Get Adobe Flash player

To znači da je većina populacije EU-a jasno rekla NE uzgoju genetski modificiranih organizama

 
 
Sedamnaest država članica Europske unije te četiri 'administrativne regije' u još dvije države nalaze se u „sastavu“ pokreta „Bez GMO-a“ ('GMO-free movement') i one su donijele odluku o zabrani kultiviranog uzgoja genetski modificiranih organizama (GMO-a) na svojim teritorijima, odnosno obradivim površinama. O njihovoj odluci obaviještena je Europska komisija budući je rok za prijavu bio 3. listopada 2015. Naime, prema odluci Europske unije / Europske komisije državama članicama EU-a prepuštena je „puna sloboda u odlučivanju“ kada su u pitanju genetski modificirani organizmi i njihov kultivirani uzgoj.  
http://www.intermagazin.rs/wp-content/uploads/2015/01/eu-no-gmo.jpg
Države koje su donijele odluku o zabrani kultiviranja GMO-a na svojem području odnosno poljoprivrednim obradivim površinama su: Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Letonija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska i Slovenija, zatim četiri regionalne uprave – Škotska, Wales i Sjeverna Irska u Velikoj Britaniji, te Valonija u Belgiji.
 
Navedenih sedamnaest (17) država članica Europske unije zajedno s četiri regionalne uprave predstavljaju nešto više od 65 % populacije EU-a i 65 % obradivih poljoprivrednih površina. To znači da je većina populacije EU-a jasno rekla „NE“ uzgoju genetski modificiranih organizama (GMO-a) i tako „zatvorila vrata“ kultiviranom uzgoju genetski preinačenih poljoprivrednih kultura na svojem teritoriju. Države koje su se dvoumile između odluke „za“ i „protiv“ GMO-a sada se više ne mogu predomisliti i registrirati kao „država bez GMO-a.“ Nasuprot tome, države koje su se opredjelile „protiv“ kultiviranog uzgoja GMO-a moći će u svako doba opozvati svoju odluku i odustati od svojeg statusa kao „država bez GMO-a.“
 
Jedina genetski modificirana kultura koja je odobrena za uzgoj u EU-u i koja se uzgaja je genetski modificirani kukuruz biotehnološke kompanije Monsanto poznat kao MON810, dok još sedam genetski modificiranih kultura čeka odobrenje Europske komisije za kultivirani uzgoj na poljoprivrednim površinama. Svih sedam GMO-a odnosi se na genetski modificirani kukuruz. Devet država članica EU-a (Austrija, Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Mađarska, Njemačka i Poljska) još je ranije donijelo odluku o zabrani kultiviranog uzgoja kukuruza MON810 na temelju predostrožnosti. Međutim, biotehnološke kompanije koje prodaju genetski modificirano sjeme nemaju obavezu pridržavati se odluke onih država koje su se izjasnile protiv kultiviranog uzgoja GMO-a, upozoravaju stručnjaci iz Greenpeace-ovog ureda pri EU u Bruxellesu. Naime, prema direktivi EU-a 2015/412, vlade mogu zatražiti da biotehnološke kompanije čije genetski modificirano sjeme je već odobreno ili čeka odobrenje za komercijalnu sjetvu ne stavljaju svoje proizvode na tržište u njihovim zemljama. No, biotehnološke kompanije kao Dow, Monsanto, Syngenta i Pioneer mogu prihvatiti ili čak odbiti zahtjev(e) bez obrazloženja. Vlade mogu zakonskom uredbom zabraniti uzgoj pojedine genetski modificirane kulture ili određenu skupinu GMO-a odobrenih u EU. Europska komisija objavljuje popis nacionalnih zakona o uzgoju GMO-a.
 
O pravu država članica EU-a da same odluče hoće li odobriti ili zabraniti komercijalni uzgoj GMO-a na svojem teritoriju odlučeno je još u ožujku ove godine, a odluka je stupila na snagu u travnju kao „kompromis između država koje su 'za' i koje su 'protiv' uzgoja GMO-a.“ Ovaj sporazum omogućuje državama da se odluče protiv uzgoja GMO-a na temelju mjera sigurnosti u svrhu zaštite zdravlja i okoliša ili u svrhu zaštite interesa potrošača i domaćeg tržišta. No, postavlja se pitanje može li „jedinstveno tržište“ EU-a preživjeti razdvajajnje zbog GMO-a? Države članice EU-a sada su se podijelile u dva 'tabora' – jedan 'za' i drugi 'protiv' kultiviranog uzgoja genetski modificiranih poljoprivrednih kultura, što znači da će jedanaest država uzgajati GMO na svojem teritoriju a sedamnaest ne će. Nadalje, u Velikoj Britaniji samo je Engleska rekla 'da' i tako ostala usamljena. To će biti pravi veliki izazov za „jedinstveno tržište“ Europske unije jer će biti vrlo, vrlo teško, zapravo gotovo nemoguće, spriječiti kontaminaciju konvencionalnih i ekoloških poljoprivrednih kultura s onima iz GMO uzgoja. Dosadašnja iskustva i znanstveni dokazi ukazuju na kontaminaciju, tj. genetsko onečišćenje konvencionalnih i ekoloških kultura s genetski modificiranim kulturama (o tome sam također već pisala).

Franziska Achterberg, Greenpeaceova direktorica za politiku hrane upozorava da će ova nova usvojena „reforma“ omogućiti Komisiji da odobri uvoz GMO-a čak i onda kada se tome protivi većina nacionalnih vlada, Europski parlament i javnost: „Prijedlog Komisije je farsa jer čitav nedemokratski sustav ostaje netaknut. On će omogućiti Komisiji da nastavi ignorirati većinu koja se protivi GMO-u, bez obzira što je predsjednik Jean-Claude Juncker u srpnju 2014. obećao da će većini država članica EU-a koje se protive GMO-u omogućiti da to i ostvare. Komisija sada treba dostaviti zakonodavni prijedlog da se to postigne.“ Revidirani plan procjene rizika u EU koji se pozivao na ministre zaštite okoliša u 2008. nije proveden. Europska agencija za sigurnost hrane također ignorira trenutnu procjenu rizika čime se ignorira pravilo EU-a na snazi od 2001. (direktiva 2001/18) a koja se odnosi na neovisno i 'dubinsko' testiranje genetski modificiranih poljoprivrednih kultura.   
 
Ovo je još jedan od razloga u nizu radi kojih većina država članica EU-a odbija odluke Europske komisije kada je u pitanju odobrenje kultiviranog uzgoja GMO-a. „Većina država više ne vjeruje sigurnosnim procjenama EU-a o GMO-u i upravo stoga su donijele pravilnu odluku da zaštite svoju poljoprivrednu proizvodnju i svoj prehrambeni lanac,“ izjavila je Franziska Achterberg te dodala: „Europska unija i Komisija mogu vratiti povjerenje samo na jedan način, a to je da trenutno zaustave, tj. stave na čekanje sva odobrenja koja se odnose na GMO te da hitno donesu odluku o reformi sigurnog testiranja i odobrenja genetski modificiranih kultura namijenjenih kako prehrani čovjeka tako i hranidbi domaćih životinja.“     
 

Rodjena Marija Kuhar

Europska akademija primila Ivicu Đikića u svoje članstvo

 
 
Prof. dr. Ivica Đikić, jedan od vodećih strukturalnih biologa u svijetu, danas profesor i direktor Goetheova Instituta za biokemiju II (IBCII), te direktor Buchmannova instituta za molekularne znanosti života (BMLS) postao je novi član Europske akedemije sa sjedištem u Lodnonu.Nijemci su izuzetno ponosni na ovaj uspjeh priznatog Hrvata koji daje svoj veliki doprinos istraživanjima tumora, po kojima je priznat i poznat u svijetu, a posebice u Njemačkoj. Tako njemački dnevnik "Frankfurter Neue Presse", hvaleći profesora Đikića, posebno ističe njegove velike  zasluge u svijetu molekularne medicine i prestižne nagrade koje je do sada osvojio širom svijeta, poput: priznanja američkog (AACR) i europskog (EACR) udruženja za rak, zatim  njemačke nagrade "Hans Krebs" 2010,  te 2013. nagrade "Gottfried Wilhelm Leibniz".
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2015/02/ivan_djikic.jpg
Ponosan na  novo veliko  priznanje koje mu je došlo iz obitelji europskih znanstvenika, prof. dr. Ivica Đikić kaže: "Zbog ovog izbora u Europsku akademiju jako sam počašćen". Prijam u Europsku akademiju može se reći da je  i jedna vrsta krune dugogodišnjeg marljivog i svjetski priznatog istraživačkog rada prof. dr. Ivice Đikića, koji već više od 25 godina stvara izvan svoje domovine i koji u Hrvatskoj slovi za  poznatog popularizatora znanosti u našoj javnosti.“
 
Nijemci o njemu govore same hvalospjeve. Tako i prof. Werner, Müller-Esterl, predsjednik Sveučilišta Goethe, za Đikića je nedavno izjavio kako Đikić za njega predstavlja idealnog znanstvenika koji s entuzijazmom i neiscrpnom energijom pristupa znanosti i podučavanju studenata: „Osobito mi se sviđa njegova kreativnost, konceptualno razmišljanje i originalna vizija vođenja instituta i projekata u znanosti“
 
I dok Đikićev istraživački rad prepoznaju širom svijeta neki će se u Hrvatskoj  prisjetiti kako HAZU prije nekoliko godina slavnog prof. dr. Ivice Đikića nije izabrao za svojeg dopisnog člana, što je i danas posebno neshvatljivo Nijemcima, kao i sama činjenica da je prof. Đikić tada bio više citiran nego svih 18 hrvatskih akademika medicinskog razreda HAZU-a, a poznato je da se nečija znanstvena postignuća  najbolje ogledaju u citiranosti njegovih radova. Mnogi se pitaju, kako će se hrvatsko društvo koje teži unaprijeđenju znanosti u budućnosti odnositi naspram ovakvih svjetskih znanstvenih veličina, i da li će im se i dalje na jedan način zatvarati vrata u domovini,  ili će se naša zemlja s njima ponositi. Puno toga, nažalost, ovisi o našoj politici koja često puta trči ispred znanosti.
 

Zoran Paškov 

Naziv "Listopad, mjesec svjesnosti o karcinomu dojke" trebalo bi preimenovati u "Mjesec ne-svjesnosti o karcinomu dojke"

 
 
Mjesec listopad je „mjesec svjesnosti o karcinomu dojke“ a na nacionalnoj razini obilježava se diljem svijeta. Stoga je ružičasta vrpca postala diljem svijeta simbol „svjesnosti i borbe protiv raka dojke.“ Prema podatcima koje objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), svake godine registrira se oko 1,38 milijuna novooboljelih od karcinoma dojke i 458.000 umrlih od ove bolesti. Karcinom dojke smatra se jednim od najčešćih kancerogenih oboljenja kod žena, a danas se gotovo podjednako javlja u razvijenim zemljama kao i u državama u razvoju.
https://encrypted-tbn3.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcQI-dqJtOx2Ezbn_ESJSuRmC_4nHGw8LOLxTofsSx3h-JzN2toM3A
Svjetska zdravstvena organizacija ističe jedan vrlo značajan podatak: „Mamografija je vrlo skup klinički pregled koji je dostupan u državama s dobrom zdravstvenom infrastrukturom koje mogu osigurati i provoditi dugoročne preventivne programe.“ I ovaj podatak svatko mora imati na umu budući se u javnosti uvriježilo mišljenje kako je ovaj pregled zaista besplatan za sve žene. Međutim, ove preventivne preglede u konačnici netko plaća. Danas već ne mali broj stručnjaka upozorava da bi se naziv „listopad, mjesec svjesnosti o karcinomu dojke“ trebao preimenovati u „mjesec ne-svjesnosti o karcinomu dojke“ budući se u tom razdoblju uopće ne govori, ne informira i ne podiže svijest o stvarnim uzrocima karcinoma dojke niti se govori o mogućim solucijama kada je u pitanju epidemija ove bolesti kod žena ali i kod muškaraca.
 
Mnogo više bi se trebalo govoriti o poznatim kao i o mogućim uzrocima karcinoma dojke, budući su znanstvenici već identificirali brojne kancerogene tvari koje se povezuju s razvojem karcinoma dojke, a najvažnije kancerogene tvari koje navode nalaze se u brojnim higijenskim proizvodima za svakodnevnu njegu tijela, genetski modificirani organizmi i hrana koja sadrži GMO, te industrijski prerađena hrana, zatim znatno onečišćenje okoliša itd. Umjesto toga, „mjesec svjesnosti o karcinomu dojke“ nastoji uvjeriti ljude da je najbolji način prevencije karcinoma njegovo 'rano otkrivanje.' Međutim, danas je otkriveno i poznato da dijagnostička mamografija pod kojom se podrazumijeva zračenje dojke, zapravo uzrokuje razvoj karcinoma dojke: jedna jedina mamografija može uzrokovati ozbiljno i složeno oštećenje DNK čime se znatno povećava rizik od razvoja karcinoma dojke.
 
Jedno od vrlo značajnih novijih otkrića otkriva da je u posljednjih 30 godina kod više od milijun 'pacijentica' bilo potpuno krivo dijagnosticirano oboljenje raka dojke zbog čega su nepotrebno bile podvrgnute terapiji. Ovaj podatak odnosi se samo na SAD, pa je broj krivo dijagnosticiranih i nepotrebno liječenih zapravo mnogostruko veći. Medicinski stručnjaci u ovom slučaju suočeni su s problemom prekomjerne dijagnostike (i o tome sam pisala) što je neminovno povezano s nepotrebnom skupom terapijom (kirurgija, zračenje, kemoterapija, itd.).  
http://s1.reutersmedia.net/resources/r/?m=02&d=20111024&t=2&i=521700660&w=644&fh=&fw=&ll=&pl=&sq=&r=img-2011-10-25T035516Z_01_NOOTR_RTRMDNC_0_India-600997-2
U rujnu je objavljena neovisna znanstvena studija koju je predvodio ugledni danski znanstvenik dr. Peter C. Gøtzsche u Nordijskom centru Cochrane (Nordic Cochrane Center). Studija je objavljena u časopisu „Journal of the Royal Society of Medicine“ (rujan 2015., Vol. 108, No. 9) pod nazivom: „Mammography screening is harmful and should be abandoned“ („Mamografija je štetna i trebala bi biti napuštena“). Tom prilikom dr. Gøtzsche je izjavio: „Kada bi mamografija bila lijek, uvjeren sam da bi tada on već odavno bio izbačen s tržišta.“  
 
Iako je tek nedavno objavljena ova studija o štetnosti mamografije pa se stoga preporučuje izbjegavanje ove vrste preventivnog pregleda, tokom listopada, mjeseca svijesnosti o karcinomu dojke mogli smo svi slušati bezbrojne poruke o sigurnom i učinkovitom preventivnom pregledu odnosno mamografiji koja „spašava život(e)“ dok su, s druge strane, kampanju već prozvali „ružičastim ispiranjem mozga.“ Kada se počeo mjesec listopad obilježavati kao 'mjesec svjesnosti o karcinomu dojke' pokušali su istražiti mnogi stručnjaci kao i novinari. Međutim, istina o „povijesnoj“ odluci obilježavanja listopada kao mjeseca svjesnosti o karcinomu dojke, tj. potrebi mamografskih pregleda ostaje nejasna, kao da je zavijena nekim velom tajne. Ipak, otkriveno je da je 1985. u SAD-u osnovano 'partnerstvo' između Američkog društva za karcinom i današnje farmaceutske kompanije „AstraZeneca“ koja je ujedno i proizvođač nekoliko lijekova koji se koriste u terapiji karcinoma dojke. Štoviše, „AstraZeneca“ je čvrsto povezana sa zakladom „HealthCare“ ('HealthCare Foundation').
 
Farmaceutska kompanija „AstraZeneca“ stoga ima golemu ulogu ali i financijski interes u „mjesecu svjesnosti karcinoma dojke“ jer upravo ona je proizvođač dva najviše i najčešće upotrebljavana lijeka u kliničkoj terapiji karcinoma dojke. Oboljele žene od karcinoma dojke svakako dobro znaju da se radi o lijekovima poznatim na tržištu kao „Tamoxifen“ i „Arimidex.“ Dakako, ovdje se zapravo radi o sukobu interesa i to vrlo teško možemo ignorirati. Ono što najviše zabrinjava i uznemiruje je činjenica da je lijek „Tamoxifen“ zapravo klasificiran kao poznata humana kancerogena tvar pri Međunarodnoj agenciji za istraživanje karcinoma (International Agency for Research on Cancer). Znači, poznata kancerogena tvar koristi se kao „lijek“ u terapiji karcinoma dojke!? Stoga je posve jasno zašto se u kampanji mjeseca svjesnosti o karcinomu dojke potpuno izbjegava pojam „kancerogen.“„Posve je jasno da se radi o strategiji,“ upozoravaju stručnjaci.
 
Naime, postoji golem broj dokazanih, poznatih kancerogenih tvari kao i onih koje se smatraju „mogućim kancerogenim tvarima“ i njih možemo vidjeti u različitim javnim bazama podataka. Tako je herbicid „Roundup“ (glifozat) nedavno reklasificiran kao „moguća kancerogena tvar“ od strane Svjetske zdravstvene organizacije, o čemu sam također pisala.
 
Ukoliko pokret „ružičaste vrpce“ i „mjesec svjesnosti o karcinomu dojke“ imaju stvarni cilj zaštite žena i njihovog zdravlja te smanjenje broja oboljelih i broja umrlih od ove zloćudne bolesti, tada bi se ovaj 'pokret' morao prije svega zalagati za otkrivanje stvarnih, poznatih kao i mogućih kancerogenih tvari koje imaju ulogu u pojavi i razvoju karcinoma dojke te na temelju tih spoznaja podizati svijest kod žena o opasnostima kao i o mogućoj zaštiti. Međutim, farmaceutskoj multinacionalnoj korporaciji kao što je AstraZeneca ovo nije u interesu. Naprotiv, korporacija znatno doprinosi rastućoj epidemiji oboljelih od karcinoma dojke jer na taj način ostvaruje golem profit na temelju „preventivnih“ dijagnostičkih pregleda tj. mamografije te liječenju oboljelih.
 

Odabrala i prevela: Rodjena Marija Kuhar     

Anketa

Treba li ministrica Gabrijela Žalac podnijeti ostavku?

Petak, 22/03/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1028 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević