Get Adobe Flash player

Amerikanci napuštaju uzgoj i proizvodnju genetski modificiranih poljoprivrednih kultura

 
 
U subotu 23. svibnja diljem svijeta, na svim kontinentima održat će se još jedan globalni prosvjed, točnije marš protiv biotehnološke i kemijske kompanije 'Monsanto.' „Institute of Science in Society“ (ISIS) krajem travnja 2015. objavio je važan izvještaj o genetski modificiranim organizmima znanstvenice dr. Mae-Wan Ho. Za one koji ne znaju moram istaknuti da Britanska knjižnica arhivira web-stranicu ISIS-a kao nacionalnu dokumentarnu baštinu Velike Britanije.

Najvažnija promjena na komercijalnom tržištu dogodila se kada je Kina odbila pošiljku kukuruza iz SAD-a jer je laboratorijskom analizom utvrđeno da je kukuruz kontaminiran genetski modificiranim kukuruzom MIR162 (tržišni naziv „Agrisure Vipera;“ napominjem da latinski „vipera“ znači zmija otrovnica) biotehnološke kompanije 'Syngenta.' MIR162 je tzv. Bt-kukuruz, odnosno genetski modificirani kukuruz koji je otporan na kukce štetnike zahvaljujući „umetnutom“ genu iz bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) koja proizvodi toksin. „Vipera“ kukuruz je odobren u SAD-u (2011.) ali nije u Kini. U razdoblju od studenog 2013. do travnja 2014. ukupno je vraćeno ili uništeno 1,45 milijuna tona GM kukuruza MIR162. Cijene kukuruza na tržištu naglo su pale budući je Kina odbila američku pošiljku genetski modificiranog kukuruza. Uzgajivači kukuruza iz pet američkih država koje su vodeće u proizvodnji i prodaji kukuruza masovno su podnijeli tužbe protiv kompanije 'Syngenta' radi nastale goleme štete koja je procijenjena na više od 1 bilijun US dolara.
 
Naime, farmeri iz 5 vodećih država u proizvodnji kukuruza (Illinois, Iowa, Kansas, Missouri i Nebraska) kao i mnogi drugi nisu sijali GM kukuruz MIR162, ali je nakon žetve utvrđena kontaminacija. Oštećeni poljoprivrednici kao i poljoprivredni poslovni sektor u 20 američkih država podnijeli su 360 tužbi protiv Syngente, a očekuju se još stotine novih tužbi nakon objedinjenja cijelog slučaja na federalnoj razini. Iako je Kina ipak u prosincu 2014. odobrila GM kukuruz MIR162, nije došlo do poboljšanja za američke proizvođače kukuruza. Glavni razlog je taj što Kina pretežito uvozi genetski ne-modificirani kukuruz iz UKRAJINE što je dio jednog posebnog ugovora (zajam za žito). Tako je Ukrajina u Kinu 2014. izvezla oko 1 milijun tona, 470.047 tona u siječnju 2015. a očekuju se i nove pošiljke „GMO free“ kukuruza iz Ukrajine.
 
Postoji još jedna vrlo značajna vijest: diljem SAD-a značajan broj poljoprivrednih proizvođača napušta uzgoj i proizvodnju genetski modificiranih/GM poljoprivrednih kultura te se masovno vraćaju na uzgoj konvencionalnih kultura ili prelaze na organsku poljoprivrednu proizvodnju. Pored toga diljem SAD-a započeo je pokret na zahtjev i sve veći pritisak javnosti za obavezno označavanje GM hrane: ovaj pokret sve više napreduje iako se kreće puževim korakom. Danas su već mnoge zemlje (64) diljem svijeta usvojile zakonske propise prema kojima se sva hrana koja sadrži GMO ili potječe od GMO-a mora obavezno označavati, a to su u prvom redu Kina, Rusija, Japan, Australija i sve države članice EU-a.
 
Tri američke države Vermont, Maine i Rhode Island uspjele su se izboriti za obavezno označavanje GM hrane dok to nije uspjelo u Kaliforniji, Koloradu i Oregonu prvenstveno zbog snažne kontra-kampanje protiv takvog zakona koju su financijski snažno poduprle vodeće biotehnološke kompanije kao što su Monsanto, DuPont i dr. Samo u dvije posljednje godine u 30 američkih država podneseno je ukupno 70 zakonskih prijedloga za označavanje GM hrane. Sada se ova borba preselila na nacionalnu razinu. Naime, Mike Pompeo, član Kongresa iz Kansasa, podnio je tzv. „DARK“ Act – zakon kojim se želi onemogućiti da bilo koja američka država može zahtijevati označavanje GM hrane i/ili tražiti „GMO free“ hranu (DARK je kratica za „denying Americans the Right to Know“ Act). Ipak, zagovornici označavanja GM hrane kao i udruge potrošača odmah su uzvratili „udarac“ prijedlogom novog zakona o označavanju GM hrane na nacionalnoj razini koji su u veljači predstavili predstavnici Demokrata u američkom Kongresu (tzv. „Genetically Engineered Food Right to Know“ Act).
 
U međuvremenu novi projekt nazvan „NE GMO“ nastavlja se širiti i raste sve više i više. Početkom 2015. diljem SAD-a evidentirano je više od 20.000 proizvoda u više od 1500 kompanija, a proizvodnja genetski ne-modificiranih kultura kao i organska poljoprivreda kontinuirano bilježe rast jednako kao i prodaju, a svi su se vrlo dobro i čvrsto povezali (uzgoj/proizvodnja-prerada-skladištenje-transport-opskrba). Ovakvo masovno odbijanje komercijalnog uzgoja GMO-a uzrokovalo je drastično smanjenje profita kompanije Monsanto jer je ujedno došlo i do znatnog smanjenja u primjeni herbicida glifozata koji je naročito 'vezan' s uzgojem GM kultura tolerantnih/otpornih na glifozat.
http://www.permaculturenews.org/images/corporate_control_economy.jpg
Istovremeno, rekordan broj američkih farmera napustio je 2015. komercijalni uzgoj GM kultura i prebacili su se na uzgoj konvencionalnih kultura. Kompanije koje prodaju konvencionalno sjeme ili sjeme za organski uzgoj, sada bilježe veliki rast prodaje nakon dugogodišnje „pauze“: tako je Mac Ehrhardt, predsjednik sjemenarske tvrtke iz Minnesote izjavio da su samo u studenom 2014. prodali više sjemena za sjetvu nego cijelu 2013. Druge američke kompanije koje također prodaju konvencionalno sjeme, osobito sjeme soje, izjavljuju da bilježe rast u prodaji sjemena i do 50%, dok neke kompanije izvještavaju da su do sada prodale više „GMO free“ sjemena nego u proteklih pet godina. Najvažniji razlozi odustajanja američkih farmera od uzgoja GMO-a su visoka cijena ukupnog ulaganja i same proizvodnje, plaćanje „naknade“ za korištenje patentiranog sjemena i tehnologije uzgoja, pojava tzv. superkorova radi otpornosti na glifozat i pojava otpornosti štetnika na Bt što je još više poskupjelo proizvodnju jer su morali dodatno štititi usjeve.

 

Nadalje, početkom proljeća 2015. kompanija „Monsanto“ suočila se s najgorom mogućom noćnom morom. Naime, 20. ožujka 2015. ugledna i vodeća međunarodna Agencija za istraživanje karcinoma pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji/WHO objavila je važan dokument u kojem se navodi da je monsantov najprodavaniji herbicid glifozat (poznat kao 'Roundup') vjerojatno karcinogen za čovjeka. Izvještaj o glifozatu i njegovom učinku na zdravlje objavljen je u jednom od vodećih svjetskih časopisa za medicinu – The Lancet. Ukratko, u izvještaju se navode postojeći ali ograničeni dokazi da se herbicid glifozat može povezati s nastankom ne-Hodgkinovog limfoma i raka pluća te uvjerljivi dokazi da glifozat može kod laboratorijskih životinja uzrokovati razvoj karcinoma. Izvještaj je objavljen nakon sastanka radne skupine od 17 vodećih stručnjaka iz područja onkologije iz 11 država koji su zasjedali u Lyonu, Francuska, od 3.-10. ožujka 2015.     
 
'Monsanto' je inače poznat u svijetu kao tužitelj – često podiže sudske tužbe protiv farmera. No, sada se 'Monsanto' našao na drugoj strani – kao tuženik. Naime, tužbu su podnijeli američki poljoprivredni proizvođači pšenice kada je otkriveno da je njihova pšenica s polja u istočnom Oregonu onečišćena genetski modificiranom pšenicom (!), što je uslijedilo masovnim odbijanjem pošiljke pšenice iz Japana i Južne Koreje, a i EU je zatražila rigoroznija testiranja. Ovo se dogodilo 2013. usprkos činjenici da nema odobrenja za uzgoj GM pšenice.
 
„ GMO će nahraniti svijet i doprinijeti smanjenju gladi u svijetu“ – to je 'mantra' biotehnoloških kompanija koju slušamo gotovo već dva desetljeća. UN često u svojim izvješćima navodi da je pravi izlaz iz siromaštva i gladi u malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG). Stoga su UN 2014. bili proglasili međunarodnom godinom MALIH OPG-ova. Danas smo svjedoci da GMO ne hrani ljude i posljednjih 15 godina nije doprinesao smanjenju gladi u svijetu, već upravo suprotno. Uostalom, GMO ima najveću primjenu u prehrani stoke (osobito GM kukuruz i soja), dok GM uljana repica pokreće – automobile budući se njezino ulje koristi kao biogorivo. Postojeće znanstvene studije dokazuju da GM usjevi ne daju veći urod i nisu smanjili potrošnju pesticida, već naprotiv, uzrokovali su njihovu povećanu primjenu.
 
Biotehnološke kompanije kao Monsanto, DuPont i dr. uvjeravaju već godinama javnost, farmere i potrošače da su GM kulture sigurne za okoliš i za zdravlje čovjeka jer su prošle rigorozna ispitivanja. A to je laž, što je ujedno i vidljivo iz izvještaja međunarodne Agencije za istraživanje karcinoma (IARC/International Agency for Research in Cancer) gdje je jasno navedeno kako je američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) još od 1980-ih ignorirala upozorenja stručnjaka da je glifozat vjerojatno karcinogen.
 
U ožujku 2015. u Londonu je predstavljena nova knjiga pod nazivom: „Altered Genes, Twisted Truth“ („Izmijenjeni geni, izvrnuta istina“). Autor knjige je američki 'odvjetnik za interes javnosti' Steven M. Druker koji u knjizi otkriva šokantnu istinu i opasnu korupciju u američkoj Upravi za hranu i lijekove (Food and Drug Administration/FDA). Predgovor je napisala poznata znanstvenica dr. JANE GOODALL koja je predstavljajući knjigu izjavila: „FDA je ignorirala upozorenja svojih vlastitih znanstvenika, zlorabila je federalni zakon o sigurnosti hrane što je omogućilo da se GMO nađe na tržištu bez prethodnog ispitivanja o zdravstvenoj sigurnosti.... Ja svakome kome je stalo do života na Zemlji, tko brine o budućnosti naše djece, i budućnosti njihove djece, preporučujem da pročita ovu knjigu... Steven Druker je heroj. On zaslužuje barem Nobelovu nagradu."

 

 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Splet zupčanika-elemenata marketing miksa i uloga čovjeka-pokretala umreženih čimbenika gospodarenja

 
 
U razgovoru s voditeljima manjih poduzeća primijetio sam da im je potrebno pomoći o temeljnim i općim ekonomskim zakonitostima kako bi jednostavnije i preglednije vidjeli što je potrebno znati o poslovima koje obavljaju. I neki ekonomisti nisu savladali ili učili na fakultetu o elementima marketing miksa, a kamoli oni samozvani voditelji poduzeća bez ikakvih ekonomskih predznanja. Mnogi se služe intuicijom. Kod nas poduzeća vode ljudi različitih struka (tako na primjer ginekolog vodi posmrtnu zadrugu, no možda je taj posao unosniji jer je kod nas veći mortalitet od nataliteta).
Smatram da su HDZ i(li) HGK pozvani pomagati poduzetnicima, osobito onima koji imaju kvalitetni proizvodni program, a ne znaju kako organizirati, unaprijediti i racionalizirati proces proizvodnje, te kako plasirati svoju robu na tržištu, na kojem tržištu, uz koju cijenu, te koje promocijske elemente primjenjivati. Valjalo bi, prema američkoj vojnoj strategiji, organizirati TASK FORCE; - te takav tim specijalista poslati u određeno poduzeće s definiranim ciljem. Stoga Vam u privitku šaljem kratak pregled elemenata marketing miksa koje sam prezentirao kao uzročno povezane zupčanike dodajući kao peti zupčanik ČOVJEKA, pokretača svih akcija.
 
U literaturi četiri su elementa marketing miksa:
PRODUCT, PROMOTION, PRICE, PLACE.
U ovom vizualnom pomagalu, elemente marketing miksa pokazao sam pomoću zupčanika.
Svaki zupčanik predstavlja jedan element marketing miksa.
Kada zupčanici sinkronizirano djeluju, u potpunosti ispunjavaju svoju zadaću.
Ako zakaže bilo koji od elemenata, mehanizam će stati ili biti ometan; - ne će funkcionirati.
Ako na tržištu nema proizvoda, ne će pomoći ni temeljne, ni granične promocijske djelatnosti, a ni cijena.
Isto tako, ako je cijena za kupce neprihvatljiva, ili ako je proizvod nekvalitetan, elementi marketing miksa neće ujednačeno djelovati; - bit će ometani, a rezultat upitan.
 
Ali, da mehanizam može sinkronizirano djelovati valja uključiti tim specijalista za pojedina područja za:

         - kadrologiju
         - organizaciju rada
         - proizvod ili uslugu
         - tehnologiju proizvodnog procesa
         - nabavu i izvore sirovina
         - cijenu
         - tržište
         - marketing filozofiju i strategiju
         - promociju s elementima
         - strategiju komuniciranja
         - bihevioralnost
         - psihologiju ideja
         - integralni pristup, orkestralni pristup
         - transportne probleme
         - financijsku strategiju i analize
         - media planiranje
         - odabiranje suradnika i niz ostalih djelatnosti potrebnih za aktivno vođenje i unaprjeđivanje svih umreženih čimbenika marketinga
 
Zadaća marketinga je brinuti se za klijenta i usredotočiti se na njegove potrebe.
Voditelji programa trebaju znati kako spriječiti pojedine derivacije kod proizvodnje ili pružanja usluga, kako usmjeriti temeljne i granične promocijske djelatnosti, kako formirati cijene, definirati prodajna područja tržišta, odnosno kako unaprijediti i osuvremeniti cjelokupno poslovanje koristeći unaprijedni sustav vođenja. Čovjekova neuroplastičnost uvijek je sposobna prilagođavati se promjenama.
Linearno programirati značilo bi zanemariti moguće promjene i  razna djelovanja na tržištu, bilo da se radi o konkurenciji, vremenskim nepogodama, ratovima, transportnim problemima, financijskim rizicima, promjenama zakona, štrajkovima, i nizu drugih bilo negativnih, bilo pozitivnih djelovanja.
 
Korisnici roba i usluga moraju imati sve informacije o proizvodu ili usluzi, o uporabnoj vrijednosti, o kvaliteti, o svrhovitosti.
 
Zato sam ovim elementima marketing miksa dodao petog - ključnog čimbenika:
PERSON-OSOBU-ČOVJEKA kao društveno misaono biće koje svojim znanjima i vrlinama upravlja sa svim elementima i njihovim zakonitostima, te da u punom smislu riječi dođe do izražaja ekonomska svijest u interesu čovjeka.
 
Ove natuknice i ovi marketing zupčanici, neka budu mali podsjetnik specijalistima pojedinih područja za veliku ulogu i značenje elemenata marketinga u savladavanju tržišne problematike.
(Zupčanike sam prezentirao i objavio u listu za pitanja ekonomske propagande IDEJA, 5. travnja 1979. s posebnim osvrtom na promocijske djelatnosti)
 

Mr. oec. sc. Vinko Fostač

Tekući gnoj završava u poljima, a onda pronalazi put do podzemnih voda...

 
 
Prije više od deset godina ugledni časopis „The Ecologist“ objavio je tekst pod naslovom „Who are Smithfield Foods?“ („Tko su Smithfield Foods“ tiskano izdanje prosinac 2003. - siječanj 2004.) koji je ostavio na mene snažan dojam pa presliku teksta još i danas čuvam u registru. Danas je ovaj tekst jednako aktualan kao i tada, a možda čak i više zbog pregovora o Transatlantskoj slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a (TTIP). Autor teksta o kompaniji 'Smithfield' je Robert F. Kennedy Jr., a namjera je bila objelodaniti strašnu istinu o farmama „Smithfield“ budući se kompanija počela širiti globalno.
http://i.ytimg.com/vi/g-mIqnHZHqk/0.jpg
Robert F. Kennedy Jr.
 
Sve što je „Smithfield“ obećao poljskom Senatu (gornji dom) 22. 7. 2003. obećao je prije 20 godina i žiteljima ruralnih područja američke savezne države Sjeverna Karolina. Senat Sjeverne Karoline odmah je usvojio niz zakona kako bi kompaniji „olakšao“ poslovanje. Tako je sagrađena i najveća klaonica na svijetu i to u 'županiji' Bladen (Bladen County), u kojoj se svakodnevno kolje 30.000 svinja. Nekada je „Smithfield“ bio kompanija u kojoj se samo pakiralo meso i nije imala nikakva iskustva s farmama i svinjogojstvom. No, Joe Luter, glavni izvršni direktor kompanije „Smithfield“ počeo je kupovati svinjogojske farme jer je kompanija odlučila imati potpunu kontrolu u uzgoju i proizvodnji svinja – „od odojka do svinjskih komada mesa“.
 
Danas je „Smithfield“ najveći proizvođač svinjetine u svijetu, dok u SAD-u kontrolira više od 30 % tržišta svinjetinom. Istovremeno, „Smithfield“ je i jedan od najvećih zagađivača zraka i vode u SAD-u. Jedna od svinjogojskih farmi „Smithfield“ u državi Utah uzgaja 850.000 svinja i proizvodi više fekalnog otpada nego velegrad New York s 8.5 milijuna stanovnika. Dok gradovi moraju pročišćavati otpadne vode, „Smithfield“ to ne mora! Stoga tekući gnoj završava u poljima, a onda pronalazi put do podzemnih voda ili kišnim oborinama bude odnesen u obližnja jezera ili vodotokove (potoke, rijeke i dr.). Međutim, mješavina otpada iz ovih intenzivnih svinjogojskih farmi sadrži gotovo 400 opasnih tvari, uključujući i teške metale, antibiotike, hormone, smrtonosne biocide, pesticide i golem broj virusa i drugih mikroorganizama koji su velikim dijelom uzročnici različitih bolesti. Rezidue antibiotika jedan su od glavnih uzroka pojave bakterija rezistentnih na antibiotike koji se koriste u humanoj medicini.
 
Milijuni tona fekalnog „gulaša“ sa ovih golemih 'smithfieldovih' farmi već su uzrokovali ozbiljno zagađanje podzemnih voda u 34 američke države sa nadasve opasnim NITRATIMA koji mogu prouzročiti smrt novorođenih te ozbiljne mentalne retardacije kod djece. Samo 1998. „Smithfield“ je radi kršenja zakona o zaštiti voda morao u SAD-u platiti 12,6 milijuna US dolara. Nažalost, grad Milwaukee (država Wisconsin) je 1993. bio žrtva epidemije radi onečišćenja pitke vode: tada je oboljelo oko 400.000 ljudi a 114 je umrlo od posljedica infekcije.
 
Do 1990-ih Sjeverna Karolina bila je poznata po najčišćoj vodi u SAD-u. Danas su njezine vode među najzagađenijima u SAD-u. Izljevanje fekalija iz jednog 'bazena' (tzv. lagune, kako ih zovu) uzrokovalo je masovni pomor riba  u rijeci Neuse 1995. tako da su za čišćenje bili potrebni buldožeri. Nažalost, zbog djelatnosti farmi „Smithfield“ onečišćenje rijeke Neuse i dalje je golemo i svake godine uzrokuje pomor 100 milijuna riba. No, to nije sve.
 
Kontaminanti, odnosno onečišćivači sa svinjogojskih farmi uzrokovali su pojavu jednog do tada nepoznatog „mikroba“ ili „stanice iz pakla“ kako su je prozvali mediji – a to je dinoflagelat Pfiesteria piscicida u obalnim vodama i estuarijima Sjeverne Karoline i Marylanda ali i drugdje. Pfiesteria uzrokuje masovni pomor riba ('piscicida' znači ubojica riba), a kod ljudi koji su u bilo kakvom dodiru s takvom ribom ili su se kupali u onečišćenoj vodi uzrokuje otvorene rane koje ne cijele, ozbiljno oboljenje dišnih organa i oštećenje mozga. Kada se Pfiesteria pojavila u državi Maryland, vlasti su morale zatvoriti sve rijeke u čuvenom zaljevu Chesapeake kako bi zaštitili ljude i njihovo zdravlje.
http://www.chesapeakebay.net/images/issues/Chemical_Contaminants_page_image.jpg
Smrad koji dolazi sa svinjogojskih farmi neda ne opisati. Ljudi, lokalni farmeri koji žive u blizini često povraćaju, guše se ili padaju u nesvijest, osobito kada traktorima obrađuju svoja polja. Taj smrad ne može se ničime ukloniti s odjeće i kože; ljudi ogorčeno ističu da čak i hrana koju konzumiraju ima okus i miris po svinjskim fekalijama. Isparavanje u objektima farmi gdje se drži golem broj svinja tako je snažno da životinje mogu uginuti vrlo brzo od posljedica gušenja ukoliko dođe do kvara na sustavu ventilacije. Plinovi metan, amonijak i vodikov sulfid koji potječu sa svinjogojskih farmi također su štetni za ljudsko zdravlje. Brojne znanstvene studije dokazale su da radnici na farmama kao i ljudi koji žive u blizini farme ali i oni udaljeni kilometrima „niz vjetar“ su vrlo osjetljivi i prijemljivi za plućne bolesti, infekcije oka, nauzeju, krvarenje iz nosa, gastrointestinalne bolesti, depresiju pa čak i oštećenje mozga. Svake godine od posljedica ovih bolesti umire veliki broj farmskih radnika i isto toliko ih još obolijeva.
 
Znanstveni dokumenti američke Vlade pokazuju da je otrovni zrak koji se 'ispušta' iz ovih golemih postrojenja svinjogojskih farmi toliko toksičan/otrovan da se čak krši i federalni zakon o zaštiti zdravlja i okoliša te da ugrožava zdravlje ljudi. Jedna studija pokazala je da milijuni bakterija otpornih na antibiotike se svakodnevno šire zrakom iz ovih farmi, čime se dakako ugrožava ljudsko zdravlje i zdravlje svih drugih životinja. Veliki pogoni industrijske intenzivne 'proizvodnje' svinja uzrokovali su propast a time i nestanak brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su se bavila svinjogojstvom.
 
U Sjevernoj Karolini još je 1980-ih bilo oko 27.000 obiteljskih svinjogojskih farmi, a danas gotovo nema nikog. Iz Sjeverne Karoline „Smithfield“ je otišao u državu IOWA koja je danas vodeća američka država u proizvodnji svinja ali uz visoku cijenu – NESTANAK 45.000 obiteljskih svinjogojskih farmi. Goleme svinjogojske farme i klaonice „Smithfield“ protjerali su desetke tisuća farmera i njihovih obitelji s njihove zemlje, uništili su ruralna područja i ruralne zajednice, prouzročili masovno onečišćenje brojnih američkih vodotokova i masovni pomor riba radi čega je tisuće ribara ostalo bez posla, uzrokuju različite bolesti kod preostalog ruralnog stanovništva dok životinje u intenzivnom uzgoju – stotine milijuna životinja na farmama su žrtve neopisive i nepotrebne okrutnosti.
 
Postoje brojne studije koje pokazuju negativan i devastirajući učinak 'industrijskih' farmi na ruralne zajednice, ruralne ekonomije i kvalitetu života. Istodobno ne postoji ni jedna empirijska studija koja bi pokazala bilo kakvu dobrobit za ruralne zajednice. Na žalost, „Smithfield“ također koristi svoju financijsku moć za KUPOVINU POLITIČARA, paralizu regulatornih agencija te krši zakone o zaštiti zdravlja, okoliša i voda kao i zakon o radu i to bez ikakvih posljedica – tj. NEKAŽNJENO. Jednako se postupa sa svima onima, tj. političarima ili običnim građanima koji se usude suprotstaviti moćnoj kompaniji „Smithfield“ – ozbiljnim prijetnjama, uništenjem ugleda i dr.   
 
Najpoznatiji primjer je onaj iz Sjeverne Karoline gdje su senatori Wendell Murphy i Launch Faircloth učinili sve kako bi zaštitili interese kompanije „Smithfield“ usvajanjem zakonskih propisa na razini države i federacije. Najveće novine u državi Sjeverna Karolina, „The News and Observer“ dobitnik su PULITZERove nagrade za istraživačko novinarstvo i rad: u opširnom izvještaju (u pet dijelova) razotkrivena je i objelodanjena korupcija u senatu države koji su „kupili“ moćnici iz kompanije „Smithfield.“ A bivši senator W. Murphy „nagrađen“ je 2000. i danas je jedan od direktora kompanije „Smithfield“ te posjeduje 15% dionica.     
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Anketa

Tko će postati prvak svijeta u nogometu?

Petak, 22/06/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1251 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević