Get Adobe Flash player

EU će jako teško natjerati SAD da svojim proizvođačima zabrani korištenje zaštićenih imena

 
 
Zastupnica Europskog parlamenta Biljana Borzan boravila je u SAD-u, kao članica službene delegacije EP-a. Parlamentarna delegacija putovala je u Washington kako bi s američkom stranom razgovarali o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP), sporazumu o kojem pregovaraju Europska unija i SAD i koji izaziva poprilično dilema i s jedne i s druge strane Atlantskog oceana. Po povratku iz Washingtona, Borzan ocjenjuje da postoje neke glavne razlike i glavne sličnosti između Europe i Amerike kada je u pitanju TTIP. Primjerice, u EU je TTIP na visokom mjestu dnevnog reda političara, nevladinih udruga i javnosti, dok su u SAD-u trenutačno više usredotočeni na sklapanje Transpacifičkog partnerstva, pa je TTIP manje važna tema. Glavna sličnost je, ističe eurozastupnica, u tome što je to što Amerikance najviše zabrinjava kad su posrijedi pregovori s Europskom unijom o slobodnoj trgovini.
http://radio.hrt.hr/data/article_images/5b26684df29c6e3139e8997c3c1085a95d29d8e5/biljana_borzan.jpg
- Bez obzira na to s kime razgovarate, svi s američke strane odgovaraju da im je prioritet da se ne snižavaju njihovi stečeni standardi. Oni se, znači, boje onoga čega se i mi bojimo.
 
• Pa Europa ima dojam da su američki standardi niži od naših, europskih.
- Ne u svemu. Recimo, njihovi su standardi stroži što se tiče ispušnih plinova automobila od naših. Imamo prijepornih točaka i oko, primjerice, piletine: mi tretiramo piletinu, radi odstranjivanja štetnih tvari, vrućom parom, a oni klorom. Nama je klor neprihvatljiv, a njima je neprihvatljiva vruća para jer smatraju da nije dovoljno učinkovita. Različiti su pristupi i način razmišljanja, tako da će se oko nekih stvari biti teško dogovoriti jer neće biti nekoga tko će reći da je ovo bolje ili lošije.
 
• Nakon sastanaka u Washingtonu na kojim se razgovaralo o europskim oznakama zaštićenog geografskog porijekla, kazali ste da je jedan američki predstavnik pitao da mu se na karti Europe pokaže gdje piše feta ili mozzarella?
- Radi se o njihovom ironiziranju te situacije. Oni smatraju da ako nešto ima geografsko podrijetlo, onda mora postojati geografski naziv. Američka strana otvoreno kaže da to kod njih nije tema, da o tome ne žele raspravljati i da to ne prihvaćaju. Koliko mi se čini, tu odstupanja neće biti. Ovo što spominjete, bio je jedan usputni komentar kojim su htjeli pokazati da u tim oznakama za njih nema logike i da oni o tome ne žele pregovarati.
 
• Što to znači, da će se Europa morati odreći svojih zaštićenih proizvoda?
- Ne, kod nas ne. Ali oni imaju svoj sustav zaštite i traže da to tako ostane, da zadrže standarde koje imaju, a mi zadržimo svoje.
 
• Dakle, kad zaštitimo neki pršut, sir, maslinova ulja, SAD neće pristati na to da se ta imena više ne smiju koristiti za proizvode koji se proizvode u SAD?
- Tako je. Ali mi ćemo i dalje plasirati svoje proizvode pod zaštićenim nazivima na europsko tržište, prema europskim pravilima.
 
• Sumnjam da će Europljani pristati na to.
- Dogovor je da se iz sporazuma izbaci sve oko čega se ne možemo dogovoriti. Ima i drugih stvari oko kojih ćemo ostati ukopani svatko na svojoj poziciji i nećemo se moći dogovoriti. Zato se ono što je u startu zamišljeno da će biti dio sporazuma s vremenom mijenja. Sada su još uvijek sve karte otvorene i zato nastojimo sada maksimalno utjecati na to da se o svemu raspravlja kako kasnije, kad se sporazum bude potpisivao, ne bi bilo naknadne pameti i lupanja glavom u zid.
 
• No, kad je riječ o zaštićenim proizvodima, to je i u Hrvatskoj i drugdje u Europi, stvar ponosa na tradiciju. Kako ljudima objasniti da netko u Americi smije proizvoditi nešto što je u Hrvatskoj i u EU-u zaštićeni proizvod?
- To jednostavno ne će biti dio sporazuma i gotovo. Ali, bit ćemo sretni što neke stvari nisu dio sporazuma. EU će jako teško natjerati SAD da svojim proizvođačima zabrani korištenje zaštićenih imena. Jednako tako će SAD teško natjerati nas da dopustimo uvoz govedine tretirane hormonima rasta.
 
• Bi li jedna od tema pregovora o TTIP-u trebalo biti ukidanje viza za hrvatske državljane za SAD? Smatrate li da je ukidanje viza nužno?
- To bi bilo pošteno i nadam se da će biti uključeno u završni tekst sporazuma.
 
• Mogu li tu temu nametnuti hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?
- Ta se tema može pokrenuti kroz parlamentarne odbore, pisana pitanja Europskoj komisiji i slično. Sretna okolnost je što nismo jedini i mogli bismo naći sugovornike među ostalim europskim zemljama. Na taj način je lakše nešto i progurati. Ali, kao i u Hrvatskoj, gdje Vlada pregovara o takvim stvarima, a Sabor može dati inicijativu, tako ni Europski parlament nije institucija koja može tako nešto do kraja isposlovati. Tu je ključna europska povjerenica za vanjsku politiku. Mi, zastupnici, možemo svojim utjecajem tu temu nametnuti, da se o njoj što prije razgovara.
 
• Čini mi se nepoštenim da postoji sporazum o slobodnoj trgovini, a ne postoji slobodno kretanje ljudi.
- Apsolutno, to nije logično. Ali, neke stvari su već pokrenute, o tome se razgovara i iskreno se nadam da bi to moglo završiti u tom smjeru.
Nadam se da će utjecaj TTIP-a na Hrvatsku biti neutralan
 
• Premijer Milanović je prošlog tjedna kazao da bi utjecaj TTIP-a na Hrvatsku trebao biti neutralan. Slažete li se s tom ocjenom?
- Tako je, ali on je govorio o ekonomskim učincima, a ono čime se ja bavim kad je u pitanju TTIP vezano je i za kvalitetu življenja. Ako premijer kaže da je učinak neutralan, onda vjerujem da ima nekakve preliminarne rezultate. Ali, nije u šoldima sve. Utjecaj na ekonomiju je bitan, ali je bitno i ovo o čemu ja govorim, od zaštite potrošača, sigurnosti proizvoda, ekoloških standarda i tako dalje. To će se ticati cijele Europe i zato je i za Hrvatsku izuzetno bitno kako će taj sporazum izgledati. Ako se u Europi dogovori da je moguće da uđu GMO proizvodi na europsko tržište, onda se to Hrvatske itekako tiče jer mi, kao i većina europskih zemalja, trenutno imamo drugačija pravila. Ja se nadam da će biti neutralan.
 
• Kakav je vaš stav prema arbitražnom mehanizmu koji bi mogao biti ugrađen u TTIP – smatrate li da sporove između kompanija i vlada treba rješavati pred arbitražnim tijelima ili na nacionalnim sudovima?
- Klub zastupnika socijalista i demokrata nedavno je odlučio da tražimo da se arbitražni mehanizam ostavi po strani dok se ne vidi što i kako dalje. To je jedan od uvjeta pod kojima ćemo podržati taj sporazum kada bude gotov. Ako se ti uvjeti ne budu ispoštovali, mi ćemo biti protiv. A s obzirom na trenutni sastav Europskog parlamenta i odnos snaga, odnosno stavova prema TTIP-u, lako bi se moglo dogoditi da će upravo grupa socijalista i demokrata biti presudna za prolazak ili pad sporazuma.
 
• Hoće li, ako TTIP bude potpisan, GMO doći na police naših trgovina?
- To je prvo pitanje koje sam postavila Europskoj komisiji, i to u vrijeme kad još nismo imali nikakvu mogućnost uvida u dokumente i kad su pitanja Komisiji bila jedini način da dođemo barem do »mrvica« tog sporazuma. Na to moje pitanje, bivši povjerenik Europske komisije Tonio Borg vrlo mi je nedvosmisleno odgovorio da nema šanse. I ovo što sam dosad vidjela u dokumentima, govori u tom smjeru. Pratit ću i dalje i nadam se da se neću neugodno iznenaditi. Hrvatskoj poljoprivredi je dugoročno u interesu da država ostane »GMO free« i to mi je jedan od prioriteta u radu.
 

Irena Frlan Gašparović, Novi list

Tomislav Marasović dobitnik nagrade za životno djelo Vicko Andrić

 
 
Dobitnik nagrade za životno djelo koja se dodjeljuje istaknutim pojedincima koji su svojim izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske je professor emeritus dr. sc. Tomislav Marasović. Iako je profesor Marasović u svojoj 86. godini još uvijek aktivan i produktivan znanstvenik, njegovo golemo djelo u domeni zaštite kulturne baštine je zaključeno i moguće ga je valorizirati kao izniman doprinos teoriji, edukaciji i konzervatorskoj praksi u Hrvatskoj, ali i na širem internacionalnom planu. Professor emeritus Tomislav Marasović pripada nestorima klasične generacije naših ponajboljih stručnjaka u domeni zaštite baštine, pa mu stoga Nagrada "Vicko Andrić" za životno djelo zasluženo pripada, ističe se u obrazloženju Odbora te nagrade.
http://www.d-a-z.hr/Files/images/novosti/2015/05-svibanj/480x280-4/Ministarstvo_kulture_Nagrada_Vicko_Andric.jpg
Uvaženi profesor Tomislav Marasović rođen je u Splitu 1929., gdje je završio osnovno i gimnazijsko obrazovanje. Na zagrebačkom je Filozofskom fakultetu 1955. diplomirao, a 1958. i doktorirao povijest umjetnosti; specijalistički studij ICCROM-a završio je 1966. godine. Znanstveni je suradnik Urbanističkog zavoda Dalmacije 1956. – 1980., od 1975. naslovni je profesor Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 1980. profesor je Filozofskog fakulteta u Zadru, od 1983. profesor je Sveučilišta u Splitu na nastavničkom studiju, potom na Umjetničkoj akademiji, 1990. – 1994. prorektor je za znanost istog sveučilišta; počasno zvanje professor emeritus Senat Sveučilišta u Splitu dodijelio mu je 2000. godine.
 
Od 1960-ih godina nastavnik je na Međunarodnom studiju konzervacije arhitektonskih spomenika u Rimu. Kao gostujući profesor predavao je teme istraživanja i zaštite spomenika, s naglaskom na korpusu hrvatske baštine, na sveučilištima u Londonu, Parizu, Madridu, Kopenhagenu, Rimu, Milanu, Zürichu, Bernu, na Berkeleyu, Columbiji NY, Detroitu, Washingtonu, Minneapolisu i dr. Težište Marasovićevih znanstvenih interesa jest Dioklecijanova palača u Splitu (s osobnim zaslugama za njen upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a), zatim istraživanja povijesnih urbanih cjelina Dalmacije, i tijekom cijele znanstvene karijere istraživanje naše predromaničke arhitekture. Objavio je nekoliko stotina znanstvenih i stručnih članaka te čak šezdesetak knjiga – od popularizacijskih formata poput vodiča do znanstvenih monografija najviše razine. Krunu Marasovićeva publicističkog opusa predstavlja recentna edicija Dalmatia praeromanica l-IV (sukcesivno publicirana 2008. – 2013.), kapitalno djelo europske važnosti u kojemu je sintezno elaboriran ukupan korpus hrvatskih predromaničkih spomenika na gotovo 2500 stranica velikog formata.
 
Uz istraživački i publicistički rad, važna je komponenta životnog opusa Tomislava Marasovića i njegovo pedagoško djelovanje na ustroju, vođenju i internacionalizaciji poslijediplomskog studija Graditeljsko naslijeđe u Splitu, kojemu je 1975. jedan od osnivača, potom voditelj i dugogodišnji profesor ključnih teorijskih kolegija iz domene zaštite baštine. Taj je poslijediplomski studij (prvi konzervatorski studij u bivšoj državi) kroz svojih 8 generacija polaznika presudno utjecao na razvoj teorijskih i metodoloških znanja koja su potom brojni polaznici prenosili u praksu zaštite spomenika kao suvremen i međunarodno relevantan stručni okvir djelovanja u našoj Službi zaštite, ali i na institutskim pozicijama te na fakultetskim katedrama koje su ekipirane upravo magistrantima i doktorantima 'Marasovićeve škole'. Prvi i do sada jedini naši sustavni udžbenici za konzervatorsku struku njegove su knjige Zaštita graditeljskog nasljeđa (1983.) i Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu (1985.).
 
Marasovićevo djelovanje u raznim međunarodnim tijelima vezanim uz zaštitu spomenika, prije svega u ICCROM-u i ICOMOS-u, omogućilo je afirmaciju hrvatske baštine u svijetu, te povratno dotok najnovijih znanja i metoda u konzervatorsko-restauratorskoj domeni koja su kroz Marasovićeve objavljene radove i raznolike oblike pedagoškog djelovanja brzo dolazili do prakse i primjene u našoj Službi zaštite. Uz Nagradu za životno djelo, dodijeljene su i godišnje nagrade za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj tijekom protekle godine. Dobitnice godišnje nagrade su djelatnice Odjela za tekstil, papir i kožu Hrvatskog restauratorskog zavoda, Gordana Car, Venija Bobnjarić-Vučković i Lana Čačić. Nagrada im je pripala za konzervatorsko-restauratorske radove na grobnom tekstilu, haljinama i maramama pronađenima u kripti katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi.
 
Profesor Božidar Škofač iz Letovanića dobitnik je nagrade za doprinos lokalnoj zajednici, na očuvanju i promociji kulturne baštine, za 'aktivno, sustavno višegodišnje sudjelovanje u očuvanju kulturne baštine svoga zavičaja na području graditeljske tradicijske baštine, etnografskih predmeta, kao i zaštiti nematerijalne kulturne baštine'. Posebno priznanje dodijeljeno je profesorici, lady Jadranki Njerš Beresford Peirse, osnivačici i voditeljici zaklade The International Trust for Croatian Monuments iz Londona, radi izuzetnih zasluga i velikog zalaganja na području zaštite hrvatskih kulturnih dobara. O nagradama je odlučio odbor, u kojemu su bili Branka Šulc, Žarko Španiček, Ranka Saračević Wuerth, Zrinka Paladino, Bianka Perčinić Kavur, Radoslav Buzančić, Katja Marasović, Blanda Matica, pod predsjedanjem pomoćnice ministra kulture Sanje Šaban.
Nagrade 'Vicko Andrić' dodijelit će se 28. rujna u Muzeju Mimara, u sklopu obilježavanja Dana Europske baštine.
 

Nives Matijević

Nametanje pisanja samo na engleskom u funkciji je uništavanja ostalih znanstveno-strukovnih jezika

 
 
Poslije članka Dvojbeni IC-kriteriji napredovanja (HF, 1. srpnja 2015.), dobio sam više upita zašto sam protiv brojenja radova, tzv. Ai-kriterija. Kada to rade svi mudri znanstvenici u svijetu. Je li zato, što nemam dovoljno znanstvenih radova po tom kriteriju? Poslije višestrukog objašnjenja zašto podupirem Deklaraciju DORA i na njezinom tragu Lajdenski manifest na ovom portalu, čini se da ljubiteljima CC-radova i njihovih izvedenica još uvijek nisam pružio dovoljno argumenata da barem promisle o čemu je riječ. O tri razloga zašto sam protiv Ai-kriterija ponešto već sam pisao, pa ih valja samo ponoviti. Jedan od razloga je stvaranje ekstraprofita, osobito velikim izdavačima. Međutim razvila se cijela industrija objave, u suvremenom rječniku objavljivačka industrija, najčešće s tzv. otvorenim pristupom. Vrijednost tih izdavača je često dvojbena. Brojenje radova podupiru se srednjostrujaška (mainstream) istraživanja kojima se dovode u nepovoljan položaj nove ideje i stvarno novo znanje jer ne daju odmah mjerive rezultate. Međutim valja se usredotočiti na jedan sveprisutni, ali neosvijetljeni razlog kojim se nameće znanstveni totalitarizam. Priznaju se u pravilu samo radovi objavljeni u stranim časopisima na retro protojeziku. To je u izravnoj funkciji uništavanja domaćih jezika.
https://www.i-med.ac.at/habilitation/bilder/Symbol_Habil-(c)fotolia_-XtravaganT.jpg
Čemu vodi uništavanje znanstvenih nacionalnih jezika govori dovoljno jedna primjer. Riječ science u hrvatskom ne znači znanost u hrvatskom i njemačkom (Wissenschaft) smislu, već prirodnu znanost (R. Penrose). Na retro protojezik nemoguće je prevesti primjerice strojarstvo (nj. Maschinenwesen).
 
Brojenje radova vodi i u znanstveni totalitarizam
 
Nedavno je predstavljeno vrijedno djelo, Od Šuleka do Schengena. Knjigu je uredilo troje urednika na čelu s prof. M. Bratanić, voditeljicom projekta Struna (IHJJ, srpanj 2015.). Iskaz prof. J. Mencigera u navedenoj knjizi, potiče na misao. Nametanje pisanja samo na engleskom u funkciji je uništavanja ostalih znanstveno-strukovnih jezika koji su sintetički i po preciznosti znatno iznad analitičkog. I tu se dolazi do temeljnog pitanja zašto je potrebno hrvatsko, pa i hrvatsko znanstveno nazivlje. Za javnost je svejedno hoće li vrlo uski dio znanstvenika englesku sintagmu absolute compliance prevesti kao apsolutna kompliansa ili možda apsolutna popustljivost. Odlučujem se za apsolutna kompliansa. Ne vjerujem da će se taj naziv pojaviti primjerice u najboljim novinama po mišljenju čitateljstva.
http://izdavastvo.ihjj.hr/thumbs/300x399/r/uploads/87b045ca7ff6775.jpg
Međutim, nije svejedno hoće li jedna hrvatska bolnica u suradnji s nobelovcem proizvoditi samo solidne organe (ocjena 3 +) ili ipak vrhunske organe. Složili smo da će se proizvoditi vrhunske organe. A koja je riječ trebala biti navedena u najboljim novinama? Uzgojeni, dakle od uzgojenih stanica, pretvorenih jednim od postupaka aditivne proizvodnje (popularna, ali neprecizna sintagma je 3D-printanje) u čvrsti organ, poput bubrega ili pluća. Odakle solidni organi. Zato što su to u engleskom solid organs, a to znači u čvrstom stanju (solid state). Javnost treba znati, vezano uz humane organe, dva opće poznata naziva. To su uzgojeni i čvrsti organi.
 
Hrvatska bolnica proizvodit će vrhunske uzgojene organe
 
Prof. J. Menciger bio je u bivšoj državi jedan od najpoznatijih ekonomista. Kao ugledna znanstvena osobnost bio je početkom XXI. stoljeća i rektor Sveučilišta u Ljubljani. Zanimljiv je jedan njegov komentar na RTV SLO u travnju 2004, vezan uz obveznost slovenskog jezika u visokoškolskoj nastavi. Naime u odgovarajućem slovenskom zakonu o jeziku dopuštena je uporaba stranog, stvarno engleskog jezika u nastavi. Komentar je preuzet iz navedene knjige Od Šuleka... Jednostavnosti radi, navest će izvorni tekst i odmah komentar.
 
»Mislim da ćemo se prije ili kasnije morati naučiti na to da su neka predavanja na engleskom jeziku. Smatram da to ne šteti ni Sveučilištu, ni jeziku. Engleski je danas kao što je bio u srednjem vijeku latinski strani jezik sveučilišta i strani jezik svijeta i tu ne u stvari ne možemo inzistirati na tome da je to tako samo u odnosu slovenski jezik.«
 
Ništa sporno. U Hrvatskoj postoji danas izvrsno organizirani studij medicine na engleskom za studente koji žele studirati u Zagrebu, a kasnije raditi bilo gdje u svijetu. Usput, problem je za one strance koji žele raditi u Hrvatskoj, a moraju ovdje stažirati. Nikako da se raspišu staževi koji su obvezni, a nedostaje liječnika. Predaju se i pojedini kolegiji na engleskom kao npr. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Međutim trebao bi biti jedan uvjet. Da najprije studenti nauče osnovne pojmove na hrvatskom. Tako, postoje tri osnovna stanja tvari: čvrsto, kapljevito i plinovito, ljudi imaju osobine a materijali svojstva, čovjek se umara (umor) a proizvod (obično se krati u materijal) zamara (zamor). Organic–inorganic materialu nas se prevodi kao anorgansko-organski materijal, dakle preteže organska komponenta.
 
Da dijelu nastave na engleskom jeziku
 
»Naravno da sam za zaštitu slovenskoga jezika, ali mi se istodobno čini ekstremnim zahtjev da su svi udžbenici na slovenskom jeziku. Smatram, naime, da su predavanja namijenjena da studenti postanu kritični, a ako studenti samo ponavljaju navedeno u svojem udžbeniku, besmisleno je imati bilo kakav sveučilišni studij.« S više od četrdeset godina visokoškolskog nastavničkog iskustva ne mogu vjerovati da netko može tako nešto izjaviti. U vrijeme ploče i krede mogao sam studente pitati izvode pojedinih jednadžbi. Što su predavanja bila sofisticiranija i tehniziranija, njihov ispitni uspjeh je bio sve slabiji. Prva predavanja s video projekcijama, tada uz pomoć Tehničke službe današnjeg HRT-a, održao sam još 1986. Danas studenti ne žele da ih se pita više od onoga što je bilo u power point presentation (žalim nikada nisam vidio prijevod za glasovit ppp).
 
Zbog izjave prof. J. Mencigera, hrvatski kriteriji ne priznaju udžbenike
 
Nedavno se pojavila u jednom mojem tekstu da će uskoro humanoidni roboti: androidi (muško) ili ginolde (žensko) predavati na sveučilištu. Što će raditi u budućnosti sveučilišni nastavnici? Vjerojatno u kasnijim godinama, zbog preobilja informacija radit će velike sinteze na temelju zakonitosti sintezologije. Sve besmislenija postaju tzv. mainstream istraživanja, gdje tekst od 8 stranica, prati 5 stranica s popisom koji sadrži više od tri tisuće autora. Ugledni Rektor nije naveo tko će pisati paralelni udžbenik, podrazumijeva se na engleskom. Ili tko će birati kritički pogled. I zašto samo na engleskom? Što se više ništa ne može naučiti iz tekstova izvorno napisanih na nekom drugom jeziku.
 
I humanoidni roboti trebaju precizne domaće riječi za svoja predavanja
 
A primjer zašto treba imati na vlastitom jeziku temeljne udžbenike je rezultat najnovijeg istraživanja o značenju naziva digital materials. Termin kojeg sam čuo od izvrsne predavačice koja je nedavno u Zagrebu predstavila uređaj za aditivnu proizvodnju. Čime je rezultirala analiza značenja tog komercijalno vrlo privlačnog naziva. To su zapravo računalno razvijene recepture koje propisuju udjele pojedinih komponenata potrebnih za analogne, fizičke tvorevine. Poslije pretraživanja koja su rezultirala spoznajom da postoji 2,8 milijardi tekstova s riječju material a njih 12 milijuna s hrvatskom istoznačnicom materijal.
http://www.blic.rs/data/images/2013-01-12/303813_joze-mencinger-fotoroman-sipicdelo0004_f.jpg?ver=1399142672
Jože Menciger
 
A naši bi umnici koji će potrošiti u idućoj godini oko 100 milijuna posuđenih kuna za novi kurikul, sada upućivali učenike da nauče tražiti kritički što je značenje riječi materijal. Pa neka ovaj portal bude prvi koji će objaviti rezultate istraživanja. Postoje dvije skupine materijala: fizički (analogni) i informacijski materijali. Informacijski materijali mogu biti analogni i digitalni. Analogne materijale, poput arhivske građe, spisa ili materijala za skupštinu odnosno analognog zvuka ili slike moguće je digitalizirati. Moguće je digitalni zvuk (CD, USB) i sliku (preslika na papir), ali i recepte o sastavu materijala od kojeg će biti izrađena jednim od postupaka aditivne proizvodnje prekrasna ali ipak fizička haljina, pretvoriti u analogne materijale.
 
Još jedan primjer informacijskih materijala su knjige i slične tiskovine. Starije su bile analogne koje se sada digitaliziraju. A moguće je digitalnu knjigu također otisnuti i time ona postaje analognom.
 
Knjige su analogni i digitalni informacijski materijali
 
Tko se zalaže samo za englesku objavu i nazivlje objektivno uništava svoj identitet. Zato moraju postojati i drugi kriteriji napredovanja osim brojanja radova. U Hrvatskoj odlučujuću ulogu u pravilnom definiranju kriterija napredovanja mora preuzeti Sveučilište u Zagrebu. A odgovor na pitanje je li imam ili nemam dovoljno radova, daje potpis ovog teksta.
 

Prof. emeritus Igor Čatić

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Četvrtak, 18/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1163 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević