Nezaboravna večer u dvorani "Vijenac" na Kaptolu
Dan kada je desetotravanjac svoje petokolovosce nazvao...
Prakticiranje demokracije na totalitaristički način
Homoseksualni ratnici protiv većine Kod ...
Trebamo se organizirano suprotstaviti gender ideologiji
Svjedoci smo jedne kulturne revolucije kakva se nikada nije dogodila u...
Bit će rasprodaje dok je Slavka Stečajka
Tri faze hrvatske perspektive: recesija, koncesija,...
Današnja Hrvatska nije otvoreno društvo
Tito, Andrić i Krleža priklanjali su se režimima ovisno...
-
Nezaboravna večer u dvorani "Vijenac" na Kaptolu
četvrtak, 23. svibanj. 2013. 17:51 -
Prakticiranje demokracije na totalitaristički način
četvrtak, 23. svibanj. 2013. 19:36 -
Trebamo se organizirano suprotstaviti gender ideologiji
ponedjeljak, 20. svibanj. 2013. 21:45 -
Bit će rasprodaje dok je Slavka Stečajka
ponedjeljak, 20. svibanj. 2013. 21:40 -
Današnja Hrvatska nije otvoreno društvo
četvrtak, 23. svibanj. 2013. 17:48
Opis povijesnih događaja za turske vladavine u istočnoj Hercegovini
U organizaciji Zavičajnog društva Zavelim i Hrvatskoga časničkog zbora iz Splita u dvorani samostana „Sv. Dominika“ u Split predstavljen je roman ''Rođaci", prvijenac glavnog urednika katoličkog glasila „MI“ novinara i esejisteMate Krajine. Izdavač je „Treći dan“ iz Zagreba. Autor u knjizi aktualizira povijesne događaje iz prošlih stoljeća Bosne i Hercegovine s asocijacijama na sadašnje vrijeme te opisuje dijelove Vinice i pećine, kao i dva stvorena svećenička lika: don Tadije, glagoljaša iz Vinice i fra Stipana koji nadahnutim Kristom, sudjeluju u najplemenitijoj zadaći koju je Bog sam sebi zadao – spašavanju ljudi. O romanu kršćanskoga humanizma ljubavi prema Bogu stvoritelju i ljubavi prema čovjeku su govorili: Ivan Ugrin, novinar Slobodne Dalmacije, prof. don Ilija Drmić, župnik Vinice, Petar Škorić, predsjednik ZD Zavelim i autor.
Novinar Ivan Ugrin je istaknuo kako ugodno iznenađuje autorov jezik i pristup likovima i tematici u romanu u kojem se kroz prognaničku sudbinu hrvatske obitelji iz istočne Hercegovine prati tragičan usud ljudi i zla kob vremena, međusobni sukobi te vjerska, kasnije i nacionalna raslojavanja. "Štivo uvlači čitatelja i teško je odvojiti se od romana prije no što ga se ne pročita do kraja", rekao je Ugrin.
Ovaj roman sam pročitao doslovno „u dahu“. U njemu se iščitava naša povijest i sudbina hrvatskog naroda, isprepletena brojnim nevoljama, koja traje stoljećima. Unatoč povijesnim teškoćama, nepravdama i velikim žrtvama, hrvatski narod je preživljavao i prevladavao najteže trenutke u svojoj povijesti zahvaljujući u prvom redu vjeri i ljubavi, prema Bogu, svom narodu, zavičaju i obitelji, što u cijelom romanu pisac prožima kao glavne vrijednosti koje daju životu ljepotu i smisao, kazao je Petar Škorić te istaknuo kako i danas i u bližoj povijesti ove vrijednosti, na žalost blijede i potrebno ih je sve više naglašavati, i ne dopustiti da ostanu pritajene u našim srcima, jer zahvaljujući upravo tim prepoznatljivim vrijednostima opstali smo kao narod.
„U romanu je posebno izražena ljubav, ponos i nostalgija za svojim zavičajem, izvorištem snage i života“. Na kraju svog izlaganja, Škorić je kazao kako će Hrvatski časnički zbor Grada Splita, svugdje i u svakoj prilici, nastojati štititi i svjedočiti istinu o duhovnoj, zemljopisnoj i nacionalnoj baštini svojih predaka, posebice kada je riječ o njihovoj preuzvišenoj žrtvi danoj za Dom i Rod.
Don Ilija Drmić je istaknuo kako je jedan od glavnih likova romana "Rođaci" svećenik Tadija Čalić koji je djelovao u XIX. stoljeću i borio za interese hrvatskoga naroda u BiH pod turskom vlašću. "Svećenik Tadija je jedan od posljednjih glagoljaša u BiH koji su bili protagonisti hrvatskog jezika, pisma i hrvatske kulture", istaknuo je vinički župnik.
Roman "Rođaci" (291 str.) kompozicijski je složen u 13 poglavlja, u kojima autor razvija priču o sudbini trojice rođaka koji pred turskim terorom bježe iz istočne Hercegovine i mijenjaju uobičajeni život. Kroz prognaničku sudbinu hrvatske obitelji iz Hercegovine prati tragični usud ljudi i zlu kob vremena, međusobne sukobe te vjerska, a kasnije i nacionalna raslojavanja.Opisuju se, također, prototipi duhovnih velikana na tim prostorima, fratri i glagoljaši.
Roman obiluje dramskim zapletima i duhovnim promišljanjima prema patnji vlastite zemlje i vlastitog zavičaja koja je bešćutno bila prešućena. Povijesnom pričom ističe se refleksija na sadašnjost, te tzv. metonimijom iščitava poruku za sadašnjost i budućnost. Autor je na kraju predstavljanja kazao da je u svojem romanu prvijencu zastupao kršćanske vrijednosti.
Mate Krajina rođen je 1964. godine u Roškom Polju kod Tomislavgrada. Glavni urednik je katoličkoga glasila „MI“, novinar i esejist. Oženjen je i otac četvoro djece. S obitelji živi u Hrvatskom Leskovcu kod Zagreba. Ovo mu je prva knjiga.
Ivica Luetić


















