uzrokuju rapidno stvaranje antitijela odn. protutijela. Naime, kolonije Bacillusa stvaraju spore koje se na molekularnoj razini vežu s B-limfocitima. Ovo povezivanje uzrokuje rapidno dijeljenje i stvaranje B stanica, što pomaže imunom sustavu u borbi protiv svih patogenih uzročnika.
http://2.imimg.com/data2/SJ/LD/MY-4206876/b-subtillus-500x500.jpg
Bez sustava ovih dobrih bakterija, svaki čovjek postaje više sklon različitim infekcijama i bolestima. Stoga danas stručnjaci naglašavaju da se ne smije fokusirati na cjepiva već više na snažno i učinkovito djelovanje probiotika. Nažalost, upravo današnja suvremena medicina i intenzivna poljoprivredna proizvodnja najviše doprinose uništavanju dobrih bakterija u našem organizmu, tj. u crijevu, pa odrasli i djeca sve više postaju skloni brojnim bolestima. S razumijevanjem naprijed navedenoga, te uzevši u obzir najnoviji dokument o znanstvenim dokazima ne učinkovitosti cjepiva kao i njihovih brojnih nuspojava, postajemo svijesni da cjepiva nisu spasila čovječanstvo od određenih zaraznih bolesti, uključujući i ospice kako se to tvrdi.  
 
Naime, najnoviji podatci koje su stručnjaci objavili na temelju stručnog pregleda postojećih dokumenata o broju oboljelih i umrlih od ospica za Englesku i Wales u razdoblju od 1901. do 1999. dokazuju da se broj umrlih od ospica kontinuirano smanjivao tijekom 60 godina, tj. od 1901. pa sve do pojave prvog cjepiva protiv ospica 1963. Iz navedenog razloga ne može se tvrditi da je cjepivo 'zaslužno' za sprječavanje daljnjeg širenja a potom i iskorjenjivanje ospica – dovoljno je pogledati objavljeni graf i sve postaje mnogo jasnije. A za to su najvjerojatnije najzaslužnije dobre bakterije iz crijeva – sustav koji smo zanemarili, zaboravili, napustili a sada ga i kontinuirano uništavamo. (poveznica za navedeni graf:
http://www.getholistichealth.com/wp-content/uploads/2014/02/0707275measleslog.jpg)
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 827 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević