Get Adobe Flash player

Četiri prioriteta rada HAZU-a

 
 
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić predstavio je u četvrtak 2. srpnja na konferenciji za novinare u palači HAZU rad Akademije i njezinih članova u prvih šest mjeseci ove godine.
http://dalje.com/slike/slike_3/r1/g2015/m07/y396646671084994.jpg
Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a
 
U razdoblju od 1. siječnja do 1. srpnja 2015. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala je 184 događanja, od toga 54 znanstvena skupa, simpozija, savjetovanja i okrugla stola, 29 predstavljanja knjiga, konferencija za novinare, predstavljanja programa i prikazivanja filmova, 28 predavanja, 28 posjeta delegacija i događanja iz područja međuinstitucionalne i međunarodne suradnje, 20 izložbi, 14 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata, 7 skupština i 4 komemoracije. Među najvažnijim Akademijinim aktivnostima u Zagrebu i još 14 hrvatskih gradova izdvajaju se skupovi posvećeni aktualnim pitanjima hrvatskog društva, kao što su održivost mirovinskog sustava u Hrvatskoj, ugroženost moderne demokracije, nova upravno-teritorijalna organizacija Hrvatske, pravni položaj šuma, zaštita potrošača, Europski uhidbeni nalog, zeleni urbanizam, poljoprivreda, uloga medija u izborima i zalihe nafte u Jadranu, a održana je i rasprava o tome kojeg je dana nastala samostalna hrvatska država te skupovi o položaju znanosti u društvu i o hrvatskoj znanstvenoj infrastrukturi.
 
Sa Sveučilištem u Zagrebu HAZU je organizirao niz tribina na temu Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskog razvoja Hrvatske, a održana je i rasprava o akademskoj zajednici i fondovima EU. Održana su i brojna predavanja i znanstveno-stručni skupovi o liječenju i prevenciji bolesti te o zdravstvenim problemima. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti javnosti je poslala svoja očitovanja o provedbi reforme obrazovanja i o presizanjima srpske filologije protiv hrvatske kulture i identiteta, a dala je i izjave u vezi s presudom Međunarodnog suda pravde o tužbi Republike Hrvatske protiv Republike Srbije za genocid te u povodu prosvjeda hrvatskih branitelja na Trgu svetog Marka.
HAZU je bio domaćin i pokrovitelj rasprave o budućnosti Europske unije održane u organizaciji Instituta za razvoj i međunarodne odnose i inicijative New Pact for Europe te kao domaćin konferencije akademija znanosti mediteranskih zemalja održane u Dubrovniku, a posvećene unapređenju baštine kao ključu razvoja. S Hrvatskom gospodarskom komorom Akademija je organizirala konferenciju Zaposlimo Hrvatsku održanu pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović na kojoj se raspravljalo o suradnji znanosti i gospodarstva kao ključu uspjeha u borbi protiv nezaposlenosti. HAZU je bio domaćin i međunarodnog znanstvenog skupa posvećenog 300. godišnjici Sinjske alke i slavne obrane Sinja 1715. Pod pokroviteljstvom HAZU prvi je put obilježen Dan inženjera Republike Hrvatske, a HAZU je bio i domaćin dodjela priznanja Oskar znanja učenicima osnovnih i srednjih škola te stipendija Za žene u znanosti. S više prigodnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu proslavljeno je 200 godina od rođenja utemeljitelja Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a HAZU je proslavio i stotu godišnjicu rođenja svojega nekadašnjeg predsjednika akademika Ivana Supeka. U Knjižnici HAZU otvorena je Soba nobelovaca posvećena hrvatskim nobelovcima kemičarima Lavoslavu Ružički i Vladimiru Prelogu, a s radom je započeo i Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU.
 
Svoju 70. godišnjicu osnutka proslavio je Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu bio je domaćin jubilarne 25. manifestacije Marulićevi dani. Akademija i njene muzejsko-galerijske jedinice te Knjižnica sudjelovale su u manifestacijama Noć muzeja, Međunarodni dan muzeja i Noć knjige, kada ih je posjetilo više tisuća građana. Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u prvih šest mjeseci 2015. posjetili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, ministar financija Boris Lalovac, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, slovački ministar obrazovanja, znanosti, istraživanja i sporta Juraj Draxler, predsjednik Bečkog ekonomskog foruma Erhard Busek te predsjednici akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova. Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić posjetio je Austrijsku akademiju znanosti i Berlinsko-brandenburšku akademiju znanosti, a susreo se i s predsjednicima Italije, Bugarske, Rumunjske i Litve. Akademija je 29. travnja proslavila svoj dan i 154. godišnjicu osnutka te dodijelila Nagrade HAZU istaknutim znanstvenicima i umjetnicima. Više članova HAZU za svoj je rad dobilo ugledna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu.
 
U proteklih šest mjeseci Akademija je donirala 2400 knjiga knjižnicama 64 srednje škole diljem Hrvatske, a akademik Kusić je istaknuo da su mladi, uz gospodarstvo, Europsku uniju i obrazovanje jedan od četiri prioriteta rada HAZU-a. Ujedno je izrazio zadovoljstvo što aktivnosti i stavovi Hrvatske akademije u posljednje vrijeme imaju sve veći odjek u javnosti. „U situaciji kada dolazi do urušavanja institucija Akademija je ipak uspjela odoljeti toj destrukciji i percipira se kao točka stabilnosti i kontinuiteta. Stavovi Akademije utemeljeni su na znanstvenim, stručnim i etičkim načelima i u njihovom donošenju sudjeluju znanstvenici i stručnjaci iz cijelog društva, dok drugi više-manje promiču parcijalne interese. Naša misija da utječemo na promjenu sustava vrijednosti i da budemo korektiv društvenih zbivanja sve više dolazi do izražaja“, poručio je akademik Kusić, zahvalivši medijima na praćenju rada HAZU-A. Na konferenciji za novinare bili su među ostalima i glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Gordan Radman te glavni urednici Večernjeg lista Dražen Klarić, Jutarnjeg lista Goran Ogurlić i Nacionala Berislav Jelinić te predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Saša Leković, a u ime HAZU-A bili su nazočni članovi Akademijine Uprave i tajnici ili predstavnici Akademijinih razreda.
 

Marijan Lipovac

Bitka za zabranu herbicida glifozata nastavlja se na globalnoj razini

 
 
Nakon re-klasifikacije i objave nove klasifikacije herbicida glifozata „vjerojatno karcinogen za čovjeka“ intenzivirale su se kampanje u kojima se zahtijeva trenutačna zabrana uporabe glifozata i svih herbicida u čijem sastavu se nalazi i glifozat. Snažan pritisak vrši se i na biotehnološko-kemijsku korporaciju „Monsanto“ da povuče glifozat s tržišta, a ujedno su uslijedile i tužbe protiv „Monsanta“: u SAD-u zbog lažnih tvrdnji o njegovoj sigurnosti te u Kini zbog skrivanja istine o toksičnom učinku glifozata na ljudsko zdravlje. Najvažniju kampanju protiv glifozata pokrenuli su neovisni znanstvenici diljem svijeta koji su svim vladama uputili MANIFEST (molim vidjeti tekst „Manifest o glifozatu“ objavljen na portalu HF-a 26. 6. 2015.).
http://www.altermainstreaminfo.com.hr/images/images_alter/folder1/monsanto.jpg
El Salvador je već zabranio glifozat i sada se čeka usvajanje novog zakona, dok je Nizozemska još prošle godine zabranila prodaju i korištenje glifozata u privatne svrhe. Šri Lanka je još ranije donijela odluku o djelomičnoj zabrani uporabe glifozata u područjima gdje je stanovništvo bilo najviše i najteže pogođeno kobnim kroničnim oboljenjem bubrega koje se povezuje s glifozatom. Ljudi već godinama znaju pravu istinu o herbicidu glifozatu. Nažalost, tragično je da kemijska industrija i državno zakonodavstvo već desetljećima negiraju očite dokaze o štetnim učincima glifozata kao i o njegovim sada već zastrašujućim posljedicama, a to su sve vješto sakrivali i manipulirali javnošću uz svesrdnu pomoć 'mainstream' medija. Ipak, nakon najnovijeg ovogodišnjeg izvješća Međunarodne agencije za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer / IARC) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vlade su ipak počele djelovati – neke promptno a neke vrlo sporo.
 
Odluku o trenutačnoj zabrani herbicida glifozata donijele su sljedeće države: Kolumbija je predvodnica u ovoj odluci jer su zakonodavne vlasti odmah suspendirale tretiranje ilegalnih polja COCE i maka-opijuma glifozatom iz zraka.
Bermuda, britanski teritorij u Atlantiku odmah je donio odluku o zabrani uvoza glifozata temeljem odluke ministrice zdravstva Jeanne Atherden koju su snažno poduprli i lokalni poljoprivrednici.
Sri Lanka je sada također donijela odluku o potpunoj zabrani glifozata prvenstveno zbog raširene epidemije smrtonosne kronične bolesti bubrega koju su znanstvenici povezali s glifozatom (o tome sam također već pisala).
Brazil je također suočen sa sve snažnijim pritiskom da podnese tužbu te da mjerodavne državne institucije hitno donesu novu procjenu o njihovom stajalištu o glifozatu te da se opozove autorizacija izdana za genetski modificirane poljoprivredne kulture koje su otporne na herbicid glifozat.   
U Argentini koja je suočena sa zastrašujućim posljedicama komercijalnog uzgoja genetski modificiranih poljoprivrednih kultura tolerantnih na glifozat što je doprinjelo obilnim prskanjem glifozata (o tome sam također pisala na portalu HF-a) više od 30.000 liječnika i profesionalnih radnika u zdravstvu udruženih u Uniju (FESPROSA) odmah su reagirali i poduprli odluku Svjetske zdravstvene organizacije i IARC-a jer „glifozat se ne povezuje samo s razvojem karcinoma. On je povezan i s masovnim spontanim pobačajima, porođajnim defektima, kožnim bolestima kao i respiratornim i neurološkim bolestima.“
 
Svi profesionalni medicinski radnici smatraju da argentinsko Ministarsvo zdravstva kao i vlada i zakonodavna vlast više ne smiju „okretati glavu“ od ozbiljnih posljedica uzrokovanih prskanjem glifozata: „Agrobiznis se ne smije više širiti na račun argentinskog naroda.“ Stoga se zahtijeva zabrana korištenja glifozata. Isto mišljenje ima i argentinsko Društvo pedijatrijskih hematologa i onkologa (SAHOP) koji također zahtijevaju u ime zaštite djece i njihovog zdravlja trenutnu odluku o zabrani glifozata. SAHOP također upozorava i skreće pozornost na masovno istovremeno prskanje koncentriranih otopina insekticida i herbicida glifozata te čuvanje žitarica u plastičnim vrećama što ima izuzetno negativan učinak jer se tako gomilaju AFLATOKSINI koje su IARC i WHO još 1993. proglasili karcinogenima. Naime, herbicid glifozat je još ranije povezan s rastom gljivica koje stvaraju aflatoksin.
 
Nadalje, argentinska javnost, znanstvenici diljem svijeta kao i svi ljudi dobre volje svojim djelovanjem i masovnim protestom zaštitili su znanstvenika koji je proveo i objavio rezultate istraživanja o znatnom porastu kancerogenih oboljenja u argentinskoj regiji u kojoj se masovno prska glifozat. Ime ovog znanstvenika je dr. Medardo Ávila Vázquez, a njega su htjeli sankcionirati i dati mu otkaz jer se usudio progovoriti istinu. Prijetnja sankcijama došla je od strane sveučilišta koje prima obilne financijske potpore od  - agrobiznisa. U SAD-u, točnije u 'županiji' Los Angeles (Los Angeles County) skupina građana podnijela je tužbu protiv „Monsanta“ zbog lažnog deklariranja herbicida glifozata poznatijeg kao „Roundup®“ čija glavna aktivna tvar „ciljano djeluje na enzim koji se nalazi u biljkama ali ne i kod ljudi i životinja“ prema tvrdnji „Monsanta.“ Međutim, kao što je već poznato i dokazano, ovaj važan enzim imaju dobre i korisne bakterije u crijevnoj flori čovjeka što je od velike važnosti za dobru funkciju imunog sustava. Negativan učinak glifozata na dobre bakterije u crijevnoj flori očituje se porastom raznih oboljenja, uključujući i kancerogenih.
http://www.tecnosegura.net/alone/wp-content/uploads/2011/06/semilla-monsanto.jpg
Također treba naglasiti da glifozat nema negativan, štetan učinak samo na jedan enzim, već na nekoliko važnih enzima čiju funkciju PREKIDA. Jednim dijelom to je posljedica njegovog značajnog svojstva a to je – sposobnost vezanja metala: glifozat djeluje kao kelat i upravo zbog ovog svojstva glifozat je patentiran 1964. U EUROPI, skupina liječnika udruženih u organizaciju neobičnog naziva „Međunarodno društvo liječnika za okoliš“ (International Society of Doctors for the Environment / ISDE, čija primarna uloga je povezivanje ljudskog zdravlja i okoliša) uputili su pismo Europskom parlamentu i Europskoj komisiji 14. svibnja 2015. kao i drugim važnim institucijama za sigurnost hrane i zaštitu ljudskog zdravlja u kojem ZAHTIJEVAJU trenutačno djelovanje i zabranu primjene ove opasne kemijske tvari. Potrebno je istaknuti da ISDE ima status konzultanta u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji kao i u UN-ovom Gospodarsko-socijalnom vijeću (ECOSOC). Nažalost, prema trenutno dostupnim podatcima ni jedna mjerodavna institucija iz Republike Hrvatske nije članica ove važne međunarodne organizacije čije sjedište je u Baselu, Švicarska. Kao što sam već ranije pisala, u Njemačkoj su odmah reagirali svi ministri za zaštitu potrošača tražeći od savezne vlade promptno djelovanje i zaštitu potrošača.
 
Švicarske mjerodavne institucije kao i kompanije također su objavile odluku da više ne će prodavati proizvode koji sadrže glifozat.
Danske vlasti također su odmah reagirale na izvještaj WHO-a o štetnosti herbicida glifozata i njegovoj 'vjerojatnoj karcinogenosti za čovjeka.' Već od ranije je poznato da se glifozat povezuje s ne-Hodgkinovim limfomom – bolesti koja bilježi kontinuirani rast u Danskoj. Stoga je Philippe Grandjean, eminetni profesor Danskog Sveučilišta i jedan od vodećih svjetskih toksikologa pozvao danske vlasti da odmah zabrane uporabu glifozata u privatne svrhe, tj. u domaćinstvima (tj. vrtovima i okućnicama) jer kako navodi, „izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije o štetnosti glifozata moramo shvatiti vrlo ozbiljno...“ Također preporučuje da se glifozat više ne koristi kao desikant neposredno prije žetve žitarica, osobito ne prije žetve pšenice. U 2013. samo u Danskoj je potrošeno 1.389 tona glifozata.
 
Najveći svjetski proizvođač glifozata je Kina. Početkom 2015. Kina je „držala“ 70 % globalne proizvodnje glifozata (oko 800.000 tona). Zeng Jun-zhen, predsjednik XINGBANG Science & Technology Incorporation, tvrdi da je više od 80% ukupne kineske proizvodnje glifozata namijenjeno izvozu u samo šest država (!), a vodeće tri su SAD, Brazil i Argentina na koje „otpada“ između 55-60 % kineskog izvoza glifozata. Ove vodeće tri države- uvoznice glifozata iz Kine ujedno su i najveće izvoznice genetski modificirane soje tolerantne na glifozat u – Kinu. Troje stanovnika Beijinga (Peking) podnijelo je tužbu protiv kineskog Ministarstva zdravstva te zahtijevaju potpuni toksikološki izvještaj o učincima glifozata koji je zaprimila Kineska vlada u svrhu izdavanja dozvole za registraciju ove opasne kemijske tvari prije gotovo tri desetljeća. Naime, ovo izvješće nisu neovisno izradile kineske mjerodavne institucije, već „Monsanto“ i američki „Younger Laboratories.“ Bitka za zabranu herbicida glifozata se nastavlja na globalnoj razini, a tamo gdje su „zakazale“ mjerodavne državne institucije pa i vlada, građani i privatne kompanije podnose zahtjeve za promptno djelovanje i zabranu primjene glifozata. TKO U HRVATSKOJ ŠTITI  PRAVA POTROŠAČA I ZDRAVLJE HRVATSKIH GRAĐANA, OSOBITO DJECE?
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. med. vet.

Američki i hrvatski forenzičari udruženi protiv terorizma

 
 
Ovo je velik iskorak u suradnji forenzičkih institucija SAD-a i Hrvatske  te u borbi protiv terorizma, bioterorizma i organiziranog kriminala. Ovim su riječima predsjednik Američke akademije za forenzičke znanosti John E. Gerns i Dragan Primorac, čelnik Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti (ISABS,) prokomentirali jučerašnje potpisivanje ugovora o višegodišnjih suradnji ovih institucija. Ugovor, pojasnili su, posebno definira suradnju na području znanstvenih projekata i edukacijskih procesa iz područja forenzičkih znanosti, kao i suradnju iz područja rutinske forenzičke prakse, u cilju veće povezanosti forenzičara.
http://www.draganprimorac.com/wp-content/themes/openair/js2/primorac8.jpg
"Poseban naglasak stavljen je na akreditaciju studijskih programa iz područja forenzičkih znanosti, međunarodnoj edukaciji i razmjeni studenata i nastavnika iz svih područja forenzike", pojasnio je Primorac. Svečanosti je uz Vedrana Mornara, ministra znanosti, nazočila  i Margareth Nardi zamjenica šefa misije iz Američkog veleposlanstva u Zagrebu, Moses Schanfield - pionir forenzičke genetike, Željko Horvatić, predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Tome Antičić ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, Saša Missoni ravnatelj Instituta za Antropologiju i mnogi drugi. Delegaciju je primila i predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović koja je istaknula potporu suradnji AAFS-a i ISABS-a u borbi protiv međunarodnog terorizma, organiziranog kriminala te zajedničkoj edukaciji forenzičkih stručnjaka SAD-a i Hrvatske. 
 

P. D., http://www.poslovni.hr/hrvatska/americki-i-hrvatski-forenzicari-udruzeni-protiv-terorizma-297545

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Četvrtak, 20/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 766 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević