Get Adobe Flash player

Medijske »zvijezde« po pitanju državne mature nisu nam pojasnile treba li nam takav ispit zrelosti

 
 
Nemam namjeru zamarati čitatelja stručnim analizama državne mature u Hrvatskoj, ali sam uvjeren da već i prosječni čitatelj ovih redaka, ako je kojim slučajem vidio zadatke npr. iz fizike i matematike na Internetu, može zaključiti da su maturalni testovi srozani na razinu testa za polaganje vozačkog ispita. U tom smislu čak bih se i složio s tvrdnjom ravnateljice jedne zagrebačke gimnazije da je matura prije kojih desetak godina bila bolja od ove aktualne. Zadaci su iz spomenutih predmeta bili na višoj razini, ali joj je glavna manjkavost bila u načinu ocjenjivanja. Godinama na njoj nije pao ni jedan maturant što za sebe samo po sebi govori. Bila je to prava kamilica. Druga velika manjkavost je bila u smislu neujednačenosti kriterija od škole do škole.
http://www.vrtic-petarpan.zagreb.hr/UserDocsImages///ncvvo.jpg
Kakva je na primjer 'matura' u Južnoj Koreji koja nam je u gospodarskom smislu zasad nedostižna. Tamo se to zove državni ispit kojeg vodi njihovo ministarstvo obrazovanja. Čitav državni ispit piše se u jedan dan od 8 do 18 sati s pauzom za ručak i pauzom od 20 minuta između svakog ispita i to iz korejskog, matematike, engleskog, te izbornih predmeta fizike, kemije, biologije, sociologije…Za upis na sveučilište uzimaju se u obzir ocjene iz posljednje tri godine srednje škole i uspjeh na državnom ispitu. Zanimljivost  je da  posljednje dvije godine srednje škole učenici imaju jednom mjesečno obveznu vježbu za državni test, osim tehničkih-specijaliziranih škola.
 
A kakvi su zadaci na državnom testu na primjer matematike koja se piše točno  100 minuta? Mahom su to zadaci iz diferencijalnog i integralnog računa, matričnog računa i elementarne matematike, i to vrlo solidni. Uzmimo još u obzir da su korejski petnaestgodišnjaci ove godine na PISA testiranju bili treći iza Singapura i Hongkonga, a mi trideset i šesti. A zadaci na našoj državnoj maturi, npr. u lipnju o.g.? Viša razina ima zadatke tipa usporedbe dvaju razlomaka, pa do onih 'težih' tipa nejednadžbe  (x+5)/(x-2) < 0 , a osnovna razina je primjerenija provjeri znanja za šesti-sedmi razred osnovne škole: prepoznavanje intervala na brojevnom pravcu pa do izračuna udaljenosti dviju točaka zadanima u kordinatnom sustavu svojim koordinatama kao težem zadatku. Prestrašno!  
 
Možda su to zadaci primjereni po kriterijima koje postavlja najavljena reforma na čelu s gospodom Budakom i Jokićem, ali po kriterijima FER-a (da ne spominjem PMF-a) što se tiče zahtjeva za predznanje potencijalnih brucoša u svrhu uspješnog studiranja, sigurno nisu. Navedeno nije ništa drugo no srozavanje kriterija čime se upropaštavaju generacije nadolazećih maturanata koje prolaze kroz ovakvu državnu maturu. Gotovo 36 ispitnih zadataka iz matematike šablonskog-trivijalnog sadržaja za 4 sata rješavanja doprinosi zaglupljivanju, a ne razvoju kreativnosti i sposobnosti rješavanja problema, a što je jedna od glavnih zadaća obrazovnog procesa. A kakve to ima posljedice na  gospodarstvo i nije potrebno komentirati. Dugoročno gledano ravno je to veleizdaji.
 
Jedan od odgovornijih za ovakvo stanje je i profesor Budak s Filozofskog fakulteta, kreator strategije obrazovanja, a koji se još prije 12 godina ''proslavio'' pitanjima na prijamnom ispitu kandidata tipa: ''Tko je bio posljednji izbornik nogometne reprezentacije Italije? (Odgovor: Trapatoni). Manje je bilo pri tom važno znanje kandidata iz latinskog ili grčkog. Time je proveden i svojevrsni kulturocid!       
http://psn.sdn.si/sn/img/s1120x747/14/149/635369683424757456_sola.jpg
Provođenje državne mature funkcioniralo bi na zadovoljavajući način, kad bi ona ispunjavala svoju svrhu, od podizanja kvalitete usvojenih znanja i sposobnosti, sustavnog praćenja kvalitete sustava dobivanjem povratne informacije iz njega, objektivnog vanjskog vrednovanja naobrazbe, ujednačavanja kriterija, itd. i kad bi za njeno funkcioniranje svi bili redom odgovorni. Medijske zvijezde po pitanju državne mature, gospoda Budak, Bezinović, Jokić…, nisu nam pojasnili treba li nam takav ispit zrelosti. Srozavanje ispitnih pitanja, spomenuto na početku, može se jednostavno objasniti nekompetentnošću, blago rečeno, pod uvjetom da ne postoji neka ružnija zla namjera. Ne mogu ljudi koji imaju ugrađenu sustavnu pogrešku glede 'egzaktnih' struka mjerodavno tumačiti i zastupati postojeću razinu ispitnih zadataka. Upravo je žalosno za konstatirati da njihov doseg nije do poželjne razine ispitnih zadataka što se tiče kreativnosti, umijeća rješavanja problema itd., a o čemu se u obrazovnim krugovima toliko govori, pa je postalo već čista mantra. Oni ne mogu uvidjeti da test oblika testa za vozački ispit i to s tridestak i više pitanja za četiri sata ne može nikako biti kvalitetan na problemskoj razini, njime se ne mogu provjeravati stvarna stečena znanja i sposobnosti kandidata. Ne pada im na pamet da u tom pronađu razlog zašto znanje naših maturanata rapidno pada, zašto se sve više pažnje posvećuje bubetanju bez razumijevanja, učenju i pripremama za maturu u posljednji čas itd. Maturanti u pripremama imaju uzorke zadataka s prijašnjih ispita pa se oni tako i pripremaju, a još je tragičnije da posljedično takav pristup savladavanju gradiva imaju i tijekom sve četiri godine. To je također i razlog zašto fakulteti ne mogu biti zadovoljni razinom državne mature.
 
Što je rješenje?
 
Prvo, nužno je kreiranje i vođenje mature prepustiti ljudima koji razumiju da je u četiri sata maturalnog ispita iz matematike dovoljno imati pet do osam zadataka koncipiranih na problemski način i u kojima će, već prema njihovom dizajnu, biti sadržano potrebno gradivo. Svako inzistiranje na 'modernoj' mantri o ishodima učenja nužno vodi k ispitnim zadacima ranga vozačkog testa, zadacima tipa uspoređivanja dva razlomka, utvrđivanja predznaka derivacije funkcije u nekom intervalu, određivanja intervala uz postojanje akceleracije pri gibanju itd, itd. Dakle, kratko rečeno obične štreberske stupidnosti.
 
Drugo, nužno je stvoriti poveću bazu takvih zadataka, koji će u sadržajnom smislu biti provježbani tijekom školovanja, da bi se metodom slučajnog izbora na sam dan pisanja mature mogao izabrati uzorak od njih pet do osam. Za zaključiti je: pitanje svih pitanja jest tko kreira  zadatke za državnu maturu, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) ili Nacionalni centar za vanjsko NEVRJEDNOVANJE obrazovanja (NCVNVO)?
 

hep.th Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

Četiri prioriteta rada HAZU-a

 
 
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić predstavio je u četvrtak 2. srpnja na konferenciji za novinare u palači HAZU rad Akademije i njezinih članova u prvih šest mjeseci ove godine.
http://dalje.com/slike/slike_3/r1/g2015/m07/y396646671084994.jpg
Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a
 
U razdoblju od 1. siječnja do 1. srpnja 2015. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala je 184 događanja, od toga 54 znanstvena skupa, simpozija, savjetovanja i okrugla stola, 29 predstavljanja knjiga, konferencija za novinare, predstavljanja programa i prikazivanja filmova, 28 predavanja, 28 posjeta delegacija i događanja iz područja međuinstitucionalne i međunarodne suradnje, 20 izložbi, 14 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata, 7 skupština i 4 komemoracije. Među najvažnijim Akademijinim aktivnostima u Zagrebu i još 14 hrvatskih gradova izdvajaju se skupovi posvećeni aktualnim pitanjima hrvatskog društva, kao što su održivost mirovinskog sustava u Hrvatskoj, ugroženost moderne demokracije, nova upravno-teritorijalna organizacija Hrvatske, pravni položaj šuma, zaštita potrošača, Europski uhidbeni nalog, zeleni urbanizam, poljoprivreda, uloga medija u izborima i zalihe nafte u Jadranu, a održana je i rasprava o tome kojeg je dana nastala samostalna hrvatska država te skupovi o položaju znanosti u društvu i o hrvatskoj znanstvenoj infrastrukturi.
 
Sa Sveučilištem u Zagrebu HAZU je organizirao niz tribina na temu Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske, a održana je i rasprava o akademskoj zajednici i fondovima EU. Održana su i brojna predavanja i znanstveno-stručni skupovi o liječenju i prevenciji bolesti te o zdravstvenim problemima. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti javnosti je poslala svoja očitovanja o provedbi reforme obrazovanja i o presizanjima srpske filologije protiv hrvatske kulture i identiteta, a dala je i izjave u vezi s presudom Međunarodnog suda pravde o tužbi Republike Hrvatske protiv Republike Srbije za genocid te u povodu prosvjeda hrvatskih branitelja na Trgu svetog Marka.
HAZU je bio domaćin i pokrovitelj rasprave o budućnosti Europske unije održane u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose i inicijative New Pact for Europe te kao domaćin konferencije akademija znanosti mediteranskih zemalja održane u Dubrovniku, a posvećene unapređenju baštine kao ključu razvoja. S Hrvatskom gospodarskom komorom Akademija je organizirala konferenciju Zaposlimo Hrvatsku održanu pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović na kojoj se raspravljalo o suradnji znanosti i gospodarstva kao ključu uspjeha u borbi protiv nezaposlenosti. HAZU je bio domaćin i međunarodnog znanstvenog skupa posvećenog 300. godišnjici Sinjske alke i slavne obrane Sinja 1715. Pod pokroviteljstvom HAZU prvi je put obilježen Dan inženjera Republike Hrvatske, a HAZU je bio i domaćin dodjela priznanja Oskar znanja učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija Za žene u znanosti. S više prigodnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu proslavljeno je 200 godina od rođenja utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a HAZU je proslavio i stotu godišnjicu rođenja svojega nekadašnjeg predsjednika akademika Ivana Supeka. U Knjižnici HAZU otvorena je Soba nobelovaca posvećena hrvatskim nobelovcima kemičarima Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu, a s radom je započeo i Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU.
 
Svoju 70. godišnjicu osnutka proslavio je Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu bio je domaćin jubilarne 25. manifestacije Marulićevi dani. Akademija i njene muzejsko-galerijske jedinice te Knjižnica sudjelovale su u manifestacijama Noć muzeja, Međunarodni dan muzeja i Noć knjige, kada ih je posjetilo više tisuća građana. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u prvih šest mjeseci 2015. posjetili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, ministar financija Boris Lalovac, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, slovački ministar obrazovanja, znanosti, istraživanja i sporta Juraj Draxler, predsjednik Bečkog ekonomskog foruma Erhard Busek te predsjednici akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova. Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić posjetio je Austrijsku akademiju znanosti i Berlinsko-brandenburšku akademiju znanosti, a susreo se i s predsjednicima Italije, Bugarske, Rumunjske i Litve. Akademija je 29. travnja proslavila svoj dan i 154. godišnjicu osnutka te dodijelila Nagrade HAZU istaknutim znanstvenicima i umjetnicima. Više članova HAZU za svoj je rad dobilo ugledna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu.
 
U proteklih šest mjeseci Akademija je donirala 2400 knjiga knjižnicama 64 srednje škole diljem Hrvatske, a akademik Kusić je istaknuo da su mladi, uz gospodarstvo, Europsku uniju i obrazovanje jedan od četiri prioriteta rada HAZU-a. Ujedno je izrazio zadovoljstvo što aktivnosti i stavovi Hrvatske akademije u posljednje vrijeme imaju sve veći odjek u javnosti. „U situaciji kada dolazi do urušavanja institucija Akademija je ipak uspjela odoljeti toj destrukciji i percipira se kao točka stabilnosti i kontinuiteta. Stavovi Akademije utemeljeni su na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima i u njihovom donošenju sudjeluju znanstvenici i stručnjaci iz cijelog društva, dok drugi više-manje promiču parcijalne interese. Naša misija da utječemo na promjenu sustava vrijednosti i da budemo korektiv društvenih zbivanja sve više dolazi do izražaja“, poručio je akademik Kusić, zahvalivši medijima na praćenju rada HAZU-A. Na konferenciji za novinare bili su među ostalima i glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Gordan Radman te glavni urednici Večernjeg lista Dražen Klarić, Jutarnjeg lista Goran Ogurlić i Nacionala Berislav Jelinić te predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, a u ime HAZU-A bili su nazočni članovi Akademijine Uprave i tajnici ili predstavnici Akademijinih razreda.
 

Marijan Lipovac

Bitka za zabranu herbicida glifozata nastavlja se na globalnoj razini

 
 
Nakon re-klasifikacije i objave nove klasifikacije herbicida glifozata „vjerojatno karcinogen za čovjeka“ intenzivirale su se kampanje u kojima se zahtijeva trenutačna zabrana uporabe glifozata i svih herbicida u čijem sastavu se nalazi i glifozat. Snažan pritisak vrši se i na biotehnološko-kemijsku korporaciju „Monsanto“ da povuče glifozat s tržišta, a ujedno su uslijedile i tužbe protiv „Monsanta“: u SAD-u zbog lažnih tvrdnji o njegovoj sigurnosti te u Kini zbog skrivanja istine o toksičnom učinku glifozata na ljudsko zdravlje. Najvažniju kampanju protiv glifozata pokrenuli su neovisni znanstvenici diljem svijeta koji su svim vladama uputili MANIFEST (molim vidjeti tekst „Manifest o glifozatu“ objavljen na portalu HF-a 26. 6. 2015.).
http://www.altermainstreaminfo.com.hr/images/images_alter/folder1/monsanto.jpg
El Salvador je već zabranio glifozat i sada se čeka usvajanje novog zakona, dok je Nizozemska još prošle godine zabranila prodaju i korištenje glifozata u privatne svrhe. Šri Lanka je još ranije donijela odluku o djelomičnoj zabrani uporabe glifozata u područjima gdje je stanovništvo bilo najviše i najteže pogođeno kobnim kroničnim oboljenjem bubrega koje se povezuje s glifozatom. Ljudi već godinama znaju pravu istinu o herbicidu glifozatu. Nažalost, tragično je da kemijska industrija i državno zakonodavstvo već desetljećima negiraju očite dokaze o štetnim učincima glifozata kao i o njegovim sada već zastrašujućim posljedicama, a to su sve vješto sakrivali i manipulirali javnošću uz svesrdnu pomoć 'mainstream' medija. Ipak, nakon najnovijeg ovogodišnjeg izvješća Međunarodne agencije za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer / IARC) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vlade su ipak počele djelovati – neke promptno a neke vrlo sporo.
 
Odluku o trenutačnoj zabrani herbicida glifozata donijele su sljedeće države: Kolumbija je predvodnica u ovoj odluci jer su zakonodavne vlasti odmah suspendirale tretiranje ilegalnih polja COCE i maka-opijuma glifozatom iz zraka.
Bermuda, britanski teritorij u Atlantiku odmah je donio odluku o zabrani uvoza glifozata temeljem odluke ministrice zdravstva Jeanne Atherden koju su snažno poduprli i lokalni poljoprivrednici.
Sri Lanka je sada također donijela odluku o potpunoj zabrani glifozata prvenstveno zbog raširene epidemije smrtonosne kronične bolesti bubrega koju su znanstvenici povezali s glifozatom (o tome sam također već pisala).
Brazil je također suočen sa sve snažnijim pritiskom da podnese tužbu te da mjerodavne državne institucije hitno donesu novu procjenu o njihovom stajalištu o glifozatu te da se opozove autorizacija izdana za genetski modificirane poljoprivredne kulture koje su otporne na herbicid glifozat.   
U Argentini koja je suočena sa zastrašujućim posljedicama komercijalnog uzgoja genetski modificiranih poljoprivrednih kultura tolerantnih na glifozat što je doprinjelo obilnim prskanjem glifozata (o tome sam također pisala na portalu HF-a) više od 30.000 liječnika i profesionalnih radnika u zdravstvu udruženih u Uniju (FESPROSA) odmah su reagirali i poduprli odluku Svjetske zdravstvene organizacije i IARC-a jer „glifozat se ne povezuje samo s razvojem karcinoma. On je povezan i s masovnim spontanim pobačajima, porođajnim defektima, kožnim bolestima kao i respiratornim i neurološkim bolestima.“
 
Svi profesionalni medicinski radnici smatraju da argentinsko Ministarsvo zdravstva kao i vlada i zakonodavna vlast više ne smiju „okretati glavu“ od ozbiljnih posljedica uzrokovanih prskanjem glifozata: „Agrobiznis se ne smije više širiti na račun argentinskog naroda.“ Stoga se zahtijeva zabrana korištenja glifozata. Isto mišljenje ima i argentinsko Društvo pedijatrijskih hematologa i onkologa (SAHOP) koji također zahtijevaju u ime zaštite djece i njihovog zdravlja trenutnu odluku o zabrani glifozata. SAHOP također upozorava i skreće pozornost na masovno istovremeno prskanje koncentriranih otopina insekticida i herbicida glifozata te čuvanje žitarica u plastičnim vrećama što ima izuzetno negativan učinak jer se tako gomilaju AFLATOKSINI koje su IARC i WHO još 1993. proglasili karcinogenima. Naime, herbicid glifozat je još ranije povezan s rastom gljivica koje stvaraju aflatoksin.
 
Nadalje, argentinska javnost, znanstvenici diljem svijeta kao i svi ljudi dobre volje svojim djelovanjem i masovnim protestom zaštitili su znanstvenika koji je proveo i objavio rezultate istraživanja o znatnom porastu kancerogenih oboljenja u argentinskoj regiji u kojoj se masovno prska glifozat. Ime ovog znanstvenika je dr. Medardo Ávila Vázquez, a njega su htjeli sankcionirati i dati mu otkaz jer se usudio progovoriti istinu. Prijetnja sankcijama došla je od strane sveučilišta koje prima obilne financijske potpore od  - agrobiznisa. U SAD-u, točnije u 'županiji' Los Angeles (Los Angeles County) skupina građana podnijela je tužbu protiv „Monsanta“ zbog lažnog deklariranja herbicida glifozata poznatijeg kao „Roundup®“ čija glavna aktivna tvar „ciljano djeluje na enzim koji se nalazi u biljkama ali ne i kod ljudi i životinja“ prema tvrdnji „Monsanta.“ Međutim, kao što je već poznato i dokazano, ovaj važan enzim imaju dobre i korisne bakterije u crijevnoj flori čovjeka što je od velike važnosti za dobru funkciju imunog sustava. Negativan učinak glifozata na dobre bakterije u crijevnoj flori očituje se porastom raznih oboljenja, uključujući i kancerogenih.
http://www.tecnosegura.net/alone/wp-content/uploads/2011/06/semilla-monsanto.jpg
Također treba naglasiti da glifozat nema negativan, štetan učinak samo na jedan enzim, već na nekoliko važnih enzima čiju funkciju PREKIDA. Jednim dijelom to je posljedica njegovog značajnog svojstva a to je – sposobnost vezanja metala: glifozat djeluje kao kelat i upravo zbog ovog svojstva glifozat je patentiran 1964. U EUROPI, skupina liječnika udruženih u organizaciju neobičnog naziva „Međunarodno društvo liječnika za okoliš“ (International Society of Doctors for the Environment / ISDE, čija primarna uloga je povezivanje ljudskog zdravlja i okoliša) uputili su pismo Europskom parlamentu i Europskoj komisiji 14. svibnja 2015. kao i drugim važnim institucijama za sigurnost hrane i zaštitu ljudskog zdravlja u kojem ZAHTIJEVAJU trenutačno djelovanje i zabranu primjene ove opasne kemijske tvari. Potrebno je istaknuti da ISDE ima status konzultanta u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kao i u UN-ovom Gospodarsko-socijalnom vijeću (ECOSOC). Nažalost, prema trenutno dostupnim podatcima ni jedna mjerodavna institucija iz Republike Hrvatske nije članica ove važne međunarodne organizacije čije sjedište je u Baselu, Švicarska. Kao što sam već ranije pisala, u Njemačkoj su odmah reagirali svi ministri za zaštitu potrošača tražeći od savezne vlade promptno djelovanje i zaštitu potrošača.
 
Švicarske mjerodavne institucije kao i kompanije također su objavile odluku da više ne će prodavati proizvode koji sadrže glifozat.
Danske vlasti također su odmah reagirale na izvještaj WHO-a o štetnosti herbicida glifozata i njegovoj 'vjerojatnoj karcinogenosti za čovjeka.' Već od ranije je poznato da se glifozat povezuje s ne-Hodgkinovim limfomom – bolesti koja bilježi kontinuirani rast u Danskoj. Stoga je Philippe Grandjean, eminetni profesor Danskog Sveučilišta i jedan od vodećih svjetskih toksikologa pozvao danske vlasti da odmah zabrane uporabu glifozata u privatne svrhe, tj. u domaćinstvima (tj. vrtovima i okućnicama) jer kako navodi, „izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije o štetnosti glifozata moramo shvatiti vrlo ozbiljno...“ Također preporučuje da se glifozat više ne koristi kao desikant neposredno prije žetve žitarica, osobito ne prije žetve pšenice. U 2013. samo u Danskoj je potrošeno 1.389 tona glifozata.
 
Najveći svjetski proizvođač glifozata je Kina. Početkom 2015. Kina je „držala“ 70 % globalne proizvodnje glifozata (oko 800.000 tona). Zeng Jun-zhen, predsjednik XINGBANG Science & Technology Incorporation, tvrdi da je više od 80% ukupne kineske proizvodnje glifozata namijenjeno izvozu u samo šest država (!), a vodeće tri su SAD, Brazil i Argentina na koje „otpada“ između 55-60 % kineskog izvoza glifozata. Ove vodeće tri države- uvoznice glifozata iz Kine ujedno su i najveće izvoznice genetski modificirane soje tolerantne na glifozat u – Kinu. Troje stanovnika Beijinga (Peking) podnijelo je tužbu protiv kineskog Ministarstva zdravstva te zahtijevaju potpuni toksikološki izvještaj o učincima glifozata koji je zaprimila Kineska vlada u svrhu izdavanja dozvole za registraciju ove opasne kemijske tvari prije gotovo tri desetljeća. Naime, ovo izvješće nisu neovisno izradile kineske mjerodavne institucije, već „Monsanto“ i američki „Younger Laboratories.“ Bitka za zabranu herbicida glifozata se nastavlja na globalnoj razini, a tamo gdje su „zakazale“ mjerodavne državne institucije pa i vlada, građani i privatne kompanije podnose zahtjeve za promptno djelovanje i zabranu primjene glifozata. TKO U HRVATSKOJ ŠTITI  PRAVA POTROŠAČA I ZDRAVLJE HRVATSKIH GRAĐANA, OSOBITO DJECE?
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Srijeda, 15/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1058 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević