Get Adobe Flash player

Sve se manje vodi računa o stručnom usavršavanju nastavnika

 
 
Ovom sintagmom nastojim afirmirati jedan bitan društveni problem koji je uzrok mnogih ''zala'' i ''devijantnih'' pojava, a o kojem nema spomena ni u tragovima. Što je ''društvenjačka ideologizacija''? ''Društvenjačka ideologizacija'' je stanje u društvu koje ne slijedi iz prirodne raspodjele sposobnosti, prirodnog talenta pojedinca i njegovih afiniteta glede obrazovanja, odluke za životna zanimanja  i sl., već se, matematički rečeno, protivno Gaussovoj raspodjeli, u medijskom smislu ističu teme, odabiri zanimanja za životnu egzistenciju, razvoja gospodarstva, kao i isticanja uzroka i posljedica za nezadovoljavajući napredak istog, koja naginju pretežno društveno-humanističkoj orijentaciji.
https://symblogia.files.wordpress.com/2013/08/brain.jpg
Što je uzrok tomu?
1. Pođimo od razdoblja tzv. samoupravnog socijalizma. Poznato je da i pored službene 'doktrine' o privrednom razvoju i isticanja, starim marksističkim jezikom rečeno, unapređivanja proizvodnih snaga, sustav je zbog postojećih OOUR-ova proizvodio i zapošljavao masu 'neproizvodnih' struka od samoupravnih pravnika, ekonomista, sociologa, politologa, ONO i DSZ-a i sličnih. To pravilo bilo je suštinski ugrađeno u modele funkcioniranja preko samoupravnih sporazuma, raznih drugih akata, posebne kategorije prava itd. Nasljeđe 80-ih nije skršeno, već naprotiv, tzv. društvenjačka elita se vrlo brzo transformirala u afirmatore nacionalnih vrijednosti i u soroševe trabante.
 
2. Početkom devedesetih nestaju mnoge proizvodne tvrtke, od kojih mnoge ne bi ni uz najbolju volju mogle opstati u tržišnoj konkurenciji, a kao posljedica toga jednim automatizmom nestaje i ono malo svijesti da su društvu potrebna i 'konkretna-proizvodna' zanimanja. U školstvu imamo preobrazbu nastavnika ONO i DSZ-a, TIPS-a i marksizma u nastavnike etike, sociologije, filozofije, pa čak i vjeronauka. U školama se prestalo brinuti o opremljenosti kabineta, nasljeđuje se hiperprodukcija odlikaša, nastava ostaje bazirana na kredi i ploči, na tiskanju tzv. alternativnih udžbenika čime se glumi tržišna sloboda i sloboda odabira o načinu poučavanja pojedinog nastavnika, nakladnici zgrću milijune na hrpama papira, a što samo pridonosi 'bubetanju' u školama i daljnjom padom kvalitete posebno u egzaktnim disciplinama. O stručnom usavršavanju nastavnika tih područja sve manje se vodi računa. Opstojnost društva (naroda) je ostvariva jedino onda kada postoji prirodna ravnoteža. Jedino tada se može, rečeno opet 'starim marksističkim jezikom', održavati i baza i društvena nadgradnja. Opće su svjetske spoznaje da prirodna raspodjela podrazumijeva odnos cca 65 % 'tvrdih-konkretnih' struka prema 35 % onih iz 'društvene nadgradnje'. Obrnuti omjer, a takva je naša stvarnost, je neodrživ i vodi u gospodarsku propast.
 
Na koji način se manifestira ova društvena anomalija?
 
1. Problematiziranje ove anomalije u medijima ne prolazi. Novinari i urednici su mahom iz ove druge skupine i kako bi narod rekao nije poželjno 'p… u svoju zdjelu'. Nije nužno uporabiti taj ružan glagol, može se metaforički reći i drugačije, nije dobro piliti granu na kojoj se sjedi pa makar se i čitavo stablo osušilo. Nisu u pitanju samo ljudi u medijima, radi se tu i o našim vrlim sociolozima, politolozima, komunikcijskim stručnjacima, neovisnim ekonomskim analitičarima i drugim samozvanim analitičarima kojima ova tema ne pada na pamet!
 
2. U politiku, po zakonu velikih brojeva, upravo se novače kadrovi iz ''društvene nadgradnje''. I evo začaranog kruga! To ide sve do izvršne vlasti što ima za posljedicu pat poziciju glede njenog djelovanja i rezultata tog djelovanja. Za primjer, znam samo jednu osobu matematičko-prirodoslovne struke koja se popela u dijelu izvršne vlasti, u prosvjeti, do razine zamjenika ministra i  to u periodu od Mažuranića do danas. Sapienti sat! Za ilustraciju. Kineski politbiro od 15 članova posljednjih 20 godina ima u svom sastavu samo struke inžinjera svih vrsta mahom s doktoratom na prestižnim zapadnim sveučilištima. Kakav je kineski BDP?! To nam je poznato.
 
3. Svjedoci smo zataškavanja i minoriziranja rezultata OECD-ovog PISA istraživanja za naš obvezatni osnovnoškolski obrazovni sustav. Zašto? 'Društvenoj nadgradnji' je vrlo neugodno priznati da smo u obrazovanju u matematičko prirodoslovnim disciplinama u rangu Cipra i Kazahstana.
 
4. Svjedoci smo i odabira ljudi koji pišu strategiju obrazovanja i to ne samo sada, već i od Šuvarevih vremena. Oni nikako da detektiraju 'uravnilovku' u našem školstvu koja je rak rana istog.
 
5. Velika šteta je učinjena u mandatu ministra Dragana Primorca koji je proveo kadroviranje 'Nacionalnog centra za vanjsko vrjednovanje obrazovanja', a i kadroviranje nekih drugih agencija, isključivo društvenjačkim strukama, od pedagoga pa nadalje. A zbog toga taj 'NCZVVO' ne funkcionira ni na razini državne mature a kamoli na razini dobivanja povratnih informacija iz obrazovnog sustava i njihovoj analizi. Samo provođenje državne mature odudara od istih u razvijenim zemljama. Pedesetak zaposlenih nije u stanju udovoljiti minimalnim zahtjevima glede analize postojećeg stanja obrazovnog sustava, a kamoli voditi kvalitetno praćenje rada nastavnika u svrhu njihovog napredovanja, a time i podizanja kvalitete sustava.
 
6. Rana izbornost učenika, o kojoj trenutno govore ključni ljudi prijedloga Strategije je davno napuštena u razvijenim zemljama. Drastičan primjer je Njemačka s kraja 90-tih. Kancelar Schroder je zahtijevao vraćanje obrazovnog sustava na staro bez rane izbornosti, a što je odmah i učinjeno. Rana izbornost je u Njemačkoj dovela do pomanjkanja školovanja 'tvrdih' struka, od inžinjera elektrotehnike, informatike, strojarstva i to u takvom obimu da je zaprijetio u skoroj budućnosti kolaps njemačke industrije. Naime, ranom izbornošću se neprirodno potiče skretanje i onog dijela učeničke populacije, koji ima prirodnog dara za 'egzaktne' discipline da linijom manjeg otpora, privlačnošću 'zabavnih' predmeta (a i lakših), u područja s viškom neproizvodnih zanimanja. Počesto 'društvenjačkoj eliti' kao argument za ranu izbornost služi tobožnja kreativnost koju djeca ispoljavaju likovnim, glazbenim i sl. izražavanjem u ranoj dobi. Jest, to je kreativnost, ali trivijalna.
 
Prirodna neuravnoteženost ima za posljedicu i kod promišljanja o razvoju obrazovnog sustava. Npr. kad se govori o kreativnosti u procesu učenja i poučavanja, kad se govori o logičkom promišljanju, a ne bubetanju, tada predstavnici 'društvenjačke' skupine navode trivijalne primjere kako u školama trebaju biti više zastupljeni predmeti poput likovnog i glazbenog, kao što je u Finskoj, a nitko od njih ne kaže da problemski postavljena nastava matematike i poučavanje u prirodoslovlju na zoran način s demonstracijskim pokusima, a što je itekako prisutno u finskom školstvu, učenicima pruža  logičku i kritičku dimenziju, te realno spoznavanje svijeta oko sebe. Uvijek se na žalost naglašava samo i isključivo društvena komponenta kreativnosti u procesu učenja. U ranoj dobi djeci se itekako problemski postavljenom nastavom i u drugim disciplinama može  omogućiti i konkretnija i svrsishodnija kreativnost. I tu je ključ uspjeha. Djeca će se sama odlučiti kasnije, prema svojim talentima, za jedno ili drugo. Dakle, ne  smije se djeci nametati rana izbornost (trivijalnog i privlačnog tipa), a na uštrb cjeline.
 
7. Društvenjački orijentirani reformatolozi u pravilnim razmacima od po desetak godina predlažu u sklopu prijedloga reforme školstva uvođenje predmeta 'priroda' u osnovnoj školi, pa čak i srednjoj, umjesto predmeta fizike, kemije i biologije. Ovo je tipični primjer nerazumijevanja i primjer ugrađene sustavne pogreške u njihovim glavama. O tome govori i izjava akademika HAZU-a iz svibnja 2013. godine o školskoj nastavi matematike, fizike, kemije i biologije. Citiram djelomično:
 
...‘Školska nastava matematike, fizike, kemije i biologije kao temelja inženjerskih, medicinskih, biotehničkih, matematičkih, prirodoslovnih, ekonofizičkih te sve više i drugih struka mora biti adekvatno tretirana u strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije kao jedan od ključnih faktora za razvoj gospodarstva i društva. Uloga tih temeljnih znanja treba biti adekvatno sagledana i ugrađena u Strategiju, kao uvjet za uspješnost Hrvatske na svjetskom tržištu rada i znanja, o kojem će prioritetno ovisiti budući životni standard građana Republike Hrvatske. Odustajanje od tog cilja vodilo bi Hrvatsku u zemlju slabo obrazovane i slabo plaćene radne snage. Zato se ne smije na brzinu ulaziti u nedovoljno pripremljene i promišljene promjene obrazovnog sustava kao što su izrada i uvođenje kurikula, donošenje novih i mijenjanje postojećih udžbenika, izmjene zakona i podzakonskih akata i slično. Pritom u obzir treba uzeti neka pozitivna iskustva školstva orijentiranog na razvoj (na primjer u Njemačkoj, Austriji, Kini), kao i neka negativna iskustva školstva koje nije bilo dovoljno orijentirano na razvoj (na primjer u Finskoj, SAD, Engleskoj), a koje su sada uočene u tim zemljama. Rasprave o reformi školstva trebaju se temeljiti na snazi i uvažavanju znanstvenih i stručnih argumenata.’...
 
...’Opasnost pri promjenama u području obrazovanja nalazi se u dva pogrešna nastojanja. Prvo, pogrešno je nastavne predmete, kao što su matematika, fizika, kemija i biologija, objedinjavati u zajedničke interdisciplinarne predmete, osim u najranijim godinama školovanja (do šestog razreda osnovne škole) kada se priroda i prirodne pojave razmatraju na opisnoj razini. Pogubno je smanjivanje nastavnih sati iz temeljnih prirodoslovnih predmeta. Postojeći nastavni plan s određenim nastavnim satima iz matematike, fizike, kemije i biologije ne bi trebalo mijenjati. Međutim, nastavne sadržaje iz pojedinih temeljnih prirodoslovnih disciplina treba osloboditi pretjeranog pamćenja nevažnih podataka (naročito uz danas lako i brzo dostupne informacije) i šablonskog rješavanja zadataka, s time da se temeljni pojmovi bolje utvrđuju i primjenjuju. Potrebno je opremiti školske kabinete za fiziku, kemiju i biologiju. Potrebno je osigurati da nastavnici imaju znanje na višoj razini od onoga koje predaju. Stoga, matematiku, fiziku, kemiju i biologiju, kao i predmet "Priroda", mogu predavati samo predmetni nastavnici koji su završili odgovarajući studij na prirodoslovno-matematičkim fakultetima i koji se tijekom rada dalje stručno usavršavaju dobro programiranim i organiziranim cijeloživotnim obrazovanjem.’’...
 
8. Godine 2010. održana je u Zagrebu 41. Međunarodna olimpijada iz fizike (IphO 2010.). Vijest o održanoj učeničkoj olimpijadi objavljena je i na teletekstu HRT-a uz komentar da su natjecatelji izjavili da je test bio jako težak?! Uporabiti riječ test, kao da se radi o polaganju vozačkog ispita, oslikava stanje svijesti novinara koji je to napisao. A radi se zaista, za tu dob učenika, o složenim problemskim zadacima i teorijskog i eksperimentalnog tipa. I to vrlo originalnim!
 
9. U emisije elektroničkih medija na temu gospodarstva, obrazovanja i sl., ali i na okrugle stolove u organizaciji tiskanih medija, ili za intervjue na iste teme pozivaju se predstavnici tzv. 'društvenjačke elite'. Inženjera, prirodoslovaca, matematičara ni u tragovima! Na HRT-u kao javnoj televiziji pristup vođenju emisija namijenjenih mladeži imaju 'društvenjaci opće prakse' koji na svoj trivijalan način tobože potiču analitičko i kritičko razmišljanje kod mladih. U konkretnom primjeru to provodi baš filozof-soroševac?!
 
10. Ne postoji sociološka analiza glede odlaska mladih obrazovanih u inozemstvo u strukturnom smislu. Nitko ne kaže da su to pretežno ipak društvenjačke struke. Njih zapravo razvijene zemlje ne trebaju. Imaju dovoljno svojih. Morat će se primiti nekih drugih lošije plaćenih poslova. Dakle, u 'društvenjački ideologiziranom'' društvu  ne postoji prirodna raspodjela razmišljanja, odabira tema o kojima se promišlja u društvu. Ta neuravnoteženost  između 'društvenjačkog' i 'egzaktnog' (uvjetno izrečeni nazivi) promišljanja uzrokuje brojne nesporazume i nerazumijevanja i to od pojedinaca, obitelji, medija, pa sve do vlasti. Koliko je 'egzaktnih' struka u vlasti, u parlamentu (u našem Saboru)? Ponovno zaključujem – sve je to posljedica ugrađene sustavne (sistemske) pogreške. Samo po sebi to ne bi bilo strašno kad ne bismo imali nezaposlene VS spreme za napuniti Dinamov stadion u Maksimiru, loše i zaostalo gospodarstvo, te odlazak visokoobrazovanih mladih u inozemstvo.
 

Miroslav Dorešić, zamjenik ministra prosvjete 1998./1999.

Roditelji moraju biti obaviješteni kojim cjepivom se njihova djeca cijepe

 
 
Desetoga prosinca 2014. američka Uprava za hranu i lijekove (Food and Drug Administration / FDA) odobrila je novo cjepivo GARDASIL 9 koje je predstavljeno kao „nova i poboljšana“ verzija cjepiva 'Gardasil.' Izdavanje odobrenja zaobišlo je zakonom propisanu proceduru kada je u pitanju stavljanje cjepiva i drugih srodnih proizvoda na tržište. FDA je izdala odobrenje, ali je u potpunosti izostavila bilo koju stručnu raspravu i evaluaciju znanstvenih podataka kao i konzultacije s nadležnom institucijom, u ovom slučaju to je Savjetodavni odbor za cjepiva i srodne biološke proizvode (Vaccines and Related Biological Products Advisory Committee / VRBPAC). Stoga se Gardasil 9, proizvod farmaceutske kompanije 'Merck' našao na tržištu bez stručnog mišljenja i evaluacije podataka kada je u pitanju sigurnost, učinkovitost i pravilna primjena cjepiva. Gardasil 9 je devet-valentno cjepivo protiv humanog papiloma virusa, HPV. S obzirom da je diljem svijeta zabilježeno mnogo ozbiljnih nuspojava nakon cijepljenja Gardasilom, stručnjaci su prvo pažljivo proučili UPUTU o cjepivu koja je priložena u pakiranju te uočili promjene u sastavu cjepiva Gardasil 9 u odnosu na Gardasil.
http://www.gardasil9.com/static/images/gardasil-logo.png
Prva promjena koja im je odmah „upala u oči“ je sadržaj adjuvansa aluminija: Gardasil 9 sadrži čak 500 mikrograma aluminija, dok Gardasil sadrži „samo“ 225 mikrograma aluminija. Aluminij je poznati NEUROTOKSIN. Već brza pretraga objavljenih znanstvenih podataka (PubMed) koji se odnose na toksičnost aluminija na ljudsko zdravlje otkriva 1652 znanstveno-recenzirana i objavljena teksta koji se bave ovim problemom. Postavlja se pitanje: Zašto je Merck više nego udvostručio sadržaj adjuvansa aluminija u cjepivu Gardasil 9? S obzirom da se preporučuju tri (3) doze cjepiva radi „učinkovitosti,“ to znači da će cijepljena djevojčica ili dječak primiti 1.500 mikrograma aluminija u svoj organizam (!) i to u razdoblju kraćem od godine dana. Koje će biti zdravstvene posljedice i dugoročni štetni učinci cjepiva? Hoće li cijepljenje Gardasilom 9 povećati zdravstveni rizik s obzirom da se djeca i tinejdžeri cijepe i protiv drugih bolesti, a cjepiva također sadrže aluminij kao adjuvans?
 
Nadalje, stručnjake zabrinjava i činjenica da je 'Merck' u sastavu Gardasila 9 povećao količinu antigena pojedinih tipova HPV-a, a povećana je i ukupna količina antigena (HPV L1 protein) s 120 mikrograma u Gardasilu na 270 mikrograma u cjepivu Gardasil 9. Koji su zdravstveni rizici povezani s takvim povećanjem ukupnog sadržaja antigena? Ono što posebno zabrinajva je postotak OZBILJNIH NUSPOJAVA nakon cijepljenja Gardasilom 9 što se nalazi u priloženoj 'uputi' o cjepivu. Prema FDA, u ozbiljne nuspojave ubraja se: smrt, životna ugroženost, hospitalizacija, onesposobljenost ili trajno oštećenje, kongenitalna abnormalnost / anomalija ili defekt novorođenih i dr. Međutim, postotak ozbiljnih nuspojava nakon cijepljenja cjepivom Gardasil 9 mogao bi biti i znatno veći, jer su iz sudjelovanja u kliničkom ispitivanju bile isključene sve rizične grupe, ali one nisu isključene iz programa cijepljenja.
 
„Postotak ozbiljnih nuspojava u kliničkom ispitivanju bio je 2,3 % za Gardasil 9, te 2,5 % za Gardasil. Neupućenom to može izgledati dobro sve dok ne usporedite jabuke s jabukama.“ Naime, stopa oboljelih od karcinoma cerviksa uvijek se iskazuje kao broj oboljelih / 100.000 osoba. To zapravo znači da će na svakih 100.000 cijepljenih cjepivom Gardasil 9 biti 2.300 ozbiljnih nuspojava. A stopa dijagnosticiranog raka cerviksa u SAD-u je 7,9 / 100.000. Znači, namjera javnozdravstvenih stručnjaka je pokušaj sprječavanja 7,9 slučajeva oboljelih od raka cerviksa te 'očekivanje' 2.300 slučajeva ozbiljnih nuspojava nakon cijepljenja Gardasilom 9?! RAZMISLITE o tome... Nadalje, mora se uzeti u obzir i cijena cijepljenja: cijepljenje 100.000 osoba košta oko 30 milijuna US dolara (100 US dolara po dozi cjepiva, a daju se 3 doze).  TOLIKO O BESPLATNOM CIJEPLJENJU U HRVATSKOJ. Razmislite i o tome, jer cjepivo netko ipak mora platiti!
 
Međutim, prava cijena cijepljenja je znatno, znatno veća ukoliko uračunamo i cijenu liječenja 2.300 osoba s ozbiljnim nuspojavama, te emocionalne, fizičke i financijske troškove obitelji kao i troškove društva radi nesposobnosti za rad kao posljedice cijepljenja. No, to još nije sve, jer osim ozbiljnih nuspojava nakon cijepljenja Gardasilom 9 ili Gardasilom imamo i AUTOIMUNE POREMEĆAJE. Autoimuni poremaćaj javlja se kada imuni sustav organizma "zabunom“ napada i uništava zdravo tkivo u organizmu. Postoji više od 80 tipova autoimunih poremaćaja. Mnoge osobe koje su nakon cijepljenja Gardasilom oboljele od sistemskog autoimunog poremećaja bile su u početku suočene s krivom dijagnozom, tj. dijagnosticirano im je psihosomatsko oboljenje. Znači, ozbiljnim nuspojavama moramo dodati i broj oboljelih od sistemskih autoimunih poremećaja. Prava cijena cijepljenja time je dodatno porasla!
http://images.tvnz.co.nz/tvnz_images/news2009/health/gardasil_generic_1.jpg
Kliničko ispitivanje cjepiva Gardasil 9 i Gardasil na trudnice pokazalo je ozbiljne negativne učinke cjepiva. U vrijeme trajanja kliničkog ispitivanja cjepiva Gardasil 9, 1.028 žena je zatrudnjelo, a u slučaju kliničkog ispitivanja cjepiva Gardasil zatrudnjela je 991 žena. Sveukupno, 14,1% žena cijepljenih Gardasilom 9 koje su ostale trudne u razdoblju kliničkog ispitivanja imalo je vrlo ozbiljne posljedice, a u slučaju Gardasila 17,0% žena imalo je ozbiljne posljedice. Naime, ukupno je 313 žena imalo posljedice – ili su izgubile svoje dijete bilo zbog spontanog pobačaja, bilo zbog kasnije smrti fetusa ili su rodile dijete s kongenitalnim anomalijama.
 
Prema mišljenju stručnjaka ničime se ne može opravdati izlaganje mladih žena i muškaraca ovako visokom riziku i to cjepiva koje ne može ništa obećati niti osigurati. Smatraju da FDA ne smije više imati odgovornost kada je u pitanju odlučivanje o „sigurnosti, učinkovitosti ili zaštiti“ cjepiva, jer oni očito nisu za takve odluke. „Oni u svakom slučaju ne djeluju u najboljem interesu javnosti.“ Na kraju savjet stručnjaka: ukoliko želite cijepiti svoje dijete ili se vi osobno želite cijepiti Gardasilom ili Gardasilom 9, tada se obvezno posavjetujte sa svojim liječnikom, obvezno pročitajte cijelu uputu i sve podatke u svezi cjepiva prije nego donesete odluku. ODLUKA JE VAŠA, I SAMO VAŠA.
 
U Hrvatskoj je u tijeku snažna „kampanja“ usmjerena na roditelje da cijepe svoju djecu protiv HPV-a. Znaju li oni na temelju čega donose tako važnu odluku? Jesu li obaviješteni kojim cjepivom se njihova djeca cijepe? Gardasil 9 navodno čeka odobrenje u RH. Imaju li roditelji ali i mladi ikakve spoznajeo cjepivima protiv HPV-a, osobito o štetnim i ozbiljnim nuspojavama? I na kraju podsjećam na rezultate znanstvenog istraživanja: humani papiloma virusi imaju potpuno drugačiji kariotip od karcinoma cerviksa. Na ovu činjenicu upozorio je u siječnju 2015. i znanstvenik Peter H. Duesberg (Ph.D.), profesor molekularne i stanične biologije na Sveučilištu 'Berkeley' u Kaliforniji. (Molim vidjeti tekst: „Što ako HPV ne uzrokuje rak cerviksa?“ objavljen na portalu HF-a 20. 3. 2015.).
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Najstariji član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

 
 
U četvrtak 30. travnja u Zagrebu je u 102. godini života umro akademik Vladimir Ibler, najstariji član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, istaknuti stručnjak za međunarodno pravo, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Rodio se u Zagrebu 25. lipnja 1913. Studirao je pravo u Beogradu i Zagrebu, gdje je diplomirao 1937., a 1938. i doktorirao. Od 1937. do 1939. radio je kao odvjetnički i sudski pripravnik na Kotarskom i Okružnom sudu u Zagrebu i na Kotarskom sudu u Rabu. Od 1939. do 1947. bio je tajnik Industrijske komore u Zagrebu.

Sveučilišnu karijeru počeo je 1947. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u zvanju asistenta za predmete Međunarodno javno pravo i Diplomatska povijest. Za privatnog docenta izabran je 1954. na predmetu Međunarodno javno pravo. Na katedri za međunarodno javno pravo izabran je za docenta 1957., 1961. za izvanrednog, a 1965. za redovnog profesora. Od 1969. do 1970., u vrijeme obilježavanja 300. obljetnice osnutka Sveučilišta u Zagrebu, bio je dekan Pravnog fakulteta. Umirovljen je 1983., a zatim je nastavio predavati na postdiplomskom studiju iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te na postdiplomskom studiju iz prava mora na Pravnom fakultetu u Splitu. Za člana suradnika Akademije izabran je 1977., 1986. postao je izvanredni, a 1991. redoviti član HAZU-a.
 
Svojim znanstvenim i nastavnim djelovanjem akademik Ibler dao je izniman doprinos na području međunarodnog javnog prava i međunarodnih odnosa. Posebno se bavio svim bitnim temama s područja međunarodnog prava mora, kao i tematikom državnih granica, europske integracije, zaključivanja međudržavnih ugovora u svjetlu bečke kodifikacije, internacionalizacije rijeka jednostranim državnim aktima te različitim aspektima djelovanja UN-a. Njegova najvažnija djela su Diplomatska historija 1814.-1871. (1960.), Sloboda mora (1965.), Međunarodni odnosi (1971.), Rječnik međunarodnog javnog prava (1972.) te Međunarodno pravo mora i Hrvatska (2001.).
 
Tijekom sveučilišne karijere bio je korisnik stipendija za proučavanje međunarodnog prava na Academie de Droit International u Haagu (1949.), na Institut universitaire de hautes etudes internationales u Ženevi (1954/55.), na sveučilištima Harvard (Harvard Summer Seminar kod Henrya Kissingera, 1956.) i Columbia (School of Law, kod Philipa Jessupa, 1959./60.). Bio je gostujući predavač na Sveučilištu u Kielu (1969./70.), a pojedinačna predavanja održavao je na pravnim fakultetima u Torontu, Mainzu i Münchenu. Predavao je na postdiplomskim studijima u Beogradu, Ljubljani, Novom Sadu i Dubrovniku, na postdiplomskom studiju iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te na postdiplomskom studiju iz prava mora na Pravnom fakultetu u Splitu. Gostujući predavač bio je na dodiplomskim studijima u Rijeci i Osijeku. Kao stručnjak za međunarodno pravo bio je član diplomatskih izaslanstava na Generalnoj konferenciji UNESCO-a u Parizu 1951., na diplomatskoj konferenciji za kodifikaciju međunarodnog ugovornog prava u Beču 1968. i na Trećoj konferenciji UN-a o pravu mora (UN-CLOS III) od 1973. do 1982.
 
Akademik Vladimir Ibler aktivno se uključio u stvaranje samostalne Hrvatske i njene diplomacije pa je 1991. Vodio edukativne tečajeve za hrvatske diplomate. Kasnije je predavao i na Diplomatskoj akademiji i bio član Diplomatske hrvatsko-slovenske komisije za uređenje graničnih pitanja 1995., Mješovite diplomatske komisije za uređenje graničnih pitanja između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije 1996. i Vladinog Savjeta za granice od 2001. Sudjelovao je i u izradi Pomorskog zakonika donesenog 2004. Od 2002. do 2006. bio je voditelj projekta Jadranskog zavoda HAZU Prilagodba hrvatskog pomorskog zakonodavstva međunarodnim standardima i pravu EU.
 
U lipnju 2014. akademik Ibler bio je član hrvatskog izaslanstva na usmenoj raspravi pred Arbitražnim sudom o hrvatsko-slovenskom graničnog sporu u Haagu. Akademik Ibler bio je 1998. odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osbite zasluge u znanosti, 2008. Redom kneza Branimira s ogrlicom za osobit doprinos razvoju pravne misli u Hrvatskoj te za aktivnu ulogu u formiranju međunarodno-parvnih stavova Hrvatske, a 2009. dobio je Državnu nagradu za znanost za životno djelo.
 
Ispraćaj dobroga duha HAZU-a
 
Rodbina, kolege, prijatelji i znanci oprostili su se u srijedu 6. svibnja na krematoriju u Zagrebu od akademika Vladimira Iblera, najstarijeg člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, istaknutog stručnjaka za međunarodno pravo koji je umro 30. travnja u 102. godini života.  U ime Akademije oproštajni govor održao je njen predsjednik akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je akademik Ibler bio jedan od najuglednijih i najznačajnijih članova HAZU-a, jedinstvena i neponovljiva osoba, optimist koji je svoj optimizam prenosio i na druge te veliki erudit. „Bio je dobar čovjek koji je zračio dobrotom, čovjek kojeg su svi voljeli i dočekivali sa smješkom. U sebi je sintetizirao sve osobine naše Akademije, njenu mudrost i razum“, kazao je akademik Kusić.
 
Akademik Davorin Rudolf je akademika Iblera nazvao dobrim duhom Hrvatske akademije. „Njegovom smrću odlazi zadnji bard stare garde hrvatskih znanstvenika iz područja međunarodnog prava“, rekao je akademik Rudolf, podsjetivši da angažman akademika Iblera u definiranju hrvatskih granica, posebno na moru.
 
Od akademika Iblera oprostila se i prof. dr. sc. Maja Seršić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je govorila u ime njegovih učenika. „Ostali smo zaprepašteni činjenicom da je i on smrtan. Ostvario je ono za što se bojao da ne postoji, a to je smislena egzistencija“, kazala je prof. dr. sc. Maja Seršić koja je podsjetila na lanjsko sudjelovanje akademika Iblera na usmenoj raspravi pred Arbitražnim sudom o hrvatsko-slovenskom graničnog sporu u Den Haagu kada je, kako je kazala, svojom erudicijom, mudrošću i posebnim šarmom dao obilježje cijeloj raspravi.

 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1109 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević