Get Adobe Flash player

Priopćenje s 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

 

 

Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 55. po redu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 10. do 12. listopada 2017. Na zasjedanju su uz članove HBK sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giuseppe Pinto, izaslanik Biskupske konferencija Bosne i Hercegovine vojni ordinarij Tomo Vukšić, subotički biskup Ivan Penzeš i srijemski biskup Đuro Gašparović. U pozdravnom govoru na početku zasjedanja nadbiskup Puljić posebno je pozdravio i zaželio dobrodošlicu novom apostolskom nunciju u Republici Hrvatskoj nadbiskupu Giuseppeu Pintu koji je prvi puta sudjelovao na zasjedanju HBK otkako je preuzeo svoju službu. Predsjednik HBK podsjetio je na događaje od prošlog zasjedanja u travnju 2017., te prikazao glavne teme zasjedanja.
http://www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/stories/SLIKE/2017/10/00410636.jpg
Posebice je istaknuo kako se ove godine spominjemo 20. obljetnice od utemeljenja Požeške, Varaždinske i Vojne biskupije te je uz čestitke zaželio njihovim pastirima da budu zauzeti navjestitelji Božje Riječi i uspješni odgojitelji povjerenoga puka. Potom su biskupi gosti iz drugih Biskupskih konferencija ukratko prikazali djelovanje i izazove s kojima se susreće Katolička Crkva u njihovim državama. U radnom dijelu zasjedanja razmatrajući evangelizacijsko-katehetsko djelovanje Crkve, biskupi su osobitu pozornost posvetili sljedećim temama: analizi pristiglih komentara na radni dokument "Da vaša radost bude potpuna.", pastoralno-katehetskim kolokvijima za svećenike kao dijelu trajne svećeničke teološko-pastoralne izobrazbe, te katoličkom vjeronauku u osnovnim i srednjim školama, s ciljem sagledavanja izrade njegovog program u sklopu cjelovite kurikulne reforme.
 
Zahvalni svima koji su sudjelovali u sinodalnom savjetovanju oko radnoga dokumenta „Da vaša radost bude potpuna", biskupi su analizirali pristigle komentare u kojima se osjeća znak brige i želje da zajedno kao Crkva izgrađujemo novo lice naših župnih zajednica, koja bi imala biti istinska mjesta naviještanja Evanđelja i odgoja u vjeri. U vidu ugrađivanja pristiglih komentara u postojeću verziju radnoga dokumenta, od Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju očekuju se daljnji rad na dokumentu u smislu prihvaćenog hodograma u cilju izrade završnoga teksta radnoga dokumenta Hrvatske biskupske konferencije. Povodom predstojećeg sedmoga pastoralno-katehetskog kolokvija za svećenike koji će se održati 6. i 7. ožujka 2018. s temom "Svećenik i nedjelja", biskupi su analizirali sadržajne naglaske i pastoralno-katehetske smjernice dosadašnjih kolokvija za svećenike.
 
Ovaj projekt ide za tim da svećenicima ponudi određenu aktualnu crkveno-pastoralnu i katehetsku problematiku. Posebnost ovakvih susreta je u tomu što su pozvani predstavnici dekanata, koji bi prije samoga kolokvija trebali sa svećenicima iz njihovoga dekanata razgovarati o najavljenoj temi. A onda s pitanjima s terena sudjelovati na kolokviju o kojem će po povratku u svoju sredinu iznijeti razmišljanja, smjernice i rezultate kolokvija. Biskupi žele neka se i po ovakvom načinu okupljanja i rada svećenika, očituje jedinstvena briga za kvalitetnije pastoralno-katehetsko djelovanje naše Crkve. Biskupi su upoznati s rezultatima završene javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji i podržavaju zakone koji štite žene i obitelji od nasilja kojega, nažalost, kod nas ima sve više.
 
Istanbulska konvecija = rodna ideologija
 
No, biskupi ne podržavaju konvenciju koja uz plemenite nakane obrane od nasilja "implementira" u sadržaj zakonskoga akta terminologiju "rodne ideologije", za koju je papa Bendikt XVI. svojevremeno govorio da „vrši atentat na oblike obitelji koju čine otac, majka i djeca". A papa Franjo je na susretu mladih u Poljskoj (12. kolovoza 2016.) rekao kako se radi o "ideološkoj kolonizaciji". Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet. Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni. Europa, kao i Hrvatska, stoljećima je imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje. Sukladno uputama i smjernicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, vezanim uz provedbu cjelovite kurikulne reforme, o čemu je bilo govora na sjednici s voditeljima i predstavnicima predmetnih stručnih radnih skupina, 29. rujna 2017., biskupi su upoznati s procesom i tijekom rada.
 
Osobiti interes biskupa vezan je uz katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama. U tom vidu očekuje se od stručne radne skupine za katolički vjeronauk da u zadanim rokovima, nakon što odgovore na pristigla mišljenja i komentare, dovrše rad na planu i programu katoličkoga vjeronauka kako bi se, zajedno s drugim predmetima, prema uputama Ministarstva, moglo pristupiti recenziji učinjenoga. Budući da je odgoj i obrazovanje projekt koji bi trebao biti ugrađivan u temelje novoga društva i njegove budućnosti, biskupi očekuju transparentan izbor stručnih i znanstvenih radnika na različitim područjima, posebice kad je riječ o predmetima unutar sustava odgoja i obrazovanja koji sustav čine hrvatskim, odnosno daju mu njegovu vlastitost. Naravno, riječ je najprije o hrvatskom jeziku, povijesti te onim predmetima koji na bilo koji način štite i razvijaju sve ono dobro postignuto u davnoj i novijoj povijesti našega naroda i domovine.
 
Hrvatska katolička mreža
 
Očekuje se da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja u tome imati podršku onih znanstvenih institucija koje se smatra stupovima hrvatskoga društva kao što su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, te druge relevantne institucije kojima je na srcu naš jezik, povijest i vlastiti identitet. Biskupi su upoznati i s tijekom završnih priprema za pokretanje Hrvatske katoličke mreže (HKM) koja će objediniti sve postojeće medijske ustanove HBK, Hrvatski katolički radio i Informativnu katoličku agenciju te ujedno proširiti svoje djelovanje na područje novih digitalnih medija. HKM mora imati viziju i misiju promišljanja komunikacije kako bi doprinijela poboljšanju crkvene komunikacije kako unutar nje same tako i prema vani, pa tako na novi način osnažiti prisutnost Crkve u društvu. Na zasjedanju je bilo govora i o prisutnosti Crkve u odgojno obrazovnom sustavu preko katoličkih osnovnih i srednjih škola, te visokoškolskih ustanova po kojima ona želi dati svoj obol općem dobru čovjeka, naroda i društva u cjelini.
 
Biskupi su poduprli nastojanja za dobro odgojno obrazovno funkcioniranje, kao i podrobnije definiranje statusa katoličkih škola. Odlučeno je da se temeljnom dokumentu "Odredbe HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama", koji je donešen 2013. godine "ad experimentum", a regulira ovo područje, produlji valjanost. Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje 10 osnovnih i 12 srednjih škola. Na kraju drugoga dana zasjedanja, na spomendan svetoga pape Ivana XXIII., 11. listopada, biskupi su slavili svečanu euharistiju u zagrebačkoj prvostolnici u zajedništvu s novim apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj, nadbiskupom Giuseppeom Pintom. Slavlje je predvodio nuncij Pinto, te se tom prigodom predstavio hrvatskoj vjerničkoj javnosti. Uvodeći u slavlje zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić podsjetio je kako je prije 55 godina, upravo 11. listopada 1962., započelo zasjedanje Drugoga vatikanskog ekumenskog sabora, a sazvao ga je upravo sveti Ivan Dobri. A "Sabor je bio velika milost koju je Crkva dobila u 20. stoljeću" (sv. Ivan Pavao II.).
 
Kardinal je podsjetio i na sramotnu presudu kardinalu Alojziju Stepincu, koju je na taj dan, 11. listopada 1946., izrekao komunistički sud na montiranom procesu, čime je započeo blaženikov mučenički križni put. Pozdravljajući nuncija kardinal je zaželio neka ga "u novoj službi u Hrvatskoj prati nebeska pomoć Presvete Bogorodice Marije, Majke Crkve, svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske i blaženog Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti". U svojoj homiliji mons. Pinto je prenio pozdrave pape Franje istaknuvši kako nas se spominje u svojim molitvama i sudjeluje u našim radostima i poteškoćama, te nam srdačno podjeljuje svoj apostolski blagoslov, koji proširuje na naše obitelji, starce i bolesne, zazivajući majčinsku zaštitu Majke Božje Bistričke, „Odvjetnice Hrvatske", svetoga Ivana XXIII., Ivana Pavla II. i blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. Nakon popričesne molitve, prvi tajnik Apostolske nuncijature mons.
 
Janusz Stanislaw Blachowiak pročitao je pismo preporuke Papina državnoga tajnika kardinala Pietra Parolina upućenog predsjedniku HBK, nadbiskupu Želimiru Puljiću, koje mu je potom osobno predao nuncij mons. Giuseppe Pinto. Nakon toga riječi pozdrava i dobrodošlice novome nunciju uputio je predsjednik HBK mons. Želimir Puljić. On je podsjetio kako crkveni Zakonik promatra nuncijevu službu na tri razine: na diplomatskoj s državom ili organizacijama gdje predstavlja Svetu Stolicu, na crkvenoj u vidu koordinacije i povezivanja partikularnih crkava sa Svetim Ocem i središnjim ustanovama Svete Stolice, te na ekumenskoj i međureligijskoj razini. Ovim euharistijskim slavljem i večerašnjim nastupom Apostolski Nuncij, preuzvišeni gospodin Giuseppe Pinto, predstavio se Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj i započeo u ime Božje svoje poslanje kao predstavnik Svetoga Oca Pape Franje i Svete Stolice. Podsjetio je, nadalje, na stoljetnu povezanost rimskih papa s Crkvom u Hrvata i hrvatskim vladarima sve od vremena njihova dolaska u ove krajeve. Nadbiskup Puljić je posebice istaknuo kako smo osobitu blizinu, razumijevanje i zaštitu Svete Stolice osjetili tijekom Domovinskoga rata kad je na Petrovoj stolici bio sveti Ivan Pavao II. Sa zahvalnošću je podsjetio na misu u bazilici sv. Petra u Rimu, 30. travnja 1979., koju je sveti Ivan Pavao II., kao prvi papa Slaven predvodio na hrvatskome jeziku, te tom prigodom izrekao riječi koje i danas odjekuju "Kao nekoć papa Ivan VIII. tako se i ja danas radujem vašoj vjeri i ljubavi, vašoj vjernosti Isusu Kristu i njegovoj Crkvi. Papa vas voli, grli i prima. Papa vas blagoslivlja!"
 
Neprimjereno i neutemeljeno patrijarhovo prozivanje
 
Na kraju je predsjednik HBK još jednom novome nunciju izrazio "srdačnu dobrodošlicu u ime biskupâ i vjernoga puka koji im je povjeren, te poželio neka njegovo djelovanje u ime pape Franje i Svete Stolice bude uspješno na sve tri spomenute razine djelovanja i popraćeno našim molitvama i obilnim nebeskim zagovorom". Na zasjedanju su predsjednici pojedinih Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli izvješća o njihovom radu. Biskupi su obaviješteni o hijerotoniji novoga dalmatinskoga episkopa, preosvećenoga gospodina Nikodima Kosovića, na kojoj su bili nazočni i dvojica članova HBK: splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić i šibenski biskup mons. Tomislav Rogić. Imajući u vidu sve što su hrvatski biskupi činili i govorili tijekom Domovinskoga rata u evanđeoskom i ekumenskom duhu, biskupi smatraju neprimjerenim i neutemeljenim prozivanje katoličkih biskupa i vjernika od strane srpskoga Patrijarha Irineja i ne prepoznaju se u tim Patrijarhovim riječima.
 
Biskupi će i nadalje, u duhu smjernica Drugoga Vatikanskoga sabora, nastaviti njegovati dobre odnose s pripadnicima svih religija, a posebice s onima koji ispovijedaju ime Isusovo, te bez prestanka moliti na nakanu koju je Krist izgovorio na Posljednjoj večeri i ostavio kao novu zapovijed da "ljubimo jedni druge kao što je on nas ljubio" (Iv 13, 34) i truditi se "da svi budu jedno" (Iv 17,21). Biskupi su prvoga dana zasjedanja, 10. listopada 2017., za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije ponovno izabrali mons. Želimira Puljića, zadarskoga nadbiskupa, te na zasjedanju raspravljali i o mandatima u pojedinim tijelima HBK-a. Nadbiskup đakovačko-osječki i metropolit i član Stalnoga vijeća HBK mons. Đuro Hranić izabran je za predsjednika Komisije „Iustitia et pax".
 
Požeški biskup Antun Škvorčević izabran je za predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, a dosadašnji predsjednik toga Vijeća sisački biskup Vlado Košić izabran je za predsjednika Vijeća HBK za nauk vjere, nakon umirovljenja pomoćnog zagrebačkog biskupa Valentina Pozaića koji je do sada obnašao tu službu. Mons. Dražen Kutleša, biskup porečki i puljski i član Stalnoga vijeća HBK, ostaje predsjednikom Pravne komisije HBK i u sljedećem mandatu. Mons. dr. Ivica Pažin ponovno je izabran za predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda HBK.
 
Nakon što su podnesena izvješća o radu pojedinih tijela HBK-a, biskupi su dogovorili kalendar zasjedanja za iduću godinu. Izvanredno zasjedanje Sabora HBK bit će 22. siječnja 2018. Pastoralno katehetski kolokvij za svećenike održat će se 6. i 7. ožujka 2018. Proljetno, 56. zasjedanje Sabora HBK, bit će od 10. do 12. travnja 2018. Susret članova HBK s redovničkim provincijalima bit će upriličen 18. lipnja 2018. Treći Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji održat će se u Solinu 15. i 16. rujna 2018. Jesensko, 57. zasjedanje Sabora HBK, održat će se od 9. do 11. listopada 2018. u Zagrebu. Od 12. do 17. studenog 2018. hrvatski biskupi će sudjelovati na pohodu „Ad limina Apostolorum" u Rimu.
 

Tajništvo HBK

Crkva se uključuje u odgojno-obrazovni sustav društva i nastoji dati svoj obol općem dobru čovjeka, naroda i države

 

 

Govor predsjednika HBK nadbiskupa Želimira Puljića na početku 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK
»Na zasjedanju će biti govora o dokumentu "Da vaša radost bude potpuna - kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima", djelovanju katoličkih osnovnih i srednjih škola, Hrvatskoj katoličkoj mreži itd.
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2017/08/nadbiskup-zelimir-puljic.jpg
1. Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni Apostolski nuncije Giuseppe Pinto, gospodo nadbiskupi i biskupi, poštovani Generalni Tajniče i uvaženi gosti sve vas od srca pozdravljam na ovom redovitom 55. plenarnom zasjedanju HBK. Pozdravljam i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija: Mons. Tomu Vukšića, Vojnog Ordinarija u BiH i potpredsjednika i delegata BK BiH. Drago nam je pozdraviti među nama vjerne sudionike na našim zasjedanjima, mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkog, člana Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda, te mons. Đuru Gašparovića, biskupa srijemskog i sufragana Đakovačko-osječke metropolije.
Pozdravljam glasnogovornika gospodina Ancića i predstavnike medija koji će dati izvješće s ovoga zasjedanja, posebice o zaključcima o kojima će biti govora na konferenciji za tisak, u četvrtak 12. listopada u 12 sati.
 
Od redovitog proljetnog, 54. plenarnog zasjedanja koje je bilo od 26. do 28. travnja 2017., imali smo 19. lipnja 2017. godine prijepodne susret s redovničkim provincijalima, a u poslijepodnevnim sati izvanredno zasjedanje HBK. Podsjećam kako smo tjekom proljetnog zasjedanja HBK svetom misom u zagrebačkoj katedrali obilježili "50. obljetnicu Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate", te prigodnim simpozijem očitovali zahvalnost našim ljudima u tuđini, svećenicima, časnim sestrama i pastoralnim suradnicima koji su ispisali svijetle stranice naše hrvatske povjesnice i povjesnice Katoličke Crkve. Isto tako 26. lipnja svečanom misom u zagrebačkoj prvostolnici i proslavom Papinoga dana oprostili smo se od Apostolskog nuncija mons. Alessandra D'Errica, koji je pošao za nuncija na Maltu. Imenovanjea novoga nuncija, mons. Giuseppea Pinta uslijedilo početkom srpnja, a njegov dolazak u Zagreb polovicom rujna. Dopustite mi sada s par riječi pozdraviti Apostolskog Nuncija na talijanskom jeziku.
 
2. E' il mio grande piacere di salutare alla nostra Plenaria il nuovo nunzio nella Repubblica di Croazia, Sua Eccellenza Rev.ma mons Giseppe Pinto. Ben venuti, Eccellenza! Qualche giorno dopo la conclusione della Plenaria del Consiglio delle Conferenze Episcopali d'Europa (CCEE), che per la prima volta si è tenuta in Bjelorussia, il Sostituto della Segreteria di Stato, mons. Angelo Becciu ha inaugurato in Minsk la nuova sede della nunziatura (4 ottobre 2017). Mi sembra significativo che in quell'occasione mons. Becciu disse che "la presenza stabile della Santa Sede non è fine a se stessa, ma esprime la garanzia del suo impegno affinché la tutela e la promozione della dignità, della libertà e dei diritti di ciascuna persona ne traggano beneficio" (L'Osservatore Romano, 5 otobre 2017).
 
Le auguro, Eccellenza Reverendissima, un cordiale benvenuto in Croazia, nella stabile dimora di Nunziatura, che fu aperta e benedetta 22 anni fa, come ponte stabile che ci collega con la Città Eterna. Faccio voce dei fratelli vescovi desiderandoLe un benefico e fruttuoso lavoro nella missione come Rappresentante del Santo Padre Francesco e della Santa Sede. Auspico che noi vescovi, sacerdoti e le persone consacrate, come pure tutti i fedeli e cittadini di questo paese, che apprezziamo e chiamiamo „Bella Nostra", possano trovare in Sua residenza una mano tesa, ed una presenza amichevole che promuove il bene comune che la Provvidenza ci distribuisce in abbondanza. Auguro che la Sua casa e il Suo servizio offra spazi d'incontro, e sia segno e strumento di dialogo in ricerca instancabile in favore delle persone concrete. Ancora una volta, Ben venuti, Eccellenza Pinto!
 
Mons. Pinto iz Filipina u Hrvatsku
 
(Kratka biografija: Mons. Pinto dolazi s mjesta nuncija na Filipinima. Rođen je 26. svibnja 1952. u gradu Noci koda Barija. Za svećenika je zaređen 1. travnja 1978. i inkardiniran je u biskupiju Conversano. Postigao je doktorat iz kanonskog prava, a u diplomatsku službu Svete Stolice ušao je 1. svibnja 1984. Diplomatsku službu obavljao je u apostolskim nuncijaturama Papua Nova Gvineja, Argentina, te u Državnom tajništvu Svete Stolice, u Odjelu za odnose sa državama. Imenovan je 4. prosinca 2001. apostolskim nuncijem u Senegalu, Maliju, Gvineji Bisau i u Capo Verde, a 6. prosinca 2007. apostolskim nuncijem u Čileu, te 10. svibnja 2011. Apostolskim nuncijem na Filipinima. Osim talijanskog jezika govori francuski, engleski i španjolski.)
 
3. Htio bih još prije najave programa zasjedanja napomenuti kako ovih dana spominjemo 20 godina od utemeljenja naših triju biskupija. Naime, Sveti Ivan Pavao II. darovao je 1997. tri nove biskupije našoj zemlji ispaćenoj ratnim stradanjima: Dvije partikularne Crkve sa sjedištem u Požegi i Varaždinu, te Vojnu biskupiju sa sjedištem u Zagrebu. Dok se sa zahvalnošću sjećamo tih radosnih događaja, u prigodnim slavljima prošlih dana moglo se osjetiti radost i zahvalnost puka za osnutak ovih biskupija. Čestitamo njihovim pastirima, mons. Antunu Škvorčeviću, mons. Josipu Mrzljaku i mons. Juri Bogdanu ovu obljetnicu i želimo neka budu zauzeti navjestitelji Božje Riječi i uspješni odgojitelji povjerenoga puka. Na spomenutim slavljima dalo se osjetiti blagodat njihovoga utemeljenja, pa smo s apostolom Pavlom ponavljali: „Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista" koji se proslavio i slavi u ovim mjesnim Crkvama. I dok čestitamo „mladim Crkvama" u našem narodu na čelu s njihovim pastirima, poželimo svima nama polet i snagu Duha Božjega kako bismo ljudima našega vremena mogli uvijek i posvuda „pružati uvjerljive razloge nade koja je u nama".
 
4. O čemu će biti govora na ovom zasjedanju?
a. Prošle godine u listopadu obilježili smo 25 godina uvođenja vjeronauka u novi školski odgojno-obrazovni sustav. Tim povodom bila je upriličena akademija u Hrvatskom narodnom kazalištu, kao i cjelodnevni znanstveni simpozij o značenju vjeronauka u školi. Povodom toga srebrnoga jubileja priprema se dokument "Da vaša radost bude potpuna – kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima". Dokument se priprema u suradnji sa svećenicima, katehetama i vjernicima, a prošle godine poslan je na javnu raspravu. Biskupi će biti informirani o pristiglim prijedlozima.
 
b. HBK je prije četiri godine donijela Odredbe i smjernice o katoličkim školama. Prihvaćajući „zdravu sekularnost", koja jamči slobodu evanđelja, Crkva se uključuju u odgojno-obrazovni sustav društva i nastoji dati svoj obol općem dobru čovjeka, naroda i države. To je projekt koji spaja vjeru, život i kulturu, po kojem usprkos nekih naznaka „laicizma i netrpeljivoga sekularizma" Crkva nastoji biti „partner i suradnik", a ne suparnik. Predsjednik vijeća za katolički odgoj i obrazovanje, požeški biskup mons. Antun Škvorčević, izvijestit će o stanju, perspektivama, problemima i nadama katoličkih osnovnih i srednjih škola kod nas.
 
c. Kad se prije par godina počelo razgovarati i planirati Hrvatsku katoličku mrežu, pokazalo se kako ima dosta predradnji koje treba najprije učiniti; počevši od prostora do umrežavanja već postojećih medija s ciljem informiranja vjernika i svih zainteresiranih o djelovanju, naučavanju i stavovima Katoličke Crkve. Uz jasno definiranje načina suradnje s ostalim tijelima HBK, očekuje se da Hrvatska katolička mreža ima viziju i misiju promišljanja komunikacije "ad intra i ad extra" crkvenoga područja, kao i uspostavu i jačanje postojećih, ali i novih komunikacijskih kanala. Pročelnik vijeća za medije, mons. Ivan Devčić i koordinator preustroja ustanova koje ulaze u sastav Hrvatske katoličke mreže, mons. Fabijan Svalina, podnijet će izvješće o dosada učinjenom.
 
d. Na zasjedanju će predsjednici Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeti izvješća o njihovom radu. Raspravit će se i o mandatima u tijelima HBK i delegatima na zasjedanjima drugih BK u sljedećoj 2018. godini.
Još jednom sve vas od srca pozdravljam i želim plodan i blagoslovljen rad 55. plenarnog zasjedanja.«
 

Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije

Nad hrvatskom kulturom i nad hrvatskom sudbinom nadvio se marksistički, ateistički crveni zmaj

 
 
Akademski slikar Josip Botteri Dini, pripadnik je malobrojne skupine vodećih likovnih umjetnika u Hrvatskoj. Rođen je u Zagrebu 1943. godine. Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Miljenka Stančića 1968. Izlagao je samostalno na brojnim izložbama diljem domovine i u inozemstvu. Pored slika realizirao je niz vitraja i mozaika, a ključni dio njegova iopusa posvećen je sakralnim temama.
http://fokolar.hr/wp-content/uploads/2014/02/Botteri0311-005.jpg
• Gospodine Botteri, zašto je danas tako malo sakralnih motiva u suvremenoj hrvatskoj likovnoj umjetnosti?
- Suvremena hrvatska likovna umjetnost jest u nekom smislu dio hrvatske kulture i njenog kulturnog  bića i razvoja. Povijesno, hrvatska kultura od 1945.g. na ovamo, nije imala slobodan razvoj. Nad hrvatskom kulturom, kao i nad hrvatskom sudbinom svoja stravična krila nadvio je marksistički, ateistički crveni zmaj. Rane njegovih kandži još uvijek nisu zacijelile i hrvatsko nacionalno biće i njegova kultura još uvijek nisu slobodni. Naša osobna i zajednička memorija nije slobodna, niti će skoro biti od zlokobnih sjećanja na dane zatora svega svetog i plemenitog. Umjetnost je bila potpala pod diktat Agitpropa i svi koji se svojim slobodnim duhom nisu uklapali u zločinačku komunističku ideologiju ili su bili smrvljeni ili prognani ili predani namjernom zaboravu. Umjetnost je bila sluškinja toj ideologiji, a kada se trebalo prema svijetu, čak zapadnom, pokazati „napredno lice“, kako bi se služilo i drugom gospodaru, tada je nastao „teror avangarde“ koji i danas traje. Poslušnici ne mogu biti slobodni jer slobodi su okrenuli leđa, dok su služili diktatu. Kada su jednom đavlu prodali dušu, tada je nastala tzv, marksistička umjetnost. Gazio se i izrugivao ruglu svatko tko nije bio s njima u društvu. Na tom zločinačkom Olimpu odlučivali su o sudbini svih koji nisu s njima. Nitko tko im se nije poklonio ili priklonio nije imao pristupa u kastu „zaslužnih“. Nije ni to bilo dovoljno, uhodili su one neposlušne i metodama prijetnji i prešućivanja u javnosti, sprječavali njihove afirmacije. Možda se u ovome krije odgovor na Vaše pitanje. U Hrvatskoj se teško može nadoknaditi sve diskontinuitete slobode.
 
• Je li u pitanju možda određeni ili neodređeni strah autora kako ne će moći odgovoriti problemu?
- Sakralna umjetnost nije samo tema, niti je samo kulturološko pitanje. Sakralna umjetnost proizilazi iz doživljaja svetoga. Vjera je dar Božji. Umjetnik, koji je toga svjestan, a koji je i religiozan,on će svoju vjeru, svoje zanose i meditacije predočiti i sebi i drugima u svojim djelima. Ne bi nitko, tko ima darovitosti, a iskreno vjeruje ili traga za svetim, ne bi trebao biti uplašen u stvaranju svete teme, u interpretaciji svetoga u svome djelu.
 
• Kako se razvijao Vaš osobni pristup sakralnom motivu kroz protekla desetljeća?
- Kako sam rastao u znanjima i spoznajama i u svojim vještinama, tako se i moj pristup svetim temama mijenjao. I danas, nakon tolikih godina rada, učenja, promatranja i stvaranja, događa se da nakon susreta s nekim neviđenim prije djelima, zaželim ponovno nešto novo stvoriti. Umjetnost je kao more koje nas neprestano osvaja i mi smo njegovi zarobljenici. Čim završi plovidba, mi opet čeznemo za novim plovidbama, nepoznatim uvalama. U umjetnosti kao da smo u polju vječne igre. Dio lijepoga koje sanjari umjetnik bude ulovljeno kroz likovnost, glazbu ili riječ. Taj osvojeni i ostvareni segment vizije dostatan je da možemo zamišljati svijet lijepoga kojemu umjetnikov duh pripada, iz kojega je crpio svoje skladbe, stihove, boje i oblike.
 
• Koji je Vaš najdraži sakralni motiv? S kojim ste sakralnim motivom imali stanovitih teškoća?
- Priznajem da nisam nikada s lakoćom stvarao. Likovno stvaranje, kao i uopće stvaranje svih umjetničkih djela, prolazi različite faze. U svakom slučaju, dobru volju umjetnika prati otpor  tijela. Tijelo, onaj drugi ja, ono profano i pogano, opire se duhovnom i uzvišenom, dobrom i lijepom. Uvijek ranije, nego li umjetnik izvodi svoje djelo, ono nastaje u njegovom duhu. Umjetnik sva svoja djela ima u sebi i traži pogodan trenutak i mjesto i druge uvjete kako bi ono nastalo za ostali svijet. To što sam kazao nije nikakva mistifikacija stvaranja. Stvaranje umjetničkih djela i nije moguće a da umjetnik nije nadahnut. Ako bih govorio o težim sakralnim temama, onda me ni nije bilo jednostavno naslikati Blaženu Djevicu Mariju i bl. Alojzija Stepinca.
 
• Podliježe li sakralna umjetnost,općenito, modi, promjeni, izmjeni modnih pravaca?
- Umjetnost ima svoje zakonitosti. Svaka umjetnost, koja je ozbiljna i računa na recepciju bez granica, mora biti otvorena i novim izričajima, ali umjetnik uvijek teži stvaranju vlastitog izričaja. Taj vlastiti izričaj ostaje u bitnom neizmijenjen, ali ponajprije mora biti sagrađen strpljivo i on se mora oblikovati dugotrajnim unutarnjim istraživanjima i velikim radom na svome djelu. Jednako to vrijedi i za sakralno djelo, ali to podrazumijeva i dobro poznavanje kršćanske ikonografije i svega stvorenoga u dvije tisuće godina kršćanstva.
 
• Kako Vi gledate na ostvarene rezultate u tretiranju religijskih tema u našoj aktualnoj umjetnosti?
- Sakralna likovna umjetnost u Hrvatskoj ima svoj kontinuitet od ranoga kršćanstva, od IV. stoljeća do naših dana, kroz sedamnaest stoljeća. Mi zahvaljujemo Stvoritelju za tolike velike umjetnike i isto tako brojna djela koja nas potvrđuju kao autentičnu narodnu kulturu i sastavnicu europske i svjetske kulture. U umjtnosti se događaju čuda ili ih nema. Mi smo baštinici čudesno lijepih i ponekada avangardnih, u najboljem smislu riječi, umjetničkih djela. Mogli bi nizati kazalo imena i katalog djela. Ali bilo bi besmisleno pokraj izvrsnih knjiga i dokumentarnih filmova. U našoj aktualnoj umjetnosti i danas bljesnu vrijedna umjetnička djela koja obogaćuju našu umjetničku baštinu.
 
• Na Vašim akralnim slikama osobito mjesto zauzima Split.
- Živjeti u Splitu, upijati njegove vizure, baštinu, boje, ne može proći bez neke vrsti reinterpretacije. U umjetnosti mi možemo zabilježiti sve naše doživljaje i razmišljanja. U moje slikarstvu to bilježim jakim i naglašenim crtežom. Nisu to samo izvanjski doživljaji motiva. Split je pozornica mojih asocijacija na sv. Duju, na druge svete teme, Gospu, Krista.
 
• Možete li mi reći nekoliko riječi o slici na kojoj trenutno radite.
- Početak je mjeseca prosinca i slikam božićnu scenu Rođenja Kristova. To je moj Advent. Zajedno s pjesnikom Miljenkom Galićem dovršio sam knjigu pod naslovom Krilo noći. To su Galićeve pjesme koje sam popratio mojim grafikama Visovačke Gospe i Kristovog lica. Pjesme i grafike nastajale su dugi niz godina i sada su složene pod jednim naslovom u nakladi Kršćanske sadašnjosti. U atelijeru radim mozaik za crkvu Svih svetih u Sesvetama s temom Božansko Milosrđe, sveci i duhovi, apostoli i Blažena Djevica Marija. Čitajući stihove doživim sliku koja se pojavi na unutarnjem ekranu. Slično se zbiva i dok čitam Evanđelje, pripremajući se za neku sliku koja se povezuje uz Kristov lik i njegov život i njegovo Božanstvo. Ništa ne nastaje brzo. Uvijek potraje traganje u samoći, odcijepljen od profanosti i banalnosti. Svi pokušaji budu zabilježeni. Najradijem crtam crteže olovkom, dok raščišćavam kompoziciju, zatim radim crtež u mojem načinu lakovima, akrilikom, mozaikom ili staklima u boji.
 
• Vi ste naravno, pored religijskih, redovito tretirali i druge teme.
- Sada variram teme mora, noći na moru, mislim na Lepantsku bitku. Ponekad se opet vratim Splitu ili nekom drugom dragom gradu, pa mrtvoj prirodi. Rado naslikam i neku asocijaciju na hrvatsku povijest. Mislim na hrvatski Križni put i zločinačke, mučeničke jame. Spašava Milosrdni Krist koji nas vraća u njegov „mir kojega svijet ne može dati“.
 
• Što je ključno u Vašem pristupu motivu?
- Moja bitka sa samim sobom odvija se na platnu ili papiru, bitka u kojoj likovnost mora pobijediti prazninu. Mislio sam ovih dana kako je Krist Gospodin Veroniki pružio svoj autoportret, kao krvavi otisak svojega lica. Isus je tako prvi sakralni slikar kršćanstva. I mi sa svojim slikama smo, kada slikamo svete teme na istom tragu; ostavljamo otiske naše duše, naših strepnja, naših rana, tjeskoba i molitava nada i čežnja.
 
• Planovi?
- Plan imam za danas i sutra, nastaviti raditi svom snagom i ne mislim stati do Božje volje.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Ivica Todorić se skriva u?

Subota, 21/10/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 893 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević