Get Adobe Flash player

Stvaramo okvir gdje ćemo prezentirati studentima što u gospodarskom smislu mogu očekivati nakon završetka studija

 
 
Prva javna prezentacija radne verzije Projekta postakademskog samozapošljavanja održana je u srijedu, 4. veljače, na Sveučilištu u Splitu. Projekt je predstavio rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Šimun Anđelinović zajedno sa svojim suradnicima i prof.dr.sc. Miljenkom Šimpragom, prorektorom Sveučilišta u Zagrebu. Projekt postakademskog samozapošljavanja osmišljen u suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilita u Splitu, s ciljem da se studentima uz osnovna znanja i vještine koje stječu u procesu studiranja omogući dodatno osposobljavanje za vršenje funkcije upravljanja. Time bi se, kako je rečeno na prezentaciji, olakšao takvim studentima ulazak u svijet rada, ali i pokretanje vlastitih projekata koji bi bili šire društveno i financijski podržani, čime bi se, ukupno, kvalitetnije pokrenuo razvoj hrvatskog gospodarstva.
http://www.unizg.hr/uploads/pics/Split_040215_-_naslovna.jpg
„Jasna je potreba interdisciplinarne izobrazbe. Tako će inženjer elektrotehnike sve više trebati znanja iz ekonomije, prava i slično, koja nedovoljno stječe u tijeku studija. Kultura jačanja stručnoga rada i poduzetničke aktivnosti za sada je vrlo slabo zastupljena na našim sveučilištima, a to dovodi do kasnog uključivanja studenata u poduzetničke aktivnosti. Ovaj projekt predstavlja inovativan pristup u stvaranju, selektiranju i praćenju mladih poduzetnika koji počinje prilikom samog upisa na sveučilište. Od početka se student informira o svim mogućnostima programa, a upisom na program jačaju se upravljačke sposobnosti polaznika kao i interdisciplinarne vještine za samostalno vođenje tvrtke. Tržište rada je takvo da se sve teže zaposliti nakon završenog fakulteta. Zato već tijekom studiranja moraju osmisliti posao kojeg će s mentorima provesti u poduzetnički pothvat“, kazao je rektor Anđelinović, napominjući da se više ne može očekivati da će država davati novac, već se kroz inovativnost i poticanje akademskog poduzetništva mora napraviti iskorak da bi sveučilišta dobivala novac za znanost i daljnji razvoj tehnologije.
 
„Sveučilišta konačno moraju postati faktor razvoja Republike Hrvatske te uz znanost i obrazovanje razvijati i akademsko poduzetništvo“, zaključio je prorektor zagrebačkog sveučilišta Miljenko Šimpraga, naglasivši da djelovanje na sveučilištima treba sve više vezivati uz primijenjena istraživanja, izrazivši uvjerenje da će ovaj projekt povezati i sva ostala sveučilišta u Hrvatskoj.
 
Kako je rečeno prilikom prezentacije, osim uključivanja ostalih hrvatskih sveučilišta u ovaj projekt, očekuje se i pozitivna reakcija Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, gradova i županija, od kojih su Zagreb i Split te županija Splitsko-dalmatinska već dali podršku kao i Hrvatska gospodarska komora, a vjeruje se da će se, uz Institut Ivo Pilar, aktivno uključiti i mediji, osiguravajuće kuće, banke, HBOR, HZZ.
 
- Sa svojom dugogodišnjom tradicijom, više od sto članica i bazom podataka svakako ćemo biti kvalitetan partner i nadam se da će ovaj projekt pomoći razvoju gospodarstva. Mi stvaramo okvir gdje ćemo prezentirati studentima što u gospodarskom smislu mogu očekivati nakon završetka studija. Svjedoci smo da je prošle godine nekoliko desetaka tisuća mladih, obrazovanih ljudi otišlo vani, a mi moramo učiniti sve da to spriječimo. Pri tome je iznimno važno povezivati gospodarstvo sa znanošću i obrazovanjem jer jedino tako možemo pridonijeti razvoju gospodarstva - rekao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.  
 
I predstavnici braniteljskih udruga poduprli su projekt, ističući kako očekuju da se njegovom realizacijom pomogne i djeci branitelja lošijega socijalnog statusa. Druga prezentacija programa, najavljeno je, održat će se do kraja veljače i na Sveučilištu u Zagrebu, a cijeli tekst programa bit će završen u travnju. Na temelju tog teksta potpisat će se sporazum sveučilišta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te svih dionika u projektu. Nakon toga će s mogućnostima projekta biti upoznati i studenti te će za njih biti raspisan natječaj. Program u sklopu kojega bi se tijekom ljeta organizirala praksa i dodatna edukacija studenata trebao bi se provoditi od 15. srpnja.
 

Nives Matijević

Ne dirajte Sandu Ham, ona je, za razliku od IHJJ-a, čuvateljica hrvatskoga jezika

 
 
Postoji čvrsta veza između hrvatskih bankara i nekih ravnatelja hrvatskih državnih instituta. Svi bi oni, stručnjake od imena i integriteta koji imaju drugačije mišljenje, ušutkali na sve moguće načine. Neki to rade glasnije, neki profinjenije. Povod ovom pismu je drugi pokušaj da se smijeni glavna urednica Jezika, prof. Sanda Ham. O prvom pokušaju već je bilo izviješteno na stranicama ovog portala 11. srpnja 2014. Samo kratki dio iz tog teksta, naime prof. Sandi Ham stavlja se mnogo toga na teret, ovdje dio koji se odnosi na časopis Jezik.
http://www.glas-koncila.hr/photos/velika/1338375789_5_30_photo.jpg
Sanda Ham
 
»Časopis kojeg tako uspješno uređuje, objavio je vrlo argumentirane kritike Pravopisa, koje bih prvenstveno nazvao Jozićevim. Premda ga potpisuje IHJJ. To je poprimilo takve razmjere da je zatražena smjena glavne urednice časopisa Jezik. Naravno, da je to Predsjedništvo Hrvatskoga filološkog društva odbilo.«
 
U međuvremenu je izabrano novo Predsjedništvo HFD-a. Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ponovno je zatražio smjenu glavne urednice. Među pismima podrške da se odbije Ravnateljev prijedlog bilo je i pismo ovog autora. Predsjedništvo HFD-a bilo je dovoljno mudro da ne dopusti nikome uređivanje nekog časopisa i odbilo smjenu. Tim više što je IHJJ počeo objavljivati časopis Hrvatski jezik i nastoji, po mom uvjerenju istisnuti Jezik.
 
Tijekom protekle pola godine razvila se vrlo zanimljiva izmjena mišljenja između Ravnatelja i ovog autora. Postoji više podudarnih stavova. Obojica nastojimo unaprijediti hrvatski jezik. Prvi doprinos toj namjeri dao sam još 1964. kada sam objavio u časopisu Kemija u industriji ono što je preraslo u ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački, koji će zahvaljujući prvenstveno potpori Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa uskoro biti dostupan na internetu. Što je njegov doprinos, procijeniti će jednom struka.
 
Decimalna točka, a ne zarez
 
Dva rješenja iz Pravopisa IHJJ-a trebala bi postati obvezni dio svih budućih novih pravopisa. Za ispravnu komunikaciju nije dovoljno je li će se pisati neću ili ne ću. Već hoće li se pridržavati hrvatske norme koja propisuje da je u Hrvatskoj u uporabi decimalni zarez. Naime hrvatski matematičari uporno pišu decimalnu točku. I uče ako u novinama piše 100.000 (sto tisuća) znači zapravo 100,000 (sto s tri karakteristična mjesta iza decimalnog zareza). Napisao sam o tome pismo ministru V. Mornaru da takvo dvovlašće ne može biti u obrazovnom sustavu. A poruka matematičarima, osnujte Znanstveno društvo za uvođenje decimalne točke, pokrenite postupak kod Hrvatskoga zavoda za norme da se promijeni ta norma, koja je usput međunarodna.
 
% odvojeno, a ne zajedno
 
Javna rasprava o Pravopisu urodila je jednim dobrim rješenjem. Veći broj znanstvenika, od kojih treba istaknuti prof. M. Boršića s FER-a, tražila je da se u Pravopis unese kako ispravno pisati postotak ili promil. Odvojeno od broja, npr. ne 25% već 25 %. Međutim mnogi tiskani mediji i oni elektronički se oglušuju o to ispravno rješenje. Preporučujem da IHJJ zatraži intervenciju da se u takvim slučajevima mora pridržavati hrvatskih normi i odredbi pravopisa, jer je to prvenstveno komunikacijsko pitanje.
http://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/02/Casopis_Jezik_1.jpg
Ono što me brine, jeste nepoznavanje hrvatskih jezikoslovaca iz IHJJ-a rješenja koja su usvojeni u projektu Struna ili u hrvatskim normama. Dva primjera. Prvi se prenosi iz teksta od 11. srpnja 2014. »Nijedan hrvatski naziv u rječniku nije unesen bez suglasnosti stručnjaka IHJJ-a. Sve što su predložili istinski poznavatelji hrvatskoga jezika je prihvaćeno. Ali bili su to stručnjaci-jezikoslovci koji su imali razumijevanja za stručna objašnjenja. Nisu samostalno mijenjali injekcijsko prešanje u ubrizgavano istiskivanje.«
 
Poznat je slučaj da je jedna od vodeći suradnica u IHJJ-u u jednom rječniku napisala kao objašnjene za PET bocu (može i plastenka, poput staklenke) da je to pet boca (1, 2, 3, 4, 5 boca) umjesto poli(etilen-tereftalatna) boca. Usprkos činjenici da je usvojeno u Struni i hrvatskim normama, da se poznata plastika akronima PVC piše poli(vinil-klorid) u Pravopisu je napisano neispravno polivinil-klorid. Postavlja se opravdano pitanje zašto se troši novac poreznih obveznika kada se ona čelništvo IHJJ-a toga ne pridržava.
 
Preporučio bih da Ravnatelj više napora uloži u promidžbu dobrih rješenja u Pravopisu, a manje u smjene glavnih urednika kada objave argumentiranu kritiku. Zato sam napisao Je suis Jezik. I dok ću to moći, borit ću se za hrvatski jezik i dokazane borce za njega. Previše smo truda moja supruga i ja uložili u hrvatsko strukovno nazivlje, pa i pišući za Jezik, da bi to rušili neki koji su možda jezikoslovci, ali nisu kvalificirani za strukovno nazivlje. Dodajem, čvrsto sam uvjeren da će se rad na Struni nastaviti, jer je to nužnost. U suradnji stručnjaka i jezikoslovaca. I da će se usvojena rješenja rabiti i u IHJJ-u.
 

Prof. Igor Čatić

Kusić: Biskup Strossmayer bio jedan od najvećih sinova hrvatske nacije

 
 
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić u srijedu 4. veljače položio je vijenac na grob utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera u kripti katedrale svetog Petra u Đakovu na 200. godišnjicu njegova rođenja. Zajedno s akademikom Kusićem počast Strossmayeru odali su i tajnik Razreda za društvene znanosti HAZU-a akademik Franjo Šanjek i član suradnik prof. dr. sc. Pero Aračić, dok je đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić predvodio molitvu za svog pokojnog pethodnika, zajedno s nadbiskupom u miru mons. Marinom Srakićem i svećenicima. Počast Strossmayeru odali su i predstavnici društvenog i političkog života, među njima i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, gradonačelnik Đakova Zoran Vinković i gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić.
http://www.unizg.hr/uploads/pics/strossmayer_NSK.jpg
Obraćajući se nazočnima, akademik Kusić nazvao je Strossmayera jednim od najvećih sinova nacije. „U povijesti hrvatskog naroda malo je ljudi koji su učinili tako grandiozno djelo. Svojim vizionarstvom biskup Strossmayer je Hrvatsku prije oko 150 godina, kada su se formirale nacije, učinio modernom državom, približio je Europi. Ono što danas stalno govorimo, da smo stalno pripadali Europi, Zapadu, velikim dijelom dugujemo i njemu. Osnivanjem najvažnijih kulturnih institucija, u prvom redu Akademije, Sveučilišta, Galerije i izgradnjom katedrale u Đakovu, Strossmayer je unaprijedio jednu zapuštenu zemlju na rubu Austro-ugarskog carstva. Vjerojatno bi bio zadovoljan da nas danas vidi okupljenje ovdje na njegov 200. rođendan, kao i zbog toga što njegova duhovna i materijalna baština živi jer je pala na plodno tlo“, kazao je akademik Kusić. 
 
Nadbiskup Hranić je za akademika Kusića i druge goste priredio primanje u Nadbiskupskom dvoru gdje se predsjednik HAZU-a upisao u knjigu gostiju u koju se prvi, za posjeta Đakovu 2003., upisao i papa sveti Ivan Pavao II. Tijekom posjeta Đakovu akademik Kusić je s nadbiskupima Hranićem i Srakićem i drugim visokim gostima posjetio prostorije u zgradi Središnje nadbiskupijske knjižnice i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u kojima će biti smješten budući Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Đakovu.  
 
Predsjednik HAZU-a u srijedu je sudjelovao i na svečanoj akademiji Lik i djelo Josipa Jurja Strossmayera održanoj u njegovom rodnom Osijeku u Hrvatskom narodnom kazalištu. U svom je govoru istaknuo da je osnivanje Akademije vjerojatno vrhunac Strossmayerova djelovanja kao mecene i dobrotvora. „Strossmayer se vodio tezom da će Hrvati samo znanošću, obrazovanjem i kulturom postići ravnopravan status s ostalim narodima. Osnivanjem Akademije, modernog Sveučilišta u Zagrebu i Strossmayerove galerije starih majstora Strossmayer je vizionarski pomaknuo Hrvatsku prema Europi, što je bila predradnja za stvaranje moderne Hrvatske. Danas, 150 godina poslije, kada imamo krizu gospodarstva, duha i sustava vrijednosti, vrijede ista pravila koja je on postavio. Znanost i obrazovanje su ono što nas može pozicionirati u globaliziranom svijetu, dok će kultura i umjetnosti očuvati naš identitet i pridonijeti stvaranju europskog identiteta“, istaknuo je akademik Kusić, dodavši da je Strossmayer pridonio pretvaranju Zagreba u hrvatsku metropolu koja je ne samo političko, nego i kulturno i znanstveno središte Hrvatske. „Strossmayer je učinio monumentalna i kapitalna djela. Stoga je bio uspoređivan s Bismarckom i Gladstoneom, a drugi narodi zavidjeli su nam na njemu“, kazao je akademik Kusić, zahvalivši Osječanima i Đakovčanima što čuvaju uspomenu na svog slavnog sugrađanina i velikog sina Hrvatske.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Četvrtak, 22/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 911 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević