Get Adobe Flash player

Održan okrugli stol Nacionalne istraživačke i inovacijske infrastrukture u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije

 
 
U organizaciji Znanstvenog vijeća za istraživačku infrastrukturu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 26. veljače u palači HAZU-a održan je okrugli stol Nacionalne istraživačke i inovacijske infrastrukture u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije na kojem se raspravljalo o stanju te infrastrukture i o mogućim načinima njihove razvoja i uporabe. Kako je u uvodnom govoru kazao predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, Akademija se na neki način smatra koautorom Strategije jer je, zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i znanstvenim institutima, predvodila izradu Smjernica za strategiju znanosti i obrazovanja, a neki članovi HAZU-a sudjelovali su u izradi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, što je bio prvi slučaj da je Akademija institucionalno sudjelovala u izradi jedne strategije. „Imamo osjećaj da je ova tema po prvi put odvojena od dnevne politike. Sada kada je Strategiju prihvatio Hrvatski sabor, za očekivati je da se više ne bavimo s njom, nego s njenom provedbom“, rekao je akademik Kusić, upozorivši da u znanstvenoj zajednici i društvu ipak nema dovoljno spoznaja o Strategiji, kao niti s onim što se u tom području događa na europskoj razini, gdje je još 2002. osnovan Europski strateški forum za istraživačke infrastrukture (ESFRI).
O mjerama koje u vezi razvoja nacionalne inovacijske i istraživačke infrastrukture predviđa Strategija govorio je prof. dr. sc. Ignac Lovrek, član suradnik HAZU, koji je kod izrade Strategije bio voditelj Radne skupine za znanost i tehnologiju. Uz ostalo, do 2020. predviđa se izgradnja napredne zajedničke e-infrastrukture hrvatskog obrazovnog i istraživačkog prostora pod nazivom Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak, kao i uspostava transparentnog sustava vrednovanja prijedloga infrastrukturnih projekata. U planu je i uspostava sustava otvorenog pristupa postojećim i novim javnim istraživačkim infrastrukturama te uspostava digitalnih repozitorija za omogućavanje učinkovitog prikupljanja, obrade i pouzdanog čuvanja rezultata istraživanja. „Pitanje je možemo li imati panhrvatski sustav koji bi bio umrežen s već uspostavljenim paneuropskim infrastrukturama“, kazao je prof. dr. sc. Lovrek. S tim se složila i akademkinja Milena Žic Fuchs, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju HAZU, koja je predstavila je neke od infrastruktura u sklopu ESFRI-ja, među kojima je i CLARIN koja se odnosi na društvene i humanističke znanosti. „Članarina za Hrvatsku iznosi 12.000 eura godišnje i za taj iznos naša baština i kulturni identitet o kojem svi govorimo bili bi dostupni svima u svijetu“, kazala je akademkinja Žic Fuchs. Spomenula je i da je u tijeku evaluacija svih istraživačkih infrastruktura u koje se ulažu stotine milijuna eura te istaknula važnost povećanja razine informiranosti o europskoj istraživačkoj infrastrukturi kako bi se u nju uključilo što više hrvatskih istraživača. Spomenula je i primjer Finske koja će do 2020. za sudjelovanje u europskim istraživačkim infrastrukturama potrošiti 14,6 milijuna eura.
 
O hrvatskoj elektroničkoj infrastrukturi govorio je ravnatelj Sveučilišnog računalnog centra (Srce) dr. sc. Zoran Bekić, istaknuvši Portal hrvatskih znanstvenih časopisa Hrčak koji je zapažen i u Europi te Sustav digitalnih repozitorija Dabar. „Puno stvari u Hrvatskoj imamo, ali nedostaje nam kontinuitet i čvrsta koordinacija. Hrvatske istraživače treba jače poticati da se udružuju, a upravljačka tijela trebaju osigurati uvjete da naše sudjelovanje u europskim tijelima bude kvalitetno i da od toga imamo benefite“, rekao je dr. sc. Bekić. Predsjednik Znanstvenog vijeća za istraživačku infrastrukturu HAZU akademik Leo Budin koji je kod izrade Strategije bio član Nacionalnog operativnog tijela, poručio je da Strategiju što prije treba početi provoditi i istaknuo da treba osigurati kompetitivne mehanizme za opremanje postojećih i novih laboratorija temeljem transparentnog sustava vrednovanja prijedloga infrastrukturnih projekata.
 
Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Ivan Pejić najavio je skoro formiranje koordinacijskog tijela zaduženog za istraživačku infrastrukturu u kojem će biti i predstavnici HAZU. Na skupu su uz ostale bili i akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za znanost, prof. dr. sc. Ivo Družić, predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost, prof. dr. sc. Neven Budak, predsjednik Stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te prorektori Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga i prof. dr. sc. Miloš Judaš.
 

Marijan Lipovac

Napuštaju nas genijalni!

 
 
Govor na iseljeničkoj tribini u Europskom domu u Zagrebu
Nedavno je Barack Obama zatražio da se promijeni imigracijski zakon kako bi SAD mogao bez poteškoća uvesti 100.000 inženjera i to s obrazloženjem da će u protivnom SAD početi zaostajati za Azijom u tehnološkom napretku. Neki dan je Angela Merkel izjavila da za sve Hrvate ne će vrijedi moratorij na zapošljavanje u Njemačkoj. Pogodite za koje ne će vrijediti!!! Što će od kvalitetnih mladih kod nas ostati? Mi ćemo tek tada nazadovati.
http://www.srp.hr/wp-content/uploads/2012/06/srp2.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/thumb/2/2a/Dr_Vladimir_Bakaric.jpg/230px-Dr_Vladimir_Bakaric.jpg
Stipe Šuvar i Vladimir Bakarić
 
Tko će kod nas barem prihvaćati stranu tehnologiju? Otići će mladi kvalitetni ljudi van, ali to nije zato što naš sustav valja i dobro smo ih školovali, već kao posljedica talenta koji bi se razvio i bez pohađanja nastave (ti su malobrojni), a onu većinu koju moramo obrazovati, obrazovana nije, nije ni za van ni za nas doma. Ovo što odlazi je standardni postotak genijalnih koji je konstantan na broj stanovnika i taj budimo iskreni nikad ovdje nije ni ostajao.Potrebna je reforma i osnovnoškolskog i srednjoškolskog programa, jer se uči more nepotrebnih stvari, a ne uči bitno i potrebno, o metodici da ne pričam!!
 
I što iz ovoga zaključiti?!! Hoćemo li početi razmišljati o podizanju kvalitete obrazovanja ili ćemo i dalje nasjedati na pokvarene komunističke trikove tipova poput smijenjego ministra Jovanovića. Treba ga upitati je li on uopće svjestan u kakvom je stanju obrazovni sustav u Hrvatskoj. Socijalizam je od sedamdesetih doveo Hrvatsku u tehnološki zaostatak za svijetom čime je stvoren zametak dužničkog ropstva. Padom kvalitete obrazovanja dodatno je onemogućen kvalitetan tehnološki i gospodarski napredak. Posljedice se osjećaju i danas. Da bismo znali što činiti moramo imati snimku postojećeg stanja. Od 1996. godine počeli su napori da se stanje promijeni, jer tehničko vraćanje gimnazija nije ništa bitno promijenilo, pa je tada zaživjela ideja o uvođenju državne mature kako na srednjoškolskoj tako i na osnovnoškolskoj razini.
 
Pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman upitao me u jednom razgovoru 1997. godine: ''U čemu je problem, što hoće ta Kanižajka i Kuba (sindikalni lideri u to vrijeme ispred školstva)? Odgovorio sam: ''Gospodine predsjedniče, školski sustav je najveće socijalističko poduzeće s preko 40.000 zaposlenih ali bez ikakve kontrole.'' Objasnio sam, da ova riječ kontrola podrazumijeva sustavno praćenje, uočavanje kvalitetnih nastavnika i njihovo nagrađivanje, vanjsko vrjednovanje znanja učenika i uspoređivanje sa svijetom, neprekidno usavršavanje nastavnika, itd...
 
Zato postavljam sljedeća pitanja.
- Kakav nam je obrazovni sustav u cijelosti (osnovnoškolski, srednjoškolski, visokoškolski)? Ima li pokazatelja?
- Je li oko 70 posto odlikaša u osnovnoj školi normalna pojava ili znak za uzbunu? I to je jedna od posljedica Šuvarice!
- Je li takva situacija u državama u kojima razvoj tehnologije i gospodarstva korespondira s kvalitetnim obrazovanjem?
- Je li navala na neke (''neproizvodne'') fakultete samo specifična pojava samo kod nas ili je tako i u drugim zemljama?
- Je li ta ''navala'' posljedica nerealne pomame kod mladih za buduća dobro plaćena radna mjesta, a zbog općeg stanja u društvu, ili je ona velikim dijelom i posljedica slabog predznanja srednjoškolaca iz tzv. ''tvrdih'' predmeta?
- Pune li se zavodi za zapošljavanja nepotrebno nekim strukama?
- Kakva nam je efikasnost obrazovnog sustava? Ima li za to pokazatelja?
- Je li državna matura ispunila jednu od svojih ključnih zadaća glede povratne informacije iz sustava? Da li se iz rezultata državne mature naziru dijelovi obrazovnog sustava koje treba popraviti ili čak mijenjati? Dakle, je li jasna snimka postojećeg stanja?
- Zašto se rezultati državne mature skrivaju od javnosti?
- Jesu li našoj javnosti obznanjeni rezultati međunarodnog PISA projekta koji vrjednuje znanje učenika matematike, prirodoslovlja i čitalačkih kompetencija? Za Hrvatsku su oni za 2006. i 2009. godinu poražavajući!
- Je li itko o tome u Ministarstvu  obrazovanja, ali i u drugim ministarstvima raspravljao?
- Je li itko načinio analizu rezultata za druge zemlje i je li možda utvrdio korelaciju između tih rezultata i tehnološkog-gospodarskog napretka tih zemalja?
- Čule su se kod nas izjave političara da je naš obrazovni sustav kvalitetan, te da želimo biti zemlja znanja. Jesu li te tvrdnje temeljene na rezultatima naših do dvadeset učenika olimpijaca s međunarodnih olimpijada iz matematike, fizike, informatike ili su temeljene na znanju srednjeg sloja učeničke populacije?
 
Komentar 1
 
Poneki od briljantnih olimpijaca postigli bi svojim talentom rezultat i bez pohađanja nastave!!! Bez kvalitetnih znanja srednjeg sloja učeničke populacije nema napretka! Zašto se o tim olimpijcima manje u medijima govori nego o onim športskim? Što znače izjave o preopterećenosti naših učenika? Koja je u tome uloga pedagoškog lobbyja? Postavlja li se pitanje kojim li su to nastavnim sadržajima učenici doista preopterećeni, faktografijom ili kreativnim pristupom učenju? Postavlja li se uopće pitanje u smislu efikasnosti nastave i kriterija koje se usude (doslovce usude) postaviti nastavnici pri ispitivanju? Institucija školskog popravka u našim školama je gotovo odumrla.
 
Komentar 2
  
Nema vrjednovanja kvalitete rada nastavnika. Kvalitetne nastavnike nitko ne ističe. Stručni stupnjevi mentor i savjetnik su kod nas nedovoljni. U Bavarskoj u školskom sustavu postoji pet stručnih stupnjeva nagrađivanih materijalno čak i do 60 %, a samo nastavnik najvišeg stručnog stupnja može se natjecati za ravnatelja škole. Praćenje kvalitete rada je sustavno i odvija se niz godina i to stručnim nadzorom, praćenjem rezultata učenika na natjecanjima i pri upisu na viši rang obrazovanja. To je sustav koji sam sebe kontrolira i osigurava izvrsnost. Hitno formirati službu za praćenje kvalitetnog rada nastavnika. Što je sa školom za nadarene koju imaju mnoge razvijene zemlje? Posljednjih 40 godina sustav obrazovanja je od Šuvareve reforme u nazadovanju (čak i strukovne škole)? Posljednjih 20 godina nismo ništa popravili.
 
Prilozi
 
- Rezultati PISA projekta za 2012., 2009. i 2006. godinu
Poveznica za PISA projekt: http://hr.wikipedia.org/wiki/PISA_(istra%C5%BEivanja)
(Znanje matematike i prirodoslovlja naših petnaestgodišnjaka je katastrofalno u usporedbi sa svjetskim prosjekom)
- Rezultati s međunarodnih srednjoškolskih olimpijada iz matematike i fizike (U posljednjih 40 godina nikad nismo osvojili niti jednu zlatnu medalju iz fizike, a samo jednom naši izabranici su osvojili jednu srbrnu. Npr. 2013. u Danskoj Južnoj Koreji i Kini imale su po 5 zlatnih medalja, a ostale zemlje u okruženju su daleko bolje od nas.. čak BiH i Crna Gora.) Da zaključim: to je realnost našeg obrazovnog sustava.
 

Miroslav Dorešić

Predstavljena knjiga Stanko Hondl, život i djelo [1873. - 1971.]

 
 
U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u petak 27. veljače predstavljena je knjiga Stanko Hondl, život i djelo [1873. - 1971.], objavljena u Akademijinoj ediciji Rasprave i građa za povijest znanosti. Radi se o zborniku radova sa znanstvenog skupa održanog uorganizaciji Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU u prosincu 2013. u povodu 140. obljetnice rođenja akademika Stanka Hondla, potpredsjednika Akademije (1933. do 1941.), rektora Sveučilišta (1935. do 1937.), dekana Filozofskog fakulteta (1919/1920. i 1932/1933.), drugog sveučilišnog profesora fizike nakon utemeljenja modernog Sveučilišta u Zagrebu (1874.) i njegovih katedri za prirodoslovlje (1876.).
http://www.unizg.hr/rektori/portreti/shondl.jpg
Knjigu su uredili akademik Ksenofont Ilakovac i prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar, upraviteljica Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU. Kako je u uvodnom govoru kazao predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, riječ je o vrijednoj knjizi koja govori o tome kako se mukotrpno gradila hrvatska znanost i kroz koje je etape morala prolaziti. Istaknuo je zasluge Stanka Hondla za hrvatsku fiziku i njezino institucionaliziranje u obrazovanju, kao i za izgradnju današnje zgrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Marulićevom trgu u Zagrebu. O Hondlovoj važnosti za hrvatsku fiziku govorio je i recenzent knjige akademik Sibe Mardešić koji je predstavio i njen sadržaj. U objavljenim radovima rasvijetljeni su do sada nepoznati događaji iz Hondlova života, analizirane nedavno pronađene bilješke Hondlovih predavanja iz eksperimentalne fizike, protumačeni su i vrednovani Hondlovi tekstovi o nekim filozofskim pitanjima, a predočena je i Hondlova valorizacija djela Ruđera Boškovića te doprinos popularizaciji i promicanju fizike u Hrvatskoj. U knjizi je objavljena i cjelovita bibliografija Hondlovih tekstova, a detaljno je opisano i zalaganje Stanka Hondla za izgradnju zgrade tadašnjeg Fizikalnog zavoda na Marulićevom trgu. To je bilo vrlo važno za utemeljenje i razvitak hrvatskog prirodoslovlja, budući da su nakon osnutka modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. prirodoslovni odjeli Filozofskog fakulteta imali samo skroman, privremeni smještaj za nastavu i eksperimentalna istraživanja u Rektoratu Sveučilišta. Zgrada je građena od 1927. do 1937., a o njenoj važnosti s arhitektonskog stajališta govorio je potpredsjednik HAZU i recenzent knjige akademik Velimir Neidhardt. Zgradu je projektirao tada mladi arhitekt Egon Steinmann koji je imao vrlo izazovan zadatak jer je trebao projektirati zrcalnu zgradu u odnosu na već postojeći Kemijski zavod na istočnoj strani Marulićeva trga.
 
O djelovanju Stanka Hondla opširnije je govorio akademik Ksenofont Ilakovac koji je istaknuo da danas na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu čak 50 osoba radi posao koji je nekada radio Hondl sa svojim docentom Dušanom Pejnovićem. Akademik Ilakovac je govorio i o teškim okolnostima u kojima je Hondlovom zaslugom osmišljena zgrada Fizikalnog zavoda i započela njena gradnja za čiji početak je zaslužan i Hondlov prijatelj Stjepan Radić koji je 1926. bio ministar prosvjete Kraljevine SHS. „U zgradu su se 1937. uselili studiji matematike, geologije, fizike, psihologije i geografije. Time su otvorene velike mogućnosti za nastavu i eksperimentalan rad i za razvoj prirodnih znanosti“, kazao je akademik Ilakovac. Prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar podsjetila je na početke sveučilišne nastave prirodnih znanosti u Zagrebu koja je započeta 1876. zahvaljujući profesorima koji su došli iz Češke (fizičar Vinko Dvořák, kemičar Gustav Janeček, matematičar Karel Zahradnik i botaničar Bohuslav Jiruš) koji su utemeljili prirodoslovne katedre i u Zagreb prenijeli znanstvena dostignuća srednje Europe, a njima su se pridružili i hrvatski znanstvenici, geolog Đuro Pilar, zoolog Spiridion Brusina i geograf Petar Matković.
 
U sveučilišnoj nastavi Stanko Hondl poznat je, uz Vinka Dvořáka, kao jedan od utemeljitelja kolegija iz eksperimentalne fizike. Proučavao je probleme elementarne i teorijske fizike te eksperimentalne fizike, koju je posebno primjenjivao na svojim predavanjima, a bavio se i povješću fizike. Napisao je i 1922. objavio opsežan i uzoran udžbenik Fizika za više razrede srednjih škola koji je doživio brojna izdanja.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1294 gostiju i 2 članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević