Get Adobe Flash player

Mogućnost širenja krpeljnog meningoencefalitisa putem hrane – konzumiranjem sirovog kozjeg mlijeka i sira

 
 
Mediji u Hrvatskoj izvijestili su prošlog tjedna o pojavi krpeljnog meningoencefalitisa u području Gorskog kotara. U Delnicama su oboljele dvije žene, a u Lokvama četiri muškarca i već su javnozdravstveni stručnjaci smatrali da će uskoro morati proglasiti epidemiju krpeljnog meningoencefalitisa u Gorskom kotaru. Srećom, to se nije dogodilo. Poznato je da krpelji prenose krpeljni encefalitis odnosno meningoencefalitis čiji uzročnik je RNK virus iz roda Flavivirus, porodica Flaviviridae, a obolijevaju ljudi koji često borave u prirodi – šumi i livadama/travnjacima. No, u ovom najnovijem slučaju petero oboljelih od krpeljnog encefalitisa zarazilo se konzumiranjem svježeg, sirovog kozjeg mlijeka, dok je jedna osoba oboljela „izravno“ tj. ubodom krpelja. Mnogi su vjerojatno tek sada čuli za mogućnost širenja krpeljnog meningoencefalitisa putem hrane – konzumiranjem sirovog kozjeg mlijeka i sira. Potrebno je istaknuti da je u Hrvatskoj prijenos virusa krpeljnog encefalitisa putem sirovog kozjeg mlijeka i sira prvi puta potvrđen 2015. godine.
https://ecdc.europa.eu/sites/portal/files/styles/is_large/public/images/Ixodes-ricinus_H.jpg?itok=nFuZwHtr
Krpelji su uobičajeni stanovnici prirode, a ima ih najviše u šumskim područjima i travnjacima diljem cijele Europe od ranog proljeća do kasne jeseni. Za aktivnost krpelja presudna je toplina i vlaga podneblja. Krpelji najčešće 'napadaju' životinje na kojima sišu krv dok su ljudi ipak rjeđe njihove žrtve, osim ukoliko nisu profesionalno (npr. šumari, šumski radnici i dr.) mnogo i često u kontaktu s prirodom. Sami krpelji ne prenose bolesti, ali ako je krpelj zaražen na primjer virusom ili bakterijom tada se ovaj patogeni mikroorganizam prenese na čovjeka za vrijeme sisanja krvi te može uzrokovati bolest kod čovjeka. Najčešća bolest koju na čovjeka prenose krpelji u Europi je krpeljni encefalitis (ili meningoencefalitis) i Lyme borelioza. Lyme borelioza je upalna bolest čiji uzročnik je spiroheta Borelia burgdoferi. Bolest 'Lyme borelioza' je dobila ime po gradu Lyme u američkoj saveznoj državi Connecticut.   
 
Prema podatcima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, serološki razlikujemo tri podtipa virusa krpeljnog encefalitisa: srednjoeuropski koji je ujedno i najblaži, te dalekoistočni (Rusija, Kina i Japan) i sibirski podtip. Virus krpeljnog encefalitisa može uzrokovati infekciju mozga a time i bolest – krpeljni encefalitis. Prema podatcima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, jedna od četiri inficirane osobe s virusom krpeljnog encefalitisa će oboljeti, a bolest se uvijek simptomatski očituje u dvije faze: u prvoj fazi simptomi su slični onima kod gripe – groznica i visoka temperatura, jaka glavobolja, umor i slabost, bol u mišićima i nauzeja, a u drugoj fazi javljaju se simptomi nervnog sustava zbog meningitisa ili encefalitisa (encefalitis je upala mozga, a meningitis je upala ovojnice mozga i kralježnične moždine) – konvulzije a ponekad i paraliza. Većina oboljelih od krpeljnog encefalitisa se dobro oporavi, dok oko jedna trećina oboljelih trpi dugotrajne posljedice i komplikacije bolesti. Zaražene životinje (koze, krave, ovce i dr.) mogu virus krpeljnog encefalitisa izlučivati i putem mlijeka – postoje dokumentirani slučajevi prijenosa virusa krpeljnog encefalitisa putem zaraženog mlijeka – stoga je to jedan od razloga zašto se ne preporučuje konzumiranje sirovog, tj. nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda na područjima poznatim kao česti izvor virusa krpeljnog encefalitisa.
 
Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti navodi slijedeće: bolesti koje na ljude prenose krpelji pronalazimo samo u određenim geografskim područjima u Europi. Rizik zaraze krpeljima određen je ukupnim brojem krpelja u području (gustoća krpelja), udjelom krpelja u području koji prenose određenu bolest (stopa infekcije krpelja) i ljudskim ponašanjem – izloženost krpeljima. Povećan rizik od uboda krpelja imaju osobe koje se bave rekreativnim ili profesionalnim aktivnostima na otvorenom, tj. u prirodi. Većina krpelja nije zaražena virusom krpeljnog encefalitisa pa je rizik od infekcije malen. Krpelji zaraženi virusom krpeljnog encefalitisa mogu se naći samo u određenim rizičnim područjima, a unutar tih rizičnih područja samo dio krpelja „nosi“ virus (0,1 – 5 %). Stoga je važno znati gdje se nalaze područja s rizikom infekcije virusa krpeljnog encefalitisa kako bi mogli poduzeti određene mjere opreza i smanjiti rizik od infekcije kod ljudi.
 
Države s povećanim rizikom od infekcije virusom krpeljnog encefalitisa uključuju: Austriju, Sloveniju, Slovačku, Mađarsku, Češku, baltičke države Estoniju, Litvu i Letoniju, južnu Njemačku te južnu i istočnu Švedsku, Francusku, Švicarsku i dr. Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti u Godišnjem epidemiološkom izvješću za krpeljni encefalitis navodi kako je 2016. prijavljeno ukupno 2876 slučajeva krpeljnog encefalitisa, od čega je 2674 (93 %) slučajeva i potvrđeno. Usporedbe radi, 2015. prijavljeno je ukupno 1949 slučajeva krpeljnog encefalitisa, a 1908 slučajeva (98,4 %) je i potvrđeno. 
 
U svim endemskim područjima Europe broj registriranih i potvrđenih krpeljnih encefalitisa je u PORASTU: u posljednjih trideset godina broj slučajeva porastao je za 400 posto (!) - rizična područja se šire a otkrivaju se i nova žarišta. U Europi je do sada poznat samo srednjoeuropski podtip virusa krpeljnog encefalitisa koji cirkulira / održava se između krpelja i prirodnih domaćina, a to su najčešće mali sisavci u geografski ograničenim prirodnim žarištima.
Saznanja o samoj patogenezi virusa krpeljnog encefalitisa kod domaćih životinja su ograničena. Ipak, simptomatska infekcija poznata je kod pasa, konja i majmuna, dok je tzv. serokonverzija bez specifičnih neuroloških simptoma infekcije virusom krpeljnog encefalitisa opisana kod preživača – goveda, ovaca i koza.
Prijenos virusa krpeljnog encefalitisa putem sirovog mlijeka i sira bio je čest 1950-ih u području tadašnje Čehoslovačke, a javljali su se i slučajevi u drugim državama srednje i istočne Europe.
 
Zanimljiv slučaj pojave krpeljnog encefalitisa konzumiranjem kozjeg sira od nepasteriziranog mlijeka potvrđen je u srpnju 2008. u alpskom području zapadne Austrije i to iznad 1.500 metara nadmorske visine kada je oboljelo šest osoba. Istraživanje austrijskih stručnjaka otkrilo je da su i četiri domaće svinje koje su hranjene i sirovim kozjim mlijekom bile seropozitivne na virus krpeljnog encefalitisa ali nisu pokazivale nikakve znakove bolesti. Uzrok infekcije bila je jedna (!) koza koja je automobilom dovezena na alpske pašnjake 12 dana prije proizvodnje sira koji je bio izvor infekcije za ljude (sir je proizveden od svježeg, sirovog mlijeka jedne koze i mlijeka od tri krave). Ispitani su i uzorci seruma 105 koza sa susjednih pašnjaka i sve koze bile su seronegativne, tj. nisu nađena specifična antitijela za virusni krpeljni encefalitis.    
 
Sredinom lipnja 2016. u Njemačkoj su zabilježena prva dva (!) slučaja oboljenja čovjeka od krpeljnog encefalitisa koji su se zarazili konzumiranjem sirovog kozjeg mlijeka i sira od nepasteriziranog kozjeg mlijeka. Njemački stručnjaci odmah su reagirali i proveli su opsežno ispitivanje i testiranje svih osoba koje su na farmi koza tog dana konzumirali mlijeko i sir; ispitali su uzete uzorke krvi od svih 45 koza na farmi te su sakupili i krpelje – odrasle i njihove razvojne oblike u okruženju farme. Svi krpelji morfološki su identificirani kao Ixodes ricinus, najčešći europski obični krpelj. Sakupljeni uzorci krvi svih 45 koza s farme testirani su na antitijela krpeljnog encefalitisa: samo dvije koze imale su visok titar neutralizirajućih antitijela (≥ 120); ni jedna životinja nije bila viremična u vrijeme testiranja.Vlasnik farme koza izvjestio je da je farmu tog dana posjetilo 20 osoba: posjetitelji su popili između 20 i 30 čaša mlijeka te pojeli veće količine kozjeg sira. No, oboljelo je samo dvoje ljudi (dva muškarca). Naime, kod dvije trećine inficiranih osoba ne javljaju se simptomi oboljenja ili su oni vrlo blagi, dok su simptomi bolesti izraženi kod jedne trećine inficiranih osoba.  
 
Stručnjaci su stoga zaključili kako je mnogo toga nepoznato te da postoje mnoga pitanja na koja trenutno ne mogu odgovoriti – potrebna su daljnja istraživanja i testiranja. Izvješće njemačkih stručnjaka o potvrđena prva dva slučaja krpeljnog encefalitisa kod ljudi koji su se zarazili konzumiranjem sirovog kozjeg mlijeka i sira od nepasteriziranog mlijeka objavio je časopis Eurosurveillance („Europe's journal on infectious disease surveillance, epidemiology, prevention and control“). Njemački stručnjaci također upozoravaju na rezultate jednog istraživanja također provedenog u Njemačkoj (Universität Hohenheim), a koji su predstavljeni na 2. Kongresu o krpeljima Južne Njemačke održanom u Stuttgartu od 17. do 18. ožujka 2014. Naime, provedeno istraživanje pokazalo je da virus krpeljnog encefalitisa može preživjeti i termičku obradu mlijeka u našem prehrambenom lancu.
 
Američki znanstvenici (Laboratory of Virology, Rocky Mountain Laboratories, NIAID, NIH) također su proveli ispitivanje stabilnosti virusa krpeljnog encefalitisa u mlijeku te su otkrili da eksperimentalno inficirane koze kojima je subkutano/potkožno apliciran virus krpeljnog encefalitisa ne pokazuju znakove bolesti niti promjenu tjelesne temperature. Nadalje, otkriveno je da infektivan virus krpeljnog encefalitisa ne preživljava u kozjem mlijeku na sobnoj temperaturi – nakon 48 sati virus više nije prisutan u mlijeku. Međutim, virus ostaje stabilan u kozjem mlijeku nekoliko dana i to u uvjetima hladnjaka. A prisutnost virusa krpeljnog encefalitisa u mlijeku potvrđuje se u razdoblju od 2 do 23 dana nakon pokusne infekcije životinja. Nadalje, pasterizacija pri temperaturi od 72ºC kroz 15 sekundi, a potom naglo hlađenje na 4ºC ubija virus krpeljnog encefalitisa. No, zanimljivo je da kod simulacije karakterističnog temperaturnog režima koji se primijenjuje u proizvodnji sira ne dolazi do potpune inaktivacije virusa krpeljnog encefalitisa u mlijeku.
Također je otkrivena još jedna zanimljivost: inkubacija kod infekcije virusom krpeljnog encefalitisa uzrokovane konzumiranjem sirovog mlijeka je kraća i traje tri do četiri dana, dok inkubacija bolesti nakon uboda krpelja zaraženog virusom krpeljnog encefalitisa traje između sedam i četrnaest dana.      
 
Mađarska je 2011. objavila izvješće o potvrđenih sedam slučaja oboljelih od krpeljnog encefalitisa – ljudi su se zarazili konzumiranjem sirovog kravljeg mlijeka (razdoblje od 11. rujna od 1. listopada 2011.) u gradiću zapadne Madžarske uz granicu s Austrijom. Prema navodima madžarskih stručnjaka, to je bio prvi potvrđeni slučaj prijenosa virusa krpeljnog encefalitisa putem sirovog kravljeg mlijeka u Europi. Svi ispitani uzorci kravljeg mlijeka sakupljeni 2. studenog 2011. bili su negativni na prisutnost virusa krpeljnog encefalitisa. Izvješće je objavio časopis „Eurosurveillance.“
 
Izvor:
  1. European Centre for Disease Prevention and Control: „Key messages about tick-borne encephalitis and tick borne diseases“;
  2. Holzmann H. et al.: „Tick-borne encephalitis from eating goat cheese in a mountain region of Austria;“ Emerging Infectious Diseases, listopad 2009.; 15(10): 1671-1673;
  3. Brockmann SO et al.: „A cluster of two human cases of tick-borne encephalitis (TBE) transmitted by unpasteurised goat milk and cheese in Germany, May 2016; Eurosurveillance, Vol. 23 (15), 12.04.2018.  
  4. Danielle K. Offerdahl et al.: „Stability of a Tick-Borne Flavivirus in Milk,“ Frontiers in Bioengineering and Biotechnology, 11.05.2016.;
  5. Caini S. et al.: „Tick-borne encephalitis transmitted by unpasteurised cow milk in western Hungary, September to October 2011.; objavio: Eurosurveillance, Vol.17(12), 22.03.2012.    
  6.  
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Jednokratna plastika ne postoji. Postoje jednokratni plastični proizvodi

 
 
Što povezuje otočku zalogajnicu i Donalda Trumpa? Slamke. A jednokratnu plastiku i dragog mi glazbenika Darka Rundeka? Vrećice s ručkama. Zašto SAD ne priznaju svjetsku akciju protiv jednokratne plastike pod naslovom „Stop single use of plastics“ (zaustavite jednokratnu uporabu plastike)? Jednokratna plastika ne postoji. Postoje jednokratni plastični proizvodi. Kao npr. epruvete koje se rabe pri vađenju krvi. Ili simbol „proklete plastike“, vrećice. Za objašnjenje poslužit će misli iz „Deklaracije o ravnopravnosti tvari i materijala“. Koja je u tisku.
https://image.made-in-china.com/202f0j00vAnEWCtaHrgM/Promotional-Gift-Plastic-Snack-and-Yogurt-Salad-Mug.jpg
Već nekoliko godina svjedoci smo harange protiv plastike. Posebno, uoči EU izbora. U čemu se ističe britanska jedriličarka. Koja je tom akcijom načinila u 2017. promet od 1,1 milijardi GBP. O tome se podosta pisalo i na stranicama ovog dnevnika. Kada sam došao ove godine na odmor na omiljeni otok, u „mojoj“ zalogajnici koja mi pretežno služi kao kafić, naišao sam na papirnate slamke. Zalogajnica pripada sustavu kojeg čine kamp, hotel i brojne trgovine, a vlasnik je stranac. Time je navedeni sustav samo dosljedno primijenio Direktivu Europskog parlamenta i Europskog vijeća iz lipnja 2019. No, u kojoj se izrijekom naglašava da se radi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. Među njima su plastične slamke, kojih je u otpadu 0,02 posto. Alternativni materijali za slamke imaju najmanje 4 od mogućih 8 negativnih bodova, plastične ni jedan, a mogu se upotrebljavati i za medicinske svrhe.
 
Pripremajući sastanak ministara zemalja G20 u Tokiju, sastali su se u Karuizawi ministri zaštite okoliša i energetike, 15. i 16. lipnja 2019. Tom prilikom predstavnik SAD, Andrew Wheelerje rekao. »Vlada SAD ne vidi potrebu za zabranu jednokratne plastike«. Iz teksta „Trump offering plastic straws for sale on official website (19. srpnja 2019.,Plastics News Report) postalo je jasno zašto SAD ne vidi potrebu te zabrane. Predsjednik D. Trump je kao jednu od mogućnosti financiranja svoje kampanje za novi mandat odlučio prodavati 10 plastičnih slamki duljine 23 cm. Obrazloženje. "Liberal paper straws don't work" (Liberalne papirnate slamke ne zadovoljavaju).Imaju laserski urezani natpis TRUMP. Nije naveden materijal, ali piše da se mogu ponovno upotrebljavati, reciklirati i da ne sadrže glasoviti dodatak, bisfenol A (BPA). Stvarno su loše, npr. mogu izazvati alergiju, a otapaju se pri duljoj uporabi.
 
Opravdano je pitanje treba li nam slamke za sva pića? Sigurno ne za jeftine napitke. Ali nema alternative za pijuckanje skupih pića.
O simbolu te „nemoguće“ jednokratne plastike čiji su simbol plastične vrećice, ali samo one s ručkama, izjasnili su se mnogi umjetnici i športaši. Slavnici ili po „naški“, selebriti. Na stranicama ovom portala najbolji igrač američkog nogometa. Na slikama obučen sav u plastiku. Sada se hajci na vrećice za nošenje pridružio i naš slavni glazbenik Darko Rundek. Načinio je izvrstan filmić s djecom iz Velike Gorice. Pitanje glasi? Tko je platio taj uradak? Naime ne vjerujem da se gospodin Darko Rundek baš previše razumije u plastiku. Zna svirati i pjevati i u nedjelju sam mu čestitao na izvrsnom nastupu s Jazz orkestrom HRT-a. Da, tko to plaća ne tek sada, već s početka devedesetih, akcije protiv vrećica. Npr. izradu onih kitova koji stalno gostuju po Hrvatskoj? Postoje važniji problemi s plastičnim i gumenim proizvodima od vrećica. Zašto nitko ne govori npr. o filtrima za cigarete (po novom prave se od plastike, celuloznog acetata), koji su na listi zabranjenih plastičnih proizvoda po EU-Direktivi. Koji su na trećem mjestu u analizi sadržaja 100 ubijenih kornjača. Prema „Greenpeaceu“ na prvom mjestu su čestice od pranja odjeće. Na čelu s pamučnim trapericama s dizajnerskim prorezima. Druge su čestice od habanja (ispravno abrazijskog trošenja) gumenih pneumatika. Treći su filtri za cigarete. Tek na kraju i to na veliko i neugodno razočarenje „zelenih“, pretežno od ribarskog alata.
Pridodajmo još jednu upadnicu (breaking news). Islanđani nisu u trgovini prihvatili nova pakovanja za banane. Stoga su se trgovci morali vratiti na provjerena plastična pakovanja (ambalažu).
Što zaključiti? Svaka ljudska djelatnost, pa i proizvodnja raznovrsnih slamki ili vrećica u funkciji je društveno-humanističkih ciljeva. Koje beziznimno određuje politika. Ovdje, sa slamkama, novi sudar EU-a i SAD-a.
 

Prof. emeritus Igor Čatić

Postavio je teoriju nakupljanja nafte u zamkama na rubovima solnih doma

 
 
Antun Lučić (Split9. rujna 1855. - WashingtonSAD2. rujna 1921.), američki inovator hrvatskog podrijetla, pomorski časnik, mineralog, najzaslužniji za prvu naftnu bušotinu u Teksasu u mjestu Spindletop, kraj Beaumonta. Živeći u SAD-u, amerikanizirao je svoje ime u Anthony Francis Lucas (Francis je po ocu Franji) (javlja se i kao Lucich).
http://www.enciklopedija.hr/Ilustracije/HE6_1434.jpg
Rodio se u Splitu. Rodio se je u obitelji kapetana Franje Lučića s otoka Hvara. Završio je Politehničku visoku školu u Grazu, istu koju je prije njega završio i Nikola Tesla, te je postao inženjer mehanike. Prijavio se u austro-ugarsku mornaricu i postao mornarički časnik. Godine 1879. otišao je u SAD u posjet ujaku i nije se više vratio u mornaričku službu. Zainteresirao se za rudarstvo - posebice za zlato i kamenu sol. Udubio se u mineralogiju i rudarstvo, te je počeo tražiti naftu prema svojim geološkim zamislima. Iako se drugi nisu slagali s njegovim teorijama, počeo je tragati za naftom vodeći se svojim zaključcima. Tako se našao u Teksasu, gdje je bio uporan u rotacijskom bušenju s isplakom (koje je prvi primijenio). Konačno je ostvario uspjeh i nafta je erumpirala na polju u Spindletopu sa dubine od 370 m, ujutro u 10.30 h, 10. siječnja 1901. godine.
 
Postavio je teoriju nakupljanja nafte u zamkama na rubovima solnih doma. Njegovi pronalasci su: preventori, geokemijska prospekcija, prilagođavanje glinene isplake, komorno otkopavanje solnih ležišta. Uvršten je među 200 najzaslužnijih Amerikanaca. Američki institut za rudarstvo i metalurgiju dodjeljuje svoje priznanje "Medalja A. Lucasa". Njegov je lik i djelo dugo godina proučavao prof. Darko Žubrinić.
 

Priredio: Teo Trostmann

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Petak, 23/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1206 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević