Get Adobe Flash player

U 2014. godini u Njemačku je ušlo 44.240 osoba iz Hrvatske

 
 
Katastrofalni razmjeri iseljavanja mlade, obrazovane radne snage iz Hrvatske ne bi smjeli biti temom samo predizbornog nabacivanja blatom jedne ili druge opcije političkog spektra, nego ozbiljan problem koji zahtijeva napokon promišljenu i konkretnu dugoročnu politiku.
http://www.bjelovar.info/images/uploads/2014_Mislav_Balkovi%C4%87.jpg
Mislav Balković
 
Ne samo zbog toga što ima demografsku, ekonomsku ili socijalnu težinu, nego i prilično preciznu – financijsku računicu. Izvješće Europske komisije Education and Training Monitor 2014, koji donosi, uz ostalo, podatke o tome koliko članice EU ulažu u obrazovanje, navodi uz svaku zemlju i ono što je dosad u nas bilo slabo iskomunicirano: koliki je godišnji trošak svake od zemalja po učeniku ili studentu, i to za sve razine obrazovanja. Tako je samo u 2013. godini (zadnji podatci) trošak države po jednom učeniku osnovne škole u jednoj godini školovanja u Hrvatskoj iznosio 3226 eura, po srednjoškolcu 3231 euro, a studentu visokog učilišta 6024 eura. Kada se zbroje troškovi koji obuhvaćaju osam godina školovanja u osnovnoj školi, četiri godine srednjoškolskog obrazovanja i pet godina studija do dobivanja diplome, dolazimo do frapantnog podatka: u svakog diplomiranog studenta, nakon 16 do 17 godina njegova školovanja, država je ukupno uložila 68.852 eura ili više od pola milijuna kuna!
 
Kada govorimo o gubicima, ovaj ljudski možda je i najteži: ako pretpostavimo (a točnih podataka nemamo) da je iz zemlje otišlo samo deset tisuća visokoobrazovanih mladih ljudi, izgubili smo više od pet milijardi kuna poreznih obveznika koje smo uložili u njihovo školovanje ili oko četiri posto godišnjeg hrvatskog državnog proračuna. Dakako, slažu se i stručnjaci, slobodna smo zemlja i nitko ne bi trebao imati ništa protiv toga da mladi ljudi iskoriste priliku za napredovanje u karijeri i usavršavaju se u inozemstvu. Drugi je problem ne imati nikakvu strategiju o tome što, koliko i u kojem segmentu gospodarstva zemlja koja je u njih uložila uistinu treba. Također, teško je doći do preciznih izračuna o stvarnim gubicima: iako baratamo brojkama od stotinu tisuća iseljenih posljednjih godina, činjenica je da Hrvatska nema registar stanovništva i nema točne podatke o broju stanovnika koji su napustili Hrvatsku. Prema našem zakonodavstvu, odlazak iz zemlje trebaju prijaviti samo osobe koje se žele trajno nastaniti u drugoj državi. Prošle godine takvih je, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, bilo 20.858, odnosno, s obzirom da su te brojke o odseljenima dobivene iz MUP-a, pretpostavka je da su se oni trajno iselili. Koliko je broj onih koji su privremeno odselili, zapravo ne znamo.
 
- Državni zavod za statistiku ne raspolaže podacima o obrazovnoj strukturi doseljenih i odseljenih jer podatak o stručnoj spremi nije obvezno unijeti na obrazac prijave ili odjave koji osoba popunjava u MUP-u - objašnjavaju u DZS-u, otklanjajući svaku nadu da bismo na ovoj adresi mogli doznati išta više o stručnoj spremi odseljenih. Znamo tek da je gotovo polovica registriranih (njih 9411) u dobi od 25 do 44 godine.
 
Savezni njemački statistički ured Destatis objavio je kako je samo u 2014. godini u tu zemlju ušlo 44.240 osoba iz Hrvatske, ali također ne navode obrazovnu strukturu tih ljudi. U Irskoj, gdje su pretpostavke da je novi život od ulaska Hrvatske u EU pronašlo oko tri tisuće, uglavnom mlađih Hrvata, dobivamo procjene da je prošle godine ušlo oko deset tisuća građana iz zemalja EU 13 (dakle, zemalja koje su u EU ušle od 2004. godine). Precizne podatke o broju useljenih Hrvata u tu zemlju zasad nismo dobili.
 
Kako bilo, odlazak mladih i obrazovanih, slažu se stručnjaci, problem je preko kojega više ne smije olako prelaziti nijedna vlast.
- Iznos koji gubimo samo po jednoj visokoobrazovanoj osobi, a riječ je o oko pola milijuna kuna, samo je direktni trošak države u obrazovanje jedne osobe s VSS-om. Tu treba pribrojiti i oportunitetni gubitak koji nastaje njihovim odlaskom, jer one ovdje više ne plaćaju porez, ne troše. Svatko ima pravo iseliti se, to je nesporno, ali obveza je društva i vlasti osigurati kvalitetne uvjete da se to događa u što manjoj mjeri - poziva Mislav Balković, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju i dekan Visokog učilišta Algebra. Balković ističe kako je većina mladih koji odlaze van uglavnom visokoobrazovana i iz područja IT-a, inženjerstva i slično.
-Ti su ljudi važni, to su struke koje stvaraju najveću dodanu vrijednost, čine industriju i gospodarstvo konkurentnijim, a društvu omogućuju da bolje živi - kaže Balković.
 
Istraživanja demografa sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelka Akrapa pokazala su da je u razdoblju od 1991. do 2001. godine iz Hrvatske prema zapadnim zemljama otišlo gotovo 200.000 ljudi.
- U odljevu stanovništva 60-ih godina prošlog stoljeća bilo je najviše ljudi bez kvalifikacija, ali ovo što imamo danas odljev je silnog socijalnog kapitala. To se ne može nadoknaditi nikakvim doseljavanjem. Vidite kakva je i sad situacija s izbjeglicama, nitko od njih ne želi ostati u Hrvatskoj, a kamoli da bi ostali visokoobrazovani. Razvijene zemlje tu su u velikoj prednosti - ilustrira problem prof. dr. Akrap.
 
Stanovništvo više ne možemo obnavljati ni dolascima iz BiH, jer je i taj biološki rezervoar iscrpljen, a njihovo stanovništvo također orijentirano prema zapadu.
- Nedostaje nam strategija zadržavanja mladih ljudi, koja bi, uz ostalo, utvrdila i socijalne mjere za premostiti razdoblje nezaposlenosti. To nije pitanje jedne političke opcije. Kao što smo se složili oko Savudrijske vale, i ovo je pitanje oko kojega ne bi smjelo biti razmimoilaženja - poziva profesor Akrap.
 
HRVATSKA:
učenik osnovne škole:
 HRVATSKA: 3226 eura;
 SLOVENIJA: 7144 eura
 PROSJEK EU: 6297 eura
učenik srednje škole
 HRVATSKA: 3231 euro
 SLOVENIJA: 5717 euro
 PROSJEK EU: 6650 eura
student
 HRVATSKA: 6024 eura
 SLOVENIJA: 7669 eura
 PROSJEK EU: 9474 eura
 
Prema izvješću Europske komisije, iz Hrvatske se u Njemačku useljavaju uglavnom osobe dobro obrazovane, mlade i visoko radno motivirane, koje ne stvaraju dodatni socijalni trošak toj zemlji i zapošljavaju se uglavnom u deficitarnim zanimanjima. Tako EK navodi da su Hrvati ondje nadzastupljeni u djelatnostima medicine i njege. Njemačka je zemlja u kojoj su posebno traženi stručnjaci u području prirodnih i tehničkih znanosti, matematike i informatike, a nedostaju inženjeri strojarstva, inženjeri u automobilskoj industriji i elektroinženjeri.
 

Marijana Cvrtila, Jutarnji list / Slobodna Dalmacija

Interdisciplinarni znanstveni skup posvećen povjesničaru, arheologu, muzealcu i sveučilišnom profesoru akademiku Mati Suiću

 
 
Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u utorak 3. studenog u Knjižnici HAZU-a započeo je interdisciplinarni znanstveni skup posvećen povjesničaru, arheologu, muzealcu i sveučilišnom profesoru akademiku Mati Suiću povodom stote godišnjice njegova rođenja. Skup pod nazivom Antiquitatis sollemnia – Antidoron Mate Suić / Svečanost starine – Uzdarje Mati Suiću organiziraju Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej Zadar u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Hrvatskim arheološkim društvom i Institutom za arheologiju, a održavat će se do petka 6. studenog u Zagrebu i Zadru i obraditi brojne teme iz područja stare povijesti i arheologije. Kako je istaknula organizatorica skupa prof. dr. sc. Bruna Kuntić-Makvić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, plan je da ovakvi skupovi posvećeni akademiku Suiću postanu redoviti. Na otvorenju skupa govorio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras koji je akademika Suića nazvao velikanom kojeg se treba trajno sjećati.
Akademik Mate Suić rodio se u Postirama 3. studenog 2015., a umro u Zagrebu 28. listopada 2002. U svom interdisciplinarnom znanstvenom radu zahvaćao je razdoblja od prapovijesti do srednjega vijeka, a hrvatske je humanističke znanosti tijekom 20. stoljeća unaprijedio mnogim doprinosima. Uvijek je isticao da je u Razred za društvene znanosti HAZU izabran kao povjesničar, iako su zasada njegove zasluge najjasnije vrednovane u arheološkoj struci.
 
Mate Suić je jedan od utemeljitelja Filozofskog fakulteta u Zadru te profesor antičke arheologije na istom Fakultetu (kasnije Sveučilište u Zadru). Na Katedri za povijest starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1968. je naslijedio akademika Grgu Novaka 1968. Bio je i ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru i utemeljitelj danas i u inozemstvu poznatog časopisa Diadora.
 
Suićevo znanstveno djelo sastoji se od brojnih terenskih istraživanja u Zadru, Ninu, Mulinama na Ugljanu i Bribirskoj glavici, te preko 300 znanstvenih radova, među kojima se ističe knjiga Antički grad na istočnom Jadranu (1976., drugo revidirano i prošireno izdanje posthumno 2003.). Iznimno važno djelo je i knjiga Zadar u starom vijeku [Prošlost Zadra I, 1981.]. Te su dvije knjige stupovi antičke arheologije i povijesti u drugoj polovini 20. stoljeća. Godine 1996. u Zadru je izišla opsežna knjiga njegovih najvažnijih radova pod naslovom Odabrani radovi iz stare povijesti Hrvatske koja otkriva široki i golemi dijapazon Suićevih znanstvenih radova. Među njima se opsegom i kvalitetom ističe studija Hijeronim Stridonjanin – građanin Tarsatike. U pripremi je knjiga u kojoj se objavljuju rezultati Suićevih istraživanja jadertinskog foruma koju za života nije uspio dovršiti.
 

Marijan Lipovac

Hrvatska znanstvena zajednica mora pisati i na materinjem, hrvatskom jeziku

 
 
Treba uvodno naglasiti. Tekst je doprinos borbi za hrvatski nacionalni identitet, koji se ostvaruje u velikoj mjeri uporabom hrvatskoga jezika. Članci za širu javnost traže primjere.
http://os-vnazor-nevidjane.skole.hr/upload/os-vnazor-nevidjane/images/newsimg/578/Image/Logo_HJ_2012.jpg
Slušam i čitam programe političkih stranaka. O svemu se izjašnjava, samo ne o bitnom čimbeniku identitetu svakog naroda, hrvatskom jeziku i pridržavanju normi u javnoj komunikaciji. Pridržavanje normi trebala bi biti obveza, posebno hrvatskih medija. U ovom slučaju navodim nekoliko primjera. Prema hrvatskim normama, a koje su u tom dijelu usvojene i u Pravopisu Instituta za Hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ), znak za postotak se piše odvojeno od brojke, dakle 23 % a ne 23%. U Hrvatskoj kao i u brojnim državama postoji decimalni zarez, a ne decimalna točka. Dakle tri cijela i dvadeset pet stotinki piše se 3,25 a ne 3.25. Treba se pridržavati i normi pri pisanju naziva materijala. Tako se PVC piše poli(vinil-klorid) a ne polivinilklorid. Pritom se mora zadržati međunarodne složene kratice. Nazivi na temelju međunarodnih kratica za područje plastike i gume dostupni su na: https://www.fsb.unizg.hr/polimeri/casopis/index.php?pg=kratice.
 
Mediji, pridržavajte se međunarodnih i hrvatskih normi
 
Puno gora je situacija s pisanjem lažnih prijatelja. Tako se sada favorizirani akronim ili može i složena kratica STEM (science, technology, engineering and mathematics) nije znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika, već prirodna znanost, informatika, tehnika i matematika (Večernji list, 6. listopada 2015).
 
Sve je postalo tehnologija. Engleska riječ technology ima u hrvatskom više od trideset značenja. Svi sada samo dizajniraju (e. design), pa su posljedično dizajneri. Riječ design znači prema hrvatskom jezikoslovcu i leksikografu Željku Bujasu i nekim drugim rječnicima: imenica, glagolska imenica, pridjev i glagol. Evo primjera nacrtati, narisati, napraviti skicu (plan), zasnovati, konstruirati, kreirati, praviti dizajn (o.a. dizajnirati), namjeravati, kaniti, namijeniti, zamisliti (glagoli). Neka od značenja imenice: nacrt, uzorak, skica, dezen, dizajn, konstrukcija, plan, zamisao, namjera… interior design = dizajn interijera = unutarnje uređenje. Glagolska imenica ima u hrvatskom značenja: projektiranje, konstruiranje, dizajniranje, oblikovanje. Značenje pridjeva je projektirani, osmišljeni, dizajnirani, kreirani. Riječ design treba prevoditi tuđicom dizajn samo ako se radi o onom dijelu izgleda proizvoda koji se može označiti kao razlika između uporabnog oblika i funkcionalnog oblika. Dakle na onaj dio oblika koji prodaje proizvod. Modni dizajn je pravilno.
http://www.hrt.hr/arhiv/99/03/16/16.jpg
Što znači ultimativni show? Engleska riječ ultimate među ostalim znači: posljednji, krajnji, konačni, osnovni, temeljni, odlučujući, presudni, finalni, maksimalni, najbolji, vrhunski, granični, prekidni, žestoki, uzvišeni, pri slomu, do sloma. Primjer: Pogodite o kojem se šou radi. Druga emisija graničnog šoua The Voice, Druga emisija pri slomu serije The Voiceili Druga emisija vrhunskog (najboljeg) showa The Voice (Zg-magazin,23. veljače 2015.).
 
Gadget je spravica, a widget, programčić. Kako prevesti circular economy? To je kružno gospodarstvo. Cirkularna ekonomija je doslovni prijevod s engleskog i nema veze s hrvatskim. Ekonomija je u hrvatskom definirana kao društvena znanost, dok je gospodarstvo skup raznih ekonomskih aktivnosti na nekom prostoru (najčešće državi). I tako u nedogled.
 
Engleske riječi imaju mnogostruka rješenja
 
Prijedlog, političke stranke obvežite se na promicanje hrvatskog jezika kao jednog od najvažnijih čimbenika hrvatskog identiteta. U borbi protiv rješenja iz jednog slavenskog jezika, koji čini zajedno s hrvatskim, crnogorskim i bosanskim nadsustav (Prilog sustavnosnoj analizi hrvatskog jezika, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik, 20(1994), 19-30.) nemilice prenosimo rješenja iz jednog analitičkoga, vrlo nepreciznog jezika. O čemu svjedoče navedeni primjeri.
 
Završit ću jednom ocjenom iz 1967. Tada sam među ostalim priređivao i vodio jazz emisije. Evo što sam našao, čisteći stare fascikle.
 
U vrijeme mraka, na Radio Zagrebu program se kontrolirao tijekom cijelog trajanja. Kontrolori su pisali izvještaje. Što je napisao kontrolor 30. listopada 1967? »… ako se apstrahira njegov suviše zagrebački, to jest pogrešan način akcentiranja…«.
 
Čuvajte hrvatski jezik i ne prisiljavajte hrvatsku znanstvenu zajednicu da mora pisati samo na engleskom. Tražite da piše i na hrvatskom, jer to mora onda biti i izvor nazivlja i za najšire pučanstvo.
 

Igor Čatić

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Srijeda, 16/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 899 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević