Get Adobe Flash player

Samo dragi Bog zna…

 
 
Oduvijek,
Otkad je čovjeka,
I dovijeka
Ne će riječ čovjeka
Odlučivati
Koliko će čovjek ljeta
Na zemlji prebivati.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcTFNI9mHPt7hTvWcci-vChjtugrBnrmTCkAdw&usqp=CAU
Tko god vjeruje u Boga,
Još će za života svoga,
Pa bio star i sto ljeta,
Vjerovati
Da će dragi Bog
Znati
Kada on treba
S ovoga svijeta
U vječnost stupiti Neba.
Ni jedna vlast ovozemna
Niti je bila ovoga jutra,
Niti je danas spremna,
A ne može ni sutra,
Čovjeku živu
Prognozu dati krivu,
(To znamo i ja, i ti)
Pa ju ozakoniti.
Od Boga život je svaki!
I svi su pred Bogom-jednaki!
 

Malkica Dugeč, 14. 11. 2020. (Ova pjesma je inspirirana prijedlogom Odluke Vlade RH, objavljenom u Večernjem listu 13. 11. 2020. i koja glasi: "Životni vijek žena i muškaraca trebao bi biti podjednak- 64 godine".)

Za koju smo se u krvi i znoju borili

 
 
Croatio mati, upravo što poput gorskog potoka
Danonoćno žuboriš mojim venama,
Zbog dobrobiti pokoljenja koja stasaju,
Moramo konačno jedno drugom reći što nas ide
Bez obzira što će misliti promatrači kad nas čuju i vide.
https://www.chasingthedonkey.com/wp-content/uploads/2014/04/Untitled-design-2-900x675.png
Tužan sam jer si iznjedrila elite nauštrb sirotinje.
Nisi onakva kakvom smo te stoljećima sanjali,
Za koju smo se u kaljuži ognja i krvi borili,
Kako bi te gladnom i žednom puku,
Kao mrvu kruha i kap vode na čast i ponos stvorili.
 
Nažalost, obistinilo se proročanstvo mudraca,
Crne prognoze i mračne slutnje.
Nastavlja se stoljetni kontinuitet
Hrvatskog jala, mita, korupcije, poltronstva i šutnje.
 
Samodopadnici, vi koji sebe nazivate državnicima,
Hoćete li konačno uspraviti te svoje pognute kralježnice
I ponosno dići čelo k nebu visoko.
Suverenitet podrazumijeva čvrstog poglavara,
Srce i dušu, hrabrost i razbor - uho i oko.
 
Oprosti mi, Domovino, što ne mogu više i bolje.
Sputane su mi ruke, a usne nijeme. Crvenim se od srama
Pred sinovima koji su te ognjem i mačem stvarali,
Zbog bijednika koji se klanjaju onima
Koji su te ubijali i razarali.
 
Zaklinjem te, rajska Djevo kraljice Hrvata
Da ponovo ne čamimo sedam stoljeća u tami,
Čekajući majku da nam iznjedri sina
Kojemu će iznad svega biti,
Tvoje ime, Bog i Domovina!
 

Pejo Šimić

Ivana: Čini mi se ponekad da živimo u posljednjim vremenima…

 
 
Mora se priznati kako bračni ali i umjetnički par, Ivana Jovanović Trostmann i Teo Trostmann, Dubrovčani, unatoč svim nevoljama u kulturi i oko nje, djeluju skladno, ustrajno i nadahnuto, istina svatko okružen svojim motivima i njihovim doživljavanjima. Ne zaboravimo, otac Tea je, svakako, jedan od ponajboljih suvremenih hrvatskih umjetnika, akademski slikar Josip Pino Trostmann, autor kompleksnog opusa i iznimnog ugleda. Doista, nesvakidašnji trolist.
https://www.zagrebonline.hr/wp-content/uploads/2020/11/IMG-20201127-WA0008.jpg
O svom najnovijem apstraktnom ciklusu, Ivana kaže: “Ovaj ciklus nazvala sam 'Vrtlog'. Podrijetlo i razvoj svemira (kozmogonija) doživljavam kao Božje djelo. Čini mi se ponekad da živimo u posljednjim vremenima i da taj nesklad i sklad, radost i tugu, spajanje i razdvajanje, mir i agresiju, zadovoljstvo i neurozu možemo izraziti i bojom i nebom i suncem. Svakako da je glazba daleko više stvorena za dočaravanje emotivnih i kompozicijskih fenomena negoli slikarstvo koje barata obojeni plohama... nebo postaje polje... a sunce promatrač života u likovnim stremljenjima autora koji proživljava trenutke mira i spokoja... nemira i poleta.“ Valja istaknuti kako je novi ciklus izveden u ulju i akrilu na velikim formatima, 160 x 150  cm i 120 x 150 cm. I u ovom ciklusu ističe se autoričin vrlo emotivan, strastven pristup motivu kroz snažan kolor ispresijecan energetskim gibanjima, turbulentnim mijenama, nezaustavljivim i nepredvidljivim. Novi ciklus karakterizira izrazita živost, potentnost volumena.
 
Teo Trostmann, nedaleko u atelijeru, istražuje osobitosti svakodnevnog, vaze i cvijeća, pogleda na otok u daljini, nekoliko plodova voća na stolu... Svaki pojedini cvijet u vazi bukti bojom, ističući se pored drugih, jednako živahnih, jakih boja, iznad stakla, jednostavnog, običnog oblika. Zrelost cvijeta, ploda, usporediva je sa zrelošću ljudskoga života, ponekad tako očekivana, katkada i ne dođe a ponekad je nismo ni svjesni. Zanimljive su i poticajne kombinacije motiva mrtve prirode s krajobrazom koji se nazire u pozadini, s odmjerenim kolorom, cvijet ispred otoka.
https://www.politikaplus.com/img/s/840x490/upload/images/gallery/foto/112020/ivanaiteo/4119505415bcce9a8ad1e07df0f57e60.jpg
Valja istaknuti atmosferu koja okružuje motive, sve miruje, posvemašnja tišina natkrilila je cijeli prostor, tek rijetki mogu čuti kako latica cvijeta lebdeći  pada na stol. Možda se čuje i sat iz daljine, sve miruje. Svodi li se život na lelujavi pad latica, može li se mjeriti otkucajima nevidljiva sata, na kratkotrajnu ljepotu i cvijeta i ploda, na mir mora? Teo Trostmann slika vrijeme, čiji odraz opažamo svaki dan, u nevažnim sitnicama, u latici koja će uskoro pasti, u cvijetu koji će polagano izgubiti svoju žarku boju.
 

Miroslav Pelikan

"Kukuljica Ane udova pok. Mata iz Mihanića ostavlja sve svoje od konca do igle i kam na kamenu i crnu draču u kamenu"

 
 
Jako sam se obradovao kada sam u Osobnom fondu Ernesta Katića našao u kutiji br. 18 pod signaturom G - 5, V -1 usku i dugu knjižicu na kojoj piše "Dubrovačke riječi". Nažalost ona je ispunjena samo prvih nekoliko stranica i većinom se radi o već poznatim riječima ili defektnim tuđicama. Upoznajmo dakle javnost sa tim rječnikom koji je skupio valjda kakav seoski svećenik, poštujući objašnjenja autora, ali ne poštujući današnje jezičke norme.
https://photos.geni.com/p13/dd/d4/d0/2e/534448567e4daf08/eae01d11-6eb5-49ad-beaa-342e619ff82e_large.jpg
Ernest Katić
 
Vrka - nateklina uslijed udarca pri padu
Vrčet - nateklina od uboda komarca ili ose
Duhopiriti - jedva disati
Sutoposan - podvrgnut bolesti
Pobočina - panceta od brava
Panča - panceta od ribe
Pancela - panceta od svinje
Pezo - od govedine
riječi oflimati (ošamariti), modrica su poznate, pa ne dajem tumačenje
sekuternica - kundurica tj. ogovarlica, pričalica (T.T.)
Meterbia (?, grč., tur.) - nered
Pohlipati - najesti se u jedan mah (pohlipa kao pohlepa?, pohapati? T.T.
Gjifa - izješa
Komostra - uže sa sudima od rama (T.T.) (kao kačulima itd.) nad kominom, u kojima bi se pod drvima kuhalo
Drvenjača – ožica (žlica, T.T.) od drva
Zlogodnica - žena koja naslućuje nesreću (postoji i ptica čavka zl., T.T.)
Damigjana (postoje tolike varijante u Dalmaciji od domižane, demejane itd., T.T.) velika opletena caklena boca za vino i ulje
Bocun - caklena boca od najmanje 3 litre pa ima pred do 15 litara
Skandalet - od rama ili mjedi grijalo za ruke ili postelju
Fakin – trhonoša (misli nosač)
Buzdo - ludi, dobroćudni čovjek
Prpoša - muškarac ili žena koji se za sve mame u ljutnju
Šalavada - neuredna žena
Šijun - šijunata zavija - nevrijeme strašnom kišom (netočno, T.T.)
Lebić – lebićada (zapadni vjetar, op., T.T.)
Oflimat - dat prdeljusku (šamar)
Kantorica - škrinjica sa bokarićom (mali bokal, obično za nuždu, op., T.T.)
Izčumjehan – ishlapljen (danas kažu išumjehan)
Raskvartan - raznesen na sve strane (raščetvoren, T.T.)
Bestužanstvo - lijenost
Ukopečen – ica (ukočen kao smrznut, op., T.T.)
Hrdoroga - nasilna žena (je li češka riječ, oni g pretvaraju u h, T.T.)
Kundur - kundurica
Smagnut - čeznut
Petegula - govorkuša 
Smucka - žena koja trči po dvoru
Upiždren - okamenjen(?)
Prucnuti se - otresti se odgovorom (mislio sam da riječ znači narasti? T.T.)
Morbin - dobro raspoloženje i obijest (krivo shvaćeno, T.T.)
Čombo, Škembo - karikaturalan ili zdepast čovjek, valjda su to bile neke okrugle zdepaste lutke, škembo je iznutrica trbuha, tur. perz. Riječ (T.T.)
Cuknut - malo srknuti
Nabandat - nenadano se namjeriti
Podmontati - uzrujati(?)
Salamastrati - ukoriti
Prekričiti - preporučiti
Kebara - divlja žena
Sroncati se - pasti
Zaoblica - ukusan komad jela, npr. pečeno janje
Žgazati se - zastraniti, počiniti grijeh
lijenka – stando (štand) od barjaka
Poragatiti se - posvađati se (dubr. pokarati!)
Stoljati - razmetnuti
Stombrcati se, hlupnuti - pasti
Laprdati, laprduša, intačiti, ingvazdati, gvantijera preskačem
Beklezina - glup čovjek
Roncati - điravat, praviti izvan ura lutanje po kući ili vanka
Naprlendati se, naprlendana - žena svime iščiškana, bez ukusa
(lijepo bi zvučalo naprlenduša, T.T.)
Šprlja - isto kao gore
Impalan - čovjek, žena usukani, zatvoren kao pala
Zdrucnuti, štuknuti - kriomice ukrasti, štuknuti znači i udariti
Zabrokat - pasti bolestan
Imbrokat - zgodno pogoditi, naći
Kutnjica - žena za kuću
pjogati ili gjogati (nečitko, T.T.) - zgodno naći, npr. komad robe za popravak odijela, i sl., te dobro se namjeriti
Škanjat - priklati nožem životinju, npr. perad
Orcati - truditi se
Išumljeti – rebambiškat (re bambino - opet dijete) isćumjehati!
Izimiti - pročišćeno(?)
Bog i đaci - kad ti neko donosi dar ovako se pozdravi donositelja
Plento, plinte - ljudi koji se uvijek tuže na nešto (sad sam se sjetio izraza peziti se, možda od prinčipeza?, T.T.)
Dati haka kome - prouzročiti komu jada
Prokuntat - zlo govoriti o nekome
Scodella - zdjela, zdjelica, slijede talijanizmi Candeliere, Zuppiera,
Cucchinjera, Posata
Halabaluk - konfuzijon
Ljohav - mlohav
Prokomoliti - izaći kao gušteri
Zatim se na koricama nalazi ovo pisano strojopisom: "Kukuljica Ane udova pok. Mata iz Mihanića ostavlja sve svoje od konca do igle i kam na kamenu i crnu draču u kamenu".
 

Teo Trostmann

Nedjelja, 06/12/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1825 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević