Get Adobe Flash player
Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

Hrvatski državljani žele veći utjecaj na izbor zastupnika u Hrvatski...

S referendumima preferencijalno i oprezno

S referendumima preferencijalno i oprezno

Najskupljih 15 godina bez pravog predsjednika...

GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

Srpski i hrvatski slobodni zidari tvorci svekolikog srpstva i...

"Zaboravljen" Pelješki most

Sračunato drobljenje hrvatskoga životnog...

Stup srama ili kazneno djelo!?

Stup srama ili kazneno djelo!?

U Hrvatskoj bi i Al Capone dobivao plaću iza...

  • Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

    Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

    srijeda, 23. srpanj 2014. 16:26
  • S referendumima preferencijalno i oprezno

    S referendumima preferencijalno i oprezno

    četvrtak, 24. srpanj 2014. 21:42
  • GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

    GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

    srijeda, 23. srpanj 2014. 16:48
  • "Zaboravljen" Pelješki most

    četvrtak, 24. srpanj 2014. 12:51
  • Stup srama ili kazneno djelo!?

    Stup srama ili kazneno djelo!?

    četvrtak, 24. srpanj 2014. 18:53

Prema Vladinim podatcima o stambeno zbrinutim obiteljima na područjima od posebne državne skrbi nema ni govora da je tijekom Oluje provedeno „etničko čišćenje“

 
 
Prije više od dvije godine nekoliko zastupnika, članova saborskoga odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na poziv udruga izbjeglih i prognanih Hrvata, naseljenih na Područjima od posebne državne skrbi (PPDS), posjetilo je Hrvate naseljene u Krnjaku i nekim drugim mjestima u okolici Karlovca. Zgusnuti dnevni red posjeta završio je radnim ručkom i obećanjem skorog organiziranja tematske sjednice navedenog saborskog odbora. Tematska sjednica na kojoj bi bila razmotrena pitanja naseljenih Hrvata prognanika i izbjeglica, do dana današnjega nije održana. Vjerovalo se valjda da je mjerodavna Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice odradila svoj posao te da su sve te obitelji konačno, nakon 15 i više godine seljakanja i života u neizvjesnosti, barem riješili svoje stambeno pitanje. Ostala im je u sjećanju sigurno hrvatska obitelj prognanika iz Debeljaka kod Banja Luke koja je preko 15 godina s desetero djece smještena u vikendici bez vode.
 
Krnjak napustilo 890 Hrvata
 
Vjerovalo se da su Regionalni centri za prognanike, povratnike i izbjeglice prenamijenjeni u Savjetodavno-informativne centre za integraciju navedenih kategorija naseljenika kako je bilo dogovoreno s tadašnjim državnim tajnikom odgovornim za Upravu za prognanike, povratnike i izbjeglice. Na žalost, sudeći po pritužbama tih naseljenika, stanje se nije bitno promijenilo. Veliki dio njih više nije mogao izdržati živjeti u neizvjesnosti pa je tako npr. iz Krnjaka, od 1200 ostalo tek 310 osoba. Nekoliko branitelja dobilo je državne kuće na dar. Ostalim je nametnuta obveza plaćanja najamnine na kuće koje su oni obnovili i sačuvali od propadanja. Nekakva povjerenstva hodala su okolo i vršila procjenu vrijednosti tih kuća da bi ih država prodala korisnicima.
 
Cijena kuća i stanova na područjima od posebne državne skrbi u međuvremenu je podignuta i izravnata sa cijenom kuća i stanova u Zagrebačkoj županiji. Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice, po tko zna koji put, od tih ljudi traži hrpu dokumenata po koje moraju odlaziti u mjesta iz kojih su prognani i moliti da im se napišu traženi dokumenti. Osim toga Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice od njih traži da iz svakog mjesta u Hrvatskoj u kojem su živjeli donesu potvrde, da u tim mjestima ne posjeduju kuću ili stan ili da nisu u tim mjestima prodali neku svoju nekretninu.
 
Moraju moliti dželate za dokumente koji su ih protjerali
 
Prognanici i izbjeglice moraju odlaziti donositi svježe nadopune zahtjeva, jer postoji mogućnost da su negdje u međuvremenu negdje kupili neku kuću ili stan. Valja uzeti dva dana slobodna, doći osobno moliti, često progonitelje, za te papire i platiti npr. za potvrdu 500 konvertibilnih maraka. I kad sve dostave i sve dopune, zahtjev odlazi u Zagreb i prosljeđuje se na milost i nemilost Državnoga odvjetništva. U svojoj nevolji naseljenici se obraćaju svima za koje vjeruju da im mogu i hoće pomoći. Najčešće odlaze u Upravu za prognanike, povratnike i izbjeglice koja se nalazi u Radničkoj cesti 22 u Zagrebu, a sada je u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
 
Obratili su se među ostalim i Andriji Hebrangu, predsjedniku Kluba zastupnika HDZ-a, kojega je netko informirao da će to pitanje biti riješeno nekim novim zakonom. Obratili su se i potpredsjedniku Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Bori Grubišiću koji je Vladi postavio jasno, konkretno pitanje: „Kada će Hrvati, izbjeglice i prognanici na područjima posebne državne skrbi, biti trajno stambeno zbrinuti?“ U obrazloženju svog pitanja Grubišić je podsjetio Vladu da se više puta Hrvatima izbjeglicama i prognanicima najavljuje trajno stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi. Zakon o područjima posebne državne skrbi do sada se mijenjao čak 10 puta (N.N., br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00.,87/00., 127/00., 94/01., 88/02. i 86/2008.
 
S Tadićem se dogovorili oko Srba, Hrvate „zaboravili“
 
Još je Boro Grubišić iz HDSSB-a podsjetio Vladu da je na prvome službenom posjetu srbijanskog predsjednika Borisa Tadića sklopljen dogovor između Hrvatske i Srbije oko trajnoga rješavanja pitanja srpskih izbjeglica, njihovog stambenog zbrinjavanja. U odgovoru Vlade piše da je mjerodavno ministarstvo do sada zaprimilo 62.742 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na područjima od posebne državne skrbi te da je do sada riješeno oko 55 posto zahtjeva te ukupno stambeno zbrinuto 34.361 obitelji:
- 18.796 obitelji dodijeljena je državna kuća ili stan;
- 2617 obitelji dodijeljena je oštećena obiteljska kuća u državnom vlasništvu s građevinskim materijalom za popravak;
- 1054 obitelji  utvrđeno je pravo na darivanje građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevinskog materijala za izgradnju kuće na tom vlasništvu;
- 11.894 obitelji dodijeljen je građevinski materijal za popravak, obnovu i izgradnju stambenog objekta u vlasništvu podnositelja zahtjeva.
 
U odgovoru se tvrdi da je svim obiteljima koje su stambeno zbrinute dodjelom državne kuće ili stana na PPDS-u, omogućeno trajno rješavanje stambenog pitanja bilo kroz darivanje ili kupnju državne nekretnine temeljem ranijih rješenje Ministarstva razvitka i obnove, dok ostali korisnici državnih nekretnina imaju mogućnost otkupa ili najma. Do sada je kroz darivanje državne nekretnine trajno stambeno zbrinuto oko 4500 obitelji od ukupno 12.041 podnijetog zahtjeva za darivanje državne nekretnine. Stvarni broj zahtjeva je manji jer su isti korisnici podnijeli zahtjeve po različitim osnovama te je tih zahtjeva oko 8429.
 
Onima kojima je na korištenje dana obiteljska kuća ili stan a nemaju status branitelja omogućeno je podnošenje zahtjeva za kupnju kuće ili stana temeljem Uredbe o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na Područjima od posebne državne skrbi (N.N., br. 48/03. i 68/07.) Očekivano bi cijena tih nekretnina bila povoljnija nego kuća i stanova na područjima Zagrebačke županije.
 
Hrvate iz BiH se šikanira na sve načine
 
Visoka cijena tih kuća i stanova na područjima Karlovačke županije  opravdava se time što se te nekretnine nalaze na drugoj skupini područja od posebne državne skrbi. Radi se stvarno o kućama starijim od 25 godina, većinom loše građenim. Danas bi bile ruševine da u njih nisu uselili korisnici, Hrvati prognanici i izbjeglice. Uz obročnu otplatu takva kuća od 60 četvornih metara košta 23.450 eura! Od 1523 ponuđene nekretnine na prodaju, tek je 700 obitelji uspjelo otkupiti te kuće.
 
Ministarstvo raspolaže s 8600 državnih kuća koje uglavnom imaju uređenu vlasničku dokumentaciju i 9882 stana uknjižena na Republiku Hrvatsku. Ministarstvo raspolaže s još 5882 stana za koje je potrebno najprije dovršiti uknjižbe u korist RH. Kako mnogi ne mogu otkupiti državnu nekretninu, ta im se nekretnina daje na korištenje uz plaćanje zajamčene najamnine. Najamnina nije velika ali valja uzeti u obzir da je na korisnicima održavanje kuće i da ih je većina dosta u te kuće uložila a time što su korisnici kuće ne dobivaju ni oni ni njihovi nasljednici nikakva druga prava kao npr. otvaranje poslovnog prostora.
 
Od stranaka se traže „dokazi“ imaju li u vlasništvu ili suvlasništvu drugi useljivi stambeni objekt, o čemu se dokazi moraju priložiti na uvid mjerodavnim općinskim državnim odvjetništvima koji bez cjelokupno prikupljene dokumentacije ne će dati pozitivno mišljenje na dostavljeni ugovor o darivanju ili prodaji nekretnine. Većinu dokumentacije o kojoj se vode službene evidencije Ministarstvo pribavlja po službenoj dužnosti (osim kada je stranka u mogućnosti traženu dokumentaciju brže pribaviti), što nije moguće kada se radi o dokumentaciji iz drugih zemalja.
 
Iz navedenog odgovora nije moguće vidjeti koliko je hrvatskih obitelji zbrinuto na područjima od posebne državne skrbi. Prošle godine je podneseno 2400 novih zahtjeva. Možemo pretpostaviti da se radi o zahtjevima Srba koji su se vratili ili se kane vratiti u Hrvatsku. Na kraju Ministarstvo stidljivo dodaje: „U posljednjih nekoliko godina od kada se intenzivnije zbrinjavaju bivši nositelji stanarskih prava (od 2007. do 2010.) za kupnju stanova osigurano je 1.122.781.582 kuna. U proračunu za 2011. godinu za stambeno zbrinjavanje osigurano je 363.000.000,00 kuna.
 
Više ih se vraća, nego što je živjelo prije Oluje
 
U odgovoru Vlade se navodi i podatak da je od ukupno 34.361 obitelji stambeno zbrinute na području od posebne državne skrbi 20.195 obitelji koje su ranije prebivale na područjima posebne državne skrbi, 3914 obitelji koje su doseljene s drugih područja Republike Hrvatske te 10.252 obitelji koje su ranije prebivale izvan Republike Hrvatske. Iz tih podataka se može zaključiti da vojno-redarstvenom akcijom „Oluja“ nije provedeno „etničko čišćenje“ na područjima od posebne državne skrbi. Na tim područjima su prije Domovinskog rata, radi kojekakvih olakšica, svoje prebivalište prijavljivali mnogi Srbi koji tamo nisu živjeli, nego su živjeli po gradovima. Stoga su neutemeljene i priče da je na ta područja dogovorom naseljeno iz Bosne iseljeno hrvatsko pučanstvo i provedeno etničko čišćenje. 
 
Računajući da su na ta područja naseljeni Hrvati protjerani iz Vojvodine, Hrvati iz Janjeva, nešto Hrvata povratnika iz iseljeništva, vidljivo je da je zapravo mali broj Hrvata protjeranih i doseljenih iz Bosne i Hercegovine završio na Područjima od posebne državne skrbi.  Valja znati da ta Područja obuhvaćaju okupirana područja više županija, pa je tih 10.252 obitelji pretanko razmazano, te se nikako ne može govoriti da je provedeno etničko čišćenje.
 
Kalvarija Dragice Andrić
 
O stvarnom stanju na Područjima od posebne državne skrbi možemo više vidjeti iz odgovora na zastupničko pitanje zastupnice Marijane Petir. Ona je postavila pisano pitanje rješavanja stambenog zbrinjavanja gospođe Dragice Andrić. U odgovoru se Vlada poziva na Zakon o područjima od posebne državne skrbi (N.N., br. 86/08.) te na Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi na br. 116/02.) temeljem kojeg je formirana lista prioriteta. Prema navedenoj listi prednost u stambenom zbrinjavanju imaju bivši nositelji stanarskog prava i osobe koje su morale iseliti iz kuća na kojima postoje sudske presude radi iseljenja. Nakon što se riješe zahtjevi gore navedenih korisnika, rješavat će se zahtjevi svih ostalih podnositelja pri čemu se prednost daje zahtjevu s ranijim datumom zaprimanja.
 
Zahtjev obitelji Andrić je evidentiran na listi ostalih podnositelja zahtjeva te se na navedenoj listi s obzirom na datum podnošenja zahtjeva nalazi pod rednim brojem 65. “Slijedom navedenog napominjemo da je raspoloživi stambeni fond u državnom vlasništvu na području Knina vrlo ograničen te u ovom trenutku nije moguće udovoljiti zahtjevu obitelji Andrić“. Odgovor je potpisao Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
 
Slobodan Uzelac se bori za Srbe
 
Tko su te osobe na listi prvenstva, objavio je na RTS-u u emisiji „Srbija na vezi“, Satelitskog programa RTS-a, potpredsjednik Hrvatske vlade Slobodan Uzelac: „Politički dogovor je definitivan i u tom je smislu ekskluzivan te će se ovih dana službeno obaviti što je druga važna stvar za povratnike izbjeglice“, rekao je Uzelac i dodao: „Potkraj prošle godine Vlada RH donijela je uredbu prema kojoj ljudi koji su dobili društven stanove u zamjenu za također društvene stanove kojima se više nisu mogli koristiti jer je u njima netko drugi te stanove, koji su dani u najam, mogu i otkupiti, također po relativno povoljnim uvjetima za otprilike trećinu vrijednosti stana“, rekao je Uzelac za RTS.
 
„Ne će biti nikakva ograničenja. Budući vlasnici će uživati sva vlasnička prava, te će moći stanom raspolagati onako kako budu htjeli. Mogu dalje živjeti u njemu, iznajmiti ga, prodati. Osim davanja stana u najam, kojega je moguće otkupiti, postoji i mogućnost dobivanja građevinskog materijala za gradnju nove ili obnovu stare kuće na vlastitom posjedu. Otvoren je i novi rok za konvalidaciju radnog staža. U pogledu radnog staža se čine veliki napori da se to pitanje riješi i da ljudima bude priznat radni staž ostvaren za vrijeme ratnih godina“, još je „pojasnio“ bivši sekretar Gradske partijske organizacije Zagreba, a današnji potpredsjednik Vlade slobodne Hrvatske Slobodan Uzelac za srpske „Novosti“, poznatije kao „državne novine za hrvatske Srbe“ od 2. 10. 2010.
 
Navode iz intervjua Slobodana Uzelca Novostima i drugim medijima potvrdila je Hrvatska vlada na svojoj 106. sjednici 3. veljače 2011. donošenjem Uredbe o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na Područjima posebne državne skrbi. Tom uredbom će se omogućiti da do 2013. godine stanove i kuće u dvije županije, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj, oko 2800 najmoprimaca i nositelja stanarskog prava, otkupi kuće i stanove. Riječ je uglavnom o građanima srpske narodnosti.
 
Srbima stanovi za bagatelu
 
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor otkrila je da izračuni pokazuju kako će stan u Vukovaru od 60 m2 koštat 10.500 eura, što je 175 eura po metru četvornom. Od Hebrangove najave nekog novog zakona kojim bi se konačno riješilo i stambeno pitanje naseljenih Hrvata na Područjima posebne državne skrbi, još ništa.
 
Čitamo međutim u Slobodnoj Dalmaciji od 29. 1. 2011. da u Kninu Hrvati podstanari u državnim kućama i stanovima traže pomoć. „Predstavnici kninske Udruge zaboravljenih Hrvata sastali su se s Nadom Galijot, voditeljicom Ureda za područje posebne državne skrbi u Kninu, Nenadom Damjanovićem, pročelnikom Upravnog odjela za društvene djelatnosti i socijalnu skrb i fra Petrom Klarićem, gvardijanom samostana sv. Ante. Tom prilikom su istaknuli da 50 članova njihove Udruge još uvijek čeka na rješavanje stambenog pitanja godinama plaćajući visoke podstanarske najamnine. Kako mnogi od njih imaju mala ili gotovo nikakva primanja, višekratno su tražili pomoć od gradskih i državnih institucija, no bez ikakvog uspjeha.

“Molimo da nam pomognete plaćati najamninu za podstanarstvo sve dok nam država ne osigura trajan smještaj”, kazao je, uz ostalo, Josip Kustura, predsjednik Udruge ustrajući na sazivanju što skorijeg sastanka s gradonačelnicom Knina Josipom Rimac i Anamarijom Radić, ravnateljicom Uprave za područja od posebne državne skrbi“. A Večernji list nastavlja s reportažom o Hrvatima koji su u Zagrebu i po nekim drugim gradovima povoljno otkupili vojne i druge stanove. Svjesno ili nesvjesno otklanja pozornost od činjenice da su povlašteni Srbi u bivšoj državi, povlašteni Srbi i u Republici Hrvatskoj. Njima, Srbima, je omogućeno da kuću ili stan u državnom vlasništvu na Područjima od posebne državne skrbi mogu otkupiti i prije isteka 10 godina neprekidnog prebivanja u toj kući ili stanu (čl. 1., stavak 2.).
 
Kilavo i metiljavo
 
Kad treba rješavati stambeno pitanje Hrvata kilavim se pokazuje mjerodavno ministarstvo a metiljavim Državno odvjetništvo usredotočeno na zabavu protukorupcijskom kampanjom. Na kraju se stoga nameće pitanje, može li se opravdati Sanadera i njegovu nasljednicu Jadranku Kosor što su podlegli ucjenama stranke Milorada Pupovca? Jesu li trebali, po cijenu prelaska u oporbu, odbiti ucjene?
 
Ali, da ne bismo imali iluzije o oporbi, treba znati sljedeće: dolaskom na vlast Račanove koalicije pokrenut je postupak vraćanja stanarskih prava povlaštenima u bivšoj državi. Vladu Jadranke Kosor upravo je oporba ucijenila da broj zastupnika koji zastupaju Hrvate koji žive izvan RH reducira na 3 zastupnika, a srpskoj stranci Milorada Pupovca i Vojislava Stanimirovića osigura najmanje 3 zastupnika i to većinskim modelom, dok razmjernim modelom, i jadna 3 zastupnika hrvatskog iseljeništva i Hrvata u BiH razbija na 3 mandata moguće iz tri različite stranke ili čak na neopredijeljene osobe.
 
Zastupnici Srba izbornim modelom za tu manjinu postaju zastupnici prvog reda, zastupnici iseljenih Hrvata i Hrvata iz BiH, svedeni su na razinu zastupnika drugog reda, na razini zastupnika manjina koje imaju manje od 1,5 posto udjela u stanovništvu s tom razlikom što te manjine imaju dvostruko pravo glasa. Oporba je bila spremna i srpskoj manjini dati dvostruko pravo glasa. Pobijedi li na izborima SDP, stranka Pupovca i Stanimirovića, koja je u Vukovaru već koalirala s SDP-om, najvjerojatnije će nastaviti davati srpskoj manjini dodatne povlastice.
 
Moćne države Europske unije, Njemačka i Velika Britanija, odbacuju multikulturalizam i stvaranje paralelnih društava u naciji. Francuska je zrakoplovima iz Francuske u Rumunjsku vratila Rome, a drugim „sredstvima“ i u Bugarsku, a Hrvatskoj, u najnovijoj Rezoluciji o napretku Hrvatske prema Europskoj uniji nameće se nigdje zaživljena multikulturalnost! Kada će Hrvati izbjeglice i prognanici biti konačno trajno zbrinuti u Hrvatskoj, mjerodavno ministarstvo ne odgovara. Ako ih ne zbrine ova HDZ-ova koalicija, ne će ih zbrinuti ni vjerojatna SDP-ova, koja ih je zauvijek obilježila kao tvrdoglave HDZ-ove birače.
 

Zrinko Horvat

Komentari   

+1 #1 Zora Šljivić 2012-10-30 12:18
A šta reći o svemu ovom dok nam jedni daju kuće u kojima već neko živi drugi nam to svojom nesposobnošću osporavaju. U ovoj je državi naj bolje biti srbin(hrvati iz bosne su za svaku vlast u Hrvatskoj isto kao i rumunjski romi u Francuskoj)pame tnom dosta.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare.

Anketa

Što je u Hrvatskoj najgore?

Srijeda, 30/07/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 252 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević