Get Adobe Flash player

Zar je zaista ovo naše društvo do te mjere 'društvenjački ideologizirano' da mu ni rub ponora nije dovoljna opomena?

 
 
''Una­toč svim pričama i najava­ma da treba smanjiti broj studenata na društvenim i humanističkim studijima, a povećati na tehničkim, me­dicinskim, biotehnološkim i prirodoslovno-matematič­kima, stanje se ove godine nije promijenilo. Kada će, ne zna se.''
(Večernji list, 13. ožujka 2015.)
 
Od objave otvorenog pisma objavljenog u Hrvatskom tjedniku 25. prosinca 2014. godine, a upućenog HAZU-u, Matici hrvatskoj, rektoru Borasu i ministru Mornaru prošla su točno tri mjeseca. U njem se upozorava najvažnije institucije u RH na poguban nesrazmjer upisa brucoša na društveno-humanističke struke na štetu onih tehničko-prirodoslovno-matematičkih, a što neminovno povećava za desetke tisuća visoke stručne spreme na Zavodu za zapošljavanje, a onda i na iseljavanje mladih. A dodatno i na srozavanje konkurentnosti gospodarstva.
http://ecms.infostud.com/remote/vesti/slike/files/kp_44240/Fakulteti.jpg
Kvote upisa, na državni trošak, tj. trošak poreskih obveznika, ostaju iste kao i prošlih godina. Dakle, ništa od ideja i najava za promjenu istih.
Nameću se pitanja:
1. Financira li država sama sebi kratkoročno i dugoročno propast?
2. Zar je tolika sebičnost, taština i egocentričnost uvaženih profesora društveno-humanističkih struka koje pretežito osposobljavaju mlade za burzu rada?
3. Zar autonomija sveučilišta uključuje i suludo inzistiranje na svom vlastitom fakultetskom samoupravnom feudu? Negirajući realnost negiraju se potrebe društva u smislu diferencijacije u svrhu napretka i razvoja gospodarstva.
4. Postoji li uopće sveučilište kao institucija, usporediva s onima u svijetu, ili je ono i dalje samo skup pravnih osoba naslijeđenih iz socijalizma, tj. fakulteta koji bezobzirno brinu o svojim društvenim privilegijama, a kao pravne osobe zanima ih samo novac poreskih obveznika kojeg dobivaju preko Ministarstva?!
5. Kamo je nestala društveno-humanistička svijest i savjest, navodno imanentna tim strukama?
6. Zar je zaista ovo naše društvo do te mjere 'društvenjački ideologizirano' da mu ni rub ponora nije dovoljna opomena?
7. Ali važno je i pitanje: kad bi se kvote bitno i promijenile u korist 'tvrdih' struka, bi li i tada bilo dovoljne zainteresiranosti brucoša za te struke s obzirom da su njihova 'tvrda' znanja stečena u 'nižem' školstvu upitne kakvoće?
Sve navedeno je svjesno upropaštavanje mladih naraštaja i to na teret poreskih obveznika. Dugoročno gledano ravno veleizdaji!
 

Miroslav Dorešić

Njezin otrov je čak 1250 puta jači od poznatog otrova cijanida

 
 
U uvali Lapad kod Dubrovnika 5. svibnja ulovljena je neobična vrsta ribe, tzv. napuhača. Prema snimkama koje smo mogli vidjeti kao i prema potvrdi dr. Jakova Dulčića iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, riječ je o otrovnoj ribi koja je kod nas poznata kao srebrnopruga napuhača ili „dalmatinska fuga“, latinski Lagocephalus sceleratus. No, neki mediji izvjestili su da je ulovljena riba poznata pod nazivom kuglakož, ili lat. Sphoeroides pachygaster. Kako ne bi bilo zabune, ovdje se ipak radi o dvije različite vrste riba. No, jedno je sigurno: obje vrste su otrovne.
http://www.boldsystems.org/pics/_w300/DSNSF/FCFOP64-21%2B1041404400.JPG
Inače, ove ribe poznate su i pod nazivom FUGU. Potrebno je naglasiti da japanska riječ 'fugu' znači - riba koja se napuhuje, ali isto tako fugu je naziv za jelo pripremljeno od ove vrste riba. Naime, japanski naziv 'fugu' odnosi se na vrste riba iz roda Takifugu kojem pripada 25 poznatih vrsta riba, Lagocephalus (10 vrsta riba) i Sphoeroides (23 poznate vrste). Sve ove vrste riba prirodno žive u vodama Indijskog i Tihog oceana (Pacifika). No, srebrnopruga napuhača (lat. Lagocephalus sceleratus) je uljez u Sredozemnom moru, točnije u istočnom Sredozemlju jednako kao i kuglakož: obje vrste migrirale su iz indopacifičkih voda u istočno Sredozemno more i to putem Sueskog kanala. Srebrnopruga napuhača uhvaćena je do sada u vodama Izraela, Turske, Rodosa itd. kao i u vodama kod otoka Lampeduze u srednjem Sredozemlju. U Jadranu je 2012. prvi puta utvrđena ova vrsta ribe i to u blizini otoka Jakljana.  
 
No, kuglakož - otrovna napuhača iz roda Sphoeroides prvi puta je utvrđena u Jadranskome moru 1992. i to u vodama Albanije te kod hrvatskog otoka Sušca, a potom u vodama Crne Gore i Italije, dok je u studenome 2012. prvi puta ova vrsta ribe uhvaćena i u vodama kod Pirana (Slovenija) o čemu su slovenski stručnjaci pisali i skrenuli pozornost javnosti na ovu otrovnu vrstu ribe. Kuglakož je 2012. također uhvaćen i u vodama kod Cavtata.
 
 
Za ove vrste riba karakteristično je da imaju sposobnost napuhivanja – svoje tijelo mogu napuhati tako da budu nekoliko puta veće od svoje normalne veličine. Dakako, ova sposobnost napuhivanja vrlo je učinkovita u (samo)obrani ribe od predatora, tj. njezinih neprijatelja. No, riba ima još jednu učinkovitu obranu a to je – toksin (otrov). Ove vrste riba smatraju se najotrovnijim ribama na svijetu: prema tvrdnjama pojedinih znanstvenika njihov otrov je čak 1250 puta jači od poznatog otrova cijanida. Cijela riba je otrovna, uključujući njezinu kožu (ova riba nema ljuske), unutarnje organe, naročito jetra i spolni organi (ovariji i testesi) te crijeva. Toksin se naziva TETRODOTOKSIN a poznatiji je kao TTX te se ubraja u skupinu snažnih neurotoksina, a podjednako djeluje na središnji i periferni živčani sustav. Naziv tetrodotoksin potječe od naziva jednog reda riba – Tetraodontiformes. Naime, 'Tetraodontidae' je porodica riba iz reda četverozupki ili latinski Tetraodontiformes. Tetrodotoksin ili TTX prvi je izolirao japanski znanstvenik dr. Yoshizumi Tahara 1909.  
http://www.giornaledellavela.com/news/wp-content/uploads/2014/05/l.s..jpg
Iako je ova vrsta otrova poznata kod različitih vrsta riba napuhača, ovaj otrov može se naći i kod nekih drugih životinja. Naime, tokom godina neovisna znanstvena istraživanja otkrila su da i drugi morski organizmi imaju TTX: neke vrste rakova, gastropoda, zvjezdača, plavoprstenaste hobotnice, različite vrste crva, neke vrste dinoflagelata i dr. TTX je također otkriven i kod manjeg broja amfibija – nekih vrsta salamandera, žaba i daždevnjaka.
 
Za ribe napuhače otkriveno je da one same ne proizvode toksin – za njegovu „proizvodnju“ odgovorna je jedna bakterija 'Pseudomonas' koju riba unosi putem hrane u svoj organizam. Također je otkriveno da riba u zarobljeništvu ne proizvodi toksin TTX ukoliko se ne hrani hranom koja sadrži ovu vrstu bakterije. Otrov TTX pripada skupini alkaloidnih tvari, termostabilan je i topiv je u vodi. Daljnja istraživanja upućuju da bakterije koje žive u organizmu ovih vrsta riba i stvaraju TTX žive sa svojim domaćinom u nekoj vrsti simbioze ili komenzalizmu. Također je otkriveno da osim bakterije Pseudomonas sp. ovaj snažan otrov proizvode i neke druge vrste bakterija, npr. Aeromonas, Alteromonas, Vibrio sp., E. coli i dr.  
 
Kapetan James Cook prvi je 1774. zabilježio i opisao trovanje dijela svoje posade koji su konzumirali ovu vrstu ribe. Srećom, otrovani mornari su preživjeli otrovni obrok, dok su sve svinje uginule! Naime, svinjama su dali ostatke/otpadke, vjerojatno one najotrovnije. Ovaj opis trovanja koje u dnevniku opisuje kapetan Cook 7.09.1774. prvo je trovanje ove vrste koje je opisano u zapadnoj literaturi. A slučajevi trovanja ovom vrstom otrova poznati su u KINI više od 2000. godina. Svega 1-2 mg čistog otrova TTX je smrtonosno za čovjeka tjelesne težine 75 kg. U usporedbi sa cijanidom to znači da je TTX 1000 puta otrovniji za čovjeka od cijanida. Protuotrova (antidota) nema!
 
Iako su napuhače otrovne vrste riba i mogu prouzročiti smrt čovjeka, one se u Japanu ubrajaju u kulinarske delicije a restorani koji poslužuju jelo „fugu“ smatraju se vrhunskima. Fugu je sezonsko jelo i priprema se u zimskom razdoblju. Ipak, pripremanje jela od otrovnih napuhača nije nimalo jednostavno i potrebno je veliko znanje i iskustvo. Stoga se kuhari koji pripremaju različita jela od ovih vrsta riba školuju pune tri godine, polažu jedan od najtežih ispita i moraju imati certifikat koji izdaje japanska Vlada. Usprkos tome, u Japanu se godišnje otruje više desetaka ljudi od kojih nažalost, neki umru od posljedica trovanja. Najčešće žrtve su ribari i ribiči-amateri koji uhvaćenu ribu sami pripreme kod kuće. No, zabilježeno je i nekoliko smrtnih slučajeva nakon konzumiranja fugu jela u restoranu, a trovanje je često uzrokovano konzumiranjem vrlo sićušnog dijelića zaostale jetre. Na žalost, postoje gosti kojima se u restoranu na njihov izričit zahtjev servira jetra od otrovne napuhače, pa su i ovdje zabilježeni slučajevi trovanja sa smrtnim ishodom.
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Osnivač najvećeg znanstvenoga instituta u Hrvatskoj

 
 
U povodu stote godišnjice rođenja akademika Ivana Supeka, u utorak 19. svibnja u palači HAZU-a održana je svečana akademija koju su zajednički organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu i Institut Ruđer Bošković. O životu i djelu akademika Supeka govorio je predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je akademik Supek bio karizmatska i svestrana osoba renesansnog tipa koja je ostavila trag na mnogim područjima i obilježila epohu u kojoj je djelovao. „Ove godine obilježavamo 200. godišnjicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera i stotu godišnjicu rođenja Ivana Supeka.
Obojica su imali prosvjetiteljsku ulogu u hrvatskom narodu, a Supek je bio i na čelu dvije institucije koje je Strossmayer osnovao, modernog Sveučilišta u Zagrebu i zatim Akademije koje je doveo do europske prepoznatljivosti i europske razine. Strossmayer je smatrao da mali narodi poput Hrvata mogu zauzeti poziciju koja im pripada samo obrazovanjem, znanošću i kulturom, a Supek je tome doprinio osnutkom Instituta Ruđer Bošković, najvećeg znanstvenog instituta u Hrvatskoj koji je postigao svjetski renome“, rekao je akademik Kusić. Podsjetio je na Supekove zasluge za razvoj moderne fizike i hrvatskog prirodoslovlja u cjelini, na njegovo zalaganje za mir i razoružanje, na njegov književni rad, kao i na njegovo djelovanje kao rektora Sveučilišta u Zagrebu od 1968. do 1972. te predsjednika HAZU od 1991. do 1997. „Bio je jedan od najuglednijih Hrvata uopće, a uz njega su ugled stjecali i Hrvatska i institucije koje je vodio“, dodao je akademik Kusić koji je istaknuo da je akademik Supek kao predsjednik HAZU bio zaslužan za njeno otvaranje javnosti, što je omogućio osnivanjem brojnih znanstvenih vijeća koja okupljaju znanstvenike i stručnjake i izvan Akademije. U njegovo vrijeme osnovan je i Razred za tehničke znanosti. Akademik Kusić spomenuo je i Supekovu aktivnost potkraj života kada je bio kritičan prema globalizaciji i kao vizionar predvidio današnje probleme. „U svim svojim aktivnostima ostavio je dubok trag kojeg možda nismo ni svjesni. Njegovo djelo je veličanstveno i usporedivo sa Strossmayerovim i Akademija je ponosna što je bio njen član i predsjednik“, zaključio je akademik Kusić.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras govorio je o akademiku Supeku kao rektoru i reformi Sveučilišta koju je pokrenuo u doba Hrvatskog proljeća s ciljem da se znanost što više koncentrira na Sveučilištu. Istaknuo je njegove težnje da se očuva jedinstvenost Sveučilišta i da se nastava poveže sa znanstvenim istraživanjima. „Budući da je devet fakulteta djelovalo izvan Zagreba, Sveučilište u Zagrebu trebalo je biti preimenovano u Sveučilište Hrvatske ili Hrvatsko sveučilište, što je postalo sporno partijskim strukturama“, kazao je Boras koji je istaknuo Supekove zasluge za osnutak Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku 1971. koji je okupljao preko 200 sveučilišta. Ivan Supek bio je rektor u vrijeme kada je Sveučilište 1969. slavilo 300. godišnjicu osnutka, a Boras je podsjetio na Supekove riječi da je Sveučilište tvrđava nacionalnog dostojanstva i unoverzalnog duha.  Spomenuo je i njegovu potporu studentskom pravu na štrajk 1971. i studentskim zahtjevima za promjenom deviznog sustava. „Reforma Sveučilišta u Zagrebu i uspostava Hrvatskog sveučilišta koju je rektor Supek počeo 1968. naglo je prekinuta slomom Hrvatskog proljeća 1972., ali unatoč tome tada zasijano sjeme dalo je neke plodove kasnije“, zaključio je Boras.
 
Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić održao je izlaganje na temu Od Supekove vizije do nacionalnog i europskog prioriteta i za akademika Supeka kazao da je bio vizionar i humanist čvrstih i jasnih stavova, iskrenog optimizma i  mladenačke vjere u budućnost. Antičić je istaknuo da akademik Supek sigurno ne bi bio zadovoljan današnjim stanjem znanosti u Hrvatskoj, ali da bi svojim vizionarskim načinom mogao, čak i bez dodatnih ulaganja u znanost, riješiti mnoga pitanja. Antičić je u tom smislu predložio osnivanje Hrvatskog instituta za tehnologiju znanosti koji bi, po njegovim riječima, za pet do deset godina mogao iznjedriti jednog nobelovca.  Govoreći o Institutu Ruđer Bošković, Antičić je kazao da ta ustanova postupno nadrasta hrvatske okvire i postaje europski prioritet, a to je obrazložio podatkom da Institut očekuje iz europskih fondova 60 milijuna eura za istraživanja koja će imati utjecaja i na gospodarstvo. 
 

Marijan Lipovac

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Ponedjeljak, 25/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1842 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević