Get Adobe Flash player

Tri lekcije Yuvala Noaha Hararija

 
 
Zasigurno je Yuval Noah Harari jedan od 200 najvećih mislilaca koji su živjeli na ovoj (samo)dostatno i (samo)zavaravajuće lažljivim ljudima napučenoj i napaćenoj, trusnoj Zemlji. U vremenu tzv. „crnačke revolucije“ (2020.) i antirasističkih prosvjeda čovjek se može zapitati zašto ljudi u određenom vremenu prosvjeduju na ulicama, dok su u drugim vremenima (čak isti ili slični ljudi, znatno podložniji ratnim stradanjima npr. tijekom vijetnamskog rata), organizirali prosvjede i glazbene manifestacije koje nisu urodile bezraćem pa čak ni momentalnim prekidom rata. Možda ljudi jednostavno ne protestiraju do potpunog ispunjenja zahtjeva kao velika množina prosvjednika i to na pogrješnim mjestima umjesto npr. ispred kongresa, državnih odvjetništava, zakonodavnih tijela, diljem svijeta tisuća okružnih i lokalnih uprava i dr. Promjene u ljudskoj povijesti jesu stalne, ali ne moraju biti temeljite i dugoročno bolje od prethodnih. Štoviše, mogu se prilijepiti za prethodni sustav na način da će uništiti i osiromašiti više budućih generacija i sustava bez obzira što novog i znanstveno predivnog oni donijeli.
https://pi.tedcdn.com/r/pe.tedcdn.com/images/ted/2a1d25fa549ff2378390613d4514ddc9fefec5c4_2880x1620.jpg?c=1050%2C550&w=1050
Yuval Noah Harari
 
U temelju jedinki kao uljuđenog sadržaja država (po)stoje ljudi koji su generacijama predodređeni biti jedači izmeta i otpada civilizacijskog šlaga (izuma i znanstvenih dosega) jer kako objasniti proizvodnju nekih zemalja odnosno proizvoda koji su namijenjeni npr. za njemačko tržište za razliku od onog „balkanskog“ (jugoistočnoeuropskog) koji su u pravilu lošije i po zdravlje štetne kvalitete. U javnosti ljudi nešto glasnije ili podosta tiše znaju njorgati i protestirati, pa i po javnom prostoru „mreže svih mreža“ kao stvorene za čovjeka-ribu, a ipak kada im dođu npr. računi za struju i vodu moraju ih platiti iako su znatno veći od nekih razumnih iznosa. Postoje ljudi koji u neplaćanju televizijske pretplate uviđaju stanovitu uštedu (možda i prkos), ali stvar je uzročne prirode po kojoj nitko ne bi trebao plaćati tv-pretplatu, a ne posljedičnog olakšanja i izbjegavanja suočenja s problemom (korporacijske pljačke). Kada bi svi ljudi odlučili ne plaćati tv-pretplatu, bila bi to druga stvar (možda bi se i u tom slučaju stvorila „elita“ predvodnika), ali onda možda ne bi nedjeljom u dva gledali kako ne više debelohonorirani voditelj zapravo izbjegava postaviti prava pitanja nekim notornim crvenim menadžerima prema kojima je sicilijanska mafija dječja igra. Zapravo bi dosta toga trebalo biti besplatno, a plaćala bi se zagađenja na način da ih treba u potpunosti otkloniti. Jer ako milijunima kuna plaćate iznose koji bi se trebali računati u tisućama i stotinama, od tim činom obogaćenih tvrtki ne možete ili ne morate očekivati da će vratiti novac (iako za to postoje predispozicije pravnih mehanizama), već će postati još pohlepnije i njihova krajnja pohlepa moći će se utažiti jedino ljudskom krvlju (u ratovima nastradalih ljudi).
 
Nevjerojatne su države i pojedinci koji se zgražaju pred žrtvovanjem ljudi u kultne svrhe nekih drevnih tzv. „primitivnih“ društava, a na neki način zanemaruju svakodnevni nestanak jedinki koje su umrle od gladi ili onih koje se zbog sličnih razloga nisu niti rodile ili su pak deformirane uslijed radijacije. Te „smetnje u razvoju“ kao da ne smetaju civilizaciji za daljnje scene nepravde i zagađenja. Nevjerojatne su države svijeta i odnosni pravni sustavi u kojima bi samo dva paragrafa u Zakonima o bankama i sličnim zavaravanjima značile kraj prevlasti iživljavanja bankarskog sektora. Iako korporacija npr. u Njemačkoj naplaćuje tri puta manje iznose za telefonske impulse od brdovitog Balkana gdje ćete, ako ne platite račun od 5 lipa, nakon pola do godine dana biti ovršeni za 800-900 Kn, ljudi će ipak rado pogledati što donose tzv. društvene mreže ne obazirući se ne opasnost doslovnog rastakanja civilizacije u praktično svim egzistirajućim segmentima. Uokolo ljudskog života previše je smrti da bi sve olako shvatili i prepustili se iživljavanju.
 
Evo izvadaka iz tri lekcije Yuvala Noaha Hararija: „Kad je Islamska država osvojila velike dijelove Sirije i Iraka, pobila je desetke tisuća ljudi, uništila arheološka nalazišta, srušila spomenike i sustavno uništavala simbole prethodnih režima i kulturnog utjecaja Zapada. Ali kad su borci ušli u lokalne banke i tamo pronašli zalihe američkih dolara prekrivenih licima američkih predsjednika sa sloganima na engleskom koji veličaju američke političke i vjerske ideale - nisu spalili te simbole američkog imperijalizma. Jer dolar je univerzalno cijenjen u svim političkim i vjerskim podjelama. Iako nema intrinzičnu vrijednost - ne možete ga jesti ili piti - vjera u dolar i mudrost američke središnje banke toliko je snažna da u njoj sudjeluju čak i islamski fundamentalisti, meksički narkobosovi i sjevernokorejski tirani. […] I dalje postoje različite vjere i nacionalni identiteti, ali kad govorimo o praktičnim stvarima - kako izgraditi državu, ekonomiju, bolnicu ili bombu - gotovo svi pripadamo istoj civilizaciji. […] Također, 1940. godine Velika Britanija i Njemačka bile su nositeljice suprotnih političkih vrijednosti, ali su svejedno obje bile sastavni dio 'europske civilizacije'. Hitler nije bio manje Europljanin od Churchilla. Dapače, upravo su nesuglasice među njima određivale što je u tom trenutku povijesti značilo biti Europljanin. S druge strane, pripadnik plemena Kung 1940. godine nije bio Europljanin jer za njega unutarnji europski sraz oko rase ili carstva baš i ne bi imao previše smisla. Ljudi s kojima se najviše borimo najčešće su članovi naše obitelji. Identitet se definira konfliktima i dvojbama više nego sporazumima. […]
 
Čak su i SAD svoj status velike sile dugovale vojnom djelovanju, a ne isključivo ekonomskim pothvatima. Godine 1846. napale su Meksiko i osvojile Kaliforniju, Nevadu, Utah, Arizonu, New Mexico i dijelove Colorada, Kanzasa, Wyominga i Oklahome. Mirovnim sporazumom potvrđeno je i prethodno američko pripajanje Texasa. Oko 13.000 američkih vojnika poginulo je u ratu zbog kojeg je SAD dobio 2,3 milijuna četvornih kilometara (što je više nego zbroj teritorija Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Španjolske i Italije). Bila je to pogodba tisućljeća. Stoga su 1914. godine elite u Washingtonu, Londonu i Berlinu točno znale kako izgleda uspješan rat i koliko se iz njega može dobiti. S druge strane, u 2018. godini globalne elite imaju dobar razlog za sumnju da je takva vrsta ratovanja izumrla. Iako neki diktatori Trećeg svijeta i nedržavni akteri i dalje uspijevaju profitirati od rata, čini se da velike sile više ne znaju kako to postići. […] Organizacija poput Islamske države možda i može profitirati od pljačkanja gradova i naftnih bušotina na Bliskom istoku - zaplijenili su više od 500 milijuna američkih dolara iz iračkih banaka i 2015. godine zaradili još 500 milijuna prodajom nafte - ali za velike sile poput Kine ili SAD-a to su neznatni iznosi. Teško je vjerovati da će Kina, s godišnjim BDP-om od više od 30 bilijuna dolara, započeti rat za bijednih milijardu dolara. Što se tiče trošenja bilijuna dolara na rat protiv SAD-a, kako bi Kina mogla otplatiti te troškove i nadoknaditi svu štetu i izgubljene trgovinske mogućnosti? Bi li pobjednička Narodnooslobodilačka vojska Kine opljačkala bogatstvo Silicijske doline? Istina, korporacije poput Applea, Facebooka i Googlea vrijede stotine milijardi dolara, ali to bogatstvo ne možete oteti silom. Ne postoje rudnici silicija u Silicijskoj dolini. […] U bitci kod Hastingsa 1066. Vilim Osvajač pokorio je cijelu Englesku u jednom jedinom danu, a cijena je bila nekoliko tisuća mrtvih. S druge strane, nuklearno oružje i cyber-ratovanje su tehnologije velike štete i malog profita.
 
Takvo se oružje može iskoristiti da se unište cijele zemlje, ali ne i da se izgrade profitabilna carstva. […] Dok bi Džingis-kan ili Julije Cezar napali drugu zemlju bez imalo oklijevanja, današnji nacionalistički vođe poput Erdogana, Modija ili Netanyahua puno govore, ali su jako oprezni kad je posrijedi stvarno pokretanje ratova. Naravno, kad bi netko pronašao formulu za uspješno ratovanje u uvjetima 21. stoljeća, vrata pakla otvorila bi se istog trena. Zbog toga je ruski uspjeh na Krimu osobito zastrašujući. Nadajmo se da će ostati iznimka. Nažalost, čak i ako ratovi ostanu neprofitabilan posao, to nam neće u potpunosti jamčiti mir. Nikad ne smijemo podcijeniti ljudsku glupost. […] Dvadeset godina nakon potpunog uništenja njihovih vojski i sloma njihovih carstava, Nijemci, Talijani i Japanci uživali su u dotad neviđenom bogatstvu. Zašto su onda uopće išli u rat? Zašto su milijunima ljudi nanijeli bespotrebnu smrt i razaranje? Sve je to bio samo glupi i pogrešni izračun. Godine 1930. japanski generali, admirali, ekonomisti i novinari složili su se da je Japan, bez kontrole Koreje, Mandžurije i kineske obale, osuđen na ekonomsku stagnaciju. Svi su bili u krivu. Zapravo je slavno japansko ekonomsko čudo počelo tek nakon što je Japan izgubio sve svoje kopnene bitke. Ljudska glupost jedna je od najvažnijih sila u povijesti, iako je, unatoč tome, često ne uzimamo u obzir. […] Tek je nekoliko vođa u povijesti bilo ludo u užem smislu te riječi, da je nasumce pomicalo pijune i lovce. […] Čak i racionalni vođe ponekad čine vrlo glupe stvari. […] Čak i ako je rat katastrofičan za sve, nijedan bog i nijedan zakon prirode ne štite nas od ljudske gluposti. A mogući lijek za ljudsku glupost je doza poniznosti. […]
 
Zapravo se nije mnogo toga promijenilo otkako smo afričku savanu zamijenili urbanom džunglom. […] Budući da moje postojanje ovisi o zapanjujućoj mreži ekonomskih i političkih veza i budući da su globalne uzročno-posljedične veze toliko zamršene, smatram kako je teško odgovoriti i na najjednostavnija pitanja, poput onog odakle dolazi moj ručak, tko je izradio cipele koje nosim i što mirovinski fond čini s mojim novcem. […] Godine istraživanja mogle bi otkriti činjenicu da vlada za koju sam glasovao potajice prodaje oružje diktatorima na drugom kraju svijeta ili podupire gradnju golf-terena na nekom trećem. Ali u vremenu koje mi je potrebno da to otkrijem možda propuštam mnogo važnija otkrića, poput sudbine kokoši čija sam jaja jeo za večeru ili EU-kokoši koja je kokodakala u bankaroidnom EU-parlamentu njemu u čast. Sustav je strukturiran tako da oni koji se nimalo ne trude nešto saznati, mogu živjeti u blaženom neznanju, a oni koji se trude nešto znati, jako teško dolaze do istine. Kako je moguće izbjeći krađu kad svjetski ekonomski sustav neprestano krade u moje ime i bez mog znanja? […] Najveći zločini suvremenog doba nastali su ne samo iz mržnje i pohlepe, nego iz neznanja i indiferentnosti. […] Ali bez prednosti koje nudi naknadna pamet, sigurnost u moralni odabir možda je izvan našeg dosega. Gorka je istina da je svijet jednostavno postao previše kompliciran za mozgove nas lovaca i sakupljača. Većina nepravdi u suvremenom svijetu nastaje zbog velikih strukturalnih pristranosti, a ne zbog pojedinačnih predrasuda, a mozgovi nas lovaca i sakupljača nisu dostatno napredovali da bi otkrili strukturalne pristranosti. […] Čak i ako sami pripadate nekoj nepovlaštenoj skupini i stoga iz prve ruke istinski razumijete njihovo stajalište, to ne znači da razumijete stajališta drugih sličnih skupina. Jer svaka skupina i podskupina suočava se s drukčijim labirintom prepreka, dvostrukih standarda, kodiranih uvrjeda i institucionalnih diskriminacija. […] Čak i ako počnete s odbacivanjem svih vjerskih dogmi i čvrstom posvećenošću znanstvenoj istini, prije ili kasnije će kompleksnost stvarnosti postati toliko uznemirujuća […] Ni Facebook, ni nacionalizam, ni religija nisu ni blizu stvaranju takve zajednice. Sva današnja ljudska plemena zaokupljena su vlastitim interesima umjesto razumijevanjem globale istine.“ (Yuval Noah Harari, 21 lekcija za 21. stoljeće, Fokus, Zagreb, 2018., str. 117.-120., 184., 189.-192., 235.-239., 241.-242.).
 

Izvatke odabrao: Đivo Bašić

Javlja se u mitologiji različitih naroda, ali i uz život kućanica na selu ili tekstilnih radnika u gradovima

 
 
U grčkoj mitologiji vješta je tkalja bila božica Atena. Arahna je bila žena smrtnica koja ju je odlučila izazvati na dvoboj u tkanju te ju je čak uspjela pobijediti. Budući da se Arahna zbog pobjede u tkanju uzoholila, Atena ju je u bijesu odlučila pretvoriti u pauka. Jedna od fobija danas se zove arahnofobija. To je strah od pauka.
Dok je na zapadu pauk najčešće simbol klopke, kod nekih plemena i naroda ima demijuršku (stvarateljsku) ulogu. Tako je kod zapadnoafričkoga plemena Anansa pauk pripremio tvari za prve ljude stvorivši sunce, kišu, mjesec i zvijezde. U indijskim Upanišadama pauk dostiže svoju slobodu penjući se po tankoj niti. Paukova nit je oslonac duhovnog ostvarenja.
https://puntomarinero.com/images/slavic-symbol-kolovorot-description-and_3.jpg
U grčkoj mitologiji postojale su tri suđenice ili božice sudbine. Zvale su se moire. Prva je Klota koja plete nit života. Druga je Laheza koja dodjeljuje sudbinu. Treća je Atropa koja prekida nit života.
U starom Rimu božice sudbine zvale su se parkama. Prva je bila Parka, druga Dekuma i treća Nona.
Priča o moirama ili suđenicama može se povezati s drugim dijelom Vojnovićeve Dubrovačke trilogije (Suton) gdje Made, Ore i Pavle, kćeri Mare Beneše, zapravo simboliziraju suđenice.
Tkanje je povezano s pojmom ludizam. Eponim ludizam nastaje prema engleskom radniku Nedu Luddu koji je početkom 19. stoljeća zbog potplaćenosti razbio tkalački stan i poveo radnike u pobunu. Ludizam je također pojam vezan uz pjesništvo Ivana Slamniga (1930.-2001.).
Tkanje je povezano s nekim antroponimima. Tako je Adolfo Veber Tkalčević bio na čelu zagrebačke filološke škole u 19. stoljeću te je bio uključen u Gajev i Draškovićev ilirski pokret.
 
Tu je i panslavist Imbro Ignjatijević Tkalac (1824.-1912.), koji je zbog panslavističkih uvjerenja bio protjeran iz Austro-Ugarske Monarhije. U to vrijeme u ilirskom su pokretu postojali panslavisti, ali i jugoslavisti poput biskupa Josipa Jurja Strossmayera, Dragutina Kušlana, Đure Šurmina i dr.
Svima je poznata Tkalčićeva ulica u Zagrebu koja nosi ime po svećeniku i kaptolskom bilježniku Ivanu Tkalčiću (1840.-1905.). O nezadovoljnim šleskim tkalcima piše Heinrich Heine, njemački romantičarski književnik.
A kad pričamo o tkanju u književnosti, meni je nekako najdraža Tadijanovićeva pjesma o majci, seoskoj ženi i kućanici koja dugo u noć, u zimsku bijelu i gluhu noć… bijelo platno tka…
U hotelu Ned Ludd u engleskom Nottinghamu logo hotela je kolovrat. Kolovrat se nalazi i u slavenskoj mitologijo. Kolo označava sunce, a vratilo je simbol neprestane vrtnje - rađanja i umiranja.
 

Josip Jelčić

Koronavirus: Industrijski uzgoj životinja uzrokovao je većinu novih infektivnih bolesti i prijeti novim pandemijama, upozoravaju stručnjaci

 
 
Pandemija koronavirusa SARS-CoV-2 uzrokuje sve češća pitanja o našem globalnom ili točnije, globaliziranom prehrambenom sustavu i opasnostima za javno zdravlje koje proizlaze iz takvog sustava. Intenzivan industrijski uzgoj domaćih životinja na golemim farmama uzrokovao je većinu novih infektivnih (zaraznih) bolesti kod ljudi u posljednjem desetljeću – i predstavlja prijetnju za pojavu novih pandemija, upozoravaju stručnjaci.
Stručnjaci iz Ujedinjenih naroda i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) ističu životinje ili hranu animalnog/životinjskog podrijetla kao glavni izvor pojave i širenja novih bolesti kao što je COVID-19, bolest koja je usmrtila više od 270.000 ljudi diljem svijeta (najnoviji podatak od 8. 6. 2020.: više od 411 tisuća umrlih). Jedno odvojeno izvješće stručnjaka također upozorava da će zamjena otvorenih „vlažnih“ tržnica na kojima se životinje kolju s intenzivnim, industrijskim načinom uzgoja životinja za meso prouzročiti u Aziji vrlo opasna stanja za nastanak i širenje novih visoko virulentnih sojeva virusa.
https://www.greenqueen.com.hk/wp-content/uploads/2020/03/factory-farming-dreamstime.jpeg
Valentina Rizzi, stručnjakinja za bolesti u EFSA-i izjavila je: „Bolesti koje se izravno ili neizravno prenose sa životinja (uključujući i stoku) na ljude zovu se zoonoze. Veliki udio svih infektivnih bolesti kod ljudi potječe od životinja, i još najvažnije da glavnina novih infektivnih bolesti kod ljudi u posljednjih deset godina zaista potječe od životinja ili od hrane životinjskog podrijetla.“
 
Inger Andersen, izvršna direktorica UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) izjavljuje za „One Earth“ slijedeće: „Virus obično potječe iz divlje prirode a prenose ga najčešće divlje ptice, šišmiši i dr. na stoku – pripitomljene životinje. Mi se s ovime sve češće susrećemo kod svinja i peradi iako to možete vidjeti bilo gdje. Naravno, ne možemo zanijekati da ove zoonoze često imaju taj usmjereni put – to znademo iz znanosti.“
UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je još u lipnju 2007. znanstveno izvješće: „Industrijski uzgoj stoke i globalni zdravstveni rizici“ („Industrial Livestock Production and Global Health Risks“) čiji autori su znanstvenici „John Hopkins Bloomberg School of Public Health.“
U navedenom izvješću upozorava se na pojavu novih virusnih bolesti koje su zoonoze: NIPAH virus (NiV) je zoonotski virus iz porodice Paramyxoviridae, rod Henipavirus,  prenosi se s životinja na ljude, može se prenositi i kontaminiranom hranom ili izravno s čovjeka na čovjeka. Nipah virus prvi puta se pojavio u Maleziji i Singapuru 1998./1999. godine; virus kod životinja, osobito kod svinja, uzrokuje teško oboljenje sa znatnim ekonomskim gubitcima za farmere. Kod ljudi Nipah virus uzrokuje široku lepezu bolesti – od asimptomatske infekcije do akutnog respiratornog oboljenja i kobnog encefalitisa. Nipah virus smatra se jednim od najsmrtonosnijih patogena na svijetu!
Zatim na listi nalazimo slijedeće bolesti: epidemije visoko patogene influence ptica – virus H5N1, te SARS u 2002.
S porastom populacije ljudi raste i populacija životinja, javljaju se promjene u uzgoju domaćih životinja, trgovini divljim životinjama, znatne promjene u mobilnosti ljudske populacije itd. – sve to doprinosi i širenju infektivnih bolesti kako među ljudima tako i među životinjama, dakako s mogučnošću prijenosa uzročnika bolesti s životinja na ljude.
Nadalje, UNEP je 2016. upozorio na nove bolesti koje se prenose s životinja na čovjeka, što je posljedica porasta broja životinja u uzgoju za meso i mlijeko.
 
Andersen stoga ističe „kako raste potražnja za 'proteinima životinjskog podrijetla' tako raste i tržište, tj. uzgoj i proizvodnja.“
Objavljeno je i novo izvješće: „Je li slijedeća pandemija na našem tanjuru?“ („Is the next Pandemic on our Plate?“) u kojem se također upozorava na goleme industrijske farme s tisućama ili desetcima tisuća životinja koje imaju jednu od ključnih uloga u pojavi i širenju patogenih mikroorganizama. Autor ovog dokumenta je Peter Stevenson, glavni savjetnik za politiku u „Compassion in World Farming,“ koji smatra da se način uzgoja domaćih životinja mora hitno i bitno promijeniti te da sustavi moraju osigurati ZDRAVLJE i DOBROBIT životinja kako bi se smanjio stres i izloženost bolestima. Takvi sustavi ujedno bi smanjili degradaciju tla, onečišćenje voda, gubitak biološke raznolikosti i krčenje šuma, tvrdi Stevenson.
Prema ovom izvješću, hrana se mora smatrati javnim dobrom a ne robom za trgovanje, te sugerira ekonomske politike koje bi omogućile održivu poljoprivredu i „hranjiv, pravičan“ prehrambeni sustav.
 
Od početka izbijanja epidemije/pandemije koronavirusa SARS-CoV-2 u „mainstream“ medijima vode se rasprave o podrijetlu novog koronavirusa: dok jedni tvrde da je virus 'skočio' s životinje na čovjeka, drugi dokazuju suprotno – da je virus stvoren u jednom od znanstveno-istraživačkih laboratorija.
U većini slučajeva vode se rasprave o ilegalnoj trgovini divljim životinjama koja predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, dok malo tko progovara o stvarnim žarištima mogućih epidemija/pandemija, a to su goleme farme za intenzivan, industrijski uzgoj životinja gdje se tisuće pa i stotine tisuća životinja drže u nehumanim uvjetima i dnevno se „hrane“ antibioticima u svrhu što bržeg rasta i sprječavanja pojave bolesti.
A takva mjesta izvrsna su „podloga“ za nastanak tzv. supermikroba otpornih na antibiotike ali i na neke druge lijekove. Kada tome dodamo vrlo loše sanitarije i odvodnu mrežu i neučinkovitu obradu i zbrinjavanje otpada, tada dobivamo još savršeniju podlogu za patogene mikroorganizme koji često uzrokuju kontaminaciju prehrambenog lanca: posljednja dva desetljeća to se prvenstveno odnosi na pojavu i širenje svinjske (H1N1) i ptičje gripe. 
Potrebno je istaknuti i još jednom ponoviti da je korištenje antibiotika na velikim farmama zaprepašćujuće: prema izvješću američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) čak 80 posto od ukupne proizvodnje antibiotika prodaje se i koristi na industrijskim farmama.
Jedna studija iz 2019. otkrila je utrostručenje pojave rezistencije / otpornosti na antibiotike kod bakterijskih bolesti u uzgoju životinja i to u razdoblju od 2000. do 2018.
 
Skeptici će sada postaviti pitanje: kakva je povezanost naprijed navedenog s oboljenjima uzrokovanih koronavirusima?
Lyle Fearnley i Christos Lynteris, antropolozi na Sveučilištu St. Andrews u Škotskoj i Sveučilištu za tehnologiju i dizajn u Singapuru, nedavno su otkrili kako su u Kini mali farmeri   
od početka 1990-ih godina polagano ali sustavno i sigurno 'izgurani' iz proizvodnje i tržišta u svrhu dobivanja prostora za goleme farme i industrijski način uzgoja stoke. Naime, početkom 1990-ih započeo je ubrzani gospodarski rast i razvoj Kine.
S vremenom, mali farmeri u Kini 'protjerani' su u nekultivirana područja koja graniče s divljinom i gdje postoji mogućnost infekcije koronavirusima zbog učestalih kontakata ljudi s divljim životinjama koje su nositelji (rezervoari) virusa. S druge pak strane, trenutni intenzivni industrijski uzgoj stoke dodatno pogoršava problem jer patogeni mirkoorganizmi na ovaj način postaju još virulentniji. Jedan od najboljih dokaza za to je bolest poznata pod nazivom 'reproduktivni i respiratorni sindrom svinja' čiji uzročnik je virus iz roda Arterivirus.  
Ova virusna bolest raširena je u intenzivnom uzgoju svinja kod svih dobnih skupina i uzgajivačima nanosi goleme štete. Glavni simptomi bolesti su reproduktivna nesposobnost, upala pluća i povećana sklonost na sekundarne bakterijske infekcije.
Bolest se prvi puta pojavila u SAD-u 1987., a 1991. potvrđena je u Nizozemskoj. Virus je danas proširen diljem svijeta u populacijama svinja. A novi soj uzročnika koji je otkriven u Kini i to nedavno, mnogo je virulentniji od onog otkrivenog u SAD-u.
Jednako tako možemo reći i za gripu – bolest koja ima najveći potencijal postati pandemijskom: u posljednjih 500 godina čak 15 pandemija odnosilo se na – gripu.
 
Marius Gilbert, stručnjak za prostornu epidemiologiju izjavio je za „The Guardian“ kako postoji jasan „dokaz povezanosti pojave visoko patogenih virusa ptičje gripe s intenzivnim industrijskim uzgojem peradi“ u današnjem globaliziranom prehrambenom sustavu.
Ova trenutna pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala je golemu krizu u svim područjima naših života, ugrozila zdravlje milijuna ljudi i prouzročila smrt 300.000 ljudi, ugroženo je sveukupno gospodarstvo, poljoprivreda i turizam na globalnoj razini, milijuni ljudi bili su prisiljeni ostati u svojim domovima, tj. u karanteni ili samoizolaciji, a više od pola milijarde djece ne može redovno pohađati nastavu u školama. Svijetu ne treba još jedna pandemija – moramo se odmah suočiti s istinom o ovoj pandemiji jednako kao i s nastalom krizom golemih razmjera što u ovom trenutku još ne osjećamo.
Što prije naučimo lekciju iz ove pandemije i krize, to ćemo prije zahtijevati PROMJENE u načinu proizvodnje hrane – naš prehrambeni sustav mora postati sigurniji i zdraviji za dobrobit svih.
 

Izvor:

 
1. Jane Dalton: „Coronavirus: Industrial animal farming has caused most new infectious diseases and risks more pandemics, experts warn;“ Independent, 8.05.2020.; www.independent.co.uk
2. Sally Ho: „Preventing Another Pandemic: The Link Between Coronavirus And Industrial Livestock Farming;“ Green Queen Media, 1.04.2020.; www.greenqueen.com.hk
3. Laura Spinney: „Is factory farming to blame for coronavirus?“ The Guardian, 28.03.2020.; www.theguardian.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Anketa

Za koga ćete glasovati na izborima 5. srpnja 2020.?

Petak, 03/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 973 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević