Get Adobe Flash player

Treba modernizirati infrastrukturu i opremiti škole

 
 
(Prilozi za raspravu o obrazovnoj i kurikulnoj reformi – kritike i vizije (HAZU, 2017., urednik Vladimir Paar)
 
Dr. sc. Verica Jovanovski, Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek
 
Danas prevladava ekonomija kojoj mora prethoditi kvalitetno obrazovanje, a nedovoljno ulaganje u obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala navodi se kao jedan od ključnih razloga gubljenja udjela na tržištu i zaostajanja za konkurencijom. Očekuje se da će najveći prosječni porast potražnje radnika ostvariti zanimanja iz područja inženjerstva, znanosti, zdravstva i obrazovanja. Druga skupina za koju se predviđa iznadprosječan rast su izvršna, administrativna i menadžerska zanimanja, zatim tehnička i popratna te marketinška i prodajna zanimanja. Većina novih radnih mjesta koja će se oblikovati tijekom sljedećega desetljeća zahtijevat će visoku razinu pismenosti. Vještine i znanja i ljudski kapital stvaraju se istim investicijskim sredstvima kojima se stvara i fizički kapital te bi reformu obrazovanja trebalo započeti cjelovito a ne parcijalno.
http://www.hdz.hr/sites/default/files/field/image/IMG_0415.jpg
Ivica Kostović
 
Treba modernizirati infrastrukturu i opremiti škole jer bez kvalitetnih uvjeta rada i mogućnosti praktičnoga rada u obrazovanju ne mogu se postići veće promjene. Govorimo o STEM području i njegovoj važnosti za dalji razvoj gospodarstva i ekonomije a zaboravljamo da su upravo specijalizirani kabineti (fizike, kemije, biologije, informatike) ključni za njihovo kvalitetno poučavanje i učenje. Ako praktični rad ne bude omogućen i kvalitetno izveden, sadržaji će se prezentirati jednako kao i prije pet, deset, petnaest ili dvadeset godina. Osobno bi me veselilo da se vratimo još više unazad, 30-35 godina u vrijeme kada sam ja pohađala osnovnu školu, kada su škole bile opremljenije, kada sam učila fiziku istražujući kroz pokuse, kemiju promatrajući kemijske reakcije koje smo sami „izazivali“, tehničku kulturu u radionici sa svim potrebnim alatima i priborom, domaćinstvo u kuhinji pripremajući jednostavna jela i tako dalje.
 
Danas naše škole nisu spremne pripremiti svoje učenike za četvrtu industrijsku revoluciju. Ne pripremaju učenike onoliko i kako bi trebale za vrijednost rada gdje proizvod više ne ovisi samo o količini upotrijebljene sirovine i uloženoga, odnosno količine investiranoga znanja i vrijednosti koju gotovi proizvod ima, nego ovisi o produktivnosti uloženoga znanja. Za produktivnost uloženoga znanja važne su vještine (Top deset vještina u 2020. – World Economic Forum):
1. rješavanje kompleksnih problema
2. kritičko razmišljanje
3. kreativnost
4. upravljanje ljudima
5. koordiniranje timovima
6. emocionalna inteligencija
7. donošenje odluka
8. orijentacija na usluge
9. pregovaranje
10. fleksibilnost
 
Znanje je danas najvažniji „proizvod“ na tržištu, a „proizvodnja znanja“ postaje najvažnija aktivnost. Ako Hrvatska želi ići u korak s razvijenim zemljama, mora u najvećoj mogućoj mjeri afirmirati znanje kao najvažniji resurs stabilnoga i dinamičnoga gospodarskog razvoja. Za razliku od klasične (materijalne) imovine znanje se uvećava kada se dijeli i njegove su rezerve neograničene. Ne prihvatimo li činjenicu da je za Hrvatsku od prvorazredne važnosti kvalitetno promišljeno obrazovanje (od predškolskoga do cjeloživotnoga), ne ćemo raspolagati s dovoljno kvalitetnih pojedinaca široke izobrazbe i novih poslovnih vještina da mudro i stabilno vode hrvatsko gospodarstvo i društvo. Vizija društva koje se razvija i raste bilo bi društvo koje je David S. Landes (2003.) opisao kao društvo koje treba:
1. Znati kako stvarati sredstva proizvodnje, rukovati i upravljati njima te stvarati, prilagođavati i temeljito naučiti nove tehnike koje pripadaju najnovijoj tehnologiji.
2. Biti u stanju pružati to znanje i umijeće mladima, bilo putem formalnoga obrazovanja ili obuke naukovanjem.
3. Birati ljude za poslove po sposobnosti i imati u vidu različitost njihovih zasluga.
4. Pružati priliku individualnome ili kolektivnome poduzetništvu - ohrabrivati inicijativu, natjecanje i nastojanje da se dostigne ili nadmaši druge.
5. Dopuštati ljudima da uživaju i iskoriste plodove svoga rada i poduzetništva.
 
Imamo zemlju prepunu prirodnih resursa, imamo talentirane i sposobne ljude. Pitanje koje samoj sebi postavljam dugi niz godina: što nam još treba da bismo stvorili uvjete za normalan život, život koji pruža šansu našim mladima više od odlaska u Njemačku, Irsku, Belgiju, Švedsku…?
 
Akademik Ivica Kostović, HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut za istraživanje mozga, Zagreb
 
U vezi predložene Cjelovite kurikularne reforme (CKR) postavlja se niz otvorenih pitanja i primjedbi o društvenome značenju, političkim i pravnim aspektima. Nema analize stanja, ključnih pokazatelja i stvarnih projekcija potreba razvoja. Negativno iskustvo ranijega Bolonjskog procesa: početak nagao i bez priprema - rezultat neuspješan. Reforma nije cjelovita jer ne obuhvaća i edukaciju nastavnika (stroga preporuka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti).
 
Gdje su roditelji (u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju)? Obveza je osnovnoga obrazovanja po Ustavu pravo roditelja da sudjeluju u odgoju i izgradnji svjetonazora. Rezultati reforme bit će vidljivi za dvadeset godina! Gdje je jamstvo uspješnosti i tko ga daje? Tko procjenjuje rezultate stručne i javne rasprave, tko recenzira Cjelovitu kurikularnu reformu? Na koji se način nadzire provođenje reforme? Pogrešno je shvaćanje da se to provodi samo na razini Ministarstva. Hrvatski sabor treba odrediti kako će se nadzirati reforma. Za pilot-program provođenja reforme ključan je nepristran izbor eksperimentalnih škola (potreban slučajni odabir) s reprezentativnim uzorkom. Kurikul je neprilagođen dobi učenika - neki sadržaji ulaze prerano za kognitivne sposobnosti djece.
           
Neka pitanja:
• Opasna prerana izbornost i prevelike mogućnosti izbornosti.
• Uloga sveučilišta – gdje, kada i kako započinje edukacija nastavnika za novu reformu?
• Dosadašnji stavovi HAZU – kako ih „uvažiti" (npr. za STEM područje)?
• Kvaliteta reforme ovisi o programu, djeci, roditeljima, učiteljima i ustrojstvu škole - traži se cjelovitost.
• Emocionalni razvitak, razvitak identiteta, razvitak nacionalnoga identiteta.
• Uvažavanje dosadašnje javne rasprave - ističe se analiza doc. dr. Matka Glunčića za gimnazijsko obrazovanje sa stajališta potreba ključnoga STEM područja.
• Ključne primjedbe na školsku lektiru i na zanemarivanje predškolskoga odgoja i obrazovanja. Općenito, iz CKR-a proizlazi da je odgoj manje važan od obrazovanja.
• Mnogi aspekti (na primjer, održivi razvoj, donošenje odluka, preuzimanje rizika, rodnost, metakognicija, evolucija i tako dalje) uče se prerano i s neutemeljenim „odraslim" shvaćanjem mozga djeteta.
• Nepotpuni su i nedorečeni sadržaji o glavnome regulatornom sustavu organizma čovjeka – živčanom sustavu i mozgu.
• Problem ocjenjivanja u CKR-u: bez ocjena je moguća samo prva školska godina. Od pamtivjeka se uči po sustavu nagrade i kazne.
• Predškolski razvoj i osnovnoškolsko obrazovanje – nema potrebne prilagođenosti dobi i kognitivnome razvitku djeteta.
• Postoji potreba da se sačuva gimnazija sa širokim temeljnim obrazovanjem.
• U CKR-u su zanemareni nastavni planovi i programi.
• Zanemarena je uloga sveučilišta u izradi kurikula.
• Gdje se u CKR-u izgubilo gospodarstvo?
• Zanemareni su mnogi dosadašnji stavovi HAZU-a.
 
Akademik Vladimir Paar, HAZU i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 
U reformu školstva kao kontinuirani proces treba ići i dalje unaprjeđivati kalitetu školstva. Odmah se može krenuti s 'korak po korak' poboljšanjima kao što su rasterećenje gradiva i udžbenika suvišnih enciklopedijskih podataka, postupno jačanje projektne nastave i osobito intenziviranje stalnoga stručnog osposobljavanja nastavnika – a što je već godinama predlagala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i što je predlagala 2005. kurikulna HNOS reforma. Istodobno treba intenzivno pripremati cjelokupnu obrazovnu reformu, od vrtića do doktorata i cjeloživotnoga obrazovanja u uvjetima brzih promjena, a s ciljem stalnoga približavanja srednjoeuropskome obrazovnom sustavu prilogođenome našim konkretnim uvjetima i tradiciji.
 
Sadašnji prijedlog CKR-a ne može poslužiti kao temelj za kurikulnu reformu nego ga najprije treba nužno revidirati, promijeniti i mnoge dijelove iznova pisati iz sljedećih razloga. CKR obiluje pogreškama, krivim koncepcijama, nejasnim formulacijama i dubinskim nerazumijevanjem nastavnih sadržaja i metoda. Metodologija izrade kurikula (ishodi učenja + razine + tablice) neprovjerena je u praksi i neprikladna za nastavu temeljnih znanja (društveno-humanistička, umjetnička i prirodoslovno-matematička). Kao orijentir treba koristiti metodologiju iz srednjoeuropskih zemalja. Sadašnji tekst imao je uzore iz različitih izvora (od kurikula pojedinih škola u manje razvijenim središnjim regijama SAD-a do kurikula Zapadne Australije, Novog Zelanda i Sejšelskih otoka), a koji uz to ni međusobno nisu kompatibilni. Pojedini segmenti CKR-a, koje su izradili članovi Ekspertne radne skupine i predmetnih povjerenstava, nisu u skladu sa znanstvenim činjenicama i spoznajama. To treba ispraviti znatnim proširenjem Ekspertne radne skupine i predmetnih povjerenstava.
 
Dokument CKR-a ima i mnogo praznoga hoda pa se praktično isti tekst često ponavlja u više različitih dokumenata, što je nepotrebno i suvišno, a uvodi konfuziju. Ukupni tekst treba svesti na znatno manji opseg po uzoru na srednjoeuropske kurikule. Mnogi dijelovi teksta teško su razumljivi i nejasni (i za nastavnike i za učenike). Sada naglašenu izbornost u CKR-u treba znatno reducirati. Prijedlog prisiljavanja učenika da u 2. razredu gimnazije odaberu neki od smjerova (što podsjeća na povratak na stari koncept takozvane Šuvarove reforme) štetan je, posebice za STEM područje, koje je od vitalnoga značenja za gospodarski razvoj Hrvatske. Nužno je sva povjerenstva CKR-a (i Ekspertnu radnu skupinu i sva predmetna povjerenstava) proširiti vrhunskim stručnjacima međunarodne prepoznatljivosti, osobito iz STEM područja, Hrvatskoga jezika i Povijesti, kao i istaknutim praktičarima sa škola. Više pozornosti treba dati nacionalnome identitetu kao i humanističkim i duhovnim vrijednostima. Ključno je pitanje realizacije kurikulne reforme jer je prethodno potrebno intenzivno i kontinuirano stručno osposobljavanje učitelja, nastavnika i profesora uz odgovarajuću materijalnu i statusnu stimulaciju te osiguranje adekvatne opremljenosti škola. Treba uvesti stopostotni obuhvat djece rane i predškolske dobi u sustav ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Prerastanje programa predškole („male škole”) u „nulti” razred - uz njegovo zadržavanje u dječjem vrtiću bez mijenjanja sadašnjega ustrojstva osmogodišnje osnovne škole - optimalno je za korištenje postojećih kadrovskih i materijalnih resursa.
 
Dok se njemačko školstvo nakon opsežnih analiza i projekcija vraća s 13-godišnjega na 12-godišnje školstvo, ne bi bilo mudro hrvatsko školstvo s 12-godišnjega produljivati na 13-godišnje (a što predlaže CKR)! Potrebna je orijentacija na dualno strukovno obrazovanje: da osposobi za rad u uvjetima postojeće znanstveno-tehnološke razine uz adekvatno stjecanje praktičnih vještina za trenutne potrebe gopodarstva, ali i da pruži dovoljno temeljnih znanja za nastavak obrazovanja i cjeloživotno obrazovanje vezano uz predvidivi i nepredvidivi razvoj znastveno-tehnološke razine u budućnosti. Dobar orijentir je njemački model (posebno bavarski) dualnoga strukovnog obrazovanja. Treba postupno približavati kurikul (osobito satnicu predmeta!) srednjoeuropskim kurikulima, posebno austrijskome i njemačkome kurikulu kao orijentirima, uz prilagodbu našim uvjetima i okolnostima. Ukratko, potrebna nam je Hrvatska srednjoeuropska kurikulna reforma obrazovanja (HSEKRO).
 
(Nastavak slijedi)
 

Vladimir Paar, urednik, Zagreb, 7. svibnja 2017.

Priprema za obrazovanje tijekom životnoga vijeka

 
 
U članku Za reformiranje treba znanje (Hrvatski glas, Berlin, 28. veljače 2017.) dao sam opći pregled stanja u reformi odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Definitivno je jasno kako je reformski pokušaj pod složenom kraticom CKR (cjelovita kurikulna reforma) s Borisom Jokićem na čelu – promašaj. U međuvremenu se pojavio revolucionarni prijedlog pretendenta na Nobelovu nagradu za ekonomiju (jer nema onih za odgoj i obrazovanje), nedvojbeno vrlo uspješna poduzetnika, koji smatra da se tijekom školovanja ne treba stjecati znanje, nego svladati samo jednu jedinu vještinu. Pretraživanja po internetu. I pritom preplavljuje hrvatske medije i političare svojom idejom.
http://digitaler-bildungspakt.de/wp-content/uploads/2016/07/MINT_icons.png
Namjera mi je da ukazati na potrebu odgoja i naobrazbe za životni vijek. Posebno trans-Z-naraštaja koji će doživjeti i 22. stoljeće. Zato ću predstaviti koncept STEAL. Taj je koncept namijenjen pripremi za obrazovanje tijekom radnoga vijeka i treće dobi. Je li ideja o jednoj pločici i jednoj vještini bez znanja, potpuno nova? Ponekad treba prelistati starije tekstove. Starije od vremena kad se nadobudni nobelovac prihvatio problema suvremena odgoja i obrazovanja.
 
Reforma naobrazbe u službi informacijskih lobija
 
Sada je definitivno jasno da je i najnoviji prijedlog u funkciji pretežno stranih tvrtki koji trebaju zombi-obrazovano pučanstvo. Trenutačno rad na terenu obavljaju privatni poduzetnici, ali i javne ustanove. Za najnadarenije već će se pronaći elitne škole i sveučilišta. To su djeca crnih vračeva koju se upravlja zombijima. A njih je tek koji postotak. Izraz zombi posudio sam od njemačke autorice Sariane Kunze (VDI-N, rujan 2016.).
 
Priznajem i ističem da je CKR bila najbolje reklamirana hrvatska reforma. Čime se uspjelo podići na noge tisuće neobaviještenih građana? Obećalo im se rasterećenja njihove djece. Kako? Na to pitanje odgovorio je stvarni čelnik CKR-a, strateg novoga hrvatskoga obrazovanja Neven Budak još 2013. godine na upit jedne pedagoginje u Zadru. »Kako mislite rasteretiti učenike pučkih škola?« Trenutačni odgovor je glasio: »Tabletima!« Već sam tada shvatio da se brane interesi jedne ili više stranih korporacija. I danas mislim da strane korporacije stoje iza nove orkestrirane kampanje za uvođenje informatike u niže razrede osnovne škole.
 
Valja pridodati. Ne samo da Hrvatska nije zrela za e-školu; i u Njemačkoj misle da ona još nije zrela (Die digitale Schule muss reifen, VDI-N, 10. studenoga 2016.)
 
Kada nam je došao akronim STEM, u koji se sada svi zaklinju kao najvažniji dio obrazovanja (jer svi će biti tipkaroši, programeri ili pisari za računalom), Budaku nije bio dostupan tekst Zašto pametna djeca ne bi trebala upotrebljavati laptop (ili tablet) u školi (Washington Post, 16. svibnja 2016.). Meni je to bio okidač da se upozori na štetnost pretjerane dječje uporabe računala. Tekstovi koji su upozoravali na tu pojavu počeli su se množiti. Jasno stajalište zauzeo je neuroznanstvenik Goran Šimić u članku: Računala ne mogu nadomjestiti kvalitetne nastavnike i profesore (Zg-magazin, 4. listopada 2016.). Slične su opomene sve učestalije. Posebno iz SAD-a. Računalo je ipak samo alat s još uvijek nedovoljno proučenim posljedicama po cjelokupnu osobnost učenika. Neke su već sada vidljivo teške. Prvo, nikada nijedan naraštaj u povijesti čovječanstva nije bio u tako lošoj fizičkoj kondiciji. Drugo, pretjerano druženje na društvenim mrežama potiče osamljenost i nedruštvenost, osobito mladih ljudi. Na neke probleme ukazuje i članak: Pet poremećaja i fobija za koje nitko nije čuo prije pojave interneta (T-portal, 11. ožujka 2017.)
 
Bez hrvatskoga prijevoda složene kratice STEM
 
Akronim ili složena kratica STEM pojavio se negdje 2014. Uveden je u SAD-u za njihove potrebe, jer tamo su druga zvanja i zanimanja važnija od prirodnih znanosti, informatike, tehnike i matematike.
 
Hrvatska zainteresirana javnost prihvatila je izraz STEM kao mantru: „Treba učiti samo matematiku, prirodne znanosti i informatiku.“ Engineering u hrvatskom jeziku odgovara nazivu tehnika. Tehnika je općenitiji pojam od inženjerstva (npr. industrijsko inženjerstvo) jer se njome ne bave samo inženjeri. Evo zgodne usporedbe: »Kakva je razlika između profesora kirurgije i profesora zavarivanja? Profesor kirurgije zna i može, a profesor zavarivanja zna, a zavarivač može. Zašto profesor kirurgije zna i može? Zato jer to uči tijekom specijalizacije, kada je završio studij za zvanje, liječnika.« Što iz toga proizlazi? Opće obrazovanje ne može obrazovati za radno mjesto kako to traže poslodavci. Po završetku općega obrazovanja za neka radna mjesta potrebno je dopunsko učenje od nekoliko dana, tjedana ili mjeseci. Za kirurge nekoliko godina.
 
Kreatori CKR-a su se hvalili kako su organizirali brojne fizičke rasprave, umjesto danas uobičajenih e-rasprava. No, nije poznato da je i ijedna održana na kojem tehničkom fakultetu u Hrvatskoj. Ili ih stvarno ne zanima Tehnička kultura koja u osnovnom obrazovanju sudjeluje s 1,5 %. Da ne spominjem kako je odgoj ruku i odgoj mozga kroz fizički rad ruku važan i potreban. I zanemaren!
 
Naobrazbeno planiranje
 
Valjano planiranje naobrazbe za izazove budućnosti vrlo je teška zadaća. Teška, jer su vatrogasne smjere i kratkoročne strategije u startu potpuni promašaj. Zbog toga pristup izradbi strategije odgoja i obrazovanja treba biti drukčiji, dugoročan. Zadaća je nezahvalnija jer ne postoji strategija razvoja zemlje. Hoće li Hrvatska živjeti od usluga, poglavito turizma sa zdravstvenim turizmom kao lokomotivom razvoja ili bi bilo poželjno da se reindustrijalizira s proizvodima visoke dodane vrijednosti? Tu reindustrijalizaciju svojski sprječavanju crni vračevi iz znanstvene zajednice i Hrvatske udruge poslodavaca. A statistika je neumoljiva: uspješne su samo države koje od industrije ostvaruju najmanje 30 posto bruto domaćega proizvoda. Sada je ugrožena i najuspješnija hrvatska industrija, ona turistička. Nedostaje i konobara i kuhara. Možda pod hitno trebamo tvornicu uslužnih robota.
 
Zbivanja od polovine 20. stoljeća na ovamo potpuno su promijenila pretpostavke za uspješno obrazovanje u sljedećem razdoblju. Mislim na prasak informatike, novih materijala i novih proizvodnih postupaka, sve prisutnije 3D-proizvodne postupke, od kuhinje do zrakoplova, od medicine do kuća.
 
Na području naobrazbe najbrže je moguće djelovati na području cjeloživotnoga obrazovanja. Vjerojatno bi bolji naziv bio: „trajna naobrazba za zanimanja tijekom radnoga vijeka i život u trećoj dobi“. Ne samo oni koji rade, nego i oni u trećoj dobi, morat će učiti novosti poput onih koji danas i u visokim godinama uče rukovati pametnim telefonima ili pretraživati na mreži.
 
Dva su primjera takve naobrazbe za zanimanje, oba potječu iz šezdesetih godina. To su područja računalstva i mikroelektronike. Oni malobrojni koji su znali, prenosili su to znanje zainteresiranima putem savjetovanja, seminara i sl. U organizaciji znanstveno-obrazovnih ustanova, strukovnih udruga, specijaliziranih obrazovnih ustanova ili zastupnika. I u jednom trenutku su ta dva područja ušla u formalno obrazovanje.
 
Znatno je teža zadaća reorganizirati cjelokupni sustav obrazovanja od predškole do doktorskih studija da se obrazovanike osposobi za rad do posljednje četvrtine 21. vijeka pa i kasnije.
 
Kako to provesti u praksi? Nude se razni modeli, npr. Paul Collard (Drugi format, 10. listopada 2013.) zalaže se za kreativno obrazovanje. Ono ima podosta praznina koje su sažete u rečenicu: »Ne može se 2013. u školi poučavati ono što će 2025. biti zastarjelo.« Formalna naobrazba treba biti takva da učenici i studenti uče nepromjenjive zakonitosti, a ne pomodne slučajeve. Primjerice, tablica množenja je nepromjenjiva. Jedino je pitanje trebali li ju učiti napamet (preporučljivo) ili će se to prepustiti da znaju izračunati samo pomoću nekoga kalkulatora (loše).
Odgoj je vrijednosni, a obrazovanje informacijski sustav
 
Morat će se pristupiti maksimalnomu poopćavanju, a naobrazbu za radno mjesto (trenutačno zanimanje) prebaciti u programe unutar poduzeća ili sustava trajnoga obrazovanja. Posebno se to odnosi na vještine ili pomodarski rečeno, kompetencije. Poopćavanje znači sintezologijski pristup, kakav je ostvaren npr. na području injekcijskoga prešanja (tlačnoga lijevanja) ili nova sistematizacija tvari, materijala i proizvoda obuhvaćena jednom jedinom slikom. Pritom će na obrazovanje kao podlogu za uspješan radni vijek utjecati okolina toga informacijskoga sustava. Svijet će biti sve prividniji (virtualniji), kiborgiziraniji, osobito informacijski, robotiziraniji i pod utjecajem rezultata na području umjetne inteligencije. Posebna su poteškoća metode podučavanja s pomoću suvremenih pomagala.
 
Nastavu uz pomoć video-isječaka započeo sam još 1986. No, što su mi predavanja postajala tehnički usavršenija, studenti su sve manje bilježili, a udžbenici su im postali teret. Pamtili su samo slike. Rezultati ispita na temelju istih pitanja postajali su sve lošiji. Nedavno je na isti način o tom slabijem znanju prezentacijske nastave u Večernjem listu pisala Dubravka Salopek-Weber, navodeći ne samo svoje iskustvo.
 
Ako je obrazovanje informacijski sustav, a jest, onda treba analizirati osnovne sastavnice toga sustava, ulaze i izlaze iz sustava te okolinu u kojoj sustav djeluje.
Grubi prikaz općega sustava sastoji se od tri dijela. Prvi je sustav postavljanja cilja, drugi informacijski a treći izvedbeni sustav (tijek tvari i energije).
Osnovni problem cjelokupne Strategije, pa tako i one CKR-a, jest izočnost sustava ciljeva. Potrebno je definirati društveno-humanističke ciljeve obrazovanja, a odluku o njima donosi uvijek i bez iznimke, politika. Primjer takva društveno-humanističkoga cilja je obrazovanje za održivi razvoj u ovom stoljeću.
 
»Sustav školovanja prva je derivacija koncepcije razvoja života u svakom društvu. Odgoj i obrazovanje služi da priprema ljude za ostvarivanje odabranih društvenih i humanističkih ciljeva, ako ih društvo ima. Znanost priprema ljude za različite uloge u proizvodnji kulturnih, bolje reći duhovnih, i materijalnih dobara, znači da priprema ljude u društveni konstrukt proizvodnje života. U Hrvatskoj od 1991. nema društvenoga konstrukta, obrazovanje je potpuno odvojeno od odabranih društveno-humanističkih ciljeva kojih također nema (Slavko Kulić, 2013.).« Prevedeno na jasni jezik, ne postoji dugoročna strategija što Hrvatska, želi pa tako svi koji rade na nekim najavljivanim strategijama razvoja obrazovanja do 2030., nemaju definirani sustav postavljanja cilja rada sustava obrazovanja.
 
Ono što je moguće definirati neovisno o sustavu postavljanja cilj(ev)a jest definiranje informacijskoga ulaza u sustav obrazovanja prema određenom informacijskom izlazu. A informacijski izlaz (rezultat) je osposobiti obrazovanika za radni vijek i treću dob.
U standardnom obrazovnom procesu moraju biti zastupljene provjerene činjenice. One na mreži to nerijetko nisu.
 
Potrebno opće znanje u konceptu STEAL-a
 
Prikazat ću potrebno opće znanje, sastavljeno u obliku usavršene obrazovne piramide znanja. Zamisao o piramidi znanja potječe od Fredericka Turnera (1986.) Tijekom godina je usavršavana, posebno uvođenjem pojmova: o-znanosti, koje se bave otkrićima i i-znanosti koje se bave pretvaranje iz-uma (namjerice ovako napisano) u društveno-humanistički prihvatljivo rješenje. Izvorna piramida doživjela je niz preradbi i dopuna da se sada naziva Turner-Čatićeva usavršena piramida znanja.
 
Osnovna ideja pri stvaranju slojeva u piramidi jest da viši sloj proizlazi iz nižega sloja, što znači npr. da je filozofija osnova za teologiju. Želi li se nešto produbiti, mora se sići u donji
sloj, npr. u matematički za analitičku filozofiju. Najnovija dopuna, zamjena izvornog temeljnog sloja kod F. Turnera, matematike slojem nazvanim Jezici, omogućila je uvođenje novog akronima STEAL (science, technology, engineering, art, languages). Za engleski STEM njemački je izraz MINT (Mathematik, Informatik, Naturwissenschaft, Technik).
 
U piramidi su slojevi: jezici, fizika i kemija označeni kao invarijantne znanosti, nužne u svim ostalim slojevima, neovisno je li riječ o prirodnom ili umjetnom, živom ili neživom. Bitna promjena u obrazovanju treba biti u središnjem sloju nazvanom opća tehnika sa znanostima: biologija, geologija, arheologija i antropologija. Pritom se sva tvarna zbivanja koja odlučujuće utječu na duhovne događaje mogu se obuhvatiti terminom opća tehnika, zajedničkim nazivom za prirodnu i umjetnu (čovjekovu) tehniku.
 
Za potpunije razumijevanje usavršene piramide znanja potrebna su dopunska objašnjenja. Jezici mogu biti formalni (matematika, logika, računalstvo) i humani: vizualni, auditivni i mješoviti koji se ostvaruje zvukovima, gestama i znakovima. Druga novost je art. To je riječ koja u hrvatskom ima dvostruko značenje: umjetnost i umijeće. Prijevod riječi technology izazvao je najviše prijepora. Mnogi stručnjaci su se našli uvrijeđeni prijevodom informatika. Zato se po prijedlogu Aleksandra Kneževića iz zajedničkog članka (Tro)jedinstvo informacije, energije i materije (listopad 2016.) preuzima naziv informatistika. Treba istaknuti razliku između informatike i informatistike. Tehnika koja obuhvaća sve aktivnosti za proizvodnju informacija je informatika (eng. Information Technology (IT), njem. Informationstechnik). Informatistika je zajedničko ime za znanstvenu disciplinu, gospodarsku djelatnost te prirodne i društvene (tehničke) tijekove i procese vezane uz informaciju. Osoba koja se bavi informacijama je informatik. Osobno smatram da je tijekom općega obrazovanja školovanja smisleno poučavati informatiku kao gospodarsku djelatnost te prirodne i društvene (tehničke) tijekove i procese vezane uz informaciju. To bi bili informatičari. A tko se bavi i računalnim znanostima, on je informatik.
 
Ovaj je tekst namijenjen čitateljima koji uspješno povezuju hrvatsko i njemačko iskustvo. Za njih se predlaže složena kratica STINK (Sprachen, Technik, Informatistik, Naturwissenschaft, Kunst). U engleskom STEAL znači: Science, Informatistics (Information Technology and Computer Sciences), Engineering, Art, Languages. Time je prikazan novi koncept općega obrazovanja od vrtića da završetka visokoškolske naobrazbe. S tim se znanjem ulazi u temeljito promijenjeni svijet rada i kasnije, treće dobi.
 
Višestruka promjena radnog mjesta
 
Pri planiranju formalne naobrazbe valja imati na umu kako će svaki pojedinac sve učestalije i višekratno mijenjati radno mjesto tijekom radnoga vijeka. Nemoguće je tijekom formalne naobrazbe školovati za sve moguće izazove radnoga vijeka koji će im trajati četiri-pet desetljeća. Zato je jedan od najpogubnijih zahtjeva koje sve učestalije postavljaju poslodavci: trebate nam obrazovati, osobito one visokoobrazovane za radno mjesto.
 
Utjecaj okoline na sustav odgoja i obrazovanja
 
Okolina u kojoj novi naraštaji uče promijenila se u posljednjih pola stoljeća, možda i više nego tijekom dosadašnjega odgoja i obrazovanja. Te promjene može se sažeti u rečenicu: »Sve učestalije kiborzi žive sami zajedno okruženi robotima i avatarima«.
 
Među pučanstvom sve je više kiborga, hibrida živoga i neživoga. Kiborzi mogu biti tvarni i informacijski. Dvije skupine kiborga su poželjne, one kojima je obilježje zamjena istrošenih prirodnih dijelova, ili vraćanje funkcija (npr. vida). Problemi nastaju s kiborzima kojima se pridodaju organi kojih izvorno nema, poput trećega uha ili ruke. Vrlo su dvojbeni informacijski kiborzi, skraćeno poznati pod nazivom čipirani kiborzi. Već više od desetljeća postoje mladi ljudi koji s tim čipovima imaju prednost pri ulasku u klubove ili najnoviji primjer, godišnja ulaznica na nogometni stadion u Argentini (2016.).
 
O dijelu rečenice žive sami zajedno postoji istoimena knjiga američke psihologinje Sherry Turkle. Osobito mladi ljudi, provode veliki dio vremena sami u svojim sobama s osjećanjem da dijele svoja promišljanja i osjećaje s velikim brojem ljudi. To ih odvlači od fizičkih aktivnosti, sa svim posljedicama, pa će se ta činjenica morati uzeti u obzir tijekom školovanja. Sve je više i robota među nama, a u tom kontekstu su posebno zanimljive dvije skupine. To su roboti koji odgajaju i uče djecu te oni koji se brinu za članove zajednice treće dobi. Konačno, osobito mladi pokušavaju stvoriti svoj prividni identitet na mreži, oblikujući svoju ikonu i definirajući svoj zamišljeni životopis.
 
Zaključak
 
Odgoj i naobrazba za izazove budućnosti onih čiji će radni vijek završiti u zadnjoj četvrtini ovoga stoljeća ne može se ostvariti strategijama koje promišljaju razdoblje od kojih desetak ili dvadeset godina. Trajno obrazovanje koje će se morati protegnuti i na treću dob, bit će zaduženo da izobrazi za radno mjesto ili uče nova znanja potrebna i u trećoj dobi. To pred formalno obrazovanje postavlja potpuno nove zahtjeve.
 
Zbog praska informacija tijekom formalnoga odgoja i obrazovanja treba stvoriti osnovu za kritičko prihvaćanje novih informacija. To je moguće postići npr. maksimalnim poopćavanjem pojedinih područja znanja. I to moraju usvojiti svi. Međutim, temeljito se izmijenila okolina u kojoj učenici odrastaju tijekom procesa formalne naobrazbe. Nažalost, ove misli su potpuno nepoznanica za one koji su osmislili CKR-u. Možda i zato što iza njih ne stoji moćni korporacijski interes.
 

Prof. emer. Igor Čatić, član Znanstvenoga vijeća HAZU-a za obrazovanje i školstvo, http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=169867

Procjena zdravstvenih tehnologija predstavlja važan alat za poboljšanje učinkovitosti zdravstvene zaštite

 
 
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u petak 6. travnja održan je 7. Onkološki kolokvij HAZU-a posvećen Svjetskom danu zdravlja koji se obilježava u subotu 7. travnja. Na kolokviju se govorilo o kvaliteti, sigurnosti i procjeni zdravstvenih tehnologija u onkološkoj skrbi, s naglaskom na  nekoliko činitelja presudnih u razvoju i održivosti onkološke zaštite, a koji su u fokusu djelovanja Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi Republike Hrvatske.Prof. dr. sc. Jasna Mesarić, pomoćnica ravnatelja Agencije za kvalitetu, govorila je o kvaliteti skrbi i sigurnosti pacijenta u onkologiji. Ona je istaknula da se kvaliteta zdravstvene zaštite definira kao rezultat mjera koje se poduzimaju sukladno suvremenim spoznajama u zdravstvenim postupcima, a koje osiguravaju najviši mogući povoljan ishod liječenja i smanjenje rizika za nastanak neželjenih posljedica za zdravlje ljudi.
http://www.equipt.eu/wp-content/uploads/2014/03/Mirjana-Huic-241x300.jpg
Mirjana Huić

 

Sigurnost zdravstvenog postupka podrazumijeva osiguravanje zdravstvenih postupaka od štetnih neželjenih događaja čija bi posljedica mogla biti bolest, ozljeda na radu i drugi štetni neželjeni događaji za pacijente nastali tijekom provođenja zdravstvenih postupaka zbog smanjene ili pogrešne uporabe zdravstvene tehnologije ili standardnih operativnih postupaka, odnosno nastali njihovom zlorabom. Dr. sc. Mirjana Huić, pomoćnica ravnatelja Agencije, govorila je o procjeni zdravstvenih tehnologija u donošenju odluka temeljenih na dokazima u onkološkoj skrbi i istaknula važnost procjena inovativnih zdravstvenih tehnologija.
 
Prema njenim riječima, procjena zdravstvenih tehnologija (engl. Health Technology Assessment, HTA) predstavlja važan alat za poboljšanje učinkovitosti zdravstvene zaštite i racionalizaciju zdravstvenog sustava, davanjem preporuka o uvođenju i opravdanosti primjene novih zdravstvenih tehnologija, plaćanju troškova i zamjeni dosadašnjih tehnologija (uključujući lijekove, medicinske proizvode ili zdravstvene postupke u svrhu prevencije, dijagnostike, liječenja ili rehabilitacije). Procjena je multidisciplinarna, stručna, nepristrana, objektivna i transparentna, a u punom opsegu obuhvaća relativnu kliničku učinkovitost i sigurnost, ekonomske analize, organizacijske, etičke, socijalne i pravne elemente, uz uključenje dionika, poglavito predstavnika Udruga pacijenata.
 
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić u svom je govoru istaknuo dobru organiziranost hrvatskog zdravstvenog sustava u odnosu na druge sustave u hrvatskom društvu, kazavši da ona počiva na entuzijazmu zdravstvenih djelatnika. Tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU akademik Marko Pećina podsjetio je da je odluka o proglašenju 7. travnja Svjetskim danom zdravlja donesena 1948. na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije pod predsjedanjem Andrije Štampara, na što bi Hrvati trebali biti ponosni.
 

Marijan Lipovac

Anketa

A. Plenković ne bi nikada zabranio dolazak A. Vulina u Hrvatsku da nije u problemima zbog Istanbulske konvencije. Slažete li se?

Srijeda, 25/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1365 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević