Miro Bulj – trbuhozborac Bože Petrova

Zasigurno ni ovoga puta Jakši ne će ni dlaka s glave pasti

 

 

• Miro Bulj od Sinja je dio vladajuće strukture iz Mosta, samo on to nikako da shvati. Na svom je facebooku napisao da nitko nema pravo prodati HEP osim vlasnika, a to je, ističe, hrvatski narod, te se založio za referendum. Iako ni najmanje nisam pobornik povratnice iz partije Pametno, ministrice Martine Dalić, sviđa mi se njezin odgovor Bulju u kojem ga podsjeća da je Most HDZ-ov „koalicijski partner“. „Prema tome, odluke koje su raspravljane i odluke o kojima ovdje raspravljamo politika su Vlade“, odrješito je odgovorila Dalić. Ostaje pitanje je trbuhozborac Bože Petrova izvukao kakvu pouku.

Miro Bulj

 

• Mađarska OTP banka kupila je Splitsku banku od francuske banke u problemima Societé Générale.Poznato je da su OTP i MOL vrlo usko povezani. Alfa i omega OTP Grupe, Sándor Csánvi, jedan je od najbogatijih i najutjecajnijih mađarskih oligarha, a svojedobno je bio i prvi pregovarač MOL-a u Hrvatskoj. Danas je, pak, u MOL-ovu odboru direktora odmah uz Zsolta Hernádija. Svojedobno je OTP banka odigrala veliku ulogu u obrani MOL-a od neprijateljskog preuzimanja. Te dvije kompanije su i vlasnički povezane; OTP posjeduje dionice MOL-a, a MOL posjeduje dionice OTP-a. No, puno je važnije to što postoje indicije da menadžeri MOL-a i OTP-a nastupaju kao interesno povezana skupina, piše Gojko Drljača u Jutarnjem listu. Ovo ne bi smjelo proći samo tako kod rotirajućih blizanaca Cvitana i Bajića, pandana ruskih također rotirajućih blizanaca Putina i Medvjedjeva.

 

• Jakša Barbić, hrvatski predstavnik u arbitražnom vijeću kojeg je ondje za člana predložila hrvatska vlada, glasovao je protiv Republike Hrvatske u sporu protiv mađarskog MOL-a. Tko je Jakša Barbić? Hrvatski pravnik i akademik rođen u Zagrebu 12. XII. 1936. Dakle, ima više od 80 godina, a vrlo je aktivan. Neki dodaju da je preaktivan i da je prebogat. Neki ga nazivaju tvorcem hrvatske pretvorbe (1988.-1991.) i privatizacije (1991.- do danas) i glavnim krivcem za sav kriminal koji je iz toga proistekao. Mediji su nešto pisali, ali Jakši nije ni dlaka s glave pala. Očito da će ne će ni sada.

 

• Oglašavanje Dalije Orešković, predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, inače snahe Slavena Letice, u svezi putovanja u SAD hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i preispitivanje radi li se o službenom ili privatnom posjetu, ima dva objašnjenja: pucanj u prazno ili pucanj u hrvatsku državu. Ratoborna Dalija, čiji je pogled doslovno inkvizitorski, oglasila se nakon što je zadobila tri prijave protiv Predsjednice koje nemaju nikakvu priloženu dokumentaciju. I tužibabe i Dalija svakako znaju kako su ovakva putovanja predsjednika države iz sigurnosnih razloga ponekad nenajavljena. Znaju, ali ne će da znaju.

 

• Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), iznosi zanimljivo zapažanje. On se protivi tomu da predsjednik Vlade Andrej Plenković već nekoliko puta spašavao Most, koji je, po njemu, jedan od glavnih krivaca za gubitak arbitražnog spora s MOL-om. „Nitko se ni ne obazire da je upravo MOST svojim odbijanjem dogovora sa MOL-om bio sukrivac za nastavak arbitražnog spora koji smo izgubili. Sazivanje izvanredne tiskovne konferencije na Badnjak nakon gubitka arbitražnog spora predstavlja vrhunac napora premijera Plenkovića u još jednom spašavanju MOST-a“, tvrdi Špika.

 

• Veliko su iskušenje predstojeći lokalni izbori u svibnju 2017., gdje će u brojnim sredinama HDZ i Most pucati jedni na druge iz svih oružja. Moguće je i dakako očekivano da se predizborne tenzije i one nakon lokalnih izbora u svibnju preliju na nacionalnu razinu. Hoće li to dovesti i do preslagivanja Hrvatske vlade, zasad se još ne može predvidjeti. Zasigurno od svibnja ništa ne će biti isto.

 

• UN-ov arbitražni sud u Ženevi glavnom direktoru naftnog i plinskog koncerna MOL-a javio je da nema dokaza da je kod preuzimanja 49-postotnog udjela hrvatskog energetskog koncerna INA-e bilo korupcije. Aktualna sudska odluka u Ženevi uništila je nadu da će se ugovor proglasiti nevažećim. Hrvatska je „uzalud pokušala dokazati da je MOL doista podmitio dr. Sanadera“, piše doslovno u odluci UN-ova arbitražnog suda.

• Hrvatska od Srbije potražuje 1065 kulturnih dobara iz pravoslavnih crkava i manastira. U razdoblju od 2001. do 2013. u Hrvatsku je vraćeno 25.260 umjetničkih djela. Nedostaje još 24.500 muzejskih predmeta iz 45 hrvatskih muzeja za koje se ne zna gdje se nalaze, te jesu li ti predmeti uništeni ili otuđeni i za koje ne postoji evidencija, niti su bili predmetom pregovora o povratu. Iz Srbije poručuju da ništa ne će više vraćati!

 

• U Njemačkoj napokon prevode roman Zastave Miroslava Krleže, koji je počet s objavljivanjem 1962. Zašto nisu prije? Zato što ih Hrvati nikada nisu interesirali. Nebitni smo im uvijek bili. Tipično prusko razmišljanje.

 

• Država Kosovo je od studenoga 2015. članica UNESCO-a. Za to su svoj glas dale iz susjedstva Hrvatska, Makedonija i Crna Gora, što je Srbiji zasmetalo. Ponajviše smeta Miloševićevom nasljedniku Ivici Dačiću, koji je ovih dana rekao i da je Srbija pogriješila kada je Makedoniju priznala pod ustavnim nazivom, što su u Skoplju prokomentirali kao „mali diplomatski skandal“.

 

• »Maxportal također tvrdi da je više mjeseci u posjedu informacije prema kojoj je jedan hrvatski veleposlanik osumnjičen za suradnju sa srbijanskom tajnom službom (Bezbedonosno-informativna agencija – BIA), ali na zamolbu da ne prave dodatne skandale odgodili su objavu te informacije. Informacija o kojem veleposlaniku je riječ, tko je primao plaću u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, a radio za srpsku tajnu službu, mogla bi biti objavljena vrlo skoro«, piše

HRSvijet (http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/45402-koji-hrvatski-veleposlanici-rade-protiv-hrvatskih-interesa). Nije li to na tragu onoga što stalno ponavlja hrvatska predsjednica da imamo dobrano veleposlanika koji rade protiv hrvatskih interesa.

 

• Kad smo već kod veleposlanika koji rade protiv hrvatskih interesa, treba ih i navesti. Prije svega to je Joško Paro, koji je još davnih ranih devedesetih – u tijeku najžešće srpske agresije na Hrvatsku i BiH – u Madridu odbio poslušnost predsjednika Franje Tuđmana. Naime, predsjednik Tuđman je tražio od Veleposlanstva u Madridu, gdje je tada bio veleposlanik Sergej Morsan, da mu pripreme elaborat o tomu kako je Francisco Franco poslije rata uspio pomiriti zaraćene strane u Građanskom ratu od 1936. do 1939. i kako je izgradio zajedničku grobnicu („pomiješao kosti“), što je jako razljutilo Joška i njegovu ženu Jasnu Paro da izvrijeđaju Tuđmana kao kočijaši. Tu su još Ivo Goldstein u Parizu, Gordan Markotić u Beogradu, Damir Grubiša u Rimu, Ranko Vilović u Berlinu, Ivana Sutlić-Perić u Podgorici…

Joško Paro

 

• Savjetnik Zorana Milanovića i SDP-a, Amerikanac češkog popdrijetla Alex Braun, stajao je SDP 4,6 milijuna kuna. Ima li tu i nešto više, trebali bi pokreniti i otkriti blizanci iz Gajeve ulice.

 

• Slovenija je gotovo četvrt stoljeća izbjegavala platiti štednju Hrvatima koji su štedjeli u Ljubljanskoj banci do raspada Jugoslavije u lipnju 1991. godine. Tek nakon što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu ustvrdio da je slovenska država kao osnivač i vlasnik te banke odgovorna za povrat sredstava stranim štedišama – jer je Ljubljana na isti način odmah obeštetila svoje slovenske štediše, isplativši im u obrocima glavnicu i pripadajuće kamate – Slovenci su počeli isplaćivati dug štedišama. Oko 230.000 štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH trebali bi ukupno dobiti 258 milijuna eura. Dug bi trebao biti podmiren u roku od dvije godine. A dosad je isplatila 103 milijuna eura duga. Slovenija je dobila 28.500 zahtjeva za isplatu stare devizne štednje od štediša izvan Slovenije, od čega više od 15.000 od hrvatskih štediša.

 

• „Izražavam duboku zabrinutost zbog optužnice koju je danas podiglo Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine protiv devetorice bivših zapovjednika i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zbog navodnih ratnih zločina nad zarobljenim Srbima s područja Orašja. Teško se oduprijeti dojmu da je optužnica političkog karaktera obzirom da su Orašje branile združene hrvatske i bošnjačke snage, a optužnice su podignute samo protiv Hrvata“, rekla je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu nakon novoga napada na Hrvate u BiH. Zahvaljujući Petir napokon imamo političare koji govore ono što svi razumijemo i što je istina.

 

• Vladimir Putin se zalaže za osnovanje „Balkanskog saveza vojno neutralnih država“, u koji bi trebali ući Srbija, Crna Gora, BiH i Makedonija. Moskva tim činom želi stvaranje tzv. balkanske zone neutralnosti. To je prema Rusima Plan B, savez država koje ne bi bile u NATO-u.

 

Marijan Majstorović