Get Adobe Flash player

Jasenovac - poslijeratni logor jugoslavenskoga totalitarnog sustava

 
Izmišljeni broj od 800.000 ljudi ubijenih u Jasenovcu, međutim, nije bio najmanji. Neki velikosrpski ideolozi, kao npr. Radimir Bulatović, došli su i do brojke veće od milijuna. Bulatović je tako 1990. (ne slučajno baš tada!) zapisao: «Da je u Jasenovcu stradalo preko 1.110.929 ljudi, žena i djece, teško će ko moći oboriti». Nevolja je Bulatovićeva u tome što u istom djelu zapravo priznaje da laže, tvrdeći da o Jasenovcu «naučne knjige nema», jer se do sada o Jasenovcu pisalo uglavnom samo prema sjećanju logoraša.
 
Bulatovićevo priznanje da o Jasenovcu ne postoji znanstvena knjiga, zapravo znači priznanje da se do 1990. – kad je Bulatovićeva knjiga izdana – temi Jasenovac pristupalo isključivo na neznanstven način, primarno određen političko-ideološkim ciljevima Partije i jugoslavenskoga režima. A koji su bili ciljevi Partije i jugoslavenskoga režima? To je prvenstveno bilo očuvanje Jugoslavije i obračun s njezinim protivnicima.
 
Protiv svake slobodne Hrvatske
 
Protivnike Jugoslavije Andrija Hebrang razvrstao je u dvije kategorije: «Imamo dvije vrste neprijatelja: prvi govore da je nekada u staroj Jugoslaviji bilo bolje nego što je sada. To su ostaci velikosrpskih hegemonista, koji smatraju da Hrvatska imade suviše slobode i da su Hrvati u ovoj zemlji stekli i izvojevali suviše velika prava. Drugi govore da bi Hrvatima bilo bolje da su sami. To su separatistički nastrojeni elementi, ostaci ustaštva, koji teže za odcjepljenjem Hrvatske od Jugoslavije.
 
Protiv takvih elemenata, nazivali se Hrvatima ili Srbima, moramo biti vrlo budni i voditi nemilosrdnu borbu gdje god se pojave». Dosljedno Hebrangovim riječima, svaki pokušaj odcjepljenja Hrvatske od Jugoslavije mogli su provoditi samo «ostaci ustaštva», odnosno oni koji su prema jugoslavenskim povjesničarima pobili 800.000 odnosno više od milijun ljudi.
 
Utoliko je jasenovački mit služio i kao instrument za onemogućavanje hrvatskoga osamostaljenja (koje bi nužno podrazumijevalo rehabilitaciju snaga koje su «ubile» 800.000 ljudi) i političku kontrolu Hrvatske. Koji je bio cilj preuveličavanja broja žrtava, primijetio je još sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća povjesničar dr. Franjo Tuđman, i upitao se čemu bi trebalo služiti uveličavanje broja žrtava Jasenovca «osim da se Jasenovac učini najvećim logorom u fašističkoj Europi, a Hrvati najvećim zločincima u povijesti».
 
Koliko je za hrvatsko osamostaljenje bilo važno delegitimiranje velikosrpskoga jasenovačkog mita, pokazuje i Simo Dubajić kad, govoreći o Tuđmanu, piše: «Kada se radi o Jasenovcu, on je 600.000 smanjio na deseti deo, odnosno 60.000 pa je zbog toga postao i predsednik nove NDH». Dakle, i sâm Dubajić vidi važnost jasenovačkoga mita u kontekstu osamostaljenja Hrvatske, i utoliko neizravno priznaje kako se je on koristio kao instrument za onemogućavanje hrvatskog osamostaljenja.
 
Srpske laži, laži, laži...
 
A da je srpska politika itekako sklona lažima, potvrdio je, konačno, i velikosrbin Dobrica Ćosić, u vrijeme Drugoga svjetskog rata pripadnik partizanskog pokreta: »Lažemo da bismo obmanuli sebe, da utešimo drugog; lažemo iz samilosti, lažemo da nas ne bude strah, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju i tuđu bedu. Lažemo iz ljubavi i čovečnosti, lažemo zbog poštenja. Lažemo radi slobode. Laž je vid našeg patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije. Lažemo stvaralački, maštovito, inventivno. Za ovu laž pod okupacijom, i običan idiot ima više mašte od mnogih romansijera. Laž je nužda: biološka, psihološka, nacionalna, politička. Beograd u ovim danima (misli se na vrijeme Drugoga svjetskog rata, nap. D. D.) – to je apokalipsa laži».
 
Važno je za spomenuti da je i sâm Tito dao nemali osobni doprinos u kreiranju crnih legendi o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. I inače sklon lažima i preuveličavanju činjenica, u jednom je članku objavljenomu krajem ožujka 1944. u SAD-u, Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu, tvrdio da je neprijatelj uz pomoć «zlikovačkih ustaša» samo u tri mjeseca 1941. u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini «uništio više od pola milijuna Srba».
 
Osamostaljenjem Hrvatske oboren je jasenovački mit koga je propagirala velikosrpska (kvazi)historiografija i danas u Hrvatskoj postoji kakvo-takvo suglasje glede broja žrtava Jasenovca. Općeprihvaćeno je mišljenje da se broj žrtava kreće između 40.000 i 90.000 stradalnika, iako i dalje postoje oni koji povećavaju ili smanjuju te brojke.
 
Slavko Goldstein tako dopušta da bi brojka mogla biti do najviše 100.000, dok Zoran Kotnik, sin partizanskog obavještajca Josipa Kotnika, smatra da je broj žrtava znatno manji: «General Ivan Gošnjak, osobni prijatelj moga oca, bio je na čelu prve komisije za istraživanje Jasenovca. Po njegovim riječima, bilo je oko 7.000 žrtava ustaškog režima u logoru, no kasnije je drug Edvard Kardelj dodao još dvije nule, što odgovaraju današnjem Dodikovu broju od 700.000».
 
Tito i Ranković - trijumf zla

 

Međutim, u inozemnim publikacijama i medijima i dalje se navode brojke vrlo bliske onima koje su bile službena dogma u vrijeme Jugoslavije. Britanski autor i doživotni predsjednik engleskog PEN kluba Jasper Ridley tako navodi kao objektivnu brojku onu od 330.000, izraelski novinar Brian Blondy govori o 700.000 žrtava ustaškog režima, dok bivši kanadski veleposlanik u Jugoslaviji James Bissett navodi brojku od 300-700 tisuća.
 
To nam pak govori da velikosrpska žrtvoslovna mitologija još uvijek nije delegitimirana u zapadnim zemljama i da će Hrvatska još dugo godina ispaštati radi laži velikosrpskih ideologa s kojima se je u vrijeme Jugoslavije solidarizirala i većina komunista hrvatskog podrijetla. Valjalo bi istražiti i razloge zašto Tito nikada nije posjetio Jasenovac, i je li s tim u vezi tvrdnja Ljubice Štefan i još nekih autora, da je Jasenovac poslije rata bio i logor jugoslavenskoga totalitarnog sustava.
 
(Nastavak slijedi)
 

Davor Dijanović

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare.

Anketa

Koga će od dvojice savjetnika Ivo Josipović morati prije otpustiti?

Utorak, 22/07/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 208 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević