Get Adobe Flash player

Nagrade HAZU-a njezinim dobitnicima bit će uručene naknadno

 
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u srijedu 29. travnja svoj dan i 159. godišnjicu osnutka objavom imena dobitnika nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2019. Dan HAZU-a slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije, no ove je godine zbog pandemije koronavirusa izostala tradicionalna svečana sjednica s dodjelom Akademijinih nagrada, već je umjesto toga predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt u praznom atriju Akademijine palače, teško oštećene u potresu 22. ožujka, objavio imena dobitnika nagrada HAZU-a za 2019. i održao prigodni govor u kojem se osvrnuo na djelovanje Akademije u proteklih 159 godina kazavši da ona sve do danas pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture i njihovom uključenju u svjetske tokove, čime usmjerava razvoj i napredak hrvatskog društva u cjelini u promicanju izvrsnosti i aktivnom sudioništvu, u diseminaciji najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu.
https://www.hia.com.hr/media/k2/items/cache/9e0af7489d2480dd856f4fed481991d5_XL.jpg
„S osnutkom Akademije Hrvati iz objekta stoljetnih zavojevača, počinju proces prerastanja u modernu samosvojnu naciju. Nadasve je prepoznata i priznata Akademijina uloga u smislu utjelovljenja savjesti hrvatske nacije. Pogledom u svijet uviđamo prijepore između postignute univerzalnosti i nastupajućeg partikularizma, novih definicija suvereniteta kao i pogubnog nedostatka volje za solidarnost i kretanja temeljena na održivom razvoju“, rekao je akademik Neidhardt. Spomenuo je da je u 2019. Akademija organizirala 419 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija, okruglih stolova i drugih događanja od kojih je istaknuo proslavu 100. obljetnice osnutka Razreda za umjetnost. „Akademija je organizirala prvi znanstveni simpozij u Hrvatskoj posvećen koronavirusu koji je održan 14. veljače, 11 dana prije nego li je u nas zabilježen prvi slučaj zaraze koja je Hrvatsku prisilila da zastane u potpunoj organizaciji nužne zdravstvene i ekonomske obrane“, dodao je akademik Neidhardt. Podsjetio je i da HAZU skrbi o iznimno velikoj i zahtjevnoj kulturno-povijesnoj baštini s ukupno 36 spomeničkih objekata u 18 gradova diljem Hrvatske, ukupne površine 57.850 četvornih metara. „Samo u Zagrebu to je 14 objekata s površinom od ukupno 31.023 četvornih metara, a potres od 22. ožujka 2020. izazvao je značajna oštećenja i gotovo trenutno paralizirao naše zagrebačke znanstvene i umjetničke jedinice, već zaustavljene pandemijom koronavirusa. Hrvatska akademija je pod teškim bremenom sanacije, troškova obnavljanja i održavanja, te svega onog što povijesna baština iziskuje kako bi mogla biti primjereno predana budućim generacijama.
 
Nužnu obnovu potresom izazvanih oštećenja započeli smo vlastitim snagama, a puni opseg rada Akademije može se dostići čim se ukinu ograničenja, u uvjetima potresom izranjenih radnih  i muzejskih prostora. Svjesni smo neizvjesnosti povratka na stanje prije nepogode, te smo zatražili pomoć grada i države, naših dopisnih članova i akademija diljem svijeta. Akademija poziva hrvatsku i europsku javnost da pomogne glavnom gradu Zagrebu te zagovara da obnova grada od potresa ne bude samo u vidanju rana, nego u funkciji iskoraka i novog procvata Zagreba, slično godini 1880. kad je Zagreb nakon potresa u dvadeset godina pretvoren u modernu srednjoeuropsku aglomeraciju“, poručio je akademik Neidhardt te je pročitao imena dobitnika nagrada HAZU-a za 2019.

 

Za područje društvenih znanosti Nagradu HAZU-a dobili su prof. dr. sc. Stjepan Matković i prof. dr. sc. Marko Trogrlić za priređivanje knjige Političke bilješke Ante Trumbića 1930.–1938., dok je za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagrađena prof. dr. sc. Vernesa Smolčić, za skup od 6 znanstvenih radova koje je objavila u 2017. u posebnom izdanju časopisa  Astronomy and Astrophysics, a koji se baziraju na pregledu neba u radio području usmjerenom prema COSMOS polju, pomoću Karl G. Jansky VLA radio teleskopa u Novom Meksiku u SAD-u. Za područje medicinskih znanosti Nagradu HAZU-a dobio je dr. sc. Felix Wensveen, za znanstveno postignuće u području medicinskih znanosti za  znanstvene radove u otkriću mehanizama interakcije između imunološkog i endokrinog sustava u debljini i infekciji koji dovode do progresije razvoja šećerne bolesti tipa 2. Za područje filoloških znanosti  nagrada je pripala izv. prof. dr. sc. Ivanu Andrijaniću za knjigu Gramatika sanskrta, dok je za područje književnosti nagrađena izv. prof. dr. sc. Dolores Grmača, za knjigu Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića.
 
Nagradu HAZU-a za područje likovnih umjetnosti nagradu dobio je arhitekt prof. mr. sc. Mario Beusan, za ciklus arhitektonskih muzejskih izložbenih postava  od 2015. do 2019., dok je za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađen izv. prof. mr. art. Ante Knešaurek, za djelo Koncert za klavir i orkestar, nastao po narudžbi  40. Osorskih  glazbenih večeri, praizveden na koncertu otvorenja festivala 19. srpnja 2015. Nagradu HAZU-a za područje tehničkih znanosti nagradu dobio je prof. dr. sc. Igor Kuzle, za znanstvene radove u primjeni različitih koncepata upravljanja naprednim elektroenergetskim mrežama u svrhu povećanja fleksibilnosti elektroenergetskog sustava te omogućavanja masovne integracije obnovljivih izvora energije.
Nagrade HAZU-a njezinim dobitnicima bit će uručene naknadno.
 

Marijan Lipovac

Nikad više u ta svoja žvaljava usta ne uzimaj ime, Kitara, Sale zmija…

 

TEBI PREDSJEDNIČE
Kad idući put uzmeš HOS i BRANITELJE u ta tvoja pogana i prljava usta moraš znati da tisuću njih nema grob, tisuće njihove djece, majki, očeva, braće i sestara pali svijeću širom slavonskih atara, velebitskih vrleti.
Sramiš li se kad vidiš branitelja bez očiju, bez nogu, sebe u ogledalo kad gledaš tad bi se trebao sramiti.
https://live.staticflickr.com/2894/8963267202_c387fdfed6_b.jpg
Sramiš li se što kao muško rođen to nisi. Ne ti srama nemaš, ti i tvoji sljedbenici isljednici klanjate se dželatu i giljotini. Predsjedniče kako je bit vladar narodni vladar bez naroda.
Judo roda svoga
Nikad više u ta svoja žvaljava usta ne uzimaj ime, Kitara, Sale zmija…
Znaš li ime HOSOVCA KOJEM SU ČETNICI ŠARAFCIGEROM OČI ISKOPALI IME MU JE NA PLOČI BIO JE SRBIN Ramba, znaš li ko je Šanto Ante Damjanović i bilo kojeg Branitelja.
Ti si čir kojeg treba odstraniti.
Mi Hrvatski Branitelji zbog svoje šutnje, nečinjenja moramo kleknut i ispričat se obiteljima poginulih Hrvatskih Vitezova
Mi smo im to dozvolili
Ovo sam napisao ja.
Obični čovjek koji je branio svoj dom.
Predrag Mišić
 
Tko si ti Zorane Milanoviću, tebe treba u smeće baciti
Spreman sam odgovarati za svako napisano slovo
Nisam čovjek od grubih riječi.
Pacifist sam, ali svoje ne dam.
Ne igraj se sa dušom umornog ratnika.
 

Predrag Mišić na facebooku

Moj sin i hrvatski dragovoljci omogućili su vam da danas možete biti predsjednik ove države

 
 
Pismo majke Jean-Michela Nicoliera Zoranu Milanoviću
Razmišljam kako započeti ovo obraćanje vama predsjedniče ove mi iznad svega srcu mile Hrvatske u kojoj leže kosti moga sina, dragovoljca HOS-a. Sigurna sam da ste čuli za njega, moga sina, moje čedo, moga Jean-Michela.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/4/4f/Jean-michel-nicolier.jpg
Jean-Michel Nicolier
 
On je, znate, predsjedniče, bio otprilike istih godina kao i vi kada je počela velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku, i došao je pomoći narodu čiji ste vi sada predsjednik, a mogao je sada negdje u Parizu u cafeu ispijati kavu s obitelji, prijateljima. Ali ne, on je otišao tamo gdje je osjetio da treba otići, u Hrvatsku, u Vukovar, dok ste vi učinili suprotno, otišli ste iz Hrvatske.
 
Moj sin i hrvatski dragovoljci omogućili su vam da danas možete biti predsjednik ove države koja je očito više moja nego vaša, sudeći po vašoj današnjoj izjavi kojom ste duboko povrijedili ne samo mene, već sve majke koje još traže svoje sinove, koji su dali život za ovu prekrasnu zemlju, sve one koji su je branili dok ste vi negdje na sigurnom čekali da sve završi. I završilo je, pobjednička Hrvatska vojska stvorila je temelj današnje Hrvatske, a vi umjesto da se ponosite njome očito čeznete za nekim prošlim vremenima jer rekavši ovo danas, da se ploča poginulim Hosovcima treba ukloniti i baciti je odraz vaše čežnje u kojoj se nazire žal za propalom komunističkom tvorevinom. Pljunuli ste, predsjedniče, na svu žrtvu hrvatskih branitelja, na hrabre vitezove koji su svojim životima utkali sebe u temelje današnje Hrvatske, pljunuli ste na sve roditelje poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, na njihove obitelji, na sve ponosne Hrvatice i Hrvate kojih na vašu žalost još ima!
Znate li vi predsjedniče tko je bio Šoškočanin, terorist, četnik, paravojnik koji je rušio ustavnopravni poredak RH? Onaj isti Ustav na koji ste vi prisegnuli. Znate li što piše na njegovoj nadgrobnoj ploči!? Zašto vam to ne smeta? Zašto vam ne smetaju spomen ploče u Trpinji, Mirkovcima, na Baniji gdje se veliča velikosrpska agresorska vojska?? Zašto za te ploče ne kazete da ih treba baciti??
Ja ću vam reći zašto, zato što su za vas, sudeći po današnji izjavi, oni pobjednička vojska, upravo ti agresori protiv kojih su se borili hrvatski branitelji. Žao mi vas je što ne znate što znači voljeti svoju Domovinu, i ne znate što znači boriti se za interese svoga naroda. Uistinu vas žalim jer ja kao Francuskinja imam veću ljubav za Hrvatsku nego što će te vi ikada imati za ikoga. Moj sin leži negdje zakopan u hrvatskoj zemlji, moj sin vapi za pravdom i istinom. Moj sin je bio ZA DOM SPREMAN kada je trebalo, za Hrvatski dom i ljubio je tu Hrvatsku do zadnjeg daha, dao je svoj život za nju.
S gnušanjem odbacujem ovu vašu današnju izjavu, sramite se ako u vama ima imalo ljudskosti. Jer taj sin ste mogli biti vi da ste znali kako se ljubi, samo mi se čini da bi vaše kosti i vaš spomenik očito bio s one strane Dunava. Moje srce kuca za moga sina, mog Hosovca, moga Francuza, a opet više Hrvata nego što ćete vi ikada biti, za mog Jean-Michela. I ja, njegova majka, na današnji dan kada sam napunila 75 godina ponosno, iz dubine duše kličem ZA DOM SPREMNI, a vi, vi se sramite jer ste grubo povrijedili osjećaje hrabrih ljudi. Neka vam dragi Bog oprosti, ja ne mogu!
 

Lyliane Fournier, majka Jean-Michela Nicoliera

Anketa

A. Plenković je u tajnosti dozvolio MOL-u da u Mađarskoj i Slovačkoj prerađuje hrvatsku naftu. Je li to izdaja nacionalnih interesa?

Ponedjeljak, 01/06/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 999 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević